Javna objava

PBZ stambene štedionice d.d.

za razdoblje 1. sije čnja 2017. – 31. prosinca 2017.

Zagreb, travanj 2018. godine

2

Sadržaj

1. Uvod ..............................................................................................................................................3

2. Informacije o sustavu upravljanja .............................................................................................5

2.1. Sastav, dužnosti i odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora ...................................... 5

2.1.1. Uprava Štedionice i njezini odbori .............................................................................5

2.1.2. Odbori Uprave Štedionice ...........................................................................................6

2.1.3. Politika raznovrsnosti pri odabiru članova uprave Štedionice, njezina svrha i ciljevi ..........................................................................................................................................6

2.1.4. Stvarna znanja, sposobnosti i stručnost članova Uprave Štedionice ..................7

2.2. Nadzorni odbor Štedionice ................................................................................................. 7

2.2.1. Politika raznovrsnosti pri odabiru članova Nadzornog odbora, njezina svrha i ciljevi ..........................................................................................................................................7

2.2.2. Stvarna znanja, sposobnosti i stručnost članova Nadzornog odbora Štedionice ....................................................................................................................................................8

2.3. Odbori Nadzornog odbora .................................................................................................. 8

2.4. Opis toka informacija o riziku do upravljačkog tijela ...................................................... 9

2.5. Organizacijski ustroj Štedionice ........................................................................................ 9

3. Regulatorni kapital ....................................................................................................................11

4. Makrobonitetne nadzorne mjere – Zaštitni slojevi kapitala ................................................13

5. Neopterećena imovina .............................................................................................................15

6. Politika primitaka .......................................................................................................................18

6.1. Kvantitativne informacije o primicima zaposlenika Štedionice čije aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije............................ 18

7. Finacijska poluga ......................................................................................................................20

8. Upravljanja likvidnosnim rizikom i koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) ................24

3

1. Uvod

PBZ stambena štedionica d.d. (u nastavku: Štedionica) na temelju članka 165. Zakona o kreditnim institucija (N.N. br. 159/2013, 19/2015, 102/2015, 15/2018), Uredbe br. 575/2013 Europskog parlamenta, Smjernica o zahtjevima za objavu na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 i Smjernice o objavi koeficijenata likvidnosne pokrivenosti (LCR) javno objavljuje informacije za razdoblje od 1. siječnja 2017. - 31. prosinca 2017. godine.

U ovom izvješću sadržane su kvalitativne i kvantitativne informacije kako propisuju gore navedeni zakonski propisi.

Javna objava Štedionice priprema se u skladu s formalnom politikom (u nastavku: Politika) Privredne banke Zagreb d.d. (u nastavku: Banka) donesenom u skladu s člankom 431. stavka 3. Uredbe kojom se utvrđuju procesi, kontrole i odgovornosti a koja je usvojena od strane Uprave Štedionice.

Ključni elementi Politike su:

• Utvrđivanje uloga i odgovornosti organizacijskih dijelova i pravnih osoba uključenih u proces izrade Javne objave

• Identifikaciju informacija koje će biti objavljene • Identifikaciju uloga i odgovornosti članica PBZ Grupe • Rokove i učestalost objavljivanja • Objavljivanje na internet stranicama Štedionice

Štedionica adekvatno upravlja svojim rizicima te jamči da su sustavi upravljanja rizicima koje je uspostavila adekvatni i primjereni obzirom na profil i strategiju institucije.

Na godišnjoj razini, u okviru ICAAP procesa, Banka definira i kvantificira apetit prema rizicima PBZ Grupe, a Štedionica kao članica PBZ Grupe mora se pridržavati za nju definiranih apetita za rizike. Strategijom rizika definira se željeni apetit prema riziku, uz osigurano adekvatno praćenje profila rizika koje podrazumijeva integrirano i sveobuhvatno upravljanje rizicima koji mogu utjecati na profil rizičnosti. Pri utvrđivanju sklonosti preuzimanju rizika, Štedionica integrira aktivnosti koje se odnose na poslovno planiranje i budžetiranje te nastavno na definirane poslovne strategije, budžet i procijenjene rizike okruženja, utvrđuje ključne i značajne rizike za predstojeće razdoblje i definira strateške ključne limite koji osiguravaju stabilnost Štedionice u narednim razdobljima. Ukupan apetit za rizike Štedionice (Strategija upravljanja rizicima) definiran je sljedećom strukturom limita najviše razine, namijenjenim osiguravanju dugoročne solventnosti i likvidnosti Štedionice:

• Dugoročna solventnost Štedionice osigurava se okvirom adekvatnosti kapitala s limitima definiranim temeljem regulatornih i internih pravila (poput stope adekvatnosti kapitala i poluge).

• Likvidnost Štedionice osigurana je utvrđenim politikama likvidnosti s limitima koji se odnose i na kratkoročnu i na strukturalnu likvidnost. Propisane politike uzimaju u obzir brojne aspekte upravljanja likvidnosnim rizikom, ali zbog njihove važnosti i značajnosti za Štedionicu, limiti za likvidnosni rizik (LCR, NSFR) od strateškog su značaja te stoga čine sastavni dio limita apetita za rizik 1. razine.

• Operativni rizik Štedionice je limitiran definiranjem specifičnih limita za operativne gubitke.

4

5

2. Informacije o sustavu upravljanja PBZ stambena štedionica je članica PBZ Grupe u 100%-tnom vlasništvu Banke. Štedionica je osnovana 2003. godine i posluje sukladno Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Stambena štednja je organizirano prikupljanje depozita od fizičkih osoba radi rješavanja njihovih stambenih potreba odobravanjem stambenih kredita na području Republike Hrvatske uz financijsku potporu države. Stambeni štediše osim kamate koju ostvaruju u štedionici, ostvaruju i pravo na državna poticajna sredstva ovisno o visini uplata na račun stambene štednje do ograničenog iznosa, a koja se utvrđuju svake godine posebnom odlukom Vlade Republike Hrvatske. Ugovor o stambenoj štednji može se sklopiti u svim poslovnicama Banke gdje se mogu dobiti i sve potrebne informacije o stambenoj štednji i postojećem računu stambene štednje kao i vršiti uplate štednih uloga i rata kredita. Trenutno, Štedionica ima preko 105.000 aktivnih računa stambene štednje i depozite u visini od otprilike 1.5 milijardi kuna.

2.1. Sastav, dužnosti i odgovornosti Uprave i Nadzo rnog odbora Sukladno odredbama članka 165. stavak 1. (vezano za odredbu članka 435. stavak 2. Uredbe [EU] br. 575) i članka 166. Zakona o kreditnim institucijama objavljuju se sljedeće informacije u pogledu sustava upravljanja. Štedionica je u potpunosti usklađena s odredbama Zakona o kreditnim institucijama i podzakonskih akata u pogledu sastava, dužnosti i odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora te obveze osnivanja odbora za primitke, odbora za imenovanja i odbora za rizike.

2.1.1. Uprava Štedionice i njezini odbori Sukladno odredbama Statuta, Uprava Štedionice sastoji se od najmanje dva, a najviše tri člana, s tim da odluku o broju članova donosi Nadzorni odbor Štedionice. Odlukom Nadzornog odbora Štedionice utvrđeno je da Uprava Štedionice ima dva člana, što je, imajući u vidu funkcije i nadležnost Uprave, procijenjeno dobrim i racionalnim rješenjem, koje osigurava da se poslovi Štedionice vode u najboljem interesu Banke kao jedinog dioničara, te klijenata i zaposlenika Štedionice. Sastav Uprave od dva člana odgovara uspostavljenoj organizacijskoj shemi Štedionice i osigurava dobro funkcioniranje svih organizacijskih dijelova, sinergiju, komunikaciju i odgovornost po vertikalnoj i horizontalnoj liniji. Članove Uprave Štedionice, uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, imenuje Nadzorni odbor na mandat od 3 godine i mogu biti ponovno izabrani na istu funkciju. Broj mandata nije ograničen. Uprava Štedionice vodi poslove Štedionice i upravlja njenom imovinom. Pri tome je dužna i ovlaštena poduzimati sve radnje i donijeti sve odluke koje smatra potrebnim za uspješno vođenje poslova Štedionice i njeno djelovanje. Glavna poslovna područja, kao i ostala područja aktivnosti (upravljanje ljudskim resursima i organizacijom, unutarnja revizija, praćenje usklađenosti, zaštita potrošača, upravljanje projektima, sigurnost, korporativno upravljanje) dodijeljena su u specifičnu nadležnost predsjednika i člana Uprave, kako slijedi:

• Branimir Čosi ć, predsjednik Uprave, operativno je nadležan za Odjel računovodstvenih poslova, Odjel informatike i razvoja, Službu za kontrolu upravljanja rizicima, Službu upravljanja rizičnim plasmanima, Ured Uprave, Unutarnju reviziju i Funkciju praćenja usklađenosti.

6

• Dražen Klari ć, član Uprave, operativno je nadležan za Službu financijskih poslova, Odjel štednje i prodaje te Odjel kreditnih poslova.

Ovako uspostavljena struktura i sastav Uprave Štedionice omogućuje, između ostalog, da Štedionica posluje u skladu s pravilima struke, važećim zakonima i podzakonskim propisima te propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, kao i da Uprava provodi djelotvoran i pouzdan sustav učinkovitog i razboritog upravljanja Štedionicom.

2.1.2. Odbori Uprave Štedionice U obavljanju svojih poslova Uprava osniva odbore i druga tijela koja joj pomažu u radu i na koje je prenijela dio ovlasti. Odbori na koje je Uprava Štedionice prenijela dio svojih ovlasti su:

• Kreditni odbor Štedionice – odlučuje o izloženosti Štedionice kreditnom riziku. Osnovan je odlukom Uprave Štedionice kao tijelo na koje Uprava prenosi dio svojih ovlasti u dijelu poslovanja Štedionice koje se odnosi na kreditni rizik u vezi s odobrenim kreditima i drugim sličnim tražbinama te preuzetim izvanbilančnim potencijalnim obvezama (plasmani).

• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO odbor) – planiranje, nadzor, kontrola i upravljanje ključnim pokazateljima uspješnosti poslovanja Štedionice, posebice na srednji i dugi rok, instrumentima upravljanja strukturom aktive i pasive, uz istodobno očuvanje vrijednosti kapitala Štedionice.

2.1.3. Politika raznovrsnosti pri odabiru članova uprave Štedionice, njezina svrha i ciljevi Kako bi se osigurala raznovrsnost pri odabiru članova Uprave Štedionice, a u svrhu osiguravanja učinkovitog i razboritog upravljanja Štedionicom kao cjelinom, Štedionica je donijela Politiku o strukturi Uprave i Nadzornog odbora Štedionice te Poslovnik o radu Uprave. Politikom o strukturi Uprave i Nadzornog odbora Štedionice za Upravu Štedionice propisani su:

• ciljana struktura Uprave s obzirom na vrstu, opseg i složenost poslova u Štedionici te na njezin profil rizičnosti i poslovnu strategiju,

• detaljni uvjeti za predsjednika i članove Uprave, imajući u vidu potrebu pokrivanja specifičnih nadležnosti, potrebu za odgovarajućim znanjima, sposobnostima i iskustvom,

Poslovnikom o radu Uprave definirana su glavna poslovna područja Štedionice te zaduženje pojedinačno svakog člana Uprave za pojedino područje. Svrha propisivanja specifičnih uvjeta je osiguranje raznolikosti znanja, iskustva, vještina i sposobnosti članova Uprave, kako bi svoje funkcije obavljali efikasno i profesionalno, tako da predsjednik Uprave i svaki član Uprave trebaju pojedinačno posjedovati i određena specifična znanja, vještine i stručnosti za područja koja će im biti dodijeljena u specifičnu nadležnost. Sukladno tako propisanim uvjetima za obavljanje dužnosti predsjednika i člana Uprave provodi se politika odabira članova Uprave Štedionice.

7

2.1.4. Stvarna znanja, sposobnosti i stru čnost članova Uprave Štedionice Sukladno Politici o procjeni primjerenosti predsjednika i članova Uprave Štedionice te nositelja ključnih funkcija Štedionice, Nadzorni odbor Štedionice na sjednici održanoj 16.02.2017. godine ocijenio je da članovi Uprave imaju potrebna stručna znanja, sposobnosti i iskustva koja im omogućuju da neovisno i samostalno vode poslove Štedionice, uz razumijevanje poslova i značajnih rizika Štedionice te je pozitivno ocijenio primjerenost svakog od članova Uprave Štedionice, pri čemu se procjenjivao dobar ugled, stručna znanja i sposobnosti, potrebno iskustvo, postojanje sukoba interesa te posvećenost ispunjavanju dužnosti. 2.2. Nadzorni odbor Štedionice Prema odredbama Statuta Štedionice, Nadzorni odbor Štedionice ima tri člana, koje bira Glavna skupština Štedionice, što je, imajući u vidu funkcije i nadležnost Nadzornog odbora, procijenjeno dobrim rješenjem, odnosno rješenjem koje osigurava kvalitetno obavljanje nadzora vođenja poslova Štedionice radi zaštite interesa Štedionice u cjelini. Jedan član Nadzornog odbora je neovisan sukladno odredbama Zakona o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima. Članovi Nadzornog odbora biraju se na mandat od 3 godine i mogu biti ponovno izabrani na istu funkciju. Broj mandata nije ograničen. U Nadzorni odbor Štedionice izabrani su kako slijedi: Dinko Luci ć, predsjednik, mandat do 27.03.2018. godine (novi mandat od 28.03.2018. godine), Davor Vodanovi ć, zamjenik predsjednika, mandat do 22.03.2018. godine (novi mandat od 03.03.2018. godine), Damir Novotny , neovisni član, mandat od 01.04.2016. godine. Predsjednika Nadzornog odbora bira sam Nadzorni odbor iz redova svojih članova. Hrvatska narodna banka ocijenila je da svi članovi Nadzornog odbora ispunjavaju uvjete za članstvo u Nadzornom odboru Štedionice i dala prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora. Nadzorni odbor Štedionice nadzire vođenje poslova Štedionice i u tu svrhu pregledava i ispituje poslovne knjige i dokumentaciju Štedionice. Nadzorni odbor podnosi Glavnoj skupštini Štedionice pisano izvješće o obavljenom nadzoru vođenja poslova Štedionice. Funkciju nadzora Nadzorni odbor osobito obavlja nadležnošću i davanjem suglasnosti: na poslovnu politiku Štedionice; na strateške ciljeve; na financijski plan; na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojemu Štedionica posluje s obzirom na poslovni ciklus; na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala Štedionice i na akt o unutarnjoj reviziji i godišnji plan rada unutarnje revizije.

2.2.1. Politika raznovrsnosti pri odabiru članova Nadzornog odbora, njezina svrha i ciljevi Kako bi se osigurala raznovrsnost pri odabiru članova Nadzornog odbora, radi osiguravanja učinkovitog i razboritog upravljanja funkcijom nadzora u Štedionici, Štedionica je donijela Politiku o strukturi Uprave i Nadzornog odbora Štedionice.

8

Politikom o strukturi Uprave i Nadzornog odbora Štedionice za Nadzorni odbor Štedionice propisani su:

• ciljana struktura Nadzornog odbora s obzirom na vrstu, opseg i složenost poslova u Štedionici te na njezin profil rizičnosti i poslovnu strategiju,

• uvjeti za članove Nadzornog odbora, koji određuju da svaki član Nadzornog odbora mora posjedovati znanja, vještine i stručnosti koje osiguravaju da sastav Nadzornog odbora bude takav da ukupnost njegovih članova osigurava zastupljenost svih bitnih kompetencija/područja djelovanja radi postizanja efikasnog i profesionalnog obavljanja funkcije.

Sukladno tako propisanim uvjetima za članstvo u Nadzornom odboru provodi se politika odabira članova Nadzornog odbora.

2.2.2. Stvarna znanja, sposobnosti i stru čnost članova Nadzornog odbora Štedionice Članovi Nadzornog odbora imaju odgovarajuća znanja, vještine i stručnosti i dovoljno iskustva na području korporativnog upravljanja tako da svoju funkciju obavljaju efikasno i profesionalno. U pogledu korporativnog iskustva posebno se cijeni iskustvo stečeno u okviru PBZ Grupe i društvima koja obavljaju sličnu djelatnost. Optimalan kvalitativan sastav Nadzornog odbora ostvaren je time što svi članovi Nadzornog odbora posjeduju znanja, vještine i stručnosti stečene u financijskim i kreditnim institucijama, srednjim ili velikim trgovačkim društvima, istraživačkim centrima ili akademskim zajednicama, u jednom ili više sljedećih područja:

• bankarstvo i/ili osiguranje i/ili financijsko poslovanje, • strateško planiranje, • upravljanje rizicima i metode upravljanja rizicima, • računovodstvena i/ili financijska pitanja, • sustav unutarnjih kontrola, • regulatorni okvir i bonitetni zahtjevi, • korporativno upravljanje i organizacija.

Sukladno Politici o procjeni primjerenosti članova Nadzornog odbora Štedionice, Glavna skupština Štedionice na svojoj je sjednici održanoj 15.03.2017. godine ocijenila da članovi Nadzornog odbora zajedno i kao cjelina imaju potrebna stručna znanja, sposobnosti i iskustva koja omogućuju neovisno i samostalno nadziranje poslova kreditne institucije, uz razumijevanje poslova i značajnih rizika kreditne institucije te da sukladno članku 45. stavak 2. Zakona o kreditnim institucijama Nadzorni odbor ima jednog neovisnog člana te je pozitivno ocijenila primjerenost svakog člana Nadzornog odbora, pri čemu se procjenjivao dobar ugled, stručna znanja i sposobnosti, potrebno iskustvo, postojanje sukoba interesa i neovisnosti te posvećenost ispunjavanju dužnosti. 2.3. Odbori Nadzornog odbora Nadzorni odbor Štedionice je, sukladno Zakonu o reviziji i Statutu Štedionice, osnovao Odbor za reviziju koji:

a) prati postupak financijskog izvješćivanja,

9

b) prati učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije te sustav upravljanja rizicima, nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvješća, prati neovisnost samostalnih revizora koji obavljaju reviziju, daje preporuke skupštini o odabiru vanjskog revizora, raspravlja o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ova područja.

Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima Hrvatske narodne banke, u Banci su u zakonskom roku osnovani Odbor za primitke, Odbor za imenovanja i Odbor za rizike. Odbore je osnovao Nadzorni odbor Banke i imenovao njihove članove iz redova članova Nadzornog odbora Banke. Svaki od Odbora ima tri člana, od kojih je jedan imenovan za predsjednika Odbora. S obzirom da su navedeni Odbori imenovani na razini cijele PBZ Grupe, u Štedionici kao članici PBZ Grupe nisu imenovani posebni Odbori. 2.4. Opis toka informacija o riziku do upravlja čkog tijela Na razini cijele PBZ Grupe jasno je uspostavljen sustav praćenja i izvješćivanja o rizicima, kako bi se pravodobno osiguralo potrebne informacije sudionicima u sustavu upravljanja rizicima i donositeljima poslovnih odluka. Sukladno tome i Štedionica izrađuje periodičke izvještaje o rizicima, koji sadržavaju informacije o:

� izloženosti rizicima, uključujući i rizike koji su preneseni na treću stranu, � profilu rizičnosti i značajnim internim gubicima, � strukturi kapitala,

� mjerama i aktivnostima koje se namjeravaju poduzeti ili su poduzete radi ovladavanja

rizicima, � iznimkama od postupanja u skladu s internim aktima iz područja upravljanja rizicima,

uključujući i iznimke od utvrđenog apetita za rizik, � informacije o pozitivnim i negativnim promjenama u pokazateljima poslovanja koje upućuju

ili mogu upućivati na promjenu izloženosti riziku. Izvješća o rizicima, kojima se daje sveobuhvatan pregled profila rizika, usklađenosti sa strateškim limitima, kao i ključnim pravilima i limitima koji definiraju apetit za rizike PBZ Grupe, izrađuju se dnevno, mjesečno, kvartalno, polugodišnje i godišnje te se podnose Upravi i Nadzornom odboru, ali i nižim upravljačkim razinama te zaposlenicima, dinamikom predviđenom internim aktima za upravljanje rizicima. Za slučaj uočenih nepravilnosti, tj. neusklađenosti s pravilima i limitima kojima je definiran apetit za rizike PBZ Grupe, Štedionica ima jasno propisane eskalacijske procedure. 2.5. Organizacijski ustroj Štedionice

Sukladno odredbama članka 166. stavak 1. (organizacijski ustroj) i članka 167. stavak 1. (pravni odnosi) Zakona o kreditnim institucijama objavljuju se sljedeće informacije:

Sukladno odredbama članka 102. Zakona o kreditnim institucijama, Štedionica je uspostavila organizacijsku strukturu s jasno definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti. Uspostavljena je organizacijska struktura koja:

a) omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama, uključujući primjeren tok informacija,

b) ograničava i sprječava sukob interesa i

c) omogućuje jasan i dokumentiran proces donošenja odluka.

10

Takva organizacijska struktura Štedionice detaljnije je opisana i propisana sljedećim internim aktima:

1. Statutom Štedionice, kojim su utvrđeni i opisani organi Štedionice (Uprava, Nadzorni odbor i Glavna skupština), način vođenja poslova Štedionice i zastupanje Štedionice,

2. organizacijskoj shemi (objavljena na internetskoj stranici Štedionice www.pbz-stambena.hr) i poslovnim modelima organizacijskih jedinica (opisi poslova),

3. Poslovnikom o radu Uprave, kojom je utvrđena raspodjela ovlaštenja i zaduženja predsjednika i člana Uprave Štedionice u svezi s koordinacijom poslova po pojedinim grupama poslova, odnosno organizacijskim oblicima na makrorazini, sukladno makroorganizaciji Štedionice,

4. Etičkim kodeksom,

5. Kodeksom ponašanja,

6. Procedurom za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (zviždača),

7. Politikom o sustavu unutarnjih kontrola, kojom se definiraju temeljna načela, struktura i nositelji aktivnosti funkcija unutarnjih kontrola u Štedionici kao sastavnog dijela sustava korporativnog upravljanja. U Štedionici su uspostavljene djelotvorne funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije.

Štedionica je pravodobno utvrdila područja poslovanja u kojima postoji mogu ći sukob interesa te su navedena područja dodatno regulirala kako bi se osigurala neovisnost i razgraničenje odgovornosti između različitih funkcija s ciljem sprječavanja eventualnog sukoba interesa:

a) Politikom o sustavu unutarnjih kontrola, kojom su definirane kontrolne funkcije kao neovisne funkcije, odvojene od poslovnih procesa i aktivnosti u kojima rizici nastaju te koje kontrolne funkcije prate i nadziru,

b) odlukama Uprave kojima su utvrđene ovlasti za predlaganje i donošenje odluka te ovlasti za potpisivanje ugovora i druge dokumentacije koja proizlazi iz odluka nadležnih tijela.

Štedionica se uskladila s odredbama članka 101. stavak 2. Zakona o kreditnim institucijama, usvajanjem niza internih dokumenata koji detaljnije opisuju i propisuju pravila i postupke vezane uz upravljanje rizicima, praćenje portfelja koji nose kreditni rizik, izračun velike izloženosti, obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik, politike primitaka itd. (npr. Strategija upravljanja rizicima, Opća pravila za upravljanje rizicima, Pravilnik za upravljanje kreditnim rizikom, Pravilnik za upravljanje tržišnim rizikom, Politika za upravljanje tržišnim rizikom, Pravilnik za upravljanje kamatnim rizikom, Politika upravljanja kamatnim rizikom, Pravilnik za upravljanje likvidnosnim rizikom, Politika upravljanja likvidnosnim rizikom, Plan postupanja u kriznim situacijama, Pravilnik za upravljanje operativnim rizikom, Pravila za upravljanje sigurnošću, Politika sigurnosti informacijskog sustava, Pravilnik o upravljanju informacijskom imovinom, Priručnik za klasifikaciju plasmana i izvanbilančnih obveza, Priručnik za upravljanje instrumentima kreditne zaštite, Metodologija za utvrđivanje izloženosti prema jednoj osobi i formiranje grupa povezanih osoba, Odluka o rezerviranju sredstava za sudske sporove koji se vode protiv Banke, Compliance politikom, Pravilnikom unutarnje revizije itd.). Štedionica je članica PBZ Grupe i u 100%-tnom je vlasništvu Banke.

11

3. Regulatorni kapital

Regulatorni kapital kreditne institucije jest iznos izvora sredstava koji je kreditna institucija dužna održavati radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima.

Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 čija je primjena stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine, Direktivi (EU) 36/2013, Provedbenim tehničkim standardima i ostalim relevantnim propisima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo te nacionalnim diskrecijama Hrvatske narodne banke, banke su dužne održavati odgovarajuću visinu regulatornog kapitala sukladno rizicima koje preuzimaju u svom poslovanju na individualnoj i konsolidiranoj osnovi.

Regulatorni kapital Štedionice na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 226.956 tisuća kuna. Najvećim dijelom sastoji se od najstabilnijih i najpostojanijih izvora sredstava - uplaćenih redovnih dionica, rezervi i zadržane dobiti koja se svake godine povećava odlukom Glavne skupštine, usmjeravajući tako ostvarene neto dobiti tekuće godine u kapital.

Osnovni kapital Štedionice uključuje uplaćene redovne dionice Banke, zadržanu dobit, dobit tekuće godine, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit te zakonske, statutarne i ostale rezerve.

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit uključuje revalorizacijske rezerve izdvojene po materijalnoj imovini umanjene za nerealizirane gubitke s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine koja je raspoređena u portfelj imovine koja je raspoloživa za prodaju.

Osnovni kapital je umanjen za ostalu nematerijalnu imovinu i bonitetne filtere izdvojene na svu svoju imovinu mjerenu po fer vrijednosti sukladno članku 34. Uredbe.

Štedionica ne posjeduje hibridne, odnosno podređene instrumente te nema dopunski osnovni kapital i dopunski kapital.

Struktura kapitalnih zahtjeva za kreditne institucije definira minimalne razine za tri kapitalna zahtjeva:

� stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 posto,

� stopa osnovnog kapitala od 6 posto i

� stopa ukupnog kapitala od 8 posto.

Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala Štedionice na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 58,77 posto.

Prema važećem regulatornom okviru, Štedionica održava adekvatnost kapitala u skladu sa zahtjevima definiranim od strane lokalnog regulatora što uključuje i dodatne zaštitne slojeve kapitala definirane važećim propisima Hrvatske narodne banke.

12

3. Regulatorni kapital (nastavak)

U nastavku je tablični prikaz stavaka regulatornog kapitala Štedionice na dan 31. prosinca 2017. godine.

Tablica 1. Struktura regulatornog kapitala

(u milijunima kuna)

iznos REGULATORNI KAPITAL 227

OSNOVNI KAPITAL 227

REDOVNI OSNOVNI KAPITAL 227

Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni o snovni kapital 115

Plaćeni instrumenti kapitala 115

Premija na dionice

(–) Vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala

Zadržana dobit 109

Zadržana dobit proteklih godina 109

Priznata dobit ili gubitak

Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva 9 (–) Dio dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine ili dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine koji nije priznat -9

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit -2

Ostale rezerve 6

Manjinski udjel priznat u redovnom osnovnom kapital u

Usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih fil tara -1

(–) Goodwill

(–) Ostala nematerijalna imovina (–) Instrumenti redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija ima zna čajno ulaganje

Elementi ili odbici od redovnog osnovnog kapitala – ostalo

DODATNI OSNOVNI KAPITAL

DOPUNSKI KAPITAL

13

4. Makrobonitetne nadzorne mjere – Zaštitni slojevi kapitala Osim regulatorno zadanih minimalnih stopa adekvatnosti kapitala te sukladno člancima 117.,118. i 130. Zakona o kreditnim institucijama kao i člancima 129.,130. i 133. Direktive 2013/36/EU, Štedionica je dužna osigurati ispunjavanje sljedećih zaštitnih slojeva redovnog osnovnog kapitala:

� zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, � protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju, � zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik od 1,5% ukupne izloženosti rizicima.

4.1. Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti za izra čun procikli čkog zaštitnog sloja kapitala Tablica 2. Geografska distribucija relevantnih kred itnih izloženosti za izra čun procikli čkog zaštitnog sloja kapitala

(u milijunima kuna) Opće kreditne

izloženosti Izloženosti iz knjige

trgovanja Sekuritizacijaka

izloženost Kapitalni zahtjevi

Pon

deri

kapi

taln

ih z

ahtje

va

Sto

pa p

roci

kličko

g za

štitn

og s

loja

kap

itala

Red

ak

Vrij

edno

st

izlo

ženo

sti z

a st

anda

rdiz

irani

pr

istu

p

Vrij

edno

st

izlo

ženo

sti z

a IR

B

Zbr

oj d

ugih

i kr

atki

h po

zici

ja iz

kn

jige

trgo

vanj

a

Vrij

edno

st

izlo

ženo

sti i

z kn

jige

trgo

vanj

a za

in

tern

e m

odel

e

Vrij

edno

st

izlo

ženo

sti z

a st

anda

rdiz

irani

pr

istu

p

Vrij

edno

st

izlo

ženo

sti z

a IR

B

od č

ega:

opće

kred

itne

izlo

ženo

sti

od č

ega:

iz

lože

nost

i iz

knjig

e tr

gova

nja

od č

ega:

se

kurit

izac

ijske

iz

lože

nost

i

Uku

pno

010 020 030 040 050 060 070 080 090 100 110 120

010 Raščlamba po zemljama 698 350 350 100,00% 0,00%

Zemlja: 001 HR 698 350 350 100,00% 0,00%

14

4.2. Iznos procikli čkog zaštitnog sloja kapitala Tablica 3. Iznos procikli čkog zaštitnog sloja kapitala specifi čnog za instituciju

(u milijunima kuna) Vrijednost / postotak

10 Ukupan iznos izloženosti riziku 698

20 Stopa protucikli čkog zaštitnog sloja specifi čna za instituciju 0,00%

30 Zahtjev za protucikli čki zaštitni sloj specifi čan za instituciju -

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifična za Štedionicu na dan 31.12.2017. godine iznosi 0,00%.

15

5. Neoptere ćena imovina

Sukladno Smjernici EBA/GL/2014/03 o objavi o opterećenoj i neopterećenoj imovini i člancima 6. i 13. Uredbe (EU) 575/2013, Štedionica javno objavljuje podataka o opterećenoj i neopterećenoj imovini prema zahtjevnim standardima sadržanim u Smjernici EBA/GL/2014/03. Obrazac A - Optere ćena i neoptere ćena imovina

(u milijunima kuna)

Knjigovodstveni iznos optere ćene imovine

Fer vrijednost optere ćene imovine

Knjigovodstveni iznos neoptere ćene imovine

Fer vrijednost neoptere ćene imovine

od čega: središnje

banke, priznato

od čega: središnje

banke, priznato

od čega: središnje

banke, priznato

od čega: središnje

banke, priznato

010 030 040 050 060 080 090 100

010 Imovina institucije koja izvješ ćuje 5 1814

020 Okvirni krediti 14 030 Vlasnički instrumenti 040 Dužnički vrijednosni papiri 5 5 817 815

050 od čega: pokrivene obveznice

060 od čega: vrijednosni papiri osigurani imovinom

070 od čega: izdanje općih država 5 5 817 815

080 od čega: izdanje financijskih društava

090 od čega: izdanje nefinancijskih društava

100 Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita 981

110 od čega: krediti osigurani nekretninama 542

120 Ostala imovina 3 121 od čega: …

16

Obrazac B - Primljeni kolaterali

(u milijunima kuna)

Fer vrijednost primljenog optere ćenog kolaterala ili izdanih vlastitih dužni čkih vrijednosnih

papira

Neoptere ćeno Fer vrijednost primljenog

kolaterala ili izdanih vlastitih dužni čkih vrijednosnih papira koji

mogu biti optere ćeni

od čega:

središnje banke, priznato

od čega: središnje

banke, priznato 010 030 040 060

130 Kolateral koji je institucija koja izvješ ćuje primila

140 Okvirni krediti 150 Vlasnički instrumenti 160 Dužnički vrijednosni papiri

170 od čega: pokrivene obveznice

180 od čega: vrijednosni papiri osigurani imovinom

190 od čega: izdanje općih država

200 od čega: izdanje financijskih društava

210 od čega: izdanje nefinancijskih

društava

220 Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita

230 Ostali primljeni kolaterali 231 od čega: …

240

Izdani vlastiti dužni čki vrijednosni papiri osim vlastitih pokrivenih obveznica i vrijednosnih papira osiguranih imovinom

241

Izdane vlastite pokrivene obveznice i vrijednosni papiri osigurani imovinom koji još nisu založeni

17

250 UKUPNO IMOVINA, PRIMLJENI

KOLATERALI I IZDANI VLASTITI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

5

18

Obrazac C - Optere ćena imovina / primljeni kolaterali i povezane obvez e

(u milijunima kuna)

Usklađene obveze, potencijalne obveze ili

vrijednosni papiri dani u zajam

Imovina, primljeni kolateral i izdani vlastiti

dužni čki vrijednosni papiri osim pokrivenih

obveznica i optere ćenih vrijednosnih papira

osiguranih imovinom

010 030

010 Knjigovodstveni iznos odabranih financijskih obveza 4 5

050 od čega: Repo ugovori 4 5

Obrazac D - Informacije o važnosti optere ćenja

Na dan 31.12.2017. godine Štedionica ima jedan primljeni repo kredit od matične banke u vrijednosti 4 milijuna kuna uz zalog državnih vrijednosnih papira iz portfelja raspoloživog za prodaju u vrijednosti 5 milijuna kuna. Navedeno opterećenje ne predstavlja značajniji utjecaj na poslovanje.

6. Politika primitaka Interni akt Politika primitaka definira se na razini PBZ Grupe i primjenjuje se na sve njezine članice, pa tako i na Štedionicu. Sve informacije vezane za Politiku primitaka objavljene su u sklopu Javne objave PBZ Grupe koja je dostupna na mrežnim stranicama Banke (www.pbz.hr.)

6.1. Kvantitativne informacije o primicima zaposlen ika Štedionice čije aktivnosti imaju materijalno zna čajan utjecaj na profil rizi čnosti kreditne institucije

1. Bruto primici raš članjeni po prema poslovnim podru čjima

Fiksni Varijabilni Ukupno

Upravljačke funkcije 2 736 217 953

Nadzorni odbor 3 20 0 20

UKUPNO 5 756 217 973

Poslovno podru čje(u tisu ćama kuna)

Broj zaposlenika

Bruto primici

19

6. Politika primitaka (nastavak)

2. Bruto primici raš članjeni po kategorijama zaposlenika

3. Bruto varijabilni primici raš članjeni po kategorijama zaposlenika

U Štedionici nema zaposlenika čiji ukupni godišnji primici bruto 1 u financijskog godini prelaze iznos od 1 milijun eura.

Primici prema kategorijama(u tisu ćama kuna)

Članovi Uprave

Više rukovodstvo

Nadzorni odbor

Ukupno

Fiksni primici 736 0 20 756

Varijabilni primici 217 0 0 217

UKUPNO 953 0 20 973

Broj zaposlenika 2 0 3 5

Varijabilni primici prema kategorijama(u tisu ćama kuna)

Članovi Uprave

Više rukovodstvo

Nadzorni odbor

Ukupno

Gotovina 217 0 0 217

Dionice 0 0 0 0

UKUPNO 217 0 0 217

20

7. Finacijska poluga

Omjer financijske poluge definira se kao jedan od strateških limita za upravljanje rizicima te se mora održavati iznad definiranog minimuma, a usklađenost s limitom prati se na kvartalnoj osnovi. Uzimajući u obzir da je Štedionica dobro kapitalizirana te da je održavanje adekvatnog omjera kapitala i ukupne aktive (u skladu sa važećim odredbama Basel III regulative) od strateške važnosti za Štedionicu, ovaj rizik smatra se nisko značajnim.

U nastavku je tablični prikaz omjera financijske poluge u skladu s Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2016/200 оd 15. veljače 2016. godine o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda s obzirom na objavu omjera financijske poluge institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Tablica 10. LRSum - Omjer financijske poluge u skla du sa CRR-om obrazac za objavu

(u milijunima kuna)

Primjenjivi iznos

1 Ukupna imovina prema objavljenim financijskim izvještajima 1.827

2 Usklađenje za subjekte koji su konsolidirani za računovodstvene potrebe, ali su izvan opsega regulatorne konsolidacije

3

(Usklađenje za fiducijarnu imovinu priznatu u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, ali isključenu iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013)

4 Usklađenja za izvedene financijske instrumente

5 Usklađenje za transakcije financiranja vrijednosnih papira (SFT)

6 Usklađenje za izvanbilančne stavke (odnosno konverzija izvanbilančnih izloženosti u istovjetne iznose kredita)

EU-6a (Usklađenje za unutargrupne izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013)

EU-6b (Usklađenje za izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013)

7 Ostala usklađenja

8 MJERA UKUPNE IZLOŽENOSTI OMJERA FINANCIJSKE POLUGE 1.827

21

7. Finacijska poluga (nastavak) Tablica 11. LRCom - Zajedni čka objava omjera financijske poluge

(u milijunima kuna)

Izloženosti omjera financijske poluge u skladu s CRR-om

1 Bilančne stavke (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu, ali uključujući kolateral) 1.820

2 (Iznosi imovine koja je odbijena pri utvrđivanju osnovnog kapitala)

3 Ukupne bilan čne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu)

1.820

4 Trošak zamjene povezan sa svim transakcijama s izvedenicama (odnosno umanjeno za priznate novčane varijacijske marže)

5 Iznos faktora uvećanja za potencijalnu buduću izloženost primjenjivu na sve transakcije s izvedenicama (metoda tržišne vrijednosti)

EU-5a Izloženost koja se utvrđuje metodom originalne izloženosti

6 Uvećanje za kolateral pružen u vezi s ugovorima o izvedenicama ako je odbijen od imovine iskazane u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom

7 (Odbici imovine potraživanja za novčanu varijacijsku maržu u transakcijama s izvedenicama)

8 (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženostima iz trgovanja poravnanim preko klijenta)

9 Prilagođena efektivna zamišljena vrijednost prodanih kreditnih izvedenica

10 (Prilagođeni efektivni zamišljeni prijeboji i odbici faktora uvećanja za prodane kreditne izvedenice)

11 Ukupne izloženosti izvedenica

12 Bruto vrijednost imovine iz transakcije financiranja vrijednosnih papira (bez priznavanja netiranja), nakon usklađenja za transakcije koje se evidentiraju na datum trgovanja

13 (Netirani iznosi novčanih dugovanja i potraživanja povezanih s bruto vrijednošću imovine uključene u transakciju financiranja vrijednosnih papira)

14 Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane za imovinu uključenu u transakciju financiranja vrijednosnih papira

EU-14a Odstupanje za transakcije financiranja vrijednosnih papira: Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane u skladu s člankom 429.b stavkom 4. i člankom 222. Uredbe (EU) br. 575/2013

1

15 Izloženosti transakcija u kojima sudjeluje agent

EU-15a (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženošću transakcija financiranja vrijednosnih papira poravnanih preko klijenta)

16 Ukupne izloženosti transakcija financiranja vrijedn osnih papira 1

22

7. Finacijska poluga (nastavak) Tablica 11. LRCom (nastavak) - Zajedni čka objava omjera financijske poluge

17 Izvanbilančne izloženosti u bruto zamišljenom iznosu 7

18 (Usklađenja za konverziju u iznose istovjetne kreditu)

19 Ostale izvanbilan čne izloženosti 7

Izuzete izloženosti u skladu s člankom 429. stavcima 7. i 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilan čne i izvanbilan čne)

EU-19a (Izuzete unutargrupne izloženosti (pojedinačna osnova) u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne)

EU-19b (Izloženosti koje se izuzimaju u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne))

Kapital i mjera ukupne izloženosti

20 Osnovni kapital 227

21 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge (zbroj redaka 3, 11, 16, 19, EU-19a i EU-19b) 1.827

Omjer financijske poluge

22 Omjer financijske poluge 12,47%

Odabir prijelaznih aranžmana i iznos fiducijarnih s tavki koje su se prestale priznavati

EU-23 Odabir prijelaznih režima za definiciju mjere kapitala

EU-24 Iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati u skladu s člankom 429. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 575/2013

Omjer financijske poluge Štedionice tijekom 2017. godine je stabilan te kontinuirano iznosi preko 12% iskazujući adekvatnu pokrivenost bilančne i izvanbilančne imovine kapitalom.

23

Tablica 12. LRSpl - Podjela bilan čnih izloženosti (isklju čuju ći izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti)

(u milijunima kuna)

Izloženosti omjera financijske poluge u skladu s CRR-om

EU-1 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti), od čega:

1.820

EU-2 Izloženosti iz knjige trgovanja

EU-3 Izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje; od čega:

EU-4 Pokrivene obveznice

EU-5 Izloženosti koje se tretiraju kao izloženosti prema središnjim državama 825

EU-6 Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) samouprave, multilateralnim razvojnim bankama, međunarodnim organizacijama i subjektima javnog sektora koji se ne tretiraju kao središnje države

EU-7 Institucije 303

EU-8 Osigurane nekretninama 541

EU-9 Izloženosti prema stanovništvu

EU-10 Trgovačka društva 149

EU-11 Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 1

EU-12 Ostale izloženosti (npr. prema vlasničkim ulaganjima, sekuritizacijske izloženosti i prema ostaloj imovini)

24

8. Upravljanja likvidnosnim rizikom i koeficijent l ikvidnosne pokrivenosti (LCR)

Glavni cilj modela upravljanja likvidnošću je osigurati sigurno poslovanje Štedionice, u svrhu održavanja izloženosti riziku likvidnosti unutar definiranih granica i pragova.

Okvir upravljanja rizikom likvidnosti koji Štedionica primjenjuje obuhvaća sljedeće elemente:

� politiku upravljanja rizikom likvidnosti u skladu sa strategijom; � jasno definirane menadžerske odgovornosti i poslovanje u skladu s definiranim pravilima

i utvrđenim limitima; � interne i eksterne (regulatorne) limite; � sustav za mjerenje, procjenu, praćenje i izvješćivanje o izloženosti riziku likvidnosti i � okvir za utvrđivanje potencijalne krize likvidnosti i eventualna provedba plana za upravljanje

likvidnošću u slučaju krize.

Eksterni standardi Hrvatske narodne banke predstavljaju limite koje je ona propisala i odnose se na:

� koeficijent likvidnosne pokrivenosti; � te ostale regulatorne standarde koje je propisala Hrvatska narodna banka.

Interni standardi za upravljanje likvidnošću predstavljaju sljedeće osnovne modele za mjerenje rizika likvidnosti :

� praćenje rezervi likvidnosti; � praćenje unutardnevne likvidnosti; � koeficijent likvidnosne pokrivenosti (eng. liquidity coverage ratio); � testiranje otpornosti na stres; � pokazatelji koncentracije; � koeficijent neto stabilnih izvora financiranja (eng. net stable funding ratio); � indikatori ranog upozorenja krize likvidnosti.

Ciljani profil rizika likvidnosti Štedionice detaljno se definira u Politici upravljanja rizikom likvidnosti koju je usvojila Uprava i Nadzorni odbor Štedionice.

Uloge i odgovornosti relevantnih tijela u rukovodećoj strukturi Štedionice osiguravaju adekvatno upravljanje likvidnošću. Korporativna tijela, interne upravljačke strukture i ostale funkcije Štedionice relevantne za upravljanje rizikom likvidnosti su: Nadzorni odbor, Uprava Štedionice, član Uprave zadužen za rizike, Služba za kontrolu upravljanja rizicima, Služba financijskih poslova, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Odjel štednje i prodaje, Odjel kreditnih poslova, te Odjel računovodstvenih poslova. Njihov zadatak je osigurati razumnu kontrolu rizika likvidnosti koja sprječava krizne situacije. Rukovodeće funkcije su zadužene za usvajanje financijskog plana, apetita za rizikom i strategije, uspostavljanje upravljanja likvidnosnim rizikom i sustava kontrole. Nadziranjem dovoljne količine likvidnosnih rezervi, testiranjem otpornosti na stres te izvještavanjem o likvidnosnoj poziciji te identifikatorima rizika likvidnosti u odnosu na propisane limite, Štedionica osigurava adekvatnu i uravnoteženu razinu likvidnosti koja osigurava dostupnost sredstava za financiranje dnevnih obveza plaćanja. Pojedinačne odgovornosti relevantnih funkcija detaljno su definirane u interno propisanom dokumentu za upravljanje rizikom likvidnosti Štedionice.

25

8. Upravljanje likvidnosnim rizikom i koeficijent l ikvidnosne pokrivenosti (LCR) (nastavak) Ciljani profil likvidnosnog rizika predstavlja okvir za upravljanje likvidnosnim rizikom primarno kroz utvrđivanje limita izloženosti likvidnosnom riziku, definiranje modela koji se koriste za praćenja i mjerenje kao i za izvješćivanje o izloženosti likvidnosnom riziku. Mjerenje i izvještavanje o riziku likvidnosti obuhvaća kratkoročnu i strukturnu likvidnost. Dnevno praćenje koeficijenta likvidnosne pokrivenosti su eksterni zahtjevi koje je propisala Hrvatska narodna banka. Interni standardi za upravljanje likvidnošću predstavljaju osnovne modele za mjerenje likvidnosnog rizika te obuhvaćaju unutardnevno praćenje likvidnosti, praćenje rezervi likvidnosti, koeficijent likvidnosne pokrivenosti, koeficijent stabilnih izvora financiranja, stres testiranje, pokazatelje koncentracije i indikatore za pokretanje plana postupanja u kriznim situacijama. Osim gore navedenih metrika, primjenjuju se alati za praćenje likvidnosti kojima je cilj davanje sveobuhvatne slike profila likvidnosnog rizika kreditne institucije, uzimajući u obzir prirodu, veličinu i složenost imovine. Ključne metrike odnose se na analizu ugovorenih dospijeća i povezanih neusklađenosti, analizu koncentracije financiranja prema drugoj ugovornoj strani i koncentracije rezervi likvidnosti prema izdavatelju/drugoj ugovornoj strani te trošak i trajanje financiranja za drugu ugovornu stranu. Tablica 13. Likvidnosna pokrivenost

(u milijunima kuna)

Ukupna ponderirana vrijednost (postotak)

siječanj - ožujak 2017.

travanj - lipanj 2017.

srpanj - kolovoz 2017.

rujan - prosinac 2017.

21 Zaštitni sloj likvidnosti 732 712 754 796

22 Neto likvidnosni odljevi 36 65 48 54

23 Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (%) 2054% 1096% 1576% 1482%