CALLIDUS – USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

powered by WIFI & BFI Institut

Jasminka Barić

KAKO ODABRATI PROJEKTE

Završni rad

Mentor: Stjepan Werft

Zagreb, Rujan 2011.

2

SADRŽAJ

1 UVOD ........................................................................................................................3

2 DONOŠENJE ODLUKE O ODABIRU PROJEKTA..................................................5

2.1 KORACI PROCJENE PROJEKTA....................................................................6

2.2 FINANCIJSKA PROJEKCIJA PROJEKTA.......................................................6

3 IZBOR METODE ODABIRA I INTERPRETACIJA DOBIVENIH REZULTATA ...7

4 METODE VREDNOVANJA I SELEKCIJE PROJEKATA......................................9

4.1 MATEMATIČKE METODE..............................................................................9

4.1.1 Period povrata...........................................................................................10

4.1.2 Čista (neto) sadašnja vrijednost projekta ...................................................11

4.1.3 Interna stopa profitabilnosti.......................................................................12

4.1.4 Indeks profitabilnosti ................................................................................13

4.1.5 ROI – Return on investment......................................................................14

4.2 METODE MJERENJA KORISTI.....................................................................15

4.2.1 Cost - Benefit analiza (CBA) ....................................................................16

4.2.2 Scoring modeli..........................................................................................16

4.2.3 SWOT ......................................................................................................17

4.2.4 Analiza osjetljivosti– procjena rizika.........................................................17

5 PRAKTIČAN PRIMJER ..........................................................................................18

6 ZAKLJUČAK...........................................................................................................24

3

1 UVOD Provođenje projekata zahtjeva često značajna financijska sredstva, vrijeme i napor ljudi

uključenih u njih, te je potrebno prije same odluke o započinjanju projekata što je moguće

točnije procijeniti isplativost i opravdanost projekta i na temelu toga donijeti odluku da li

uopće pokrenuti određeni projekat.

Selekciju projekta potrebno je obaviti u najranijoj fazi projekta, odmah nakon iniciranja

projekta, jer se kroz samo vrednovanje dobivaju korisni podaci i vrijednosti na temelju

kojih je lakše daljnje planiranje i razradu samog projekta, ukoliko ga odaberemo.

Da bismo mogli kvalitetno ocijeniti projeka i procjeniti isplativost, odabrati relevantne

metode procjene projekta i na temelju toga donijeti odluku o ulasku u projekat, potrebno je

odgovoriti na osnovna pitanja o projektu, a to su prvenstveno pitanja o definiranju samog

cilja odnosno problema koji projekat treba riješiti: Što očekujete prilikom pokretanja

projekta? Kakve rezultate želimo/trebamo? Koji su poslovni razlozi i ciljevi pokretanja

projekta? Koja su nam ograničenja i okvirni budžet?

Na temelju ovih osnovnih pitanja, određuju se kriteriji, koji nisu uvijek financijskog

karaktera, na temelju kojih će se ocjenjivati projekat odnosno odabire se onaj projekat koji

će najbolje zadovoljiti sve ili najviše postavljenih ciljeva.

Da bi se projekat mogao procjeniti, bez obzira na metodu procjene, potrebno je predvidjeti

tijek projekta te troškove i prihode. Ponekad je bitan element procjena štete ili opasnosti

ako se projekat ne provede, pa neki projekti postaju opravdani iako ne generiraju novčane

priljeve i nisu ekonomski isplativi. Odluka o odabiru projekata ovisi i o samoj djelatnosti u

kojoj se provodi projekat, načinu financiranja projekta i međuovisnosti između više

projekata.

Ukoliko projekat ovisi o vanjskom financiranju, osobito u slučaju ishodovanja bankarskih

kredita, u sklopu ocjene ulaska u projekat obavezno se izrađuje poslovni plan i/ili

investicijski elaborate, koji imaju propisanu formu i sadržaj, te se najvećim dijelom sastoje

od matematičkih proračuna raznih indikatora kojima je osnovni cilj matematički dokazati

vanjskim investitorima / kreditorima da će projekat vratiti njihova uložena sredstva uz

određenu dobit. Pri tome se često zanemaruju kvalitativni aspekti projekta, kao i činjenice

koje su preduvjeti za uspješno provođenje i sam završetak projekta, što često dovodi do

4

situacije gdje se na papiru uspješan projekat u konačnici pokaže kao neizvediv ili

financijski neuspješan u praksi.

Metode vrednovanja i selekcije projekata razvile su se uglavnom iz računovodstva.

Tijekom vremena se razvio kontroling, specifična disciplina koja objedinjava planiranje,

kontrolu, analizu, informiranje, organizaciju pa čak i upravljanje ljudskim potencijalima,

unutar kojeg se neprestano prate aktualni trendovi u poslovnom svijetu te razvijaju i

primjenjuju mnogobrojne metode i pokazatelji pomoću kojih je moguće donijeti odluke o

ulasku u projekat, pratiti projekte te ocijeniti njegovu uspješnost.

U većini slučajeva odluke se donose na osnovu kombinacije različitih metoda. U teoriji,

proces vrednovanja projekta započinje prikupljanjem dokumentiranih ideja, detaljno

opisanih ciljeva, vremenskog rasporeda, eventualne koristi od realizacije, cost-benefit

analizom te se nakon toga odlučuje u realizaciji u slijedećem razdoblju. No, u praksi često

dolazi do pojave novih potreba odnosno projekata koji se stavljaju po važnosti prije drugih

projekata odnosno do promjena okolnosti zbog kojih je potrebno ponovno evaluirati

odnosno nanovo procjeniti planirane ili projekte koji su već u nekoj fazi provedbe. Pri

tome se koriste razne metode selekcije koje mjere ukupnu vrijednost koju određeni

proizvod, usluga ili projektni rezultat može imati za organizaciju.

Iako se danas sve više poslovnih subjekata organizira kao projektna organizacija, sa

posebnim odjelom za kontroling, kontrolerom ili u najmanju ruku koriste usluge vanjskih

kontroling servisa, metode procjene nekog projekta još uvijek se slabo koriste jer su za

njihovu primjenu potrebna specifična stručna znanja. Osobito što skoro 90% poslovnih

subjekata spada u takozvane mikro poslovne subjekte, za koje je očekivati da nemaju

dostatna sredstva za formiranje ili korištenje usluga kontroling profesionalaca.

S obzirom na očitu činjenicu da se najveći broj projekata pokreće od strane malih

poduzetnika bez iskustva u kontrolingu, te s obzirom na neka osobna iskustva u

dosadašnjem radu na projektima, u ovom radu želim obraditi kratak pregled najčešće

korištenih metoda, i to osobito metoda koje su prigodne za korištenje i osobama bez

velikih kontroling znanja. Na primjeru jednog poduzetničkog projekta malog privatnog

investitora pokušat ću prikazati sve prednosti i nedostatke ovih metoda, prikazati proces

odlučivanja i vrednovanja te obrazložiti konačno donesenu odluku o projektu iz primjera.

5

2 DONOŠENJE ODLUKE O ODABIRU PROJEKTA

Procedura za donošenje odluke o ulasku u neki projekat nije propisana, no cijeli proces

odlučivanja možemo prikazati kroz slijedeće korake:

1. Ocjena realne visine investicijskog ulaganja u projekat

2. Ocjena realnosti predviđenog poslovnog rezultata projekta

3. Ocjena relativne vrijednosti cjelokupne investicije

4. Odabir najpovoljnijeg projekta

5. Odabir najpovoljnijeg načina provedbe projekta

Odluku o odabiru projekta ponekad donosimo kao odluku da li uči u neki projekat ili ne,

ponekad odabiremo između međusobno isključivih projekata, a ono što se u praksi

najčešće događa je odabir jednog projekta između nekoliko ponuđenih, zbog ograničenih

mogućnosti financiranja.

U osnovi, svaki projekat prolazi fazu inicijacije, procjene i realizacije.

Nakon iniciranja projekta već su poznati ciljevi i osnovni rezultati koji se od projekta

očekuju pa je slijedeći korak identificiranje novčanih i nenovčanih faktora koji utječu na

projekat, izrada financijskih projekcija i dodijela odgovarajućih faktora važnosti.

Nakon izrade financijske projekcije, primjenjuju se razne metode procjene financijske

učinkovitost (efikasnosti), kako bi dobili odgovor na bitna pitanja koja će nam pomoći u

odluci i odabiru projekta, poput toga da li je projekat profitabilan i likvidan, u kojoj godini

će se povratiti ulaganja u projekat, da li je projekat osjetljiv na promjene u poslovnom

okruženju, kako smanjiti rizike ili je možda bolje novac položiti na štednju uz poznatu

kamatnu stopu nego se upustiti u poduzetnički pothvat?

Dobivena ocjena omogućit će nam sagledavanje ekonomske opravdanosti i prihvatljivosti

projekta te donošenje konačne odluke o kretanju u realizaciju projekta.

Pri tome se mora uzeti u obzir činjenica da su zapravo svi podaci prognoze i projekcije

našeg očekivanja, a to znači da su rezultati nesigurni, profiti, troškovi, sadašnje vrijednosti,

i stope povrata prije početka samog projekta ne mogu se točno prognozirati.

Ova nesigurnost je ustvari najveći rizik, i prije nego projekt krene u realizaciju.

6

2.1 KORACI PROCJENE PROJEKTA

Prilikom procjene projekta, da bi se uopće mogla primjeniti neka od metoda procjene,

potrebno je napraviti pripremu odnosno provesti najnužnije:

1. Identificirati međusobne ovisnosti i isključivost projekata koje uspoređujemo

2. Specificirati horizont planiranja koji će se koristiti pri usporedbi, odnosno period u

kojem će se tok novca pratiti i uspoređivati za svaku opciju/alternativu. Najčešće je

to vrijeme ekonomskog trajanja projekta, odnosno vrijeme postojanja obveze prema

vanjskim investitorima

3. Procijeniti godišnji tok novca za svaki projeka, u okviru horizonta planiranja. Sve

procjene bi trebale reflektirati buduće troškove. Pri tome treba uključiti svaku dobit

koja se može kvantificirati ekonomskim pojmovima

4. Odabrati diskontnu stopu, kamatnu stopu ili najmanju poželjnu stopu povrata

5. Odrediti kriterije vrednovanja ekonomskih i ne-ekonomskih performansi projekata

6. Procijeniti ekonomske performanse i usporedbom odabrati projekte, odnosno

donijeti odluku o pokretanju projekta

U slučaju usporedbe više projekata, dobro je napraviti analizu osjetljivosti tj. nekoliko

scenarija „što ako“ te također odabrati i najpoželjniju alternativu odabranom projektu.

2.2 FINANCIJSKA PROJEKCIJA PROJEKTA Gotovo sve metode procjene projekta temelje se na procjeni raznih financijskih produkata projekta, te njihovih projekcija, pa tamo prije same procjene projekta moramo izvesti slijedeće projekcije:

1. Projekcija ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva

2. Projekcija izvora i strukture ulaganja

3. Projekcija dinamičkog plana financiranja prema izvorima

4. Projekcija usklađenja ulaganja i izvora (konstrukcija financiranja)

5. Projekcija otplate (amortizacija) zajma ili robnoga kredita

6. Projekcija godišnje amortizacije i ostatka vrijednosti

7. Projekcija prihoda

7

8. Projekcija rashoda

9. Projekcija dobiti-gubitka

10. Projekcija ekonomskih tijekova u promatranim godinama projekta

11. Projekcija financijskih tijekova u promatranim godinama projekta

12. Projekcija balance

Neke od gore navedenih projekcija nisu obavezne ako se radi o procjeni manjeg internog projekta.Za potrebe vanjskih investitora, osobito ako se radi o zajmodavateljima (banke i druge financijske institucije), obavezne su sve navedene projekcije.

3 IZBOR METODE ODABIRA I INTERPRETACIJA DOBIVENIH

REZULTATA

Kod procjene projekta, osobito ako se radi o nekom potpuno novom projektu koji ujedno

predstavlja i započinjanje neke nove poslovne djelatnosti, najčešće nemamo povijesne

podatke o realizaciji, tako da procjenu cjelokupnog projekta temeljimo na procjeni

očekivanih vrijednosti. Postotak točnosti procjene možemo povećati ako koristimo podatke

iz sličnih projekata ili djelatnosti, ako smo već proveli sličan projekat, ako smo iskusni u

toj vrsti djelatnosti ili je projekat nastavak neke uhodane poslovne aktivnosti, međutim i

dalje ne treba zanemariti činjenicu da se još uvijek radi o procjeni i da postoji mogućnost

pogreške odnosno odstupanja dobivenih vrijednosti u odnosu na stvarnu realizaciju.

Kod novčanih faktora projiciraju se relevantni novčani tokovi tijekom perioda

eksploatacije projekta, a najčešće se prati ukupan godišnji prihod te troškovi. Zatim se

pomoću matematičkih formula iz odabrane metode izvode procjene vrijednosti te se na

kraju dobiveni rezultati uspoređuju sa postavljenim (zadanim) kriterijima.

Iako izračunavanje vrijednosti na temelju matematičkih metoda djeluje jednostavno,

moguće je već kod samog definiranja novčanih tokova utjecati na rezultat. Stoga je kod

vrednovanja projekta putem matematičkih metoda potrebno dobro razumijevanje šta sve

utječe na poslovni rezultat koji se u konačnici vrednuje. Neki od najbitnijih elemenata su:

- Financijski tijek projekta mjeri raspoloživa sredstva plaćanja u vijeku projekta i

ovisi o priljevu i odljevu financijskih sredstava, osnova je za proračun rentabilnosti

projekta te ocjenu ekonomskog potencijala projekta.

8

- Investicije u osnovna sredstva su investicije u sredstva koja se upotrebljavaju duže

od godinu dana i najčešće čine najveći udio u iznosu ukupnih troškova cijelog

projekta. Trošak upotrebe osnovnih sredstava iskazan kao amortizacija dio je

troškova projekta, te ovisno o primjenjenoj metodi amortizacije može utjecati na

rezultat vrednovanja i tako utjecati na pozitivnu ili negativnu ocjenu projekta.

- Investicije u obrtna sredstva kao dio ukupnih ulaganja ali i troškova tijekom

projekta mogu imati različit karakter, kao trajna ili povremena odnosno sezonski

troškovi i tako formirati velike varijacije u novčanim tokovaima koje će utjecati na

pouzdanost odabrane metode procjene.

- Troškove na temelju kojih se vrednuje projekat čine rashodi poslovanja u obliku

materijalnih troškova, troškova plaća i amortizacija. Dijele se na direktne i

indirektne, te varijabilne i fiksne, i također ovisno o kriteriju raspodjele mogu

postati varijabla kojom se može utjecati na krajnju ocjenu projekta.

- Neto primici osnova su za izračun pokazatelja i u osnovi se koriste u svim

metodama. Neto primici su godišnji prihodi koji će biti rezultat provedenog

projekta, umanjeni za iznos godišnjih varijabilnih i fiksnih troškova, i kroz vijek

trajanja investicijskog projekta mogu poprimati pozitivne i negativne vrijednosti. U

neto primitke nije uključena amortizacija jer je ona samo obračunski, a ne stvarni

trošak. Isto tako, troškovi plaćenih kamata ne ulaze u izračun neto primitaka, jer je

njihov utjecaj uzet u obzir prilikom odabira diskontne stope.

- Izvori financiranja i obveze dijele se na vlastita i tuđa sredstva te su stoga najbitniji

faktor kod određivanja kriterija koje projekat mora zadovoljiti. Kod tuđih sredstava

postoje jasno definirani financijski zahtjevi koje projekat mora zadovoljiti, u

pravilu su odmah poznati troškovi u obliku kamatne stope i ostali parametri poput

datuma dospijeća i točnog iznosa sredstava, te zahtjevane dinamike povrata.

Osobito kod izvora financiranja tuđim sredstvima, postoji sklonost davanja veće

važnosti matematičkim izračunima odnosno raznim indikatorima profitabilnosti i

povrata sredstava koji zapravo zanimaju investiture, u odnosu na preferiranje

procjene projekta pomoću opisnih, nemjerljivih koristi koje najčešće zanimaju

vlasnike i sponzore projekata koji se financiraju vlastitim sredstvima.

9

- Porezi na dobit mogu imati velik utjecaj na optimalnu odluku o investiciji u

projekat, budući mijenjajući efektivne vrijednosti prihoda i troškova, mogu potpuno

promijeniti profitabilnost neke investicije u odnosu na profitabilnost izračunatu bez

poreza.

4 METODE VREDNOVANJA I SELEKCIJE PROJEKATA

Dvije osnovne podjele metoda selekcije su: metode mjerenja koristi i matematički modeli

odnosno metode odlučivanja i metode računanja. Postoje i podjele metoda na statičke i

dinamičke metode, koje se razlikuju u primjeni vremenske dimenzije, odnosno primjeni

metode diskontiranja tijeka novca.

MATEMATIČKE METODE omogućavaju izračunavanje vrijednosti projekta pri

selekciji i najčešće se koriste varijante analize novčanih tokova. Ove metode

uzimaju u obzir samo financijski mjerljive vrijednosti, i najčešće se bave raznim

preračunima očekivanih financijskih produkata proizašlih iz projekta u indikatore i

druge pokazatelje koje je jednostavno iskazati i uspoređivati.

METODE MJERENJA KORISTI ili metode odlučivanja baziraju se na

komparativom pristupu i javljaju se u obliku cost-benefit analiza, modela

ocjenjivanja, ekonomske analize i/ili nekih parametara proizašlih iz okružja. Sve se

svode uglavnom na definiranje kriterija koji su bitni da bi se cilj koji projekat treba

zadovoljiti smatrao ispunjenim, i dodjeljivanje ocjene koliko koji projekat

zadovoljava postavljeni kriterij.

4.1 MATEMATIČKE METODE

Matematičke metode najčešće imaju unaprijed definirane korake i algoritme, te obuhvaćaju

komplicirane financijske izračune, za čije razumijevanje je često potrebno široko tehničko,

statističko i matematičko predznanje. Najčešće ih koriste velike institucije za velike i

složene projekte, te bankarski sustav dok manje organizacije i pojedinci radije koriste

metode mjerenja koristi, koje su ujedno primjenjivije i za interne procjene unutar

organizacije, kao i za ocjene projekata u tijeku same provedbe.

Međutim, neke od jednostavnijih matematičkih metoda procjene iznimno su popularne i

korisne u procjeni projekata jer omogućuju jednostavno uspoređivanje projekata te njihovo

jasno prezentiranje sponzorima odnosno investitorima.

10

4.1.1 Period povrata

Vrijeme povrata investicije predstavlja vremensko razdoblje potrebno za povrat sredstava

uloženih u projekt. Projekat je pozitivan ako je vrijeme povrata investicije manje od

zahtijevanog vremena. Ova metoda je najčešće obavezna u slučaju procjene projekata

financiranih vanjskim izvorima financiranja, te se kao zahtjevano vrijeme najčešće uzima

vrijeme povrata kredita ili očekivano trajanje projekta.

Matematička formula razlikuje se ovisno da li su očekivani novčani tokovi jednaki ili ne:

Ako su novčani tokovi jednaki:

PP = CF0/CF

Ako su novčani tokovi nejednaki :

PP = t -1+((CF0-∑CFt-1)/CFt) t -1 – godina koja prethodi godini u kojoj kumulativni novčani tok od projekta

nadilazi iznos investicije

∑CFt-1 – kumulativni novčani tok godini u godini t -1

U praksi se najčešće vrijeme povrata ne računa iz formule, već iz tablica prihoda i rashoda.

Metoda perioda povrata jednostavna je za izračun i za razumijevanje te je dobra mjera

likvidnosti projekta, no ignorira vremensku preferenciju novca, rizik projekta i novčane

tokove nakon povrata investicije. Nepouzdana je u slučaju međusobno isključivih

projekata.

Diskontirano vrijeme povrata predstavlja vremensko razdoblje potrebno za povrat

investicijskog ulaganja sadašnjom vrijednosti novčanih tokova koje generira projekt

tijekom investicijskog horizonta. Sadašnja vrijednost novčanih tokova dobiva se

diskontiranjem novčanih tokova primjenom diskontne stope koja odražava troškove

financiranja projekta. Kao diskontna stopa uzima se zahtjevana stopu povrata na ulaganje

ili kamatna stopa u slučaju kredita. Diskontirano vrijeme povrata investicije mora biti

manje od zahtijevanog vremena povrata investicije, da bi se projekat ocijenio povoljno:

PP= t-1+ ((CF0–ΣPVCFt-1)/PVCFt) t-1-godina koja prethodi godini u kojoj kumulativna sadašnja vrijednost novčanih

tokova od projekta nadilazi iznos investicije

ΣPVCFt-1–kumulativna sadašnja vrijednost novčanih tokova godini u godini t-1

Diskontirano vrijeme povrata zbog uzimanja u obzir vremenskog horizonta projekta, nešto

bolje prikazuje likvidnost projekta od pokazatelja vremena povrata.

11

Kriterij ocjene poduzetničkoga projekta prema ovome pokazatelju zapravo je duljina

razdoblja povrata. Što je to vrijeme kraće projekt je prihvatljiviji.

Metoda razdoblja (roka) povrata je relativno jednostavna metoda, a upotrebljava se kao

nadopuna ostalim složenijim metodama, kao što su čista (neto) sadašnja vrijednost,

relativna čista (neto) sadašnja vrijednost i interna stopa profitabilnosti.

4.1.2 Čista (neto) sadašnja vrijednost projekta

Neto sadašnja vrijednost projekta je sadašnja vrijednost očekivanih neto novčanih tokova

tijekom projekta, diskontiranih troškom kapitala, umanjena za sadašnju vrijednost

investicijskih ulaganja. Definira se kao razlika između koristi i troškova projekta, odnosno,

kao suvišak sadašnje vrijednosti primitaka nad sadašnjom vrijednošću izdataka.

Izračunavamo je na način da čiste primitke ekonomskoga tijeka iz pojedinih godina

promatranoga vijeka eksploatacije projekta diskontiramo odnosno preračunavamo na

sadašnju vrijednost pomoću diskontnoga činitelja iz II. financijskih tablica složenih kamata.

Novčani tokovi projekta dijele se na inicijalno ulaganje i novčane tokove koje projekt

generira tijekom investicijskog horizonta (pozitivni ili negativni):

SV = novčani tokovi projekta - inicijalno ulaganje

ili

Sv = čista sadašnja vrijednost,

Rt = čisti primici u godini t,

Io = početno ulaganje,

p = diskontna stopa,

n = promatrani vijek trajanja projekta,

t = godine vijeka projekta 1,2,3,…,n.

12

Da bi projekat dobio pozitivnu ocjenu, SV mora biti veći od 0. Ukoliko biramo između

više međusobno neovisnih projekata, treba odabrati sve projekte sa SV ≥ 0. Ako biramo

između nekoliko međusobno isključivih projekata, odabiremo projekat s najvišim SV-om.

U analizi možemo izraditi SV profil, na način da grafički prikažemo SV-e primjenjujući

različite diskontne stope i tako pramo utjecaj diskontne stope na ocjenu projekta.

Ovaj pokazatelj je jednostavan za ocjenu vrijednosti projekta na tržištu, a upotrebom

diskontne stope koja raste može uzimati u obzir i vremensku preferenciju novca. SV uzima

u obzir rizičnost projekta primjenjujući adekvatnu veličinu zahtjevane stope povrata te se

vrlo praktično primjenjuje pri razmatranju pokretanja više projekata budući se SV-i više

projekata mogu zbrajati bez potrebe zbrajanja pojedinih stavki projekata.

4.1.3 Interna stopa profitabilnosti

Najpopularnija metoda ocjene projekata, usko povezana sa metodom SV, budući je to

diskontna stopa kod koje je čista sadašnja vrijednost jednaka nuli. Uz tu se stopu ostvaruje

granična sadašnja vrijednost projekta, tj. to je godišnja kamatna stopa koja predstavlja

povrat sredstava uloženih u projekt, a istovremeno je i diskontna stopa koja izjednačava

vrijednost očekivanih novčanih tokova projekta i vrijednost inicijalnog ulaganja.

Postupak je da najprije izračunamo čistu sadašnju vrijednost uporabom nekoliko

diskontnih stopa slijedom od nižih k većima, sve do stope pri kojoj čista sadašnja

vrijednost dobije negativan izraz. Nakon što izračunamo najnižu pozitivnu čistu sadašnju

vrijednost te prvu negativnu čistu sadašnju vrijednost, slijedi izračun interne stope

profitabilnosti pomoću slijedećega obrasca:

Isp = interna stopa profitabilnosti;

Pn-1 = stopa koja daje najnižu pozitivnu čistu sadašnju vrijednost;;

Rn-1 = najniža pozitivna čista sadašnja vrijednost;

Rn = prva negativna čista sadašnja vrijednost;

Pi = interval upotrebljavanih diskontnih stopa.

13

Problem kod ove metode je što se provodi metodom aproksimacije tj. metodom pokušaja i

pogrešaka sa ciljem pronalaska diskontne stope uz koju je SV=0. Usporedba neto sadašnje

vrijednosti i interne stope profitabilnosti upućuje na čistu sadašnju vrijednost kao bolju

metodu, premda u praksi menadžeri preferiraju metodu interne stope profitabilnosti.

Kod odabira projekata, ukoliko su projekti međusobno neovisni, odabiru se svi gdje je ISP

veća od zahtjevane stope povrata. Kod međusobno isključivih projekata, prihvaća se

projekat sa najvišim ISP-om.

Budući je izražena kao kamatna stopa, ova metoda je jednostavna za razumijevanje, uzima

u obzir vremensku preferenciju novca i rizik projekta te je jednostavna za izračun budući

se koriste samo novčani tokovi. Međutim, kod projekata sa velikim varijacijama u

očekivanim novčanim tokovima, može dati kontradiktorne rezultate ili se ne može uopće

izračunati. Analitičari su stoga razvili razne modificirane izračune te ovu metodu koriste uz

druge metode, osobito SV, uz preporuku da se u slučaju kontradiktornih rezultata koristi

metoda procjene projekta prema SV-u.

Tumačenje interne stope profitabilnosti također ovisi o kombinaciji izvora financiranja.

Kada se investicijski projekt financira samo iz kredita, tada je to ujedno i maksimalno

prihvatljiva kamatna stopa na kredite, neovisno o tomu sudjeluje li u financiranju vlastiti

kapital ili ne i stoga internu stopu profitabilnosti treba tumačiti kao maksimalno

prihvatljivu kamatnu stopu na kredite.

Ako je riječ o vlastitom kapitalu, to je prosječna godišnja stopa njegova povrata tijekom

cijelog vijeka projekta, što znači da ta stopa određuje i maksimalni iznos dobiti koja se

može podijeliti vlasnicima. Pri tome je nedostatak metode taj da je interna stopa

rentabilnosti projekta relativna mjera njegove djelotvornosti, odnosno daje informaciju

samo o prosječnoj godišnjoj stopi povrata, ali ne i o njegovom apsolutnom iznosu.

4.1.4 Indeks profitabilnosti

Indeks profitabilnosti ili omjer dobit/troškovi (benefit/cost) nekog projekta jest sadašnja

vrijednost budućeg toka novca podijeljena s inicijalnim troškom. Predstavlja odnos između

sadašnje vrijednosti čistih novčanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta i

inicijalnih investicijskih ulaganja i sve dok je indeks profitabilnosti jednak ili veći od 1,

projekat je prihvatljiv.

14

Kao svojevrsna varijanta metode čiste sadašnje vrijednosti, preferira one projekte koji

imaju manja inicijalna investicijska ulaganja. Potrebni inputi za izračun su jednaki kao

kod SV-a (novčani tokovi i zahtijevana stopa povrata) i predstavlja relativnu mjeru

profitabilnosti projekta.

ili

PI – indeks profitabilnosti

I - investicijski troškovi

Vt – čisti novčani tokovi po godinama t

T – vijek efektuiranja projekta

k – diskontna stopa

IIkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

PI je dobar pokazatelj stvaranja vrijednosti, koji uzima u obzir vremensku preferenciju

novca i rizik projekta te je najkorisnija metoda u uvjetima ograničenih budžeta jer odabire

projekt koji generira najveću neto sadašnju vrijednost (SV) po novčanoj jedinici ulaganja.

Međutim, u slučaju međusobno isključivih projekata sa velikim razlikama u investicijskim

iznosima, ovaj pokazatelj je nepouzdan.

4.1.5 ROI – Return on investment

ROI (skraćenica od engl. return on investment) je indikator koji prikazuje povrat od

uloženog kapitala te je projekat prihvatljiv ako je ROI > 0, što znači da su koristi proizašle

iz projekta veće od troškova projekta.

Izražava se u postotku, kao omjer dobiti podjeljen sa troškom investicije.

Dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto

dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s

vrijednošću ukupnog kapitala te se pomnoži sa 100.

Ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog toka, tada se pokazatelj označava

sa CFROI.

15

ili

Bf - konačan povrat investicije, odnosno, ukupna krajnja korist proizašla iz projekta

Ci - ukupni troškovi projekta

Ovo je vrlo popularna metoda za procjenu profitabilnosti investicije iz razloga što može

biti široko primjenjiva, odnosno formula nije strogo određena te može biti modificirana da

odgovara situaciji, već prema tome šta definirate kao povrat od investicije i troškove.

Međutim, upravo stoga što se ovim pokazateljem može relativno lako manipulirati,

potrebno ga je uzeti sa određenim oprezom odnosno promatrati u kombinaciji sa ostalim

pokazateljima.

4.2 METODE MJERENJA KORISTI

Obuhvaćaju razne analize i uspoređivanja, kako bi se donijela prava odluka o

odobrenju projekta. To su razne varijante cost-benefit analize, modeli ocjenjivanja i

SWOT analize te analize trendova koje se temelje na pridavanju raznih stupnjeva

vrijednosti kriterijima koje smo ocijenili bitnima za uspjeh projekta. Budući se tijekom

vremena razvio veliki broj varijanti osnovnih metoda, koriste se još nazivi poput:

studija izvodljivosti, metoda neophodnosti, metoda “svete krave”, metoda tržišne

nužnosti i slično.

Iako se radi o nematematičkim metodama, ipak je karakteristično za ove metode

pridavanje matematičkih vrijednosti rezultatima projekta koji su u praksi financijski

teško ili potpuno nemjerljivi. Za ove metode potreban je visok stupanj iskustva, budući

postoji velika ovisnost stupnjeva vrijednosti kriterija o samim ciljevima koji se žele

postići projektom. Dodjela važnosti pojedinim kriterijima podložna je i subjektivnoj

procjeni samog procjenitelja projekta, a time i sama procjena projekta može imati

visoku subjektivnu notu, osobito ako se radi o projektima pokrenutim od strane

privatnog investitora.

16

Kao neki od nemjerljivih kriterija, a koji nose iznimno veliki ponder kod dobivanja

pozitivne ocjene projekta kao najčešći se javljaju kriteriji:

operativna nužnost – projekat je nužan za daljni normalni rad organizacije, zbog

konkurencije, zakonskih obaveza ili sprječavanja veće štete

„sveta krava“ – projekat je iniciran od strane vlasnika, visokog managementa ili

zbog nekog drugog osobnog razloga utjecajne osobe

4.2.1 Cost - Benefit analiza (CBA)

Metoda procjene troška i koristi kojom se za projekat pokušava procijeniti odnos dobiti u

odnosu na uloženo, i ustvari objedinjuje sve do sda navedene metode na način da i

nemjerljivim korisitma/štetama pridodaje financijsku vrijednost. Koristi se najčešće kada

se ograničena sredstva trebaju investirati u projekte koji će donjeti veće koristi u odnosu na

neke druge projekte. Na taj se način optimalno troše ograničena sredstva.

Metoda je praktična i jednostavna, a bazira se isključivo na financijskom procjenjivanju

rizika i koristi. Nedostatak je u tome da se koristi ne smatraju koristima ako im se ne može

pridati financijska vrijednost. Stoga se i mjerljivim i nemjerljivim koristima pridodaje

konkretna financijska vrijednost, što je velikim dijelom opet stvar procjene i iskustva

osobe koja izvodi analizu te se donekle može manipulirati rezultatom.

No, ova metoda je dobra u procjeni da li će očekivane koristi od projekta opravdati

procjenjene troškove, osobito što promatra cjelokupan projekat, kao i troškove tijekom

razvoja i pripreme projekta. Prigodna je za procjenu projekata većeg obujma s visokim

fiksnim troškovima. Važna je za donošenje ispravne odluke i za korekciju projekata. Kao

varijanta ove metode pojavljuje se analiza rizika i koristi, koja uzima u obzir pojavu rizika

i u skladu sa time pomaže kod formiranja strategije implementacije projekata.

4.2.2 Scoring modeli

Ovaj alat omogućava sistematičan proces odabira projekata ovisno o raznim kriterijima.

Prvo se na što objektivniji način prepoznaju i određuju kriteriji bitni za projekat, zatim se

dodaju težine / postoci pojedinom kriteriju tako da je ukupan zbroj 100%. Zatim se dodaju

ocjene pojedinom kriteriju projekta i na kraju se umnožavaju ocjene i težine kriterija te na

kraju dobiva ukupni težinski kriterij. Što je težinski kriterij veći, to je projekat kvalitetniji.

17

Varijanta ove metode je BSC model, odnosno Balanced Score Card pristup koji povezuje

organizacijske matematički nemjerljive vrijednosti (kao što su usluge, inovativnost,

operativna učinkovitost) sa nizom mjerljive metrike, sa ciljem da se pomogne u

upravljanju i odabiru projekata koji su povezani sa poslovnom strategijom.

Ova metoda je dobra dopuna odlučivanju kada ne možemo točno financijski utvrditi kako

će neko ulaganje biti isplativo.

4.2.3 SWOT

SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u

okviru 4 polja analize (snage, slabosti, prilike, prijetnje) procjenjuju jake i slabe strane,

pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojave. Kod ove analize treba uzeti u obzir

činjenicu da se radi uglavnom o subjektivnim dojmovima procjenitelja, pa je potrebno

koristiti je u kombinaciji sa drugim egzaktnijim (matematičkim) instrumentima i alatima.

4.2.4 Analiza osjetljivosti– procjena rizika

Temelji se na procjenama pojave vanjskih i unutarnjih rizika poslovanja te određuje koliko

je odluka osjetljiva na varijaciju numeričkih vrijednosti nesigurnih faktora. Jedan od načina

jest pronalaženje graničnih vrijednosti nesigurnih faktora.

Za ocjenu osjetljivosti na pogoršanje uvjeta se istražuju utjecaji na smanjenje prihoda i

povećanje troškova, porast početnih ulaganja ili kombinaciju pogoršanja uvjeta.

18

5 PRAKTIČAN PRIMJER Privatni investitor posjeduje poslovni prostor roh bau uređenja kupljen za 712.500kn i ishodovnu dokumentaciju za privođenje namjeni prostora u frizerski salon čije prikupljanje je stajalo 65.000kn. Za dovršenje prostora odnosno uređenje, kupnju opreme i pokretanje poslovanja potreban je kredit od poslovne banke.

S obzirom na trenutne tržišne uvjete, investitor razmišlja i o prodaji prostora te oročavanju sredstava od prodaje. Zbog pada cijena nekretnina mora računati na gubitak od najmanje 150.000kn, a sredstva bi mogao oročiti uz kamatu od 5%.

Na temelju troškovnika izrađen od strane arhitekta i ponuda izvođača, investitoru su poznati troškovi investicije uređenja prostora i nabavke opreme. Iznos ukupne vrijednosti inicijalne investicije u projekat iznosi 236.700 kn

PROJEKCIJA ULAGANJA U OSNOVNA I TRAJNA OBRTNA SREDSTVA Red.br. OPIS Cijena u kn

1. Uređenje prostora 170.000 2. Oprema 66.700

UKUPNO 236.700

Za cjelokupan iznos investitor planira zatražiti bankarski kredit, te u procjeni ulaska u projekata uzima najgoru varijantu dobivanja kredita na rok od 5 godina, uz kamatu od 10%.

PROJEKCIJA KREDITNIH UVJETA I ANUITETA UREĐENJE OPREMA

iznos 170.000 iznos 66.700 kta 10% kta 10% godine 5 godine 5 anuitet 7.224,00 kn anuitet 1.417,18 kn UKUPNO: mjesečni anuitet 8.641,17 kn UKUPNO godišnji anuitet 103.694,08 kn

Investitor je nabavio podatke o rezultatima poslovanja tri frizerska salona za koje je

procjenio da odgovaraju tipu, lokaciji i potencijalu salona koji planira otvoriti. Na temelju

dobivenih podataka o broju usluga, cijena i usluga, te u skladu sa vrstama usluga koje

planira ponuditi, investitor je napravio projekciju prihoda i troškova:

PROJEKCIJA PRIHODA I RASHODA u prvoj godini poslovanja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Prihodi 28.984 30.000 33.455 37.114 43.049 51.870 35.203 34.146 31.667 36.870 40.081 45.976

UKUPNO PRIHODI 448.425 Troškovi 24.190 24.672 26.316 30.273 30.949 32.260 30.653 30.533 29.874 30.052 30.677 30.948

UK. TROŠKOVI

351.398

19

Budući je bankarski kredit na rok od 5 godina, investitora prvenstveno interesiraju financijski tokovi projekta tijekom 5 godina, te na temelju iskustva i podataka o rastu prihoda i troškova u djelatnosti, procjenjuje prihode i rashode tijekom svih 5 godina efektuiranja projekta:

PROCJENA PROFITA TIJEKOM EFEKTUIRANJA PROJEKTA Godina Prihod Rashod Profit (čisti neto primitak)

0 236.700 1 448.415 351.398 97.016 2 493.256 368.968 124.288 3 542.582 376.348 166.234 4 569.711 376.348 193.363 5 581.105 395.165 185.940

UkupnoO

2.635.068 1.868.227 766.841

Iz procjene prihoda i rashoda tijekom 5 godina, vidljivo je da projekat uz promatrane uvjete vraća inicijalnu investiciju tijekom 2. godine efektuiranja, što daje period povrata od 2 godine:

Godina Prihod Rashod Profit (čisti neto primitak) Kumulativ čistog neto primitka

0 236.700 -236.700 1 448.415 351.398 97.016 -139.684 2 493.256 368.968 124.288 -15.396 3 542.582 376.348 166.234 150.838 4 569.711 376.348 193.363 344.201 5 581.105 395.165 185.940 530.141

ukupno 2.635.068 1.868.227 766.841

Da bismo uzeli u obzir vremenski utjecaj, diskontiramo novčane tokove uz diskontnu stopu jednaku kamati na kredit, i dobivamo da se inicijalna investicija vraća u 3. godini efektuiranja projekta, pa je diskontirani period povrata 3 godine:

Godine Prihod Rashod

Profit (čisti neto primitak)

Kumulativ čistog neto primitka

Diskontni faktor za

10%

Neto sadašnja

vrijednost prihoda

Neto sadašnja

vrijednost rashoda

Kumulativ diskont. čistog neto

primitka

0 236.700 -236.700 1,000 236.700 -236.700 1 448.415 351.398 97.016 -139.684 0,909 407.609 319.421 -148.512 2 493.256 368.968 124.288 -15.396 0,826 407.430 304.768 -45.850 3 542.582 376.348 166.234 150.838 0,751 407.479 282.637 78.991 4 569.711 376.348 193.363 344.201 0,683 389.112 257.045 211.058 5 581.105 395.165 185.940 530.141 0,623 362.028 246.188 326.899

ukupno 2.635.068

1.868.227

766.841

20

Diskontiranjem novčanih tokova uz diskontnu stopu 10% dobivamo da čista neto sadašnja vrijednost projekta koja iznosi 326.899kn:

ČISTA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST PROJEKTA

Godina Profit

(čisti neto primitak) Diskontni faktor za

10% Neto sadašnja

vrijednost prihoda

0 -236.700 1,000 -236.700 1 97.016 0,909 88.188 2 124.288 0,826 102.662 3 166.234 0,751 124.842 4 193.363 0,683 132.067 5 185.940 0,623 115.841

ukupno 766.841 326.899

Indeks profitabilnosti uz diskontnu stopu 10% iznosi PI = 326.899/236.700 = 1,38

ROI = (326.899/236.700) -1 = 38%

Interna stopa profitabilnosti projekta je veća od 30% , budući je uz navedenu diskontnu stopu čista neto vrijednost i dalje pozitivna:

Godina Profit

(čisti neto primitak) Diskontni faktor za

30% Neto sadašnja vrijednost

prihoda

0 -236.700 0,769 -182.022 1 97.016 0,592 57.434 2 124.288 0,455 56.551 3 166.234 0,350 58.182 4 193.363 0,269 52.015 5 185.940 0,207 38.490

Ukupno 766.841 80.649

Internu stopu profitabilnosti od 30% možemo tumačiti kao maksimalno prihvatljivu

kamatnu stopu na kredite, a budući je to 3x viša kamatna stopa od kamatne stope na kredite,

i ujedno i iznad zakonskog maksimuma dozvoljene kamatne stope, rizik od porasta

kamatne stope neće imati utjecaj na pozitivan rezultat projekta.

Cost – Benefit analiza u slučaju ovog projekta dobra je dopuna matematičkim

indikatorima, budući se radi o projektu u kojem je investitor uložio sredstava u pripremu

projekta, poput troška izrade i prikupljanja dokumentacije, te bi pokretanje projekta

zahtjevalo njegov puni angažman u smislu davanja otkaza kod trenutnog poslodavca, te su

navedeni elementi razmotreni u okviru cost - benefit analize.

21

Utjecaj u slučaju pokretanja projekta uređenja Moguća korist Mogući trošak

Povećanje vrijednosti nekretnine (potpunost dokumentacije, jedinstveni i unikatan projekat dizajna interijera)

65.000

Mogućnost iznajmljivanja u slučaju neuspjeha poslovanja (prosječna godišnja cijena najma takvog prostora*5 godina )

259.470

Povećani profit vlasniku 261.519 Otkaz na trenutnom poslu -gubitak plaće 155.682Trošak kredita 298.950Kamata od oročenja sredstava dobivenih prodajom 81.084Zadržavanje cijene nekretnine Ukupno 585.989 535.716UKUPNO KORIST - TROŠAK 50.273

Utjecaj u slučaju ne-pokretanja projekta uređenja Moguća korist Mogući trošak

Povećanje vrijednosti nekretnine (potpunost dokumentacije, jedinstveni i unikatan projekat dizajna interijera)

65.000

Mogućnost iznajmljivanja u slučaju neuspjeha poslovanja (prosječna godišnja cijana najma takvog prostora*5 godina )

259.470

Povećani profit vlasniku Plaća na trenutnom poslu 155.682 Trošak kredita Kamata od oročenja sredstava dobivenih prodajom 81.084 Gubitak na cijeni 150.000Ukupno 236.766 474.470UKUPNO KORIST - TROŠAK -237.704

Ako u našu analizu uključimo i ostale utjecaje na investitora koje ovaj projekat ima, a nisu

direktno vidljivi u financijskj analizi, te ih financijski vrednujemo, dobit ćemo da je

konačna šteta od nepokretanja ovog projekta za investitora daleko veća od potencijalne

dobiti, odnosno u slučaju nepokretanja ovog projekta, a s obzirom da je do sada u pripremu

projekta već uloženo vrijeme i osobna sredstva, investitor bi pretrpio ukupan gubitak od

187.431 kn. Čak i ako ne uključimo gubitak na cijeni zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta za

prodaju te gubitak od kamate na oročena sredstva dobivena prodajom, ostaje nam gubitak

od 37.431 kn za investitora u slučaju neulaska u ovaj projekat.

Budući su svi financijski pokazatelji pozitivni i zadovoljavajući, a analiza utjecaja u slučaj

ulaska i neulaska u projekat je pokazala da bi investitor odustajanjem od projekta pretrpio

značajan gubitak financijskih sredstava, preporuka je za investitora da započne projekat i

zaokruži cjelokupnu investiciju.

22

SWOT analiza dobra je podloga za procjenu prilika koje treba razviti i rizika koje treba spriječiti odnosno predvidjeti. Iz SWOT analize je vidljivo da su sve pozitivne karakteristike već realizirane, dok se slabosti mogu ukloniti prije pokretanja projekta. Prijetnje projektu nisu specifične za ovaj projekat već bi postojale u bilo kojem drugom poduzetničkom pothvatu, te stoga nebi trebale biti razlog odustajanja od ovog projekta.

SNAGE SLABOSTI

odlična lokacija i dizajn prostora

kvalitetna usluga i ponuda

jednostavnost poslovanja

rad na crno / konkurencija

povećan angažman investitora u nadzoru radi osiguravanja kvalitete rada radnika

fluktuacija djelatnika

porast broja klijenata

stjecanje dobre reputacije

kontinuirani prihod i porast kvalitete života investitora

štete zbog propusta radnika

damping cijene konkurencije

pad kupovne moći klijenata

PRILIKE PRIJETNJE

Analiza osjetljivosti projekta je napravljena za nekoliko scenarija:

- U slučaju pada prihoda za 5% i istodobnog rasta troškova za 10%, projekat bi se realizirao :

Period povrata : 4 godine

ČSV : -34.840

ROI : 13,4%

- U slučaju pada prihoda za 5% i istodobnog rasta troškova za 5%, projekat bi se realizirao:

Period povrata : 3 godine

ČSV : 15.889

ROI : 17,8%

Napravljeno je još nekoliko analiza slučajeva, i detektirano je da se kao najveći rizik u poslovanju javlja element plaća osoblja u troškovima, koji u kombinaciji sa promjenom u prihodima ima najviše utjecaja na profitabilnost projekta. Investitor stoga posebnu pozornost mora posvetiti prilikom zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima.

23

Budući se radi o projektu privatnog investitora, u zadnjoj metodi procjene uzeti su u obzir subjektivni kriteriji koji su najviše utjecali na iniciranje cijelog ovog projekta već prilikom kupnje prostora i kretanja u ishodovanje dokumentacije.

S obzirom da je od te prve faze projekta prošlo dvije godine te je u međuvremenu promijenjeno niz kako tržišnih tako i osobnih okolnosti, u ovoj metodi se razmatra da li i koliko je projekat u skladu sa prvim željama i ciljevima investitora, te da li je izvediv u odnosu na trenutne tržišne uvjete, osobito u smislu dobivanja kredita od strane poslovne banke. Također se procjenjuje i u odnosu na drugu opciju koju investitor razmatra.

Scoring model – odluka između dvije opcije Pokretanje projekta Prodaja prostora / nepokretanje projekta

KRITERIJ PONDER OCJENA KONAČNA OCJENA OCJENA

KONAČNA OCJENA

Financijska isplativost 20% 9 1,8 4 0,8 Izvedivost projekta - osiguravanje sredstava 25% 1 0,25 8 2 Dugoročna održivost 7% 5 0,35 5 0,35 Sinergijski učinak na ostalu imovinu 8% 6 0,48 10 0,8 Mogućnost proširenja poslovanja 1% 8 0,08 2 0,02 Utjecaj na poboljšanje kvalitete života investitora 12% 7 0,84 9 1,08 Osobni značaj investitoru 20% 10 2 1 0,2 Spriječavanje gubitka do sada uloženog 6% 10 0,6 4 0,24 Pozitivan utjecaj na okolinu 1% 5 0,05 5 0,05 KONAČNA OCJENA 100% 6,45 5,54

Zaključna ocjena ovog projekta je da je projekat financijski opravdan i u skladu sa postavljenim ciljevima investitora.

Kao velik rizik za projekat, u ovoj analizi je detektiran visok stupanj mogućnosti nastanka situacije nemogućnosti realizacije kredita odnosno osiguravanja sredstava za pokretanje projekta, te kasnije u tijeku samog projekta potrebu za pažljivim praćenjem troškova osoblja i preveniranje eventualnih šteta zbog propusta od strane radnika.

Procjenjujući važnost i utjecaj projekta na investitora i njegovu okolinu, projekat je procijenjen visokim ocjenama i visokim stupnjem prioriteta te bi stoga investitor svakako trebao prionuti u daljnju razradu i pokretanje projekta.

24

6 ZAKLJUČAK Odabir projekta jedinstven je za svaku pojedinu organizaciju i situaciju i svaki pojedini

projekat. Iako su najučestalije i široko primjenjivane, odabir projekata se zapravo rijetko

zasniva isključivo na kvantitativnim metodama.

Procjena projekta i njegovo vrednovanje zapravo počinje već u samom definiranju ciljeva

projekta, te se kasnije profilira kroz ocjenu koliko projekat slijedi stratešku viziju same

organizacije ili investitora-pojedinca, a financijska analiza projekta samo je jedan manji

dio procjene, odnosno pokazatelj je da li i u kojoj mjeri je projekat izvedljiv. Matematički

gledano, u projekt će biti pogodno investirati ako je NPV pozitivan, period povrata nije

previše dugotrajan, ISP nije previše blizu diskontnoj stopi a ROI nije premali. Uz analizu

svakog pojedinog projekta, ukoliko uspoređujemo nekoliko projekata, potrebno je uzeti u

obzir njihovu međuovisnost. U međusobno neovisnim projektima s novčanim tokovima

bez promjene predznaka sve metode korektno rangiraju različite projekte. Međutim, u

slučaju da projekti imaju velike razlike u investicijskim iznosima, sa velikim razlikama u

vremenskoj dinamici novčanih tokova ili kod projekata sa više promjena predznaka

novčanih tokova, a kakvi uglavnom u praksi projekti zaista i jesu, uglavnom samo NPV

metoda korektno rangira različite projekte, dok su ostale metode uglavnom nepouzdane.

U praksi dakle, iako matematičke metode djeluju pouzdanije od ne-matematičkih metoda

jer nemaju subjektivan elemenat procjene i jednostavne su za tumačenje i komparaciju,

ipak nisu potpuno pouzdane, te ih je potrebno nadopuniti metodama ocjenjivanja, osobito

što danas sve više projekata treba zadovoljiti šire postavljene ciljeve od samo financijskih

aspekata, što je na primjeru u okviru ovog rada i ilustrirano.

Stoga je najbolja procjena projekta ona koja kombinira matematičke metode procjene sa

ne-matematičkom procjenama koristi od projekta, uzimajući pri tome kao iznimno bitno za

uspjeh i održivost samog projekta njegovu usklađenost sa strateškim smjernicama

organizacije odnosno osobnim ciljevima investitora i utjecajima na njegovu okolinu.

I na kraju, bez obzira na sve metode procjene opisane u ovom radu, ne smijemo zaboraviti

da su tri najbitnija preduvjeta za uspjeh projekta – potreba za projektom, postojanje

budžeta za projekt, i – najvažnije – postojanje želje da projekat uspije!

25

Literatura i izvori:

- Silvije Orsag „Financiranje emisijom vrijednosnih papira“, RIFIN d.o.o

- RH, Ministarstvo gospodarstva „ Poslovni plan poduzetnika“, Masmedia

- Krešimir Ružđak, Ekonomski Fakultet Zagreb, „Metode procjene isplativosti

investicijskih projekata (Capital Budgeting) i upravljanje projektnim rizicima“,

Siječanj 2011, PP prezentacija

- Ratko Mutavdžić, Projektura.org, „Upravljanje projektima – inicijacija projekta“,

PP prezentacija

- Zoran Grgić, Predavanja iz Menadžmenta malih i srednjih poduzeća u agrobiznisu,

„Financijska analiza i financiranje projekta u poduzeću“, PP prezentacija

- www.kognosko.hr

- www.limun.hr

- www.investopedia.com

- www.profitiraj.hr

- www.dzs.hr

- troškovnik i projektna dokumentacija projekta Diverso, Arhitektonski studio

Morana Vlahović, privatni investitor