Javno mijenje BiH o procesu europskih integracija …vpi.ba/wp-content/uploads/2016/05/Javno_mijenje_BiH_o...I. Metodologija Vanjskopolitička inicijativa BH je u sklopu realizacije

Javno mijenje BiH o procesu europskih integracija 2009-2012

Uređivački kolegij VPI BH

Lektor Faik Imamović

“Vanjskopolitička inicijativa BH je nevladina, neprofitna organizacija posvećena promišljanju i analiziranju vanjske politike, međunarodnih odnosa i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine“

www.vpi.ba [email protected]

Dizajn i štampa: Poeta Pista

Tiraž: 350 kom

Ovaj nezavisni izvještaj je pripremila Vanskopolitička inicijativa BH uz finansijsku pomoć Side. Pogledi izneseni u njemu su stoga pogledi VPI-ja i ni u kojem slučaju ne oslikavaju poglede Side.

Sažetak nalaza fokus grupa za Komparativni izvještaj 2011. ............................3

I. Metodologija..................................................................................................................................9

II. Uvod .............................................................................................................................................12

III. Nivo informiranosti i način informiranja o procesu evropskih integracija .........13

IV. Osobno viđenje procesa integracija kao političkoga ili tehničkoga .....................14

V. Identificiranje uspjeha i prepreka u procesu evropskih integracija BiH ..............15

VI. Primarne obaveze, saradnja institucija i mogućnosti ubrzanja evropskog puta BiH.....................................................................................................................17

VII. Uticaj uvođenja evropskih standarda u BiH na način i standard života ispitanika – pozitivna i negativna očekivanja ....................................................................20

VIII. Opredjeljenje prema EU integracijama kao zajedničkom interesu svih građana i naroda u BiH...............................................................................................................21

IX. Stav o nadležnosti različitih nivoa vlasti za provođenje reformi na evropskom putu BiH i odnos prema institucionalnim blokadama ............................22

X. Informiranost o fondovima EU-a dostupnim BiH i zainteresiranost za više informacija o procesu evropskih integracija .............................................................23

XI. Mišljenje o perspektivama BiH u EU pri usporedbi s drugim zemljama zapadnog Balkana i odnos prema kvalitetu života građana tih država ...................24

XII. Evropski naspram balkanskog identiteta ....................................................................26

XIII. Zaposleni u javnim institucijama ...................................................................................27

XIV. Zaključak analize fokus grupa .......................................................................................31

Rezultati istraživanja javnog mnijenja 2009. – 2011. - 2012. ......................35

Metodologija ..................................................................................................................................35

Usporedba glavnih nalaza .........................................................................................................36

Grafikoni .........................................................................................................................................41

Sadržaj

I. MetodologijaVanjskopolitička inicijativa BH je u sklopu realizacije projekta Monitoring procesa evropskih integracija BiH provela istraživanja javnog mnijenja na temu shvaćanja bh. građana o toku evropskih integracija u Bosni i Hercegovini i implikacijama na društvene odnose u regiji zapadnog Balkana. Ova istraživanja su imala oblik kvantitativnih istraživanja na uzorku od 1500 stanovnika, ali i kvalitativnih istraživanja u obliku fokus grupa provedenih na određenim ciljanim grupama populacije. Pred vama je sažetak nalaza fokus grupa obavljenih u 2012. godini koji tretiraju osvrt građana na stanje u 2011. godini. Radi usporedbe bit će predstavljeni i izvodi iz nalaza fokus grupa obavljenih 2009. i 2010.–2011.

U svrhu pružanja kvalitativne percepcije bh. građana o integracijama u Evropsku uniju održane su četiri fokus grupe kao kontrast nalazima stručnjaka. Analiza fokus grupa je i komplementarni metodološki proces koji treba dati kvalitativne odgovore na statističke trendove podršci procesu integracije BiH u EU date u kvantitativnom istraživanju javnog mnijenja.

Sažetak nalaza fokus grupa za Komparativni izvještaj 2011

9

Za potrebe Komparativnog izvještaja 2011. organizirane su sljedeće fokus grupe u periodu 25. 2. 2012.–5. 3. 2012.:

◊ Banja Luka, 25. 2.: grupa muškaraca uniformna po nacionalnom sastavu – Srbi;◊ Banja Luka, 26. 2.: grupa ljudi uposlenih u javnim institucijama, uniformna po

spolnom (muškarci) i nacionalnom (Srbi) sastavu; ◊ Međugorje, 3. 3.: grupa studenata, mješovita po spolnom a uniformna po

nacionalnom sastavu – Hrvati;◊ Goražde, 4. 3.: grupa žena, uniformna po nacionalnom (Bošnjakinje), mješovita

po starosnom i obrazovnom sastavu.

U izvještaju za 2010. godinu također su analizirani stavovi fokus grupa u periodu 20. 12. 2010.–1. 2. 2011.:

◊ Sarajevo: grupa ljudi uposlenih u javnim institucijama, mješovita po spolnom i nacionalnom sastavu;

◊ Travnik: grupa žena, mješovita po nacionalnom, starosnom i obrazovnom sastavu;

◊ Livno: grupa muškaraca uniformna po nacionalnom sastavu – Hrvati;◊ Istočno Sarajevo: grupa studenata, mješovita po spolnom, a uniformna po

nacionalnom sastavu – Srbi.

U prvom izvještaju urađenom za 2009. analizirani su stavovi šest fokus grupa, što je obavljeno u periodu oktobar-novembar te godine:

◊ mješovita grupa ljudi iz poslovnog sektora u Sarajevu, ◊ žene Bošnjakinje u Zenici, ◊ muškarci Srbi u Doboju, ◊ mješovita grupa u Brčkom, ◊ državni službenici u Mostaru i ◊ mladi / studenti Hrvati u Mostaru.

Analiza stavova fokus grupa o procesu evropskih integracija za 2011. godinu napravljena je na temelju analize transkripta audiozapisa razgovora sa svakom od fokus grupa provedenih početkom 2012. godine i zabilješki utisaka moderatora. Ograničenja ove metode su opisna priroda i segmentiran uvid u stavove posmatrane grupe. Fokus grupe ne daju tačne odgovore, one su tek jedno razmišljanje ljudi u određenom trenutku. Štaviše, ta razmišljanja često nisu ni organizirana ni precizna. Ipak, fokus grupe pružaju izuzetan materijal za uvid u način razmišljanja i percepcija

10


ljudi o pojedinim pitanjima. One također daju smjernice za buduće aktivnosti na približavanju procesa evropskih integracija građanima i indikatore na što usmjeriti pažnju prilikom analiza društvenih kretanja vezanih za ovu temu.

Pitanja za razgovor s fokus grupama podijeljena su u nekoliko tematskih skupina, od koji je jedno pitanje osnovno, a prateća dodatna, s ciljem produbljivanja teme od općega i neutralnoga ka posebnome i subjektivnome:

◊ nivo informiranosti i način informiranja o procesu evropskih integracija;◊ osobno viđenje toga procesa kao političkoga ili tehničkoga;◊ identificiranje uspjeha i prepreka u tome procesu;◊ primarne obaveze, saradnja institucija i mogućnosti ubrzanja evropskog puta

BiH;◊ uticaj uvođenja evropskih standarda u BiH na način i standard života ispitanika

– pozitivna i negativna očekivanja;◊ opredjeljenje prema EU integracijama kao zajedničkom interesu svih građana

i naroda BiH;◊ stav o nadležnosti različitih nivoa vlasti za provođenje reformi na evropskom

putu BiH i odnos prema institucionalnim blokadama;◊ informiranost o fondovima EU-a dostupnim BiH i zainteresiranost za više

informacija o procesu evropskih integracija;◊ mišljenje o perspektivama BiH u EU-u pri usporedbi s drugim zemljama

zapadnog Balkana i odnos prema kvaliteti života građana tih država;◊ evropski naspram balkanskog identiteta.

Za uposlene u javnim institucijama:

◊ postojanje posebnih odjela koji se bave EU integracijama u njihovoj instituciji i programa obuke o uvođenja evropskih standarda u cilju poboljšanja koordinacije i subordinacije;

◊ uvođenje evropskih standarda i promjene u metodu rada na radnom mjestu, odnosno pri primjeni propisa u svakodnevnom radu te iskustva u korištenju IPA fondova;

◊ odnos prema napretku susjednih država i položaju kolega iz regije.

Za svrhu ovog izvještaja, uz kratke analize tematskih oblasti, pružamo uvid u citate izjava građana koji najbolje govore sami za sebe.

11


II. UvodOpćenito, i u 2012. godini učesnici iz sve tri nacionalne skupine doživljavaju proces evropskih integracija skoro na isti način. I ovaj put se ponavlja situacija kako je građanima najvažnije da se smire tenzije, očuva mir i stabilnost zemlje, poboljša životni standard, ulaže u obrazovanje mladih te da političari vode računa o interesima građanima, a ne prvenstveno o vlastitim interesima. Bitno im je i da se postižu kompromisi u interesu zajedničke budućnosti. Smatraju da je ljudima dosta negativnosti i da su spremni nagraditi svaki pozitivan pomak jer je suviše vremena izgubljeno. Snažno ispoljavaju evropski identitet i smatraju da su preuveličane balkanske negativnosti, te da je BiH uvijek bila u Evropi, samo što je formalni način pristupanja EU-u danas drugačiji nego prije 50 ili 100 godina.

Učesnici službenici mogu se ocijeniti kao entuzijasti i kvalificirani ljudi koji žele promjene u nadi da će oni koji donose odluke konačno sebi postaviti iste prioritete. Ovdje ipak treba imati na umu da ovaj uzorak ne predstavlja reprezentativan uzorak za državne službenike u BiH, gdje bi se vjerojatno moglo naći mnogo više suprotnih primjera. Građani se informiraju uglavnom iz elektronskih medija, prvenstveno TV-a, a mladi i putem interneta. Interesantno je da konkretne informacije o procesu evropskih integracija građani dobivaju više iz hrvatskih nego iz bh. medija.

Učesnici studenti i mladi generalno su neinformirani i slabo zainteresirani za proces EU integracija. Njihovo je eventualno zanimanje vezano za evropske standarde u oblasti obrazovanja i mogućnost nalaska zaposlenja nakon okončanja školovanja.

Kod svih fokus grupa i u ovom se ciklusu istraživanja ponavlja zasićenje politikom i nacionalizmom u svim sferama društva. Naročito je potencirana bitnost kvalitetnog obrazovanja za konkurentnost na tržištu rada, ali i ljudske resurse koji treba da provedu proces pridruživanja. Priznaje sa da predrasude postoje i da to teško prihvaćanje različitosti utječe na društvenu koheziju, iako ih niko neće priznati javno. Kao i u prošla dva istraživanja, problematizira se, s jedne strane, istinska želja EU-a da primi BiH a, s druge, spremnost BiH da unaprijedi svoj sistem kako bi zaslužila ulazak u EU. Ispitanici uglavnom smatraju da se bh. društvo prvo treba presabrati, državne institucije i administracija pripremiti, a privreda ojačati da bi se nosila s pritiskom regionalne i evropske tržišne konkurencije, pa tek onda nastaviti daljnje korake ka EU-u. Smatraju da političko primanje nespremne Bosne i Hercegovine u EU može nanijeti više štete nego koristi, dok proces promjena u pristupanju Uniji smatraju važnijim od samoga pristupanja. U tome poboljšanju opće situacije vide i priliku za poboljšanje svoga ličnog standarda.

Za susjede smatraju da su više posvećeni ispunjavanju standarda EU-a, ali se njihova kooperativnost objašnjava sve više zapadnjačkim pragmatizmom. Istovremeno se tvrdoglavost i tradicionalizam u BiH shvaćaju i kao prepreka i kao vrijednost. Ističe se

12


evropski identitet naroda u BiH te primat poboljšanja ekonomije i životnog standarda. Primjetno je da jedan dio učesnika smatra kako su Albanija, Crna Gora i Makedonija iza BiH u procesu EU integracija ili u najboljem slučaju jednake u nekim aspektima pristupanja EU-u, dok drugi dio smatra da je i Albanija ispred BiH. Interesantno je da ispitanici nemaju dovoljno informacija o ovom procesu u Srbiji, ali svi podjednako ističu da je Hrvatska već na neki način u Evropskoj uniji i da Srbija ide brže zbog uređenijeg sistema, no ne smatraju da su parametri životnog standarda nešto bolji u Srbiji i Hrvatskoj nego u BiH, a pogotovo ne u Crnoj, Gori, Makedoniji ili Albaniji. Kao otežavajuću okolnost za BiH navode kompleksnu strukturu vlasti, multinacionalni karakter društva, odsustvo dogovora triju naroda i nedostatak vizije te nespremnost za prihvaćanje drugačijega.

Proces usvajanja standarda EU-a i primjene postojećih propisa problematičan je jer ovisi o dobroj volji i dogovoru šest političkih lidera. Istovremeno mnogo ispitanika ističe da će BiH ući u Evropsku uniju kad ona to bude htjela, a ne kada mi budemo htjeli. Priželjkuju depolitizaciju procesa evropskih integracija; da se tehnički proces preuzimanja standarda ne nameće kao politički. Zagovaraju kompromis političkih snaga koji bi pojednostavio stvari, jer kompliciran sistem vlasti i političke razlike uzrokuju gubljenje dragocjenog vremena mnogih generacija u BiH.

III. Nivo informiranosti i način informiranja o procesu evropskih integracija

U vezi s ovim pitanjem odgovori učesnika gotovo su identični kao i u izvještaju za 2010. Gotovo svi ispitanici u intervjuiranim grupama građana informacije o procesu evropskih integracija BiH dobivaju isključivo iz medija. Prvenstveno elektronskih, i to TV-a, a u mnogo manjoj mjeri s radija i interneta. Internet je dostupnije sredstvo mlađim i obrazovanijim ispitanicima. Čitanje novina je sljedeći najčešći način informiranja. Javne tribine, razgovori i promocije predstavljaju zanemariv oblik dobivanja informacija. Nešto je drugačija situacija sa skupinom zaposlenih u javnim institucijama, koji mnogo više od ostalih građana imaju priliku steći znanje prisustvujući obukama, seminarima, konferencijama, kako općenitima, tako i specijaliziranima za njihovu struku. Mladi i studenti mnogo manje prate proces evropskih integracija. U ovom pogledu iskače fokus grupa građana u Banjoj Luci čija je informiranost izvan prosjeka jer su većinu grupe činili obrazovani ljudi starosti 30-40 godina.

13


Muškarac, službenik: Na mome direktnom radnom mjestu ne postoji definisana obaveza da moram da pratim evropske integracije, osim kroz pripremu razvojnih projekata koji bi uključivali kandidovanje tih projekata za sredstva EU-a... informisanost je više lična, kroz edukacije, seminare, praćenje materijala, dostupnih informacija... više nego sistemska.

Muškarac, Banja Luka: Uglavnom preko medija, gdje bih izdvojio internet kao najdostupniji medij, gdje osim samih informacija koje se tamo mogu naći mogu se „downloadati“ i razne publikacije i mediji ako nekoga to više u nekom segmentu zanima.

Žena, Goražde: Više saznajem o EU-u iz hrvatskih medija nego iz naših.

Studentica Međugorje 1: Informiram se gledajući HRT. I više informacija o EU-u dobivam tako putem promotivnih spotova i zbivanja. Internet isto.

Studentica, Međugorje 2: Vrlo malo smo informirani. Ne interesira nas to toliko. Više o svojim brigama mislimo. Oči su nam nekako uprte u Hrvatsku.

IV. Osobno viđenje procesa integracija kao političkoga ili tehničkoga

I dalje učesnici skreću pažnju na to kako se stiče utisak da je proces evropskih integracija više političke nego tehničke prirode. Ponovno se naglašava da se sve odvija negdje izvan dosega „običnih“ ljudi. Također se ističe oprezan stav da BiH neće lako napredovati na tome putu iako ga većina podržava. No upravo se kao problem za brže napredovanje navodi nametanje procesa kao političkoga, a ne kao tehničkoga.

14


Muškarac, Banja Luka 1: Prvenstveno, kod nas, potrebno je uspostaviti politički dogovor i onda preći u realizaciju tehničkih zahtjeva koje EU postavlja pred nas... Oni se prvo razmatraju na političkom i stranačkom nivou, a onda se poslije toga prelazi u fazu eksperata koji to završavaju kako su se političari dogovorili, a da bude u skladu sa zahtjevima EU-a.

Muškarac, Banja Luka 2: Pitanje EU integracija dominantno je postavljeno kao političko pitanje, a ne kao tehničko, i ja kad bih mogao promijeniti, ja bih to promijenio, da to postavimo kao tehnički koncept i da ljude edukujemo da shvate da to u suštini jest tehničko, ekonomsko, socijalno pitanje... a ne političko. Jer ključni problem do kojeg se dolazi je zbog tog nametanja procesa evropskih integracija kao političkog, a ne tehničkog pitanja.

Žena, Goražde: Isključivo je političko pitanje. Političarima to nije u interesu jer bi tada postojao sistem i ne bi se neke stvari mogle raditi kako ko hoće. A i EU ima svoje interese.

Student, Međugorje: Politički. Ja sam za, ali s NATO-om i EU-om ipak nismo sredili svoje stvari unutra politički. Zašto da idemo negdje ako nismo sredili svoje stanje. Nadam se u pravosuđe.

V. Identificiranje uspjeha i prepreka u procesu evropskih integracija BiH

Općenito, učesnici svih fokus grupa nisu mogli navesti nijedan uspješan korak osim liberalizacije viznog režima. I opet kao najveće prepreke procesu evropskih integracija navode političare koji manipuliraju narodom putem nacionalizma i podjela; kompleksno ustrojstvo države, neobrazovanost stanovništva. Nešto optimističniji u pogledu uspjeha i perspektiva su službenici koji navode da je uspjeh ipak uspostavljanje određenih institucija i početak funkcioniranja koordinacijskih mehanizama, mada su svjesni da postoji mnoštvo prepreka i izazova, i političkih i tehničkih, da bi proces evropskih integracija polučio rezultate.

15


Službenik 1: Ono što je dobro u tom procesu da i BiH i RS nastoje da sve svoje aktivnosti približe standardima koji važe u EU-u, i u pogledu poslovanja i standarda u ličnom životu, kao što je obrazovanje, kultura... Ono što je svakako problem u procesu pridruživanja EU-u je nekakvo breme prošlosti, gdje je bukvalno BiH bila degradirana u mnogim stvarima i u suštini, da kažemo, problem je možda, jednim dijelom u nezainteresiranosti građana koji su opterećeni nekim drugim egzistencijalnim pitanjima. Problemi se nalaze čak i u dijelu naše administracije; možda nedovoljno imaju u vidu da kroz proces pridruživanja EU-u, jednostavno, postavljaju neke standarde za rad javne uprave, za svoje građane. Jer u suštini, krajnji cilj i ne treba da bude formalno da, ali neformalno ne, pridruživanje EU-u koliko stvaranje nekih, da kažemo, okvira za bolji život i bolji rad itd.

Službenik 2: Ukoliko uzmemo u obzir da je BiH politički veoma podijeljeno društvo, gdje te rane iz prošlosti nisu dovoljno zarasle, gdje postoji fragmentiranost u svakom pogledu, mislim da i sama ta činjenica da smo se mi skoro primakli statusu kandidata predstavlja veliki uspjeh.

Službenik 3: Pozitivni koraci su što su stvorene određene institucije za evropske integracije i što su određeni zakoni prilagođeni evropskim standardima i propisima, ali osnovni problem je što ti zakoni nisu operativno provedeni. Stvoreni su standardi, ali oni se ne provode na nižim nivoima vlasti, tj. nisu na višim nivoima stvoreni uslovi za provođenje tih zakonskih propisa... to može biti problem u stvaranju ambijenta koji bi nas doveo do tog statusa kandidata. Sa stanovišta privrede, naša privreda nije spremna za tržište EU-a, to treba definitivno reći. Tu moramo sve institucije, kako na višim nivoima, tako i na lokalnom, treba raditi na podizanju standarda naših preduzeća da mogu biti konkurentna za to EU tržište. Možda je primjer CEFTA (Srednjoevropski sporazumom o slobodnoj trgovini). Mi smo potpisali taj sporazum CEFTA, ali smo ušli potpuno nespremni u tu regionalnu tržišnu utakmicu.

16


Muškarac, Banja Luka: Po meni ono što je dobro urađeno prije godinu dana je bezvizni režim. Dobra stvar. A prepreke, mislim ti evropski standardi da će nas malo... naš mentalitet... da se nećemo dobro prilagoditi tim evropskim standardima.

Žena, Goražde 1: Ustavni sistem i preglomazan administrativni aparat. Ne možemo u EU dok se ne sredimo.

Žena, Goražde 2: Uspjeh je ovaj bezvizni režim. Prije svega možda za testiranje odgovornosti građana BiH. I pored svih pojedinačnih slučajeva kršenja njihovih pravila napravili su pozitivan izvještaj o ponašanju bh. građana. Pokazala se ipak ta neka svijest ljudi…

Studentica, Međugorje: Najveća prepreka procesu EU integracija su političari sami. Navikli su ovako, pa im uređen sustav ne odgovara. Nećemo mi sami ispuniti i ući, već će nas oni uvući ako nas trebaju.

VI. Primarne obaveze, saradnja institucija i mogućnosti ubrzanja evropskog puta BiH

Ponovno se saradnja institucija opisuje nedovoljnom i nekoordiniranom. Nešto pozitivniji u vezi s ovim pitanjem su službenici iz RS-a. Učesnici, pogotovu službenici, iznosili su mnoštvo primjera koji ukazuju na manjkavosti sistema i uticaj političkih elita na ekspertnu izradu propisa. Ipak, primarne obaveze, osim presude Sejdić-Finci, učesnici nisu mogli identificirati. Za razliku od ostalih, službenici su svjesni osnovnog seta prioritetnih obaveza koje potencira EU (popis stanovništva, zakon o državnoj pomoći, presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci) te ističu potrebu izrade nacionalnog programa integriranja koji bi jasno definirao i prerasporedio obaveze i rokove iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) na nadležne institucije države i entiteta, te u skladu s tim zagovaraju potrebu bolje koordinacije. Istovremeno građani iz Banje Luke su bili u stanju pravilno definirati tražene obaveze poput popisa stanovništva, zakona o državnoj pomoći i vojne imovine. Ističu da je važno postići političku volju unutar političkih elita da bi se išta pokrenulo naprijed.

Također smatraju da potreba za boljom saradnjom institucija zahtijeva prevladavanje

17


sukoba iz prošlosti, a upravo se sukobi stalno potenciraju i reproduciraju. Mnogo je učesnika iz različitih gradova spomenulo nužnost promjene načina razmišljanja i kod običnih ljudi kao jedan od uslova za ubrzanje evropskog puta.

Službenik 1: Potrebno je usvajanje nacionalnog programa integrisanja. Bez tog programa ne možemo, ne znamo, gledajući cjelokupnu prirodu BiH, zaista je teško ozbiljnije se baviti procesom EU integracija. Postoji određena borba koja je institucija nadležna za određeni zakon, za određeni sektor, a to je opet pitanje političke prirode. Što se tiče saradnje institucija, treba se spomenuti skorašnje uspostavljanje Foruma za parlamentarnu saradnju.

Službenik 2: Mi nekako ovdje u cijeloj BiH reagujemo reaktivno... proces pridruživanja Hrvatske u EU na nas će djelovati kao inicijalna kapisla... kada se pojave problemi kod izvoza u Hrvatsku. Sad je već aktualno pitanje mlijeka, a sutra će biti aktualno pitanje čak i namirnica, onih koje su se mogle izvoziti, kao što je riba, gdje je potreban niz ...graničnih inspekcijskih kontrola, izdavanja dokumenata, samih kontrola koje moraju biti standardizovane, labaratorija koje moraju biti akreditovane, a nisu. Sve će to djelovati da se saradnja poboljša, a inspekcijski nadzor je ustavno garantiran za entitetski nivo... a sam nadzor mora biti standardizovan na cijeloj teritoriji BiH, i RS-a i Federacije BiH... Ta saradnja će se igrom situacije morati sigurno poboljšati i ima naznaka da to tako ide...

Muškarac, Banja Luka 1: Promijenio bih komunikaciju među institucijama koje su mjerodavne da odlučuju o tim stvarima. Da bude tješnja brža, uspješnija nego je bila do sada. Ako već težimo ka EU-u, da to ide redovnim putem bez prepreka, zapreka koje smo mogli čuti...

Muškarac, Banja Luka 2: Ja kad bih mogao promijeniti, prvu stvar što bih promijenio je u globalu u BiH, RS-u – zatrovanost nacionalizmom. To bih prvo uradio. I mislim da je to glavni problem. Toliko od mene.

18


Muškarac, Banja Luka 3: Idealistički gledano, da individua posjeduje tu vrstu moći, možda bi natjerao šest lidera političkih partija... u ovom slučaju šest jahača apokalipse da sjednu u ozbiljnoj atmosferi i da se jednom dogovore za opšte društveno dobro, a ne za dobro pojedinca, entiteta, grupe, konfesije.

Muškarac, Banja Luka 4: Vidimo koliko nam je vremena trebalo da neke stvari provedemo, poput dogovora oko popisa stanovništva, koje izgleda tako jednostavno, a tako komplikovano. I sa njihove strane to je bilo tehničko pitanje, a za nas političko pitanje.

Muškarac, Banja Luka 7: Imamo vesela obećanja od predsjedavajućeg Savjeta ministara sa nekom novom platformom da bi ovo ljeto moglo biti ključno u pitanju toga... Mada ja u ovoj atmosferi, to bi značilo ubacivanje iz rikverca u petu. Nisam optimista, malo više brzina treba proći.

Žena, Goražde 1: Ma problem je što nemaju zajedničkog cilja, pa naravno da onda i ne surađuju. Da imaju zajednički cilj, radili bi zajednički da ga ostvare. Ovako svako gleda svoje interese. Međuentitetska suradnja je temelj za ostalo.

Student, Međugorje: Suradnja ovisi ko je gdje na vlasti. Suradnja postoji ako su isti na vlasti na više nivoa. A ako su različiti, onda jedni druge blokiraju.

19


VII. Uticaj uvođenja evropskih standarda u BiH na način i standard života ispitanika – pozitivna i negativna očekivanja

Kao i u prošlom istraživanju, svi učesnici fokus grupa smatraju da će uvođenje EU standarda uticati na njihov standard, ali i na način života. Pri tome su svjesni i pozitivnih i negativnih stvari. Prisutna je i bojazan za očuvanje tradicije i običaja te da će to uticati na finansijsko stanje ljudi koji žive od tradicionalnog načina privređivanja. Kod svih ispitanika u sva tri ciklusa postoji strah da će drugi uzeti bh. prirodna bogatstva, iako su svjesni potrebe za razvoj ekonomije. Smatraju da bi domaće vlasti morale više učiniti da pomognu domaćim firmama kako bi se mogle nositi s pritiscima konkurencije, kako na regionalnom nivou unutar CEFTA-e, tako i na evropskom tržištu. Generalni je stav da BiH ne treba ovakva kakva je ući u EU jer bi zbog svih manjkavosti državnoga, društvenoga i privrednog sistema bili u lošoj poziciji naspram ostalih. Smatraju da treba prvo izgraditi sistem u državi i osnažiti domaću privredu kako bi se mogla nositi s tržišnim silama u EU-u.

Muškarac, Banja Luka: Pa za mene to nije toliko ekonomsko koliko je kulturološko i pitanje odgovornosti... Koliko ćemo se mi moći uopšte navići na neki novi svijet, na svijet odgovornosti, standarde, poštivanje neke vrste etike... Prosto gledajući s te strane malih stvari koje će svako morati da promijeni da bi prosto bio blizak tom svijetu koji vlada u toj porodici u koju ulazimo... S tim se bore i Bugarska i Rumunija. Evo i Grčka sa svojim odnosom prema ekonomiji, pa vidimo gdje je završila.

Žena, Goražde: Imaju i pozitivne i negativne stvari, ali vrijedilo bi se namučiti za bolju budućnost. Ovo je sada začarani krug.

Studentica, Međugorje: Mislim da je pozitivno što će biti više reda sigurno. Mi ćemo svoj mentalitet morati prilagoditi tome redu.

20


VIII. Opredjeljenje prema EU integracijama kao zajedničkom interesu svih građana i naroda u BiH

Gotovo svi učesnici fokus grupa kada sagledaju sve pozitivne i negativne aspekte EU integracija, ipak se opredjeljuju za put BiH ka Uniji. Bošnjaci i Hrvati ne smatraju da je taj proces protivan interesima njihovih nacija, već su više skeptični prema svojoj snazi da se othrvaju s tim interesima velikih sila u EU-u. Za razliku od njih Srbi ipak imaju dozu nelagode u pogledu uticaja evropskih integracija na očuvanje ingerencija Republike Srpske, ali ne misle da je jedno u suprotnosti s drugim. Kao primarni interes svih građana ističu mir, sigurnost, veći ekonomski standard, priliku za zapošljavanje i običan život neopterećen politikom iz prošlosti. Fokus grupe u Banjoj Luci, pored toga, ističu i potrebu zaštite Dejtonskog sporazuma.

Muškarac, Banja Luka 1: Mislim da RS nastupa u zadnje vrijeme generalno... da je osnovni interes da se očuva i zaštiti Dejtonski sporazum kakav jeste... Jer Dejtonski sporazum omogućava da opstanu entiteti u ovakvom obliku kakvi jesu. Sve ono što se radi protivno Dejtonskom sporazumu narušilo bi principe koji su postavljeni ‘95. Ono što je sad najaktuelnije, vezano za rad Suda i Tužilaštva BiH, to je jedno od trenutno aktuelnih i gorućih pitanja oko kojih se zanima RS... i da trenutno nastupa u tom smjeru i da bi prvenstveni cilj bio da se zaštiti taj dokument.

Žena, Goražde 1: Narod je željan pozitivnosti i ne razmišljaju o negativnome. Idealno stanje ne postoji, ali u odnosu na ovo kako je kod nas, sve bi bilo bolje.

Žena, Goražde 2: Svima je u interesu. Iako ne znam da bi nam sve odgovaralo. Sumnjam da je sve dobro u EU-u.

Studentica, Međugorje: Mislim da Bosna i Hercegovina nikad neće biti sjedinjena u jednom pitanju. Ja to ne mogu pojmiti. Ovdje svi misle drugačije od drugih. Tako je komplicirano da je uopće ne razumijem više što je problem.

Student, Međugorje: Mogli bismo mi ipak formulirati zajednički stav ako imamo zajednički cilj.

21


IX. Stav o nadležnosti različitih nivoa vlasti za provođenje reformi na evropskom putu BiH i odnos prema institucionalnim blokadama

Učesnici fokus grupa uglavnom izlaz vide u povećanoj komunikaciji i koordinaciji institucija na raznim nivoima. Ovakav stav je više prisutan kod službenika i u RS-u. Istovremeno svi su svjesni kompleksnosti uređenja države BiH. Ispitanici Bošnjaci, kao i do sada, smatraju najboljim rješenjem jedinstvene zakone, uz koordinaciju entiteta u provedbi tih zakona. Ispitanici iz RS-a smatraju ipak da treba zaštiti Dejtonski sporazum kao garant entiteta i njihovih nadležnosti iz raznih razloga, no ipak ni među njima nema jedinstvenog viđenja o tome. Tema se vraća na pitanje šta je tehnički, a šta politički kontekst, te ističu problem politizacije procesa evropskih integracija, što u stvari usporava sam proces integracije kojem svi građani u BiH teže.

Muškarac, Banja Luka 1: S obzirom na to da u Evropi prevladava neka tendencija regionalizacije... i manjih regija i njihove međusobne saradnje, pa čak i prekogranične... što je poželjno, mislim da država BiH, kakva-takva, treba da ima osnovna obilježja države, inostrane poslove, monetarnu politiku, pa eto i vojsku, možda sam nešto propustio... a sve ostalo, ono manje važno, treba da budu u nadležnosti entiteta, i na tom nekom lokalnom nivou, recimo entitetskom nivou.

Muškarac, Banja Luka 2: Mislim da bi trebalo ići na centralizaciju pod uslovom da tu postoji neka država gdje se ne bi gledala nacionalnost, a da bi pojedini dijelovi išli na decentralizaciju da bi se lakše omogućio pristup stanovništvu.

Muškarac, Banja Luka 3: Ne postoji tu ili-ili. Jedno drugo tu ne ugrožava. Određeni uslovi koji su postavljeni od EU-a za pristupanje ne ugrožavaju ni državu ni entitete. Samo dovoljan stepen koordinacije, da svako radi svoj posao. Nema potrebe da se postavlja pitanje ili-ili... Kod nas je problem što se često postavi kao generalno političko pitanje da nešto ugrožava nešto drugo. Ovdje ništa ne ugrožava, da svako svoj dio posla ispuni i da se ide u tom pravcu ka evropskim integracijama. Sistem i ovakav kakav je daje mogućnosti da se nešto uradi. Znači to nije ili-ili, i ovakav sistem može da funkcioniše bez problema.

22


Muškarac, Banja Luka 4: Sam sistem evropskih integracija je formiran tako da se provodi i implementira od lokalnog do državnog nivoa. S druge strane to može da funkcionira da svi rade svoj posao kako treba i da ga svi rade maksimalno... S treće strane treba sve da bude stvar dogovora i uopće mi se ne sviđa ta situacija da se pitanje evropskih integracija počne vaditi iz ladice i kad treba i kad ne treba. I kad je pitanje političko i kad je pitanje tehničko. Prosto apsolutno više se ne pravi razlika između politike i struke... i nisam optimista da će to tako brzo da krene naprijed.

X. Informiranost o fondovima EU-a dostupnim BiH i zainteresiranost za više informacija o procesu evropskih integracija

Informiranost o fondovima EU-a dostupnim BiH na niskom je nivou. Nešto je veća kod obrazovanijih učesnika i onih koji rade u institucijama države ili s njima. Uglavnom se kao pomoć EU-a smatraju projekti obnove infrastrukture i tehničke pomoći institucijama. Također je izražena sumnja i u kapacitete državne službe da realizira sredstva iz fondova EU-a. Za više informacija o procesu EU integracija ispitanici bi se obratili Ministarstvu vanjskih poslova, Direkciji za evropske integracije, međunarodnim i nevladinim organizacijama te univerzitetskim profesorima. Smatraju da nema dovoljno informacija. Jedino su ispitanici iz Banje Luke više upućeni u postojanje ili rad lokalnih organizacija koje se bave promocijom EU integracija, što je posljedica veće interakcije u većem urbanom području. Fokus grupa studenata nije izrazila zanimanje za teme evropskih integracija, a ne znaju ni kome bi se obratili ukoliko bi i htjeli nešto saznati. Ispitanici Hrvati uglavnom su čuli za neke projekte u Hrvatskoj, a u Hercegovini ne. Također, u manjim sredinama, poput Goražda, nemaju spoznaja o korištenju IPA fondova.

Studentica, Međugorje 1: Ja bi se raspitivala o obrazovanju, reformama i šta bih ja sa svojom diplomom mogla vanka.

Studentica, Međugorje 2: Čula sam u Hrvatskoj da su izdvajali preko tri milijuna kuna za selo.

23


Žena, Goražde 1: Pa obratila bih se nekim međunarodnim organizacijama ili Ministarstvu vanjskih poslova BiH, otišla na njihove web stranice. A interesovalo bi me zdravstvo, školstvo, ti standardi…

Muškarac, Banja Luka 1: Stranica DEI-ja (Direkcija za evropske integracije) kao organa koji kao jedinica izvršne vlasti provodi sve vezano za EU integracije u BiH... gdje se vrlo taksativno može pronaći cijeli put evropskih integracija u BiH... ili kao dopunsko rješenje ACIPS (Alumni centar za interdisciplinarne postdiplomske studije), sa njihovim analizama, prijedlozima, komentarima.

Muškarac, Banja Luka 2: Meni je ta priča oko IPA fondova jako smiješna. Ne mogu da se dogovore, pa ne mogu da se dogovore. Glume velike Srbe, Bošnjake, Hrvate. Nacionalistički se prepucavaju oko novca koji stoji i treba da se povuče za projekte u BiH dok se ti rokovi ne približe... i onda u roku od pet dana sjednu i dogovore se o kompletnoj listi projekata za cijelu godinu, višemilionsku... i to sve prođe kao da se ništa nije dogodilo. Znam za određene projekte iz IPA fondova, mislim zadnji, nešto je bilo vezan za Kastel u Banjoj Luci, znam za neke projekte koji se rade na Vrbasu.

XI. Mišljenje o perspektivama BiH u EU pri usporedbi s drugim zemljama zapadnog Balkana i odnos prema kvalitetu života građana tih država

Primjetno je da jedan dio učesnika smatra da su Albanija, Crna Gora i Makedonija iza BiH u procesu EU integracija ili u najboljem slučaju jednake u nekim aspektima pristupanja EU-u, dok drugi dio smatra da je i Albanija ispred BiH. Interesantno je da ispitanici nemaju dovoljno informacija o ovom procesu u Srbiji, ali svi podjednako ističu da je Hrvatska već na neki način u EU-u, i da Srbija ide brže zbog uređenijeg sistema, no ne smatraju da su parametri životnog standarda nešto bolji u Srbiji i Hrvatskoj od BiH, a pogotovo ne u Crnoj, Gori, Makedoniji ili Albaniji. Kao otežavajuću okolnost za BiH navode kompleksnu strukturu vlasti, višenacionalni karakter društva, odsustvo dogovora triju naroda i nedostatak zajedničkog cilja te nespremnost za prihvaćanje drugačijega.

24


Studentica, Međugorje 1: Hrvatska istina prednjači, ali ipak smatram da nisu zreli, da trebaju riješiti probleme prvo u vlastitoj državi. Ipak Hrvatska nije elita naspram BiH. Ovdje se ljudi boje različitosti. Kad se ponovo naučimo različitostima, ući ćemo u EU. Mi smo bili EU u malome.

Student, Međugorje 1: Hrvatska ide dalje, a BiH i dalje nema cilj... Hrvatska je deset godina prije nas u svakom segmentu. Bojim se da ćemo zbog naše zarobljenosti u prošlosti ući među zadnjima.

Studentica, Međugorje: Srbija ima bolje političare nego mi. Nije ni njima ništa bolje – život. Obične ljude treba gledati. Makedonija nije toliko razvijena, mislim da im isto nije puno bolje nego nama. Ljudi isto žive samo imaju ambicioznije političare.

Student, Međugorje 2: Nije Srbija u prednosti iako je sada dobila taj kandidatski status. A mi smo za Albaniju – Hrvatska.

Žena, Goražde 1: Svi su drugi u blagoj prednosti u odnosu na nas, ali isto tako u BiH, Hrvatskoj i Srbiji su slični problemi, ali mi još imamo tu različitu nacionalnu strukturu.

Žena, Goražde 2: Ja sam bila u Albaniji i moram vam reći, i pored svih naših predrasuda i onoga što smo znali i zamišljali otprije, Albanija je dosta odmakla od BiH. Autoputevi se grade, privreda razvija, ne mogu reći nego da sam bila pozitivno iznenađena.

Žena, Goražde 3: Finansijska situacija je ipak slična. Nije nigdje idealno. Samo su oni uređeniji. U oblasti zdravstva su ispred nas. I Hrvatska i Srbija. Mislim da Makedonija nije. Tu je negdje.

25


Muškarac, Banja Luka 1: Imali smo dobar start, ali loš završetak. Mislim da nas je i Albanija pretekla ako se ne varam... u svim tim procesima i integracijama, a bili smo i napredniji od njih.

Muškarac, Banja Luka 2: Budući da će Srbija vjerovatno od 1. marta dobiti status kandidata... daleko smo iza tih nekih zemalja u regionu, ali nadam se da će skori ulazak Hrvatke u EU natjerati naše političare da se ozbiljnije pozabave tim pitanjem. Jer je BiH veliki broj svojih proizvoda izvozila u Hrvatsku, a koje više neće moći kao do sada jer će biti pooštreni kriteriji na granicama i brojne druge stvari koje će nas natjerati da pametnije rezonujemo.

Muškarac, Banja Luka 3: U političkom smislu sa zemljama regiona se ne možemo porediti uzevši u obzir komplikovanu ustavno-političku strukturu. Možda s Makedonijom koja nam je zbog tog odnosa dvije nacije i jedne nezvanično podijeljene države u odnosu na njen zvanični međunarodni karakter... možda najbliža. I u tom smislu provođenja koraka u evropskim integracijama tu smo negdje bili, na istim problemima smo malo kaskali zajedno.

XII. Evropski naspram balkanskog identiteta

Svi učesnici fokus grupa imaju jasno izražen evropski identitet i svjesni su svojih višestrukih identiteta. Balkan se poima kao dio Evrope, ne posebno drugačijim od drugih krajeva Starog kontinenta koji također imaju svoje posebnosti. Smatraju da Evropljani neopravdano pretjeruju s potenciranjem balkanskih negativnosti, no da ima istine u našem čekalačkom i nepoduzimajućem mentalitetu, koji je, ipak, kad se suoči s organiziranim sistemom, u stanju biti i odgovoran, i poslovan, i dopadljiv. Kao i prethodnih godina, ističe se da se naši ljudi brzo uklope u evropsko okruženje kada su izloženi suvremenom sistemu vrijednosti.

Muškarac, Banja Luka: Ovo je i geografski i istorijski jedan dio Evrope koji je prosto neodvojiv... to je pitanje identiteta, ja sam i Srbin, i Banjalučanin, i Krajišnik, i živim u BiH, i sutra ću biti u Evropskoj uniji, to je više jedno mitološko pitanje nego praktično.

26


Žena, Goražde: Balkan – mi smo oduvijek u Evropi, samo je način pristupa Evropi drugi. Evropski ne mijenja balkanski. I jedno i drugo. Mi kao narod prihvaćamo promjene brže i lakše. Ostaješ „ti“ ali sastavni dio Evrope.

Student, Međugorje: Mi smo Balkanci na lošu glasu, ali integriramo se lako. Brzo možemo uspjeti. Balkanci su sposobni, ali fali im poticaj. Moguće je biti i balkanski i europski, i svjetski, a predstavljamo svoj kraj odakle dolazimo.

XIII. Zaposleni u javnim institucijama

Postojanje posebnih odjela koji se bave evropskim integracijama u njihovoj instituciji i programa obuke o uvođenju standarda EU-a u cilju poboljšanja koordinacije i subordinacije

Uočeno je da u Republici Srpskoj u ključnim institucijama sistema, poput Narodne skupštine, Vlade, Ministarstva za ekonomske odnose i koordinaciju te nekih republičkih uprava postoje posebna odjeljenja koja se bave EU integracijama. Sve je više institucija koje imaju u planu sistemski riješiti problematiku usklađivanja entitetskih propisa i njihove provedbe sa standardima EU-a ne čekajući institucije države BiH ni Federacije BiH. Također, dio lokalnih zajednica u RS-u ima odjele koji su usmjereni na izradu projekata u vezi s IPA fondovima EU-a.

Službenik, Banja Luka 1: Sastavni dio mog posla je praćenje svega onoga što se dešava u EU-u, što je dobro, što je loše, također... pratimo stavove javnosti o tome.

Službenik, Banja Luka 2: Inicijativa postoji da se organizuje poseban, u najmanju ruku, odsjek i grupa ljudi koji bi se bavili evropskim integracijama, u smislu prikupljanja više informacija i kandidovanja projekata putem pretpristupnih fondova kako bi obezbijedili i usklađivanje rada institucije s određenim potrebama koje zahtijeva buduće pridruživanje EU-u.

27


Službenik, Banja Luka 6: Iz potrebe je definisana i predložena inicijativa da se organizuje posebna organizaciona jedinica u inspektoratu koja bi se bavila evropskim integracijama.

Službenik, Banja Luka 7: Što se tiče republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća nema pojedinačno odjeljenje koje se bavi pristupom u EU, ali to znači da se mi u svakom segmentu poslovanja institucije usklađujemo i pratimo šta se radi i dešava u EU-u.

Uvođenje evropskih standarda i promjene u metodu rada na radnom mjestu, odnosno pri primjeni propisa u svakodnevnom radu te iskustva u korištenju IPA fondovaEvidentna je želja institucija RS-a za samostalno usklađivanje entitetskih propisa s pravnom stečevinom Evropske unije (acquis communautaire), što predstavlja i politiku aktualne vlasti koja potencira potrebu za samostalnim pristupom procesima evropskih integracija i time limitiranja ingerencija države BiH. Takva politika vlasti i procesi koji je slijede doveli su do potrebe za angažmanom obrazovanih mladih ljudi koji su sposobni pratiti te procese, kao i do formiranja specijaliziranih tijela koja daju podršku institucijama u provođenu te politike. Fokus grupa službenika pokazala je zavidan nivo kompetencije u stručnim oblastima te uvezivanju generalnih tokova evropskih integracija s praktičnim obavezama u oblastima na kojima rade. Time se na direktan način pokazao međuodnos uvođenja evropskih standarda na promjene u metodu rada na radnom mjestu, primjeni propisa u svakodnevnom radu, kao i u korištenju IPA fondova.

Službenik, Banja Luka 1: U posljednjih godinu-dvije mnogo se toga uradilo da se agencija poveže s međunarodnim asocijacijama i institucijama u Evropskoj uniji... da se vidi koji su njihovi modeli finansijske i nefinansijske podrške preduzećima. Kako oni apliciraju za sredstva, ne da mi apliciramo njima, nego da se nauči... da kroz partnerstvo s njima steknemo potrebna znanja da kad BiH i RS budu dostupna sredstva... budemo spremni da možemo da povučemo ta sredstva... Najveći problem je nedovoljno znanje i neinformiranost... kako građana i pojedinaca, tako i institucija, privrednika i preduzeća ...Značajna je stvar što se u ovom periodu radi na uspostavljanju saradnje i partnerstva s institucijama u

28


EU-u koje se bave sličnim poslovima... da bismo mi prošli fazu obuke i pripreme usvajanja potrebnih znanja, da bismo u nekom narednom koraku bili u mogućnosti da možemo da pratimo sistem koji funkcioniše u Evropi.

Službenik, Banja Luka 2: Mada inspektorat nije dio izvršne vlasti koji treba da predlaže propise i izmjene propisa, već je zadužen da provodi propise. Svakako potrebno je određeno znanje o regulativi i evropskim praksama. Potrebno je izgraditi inspektora koji je sposoban provoditi propise.

Službenik, Banja Luka 3: U okviru našeg posla se direktno oslanjamo na proces EU integracija u smislu provjera usklađenosti akata koje usvaja Narodna skupština, a koje predlaže uglavnom Vlada, tj. u smislu njihove usklađenosti s acquisem EU-a... Mi svaki nacrt, odnosno prijedlog zakona koji dobijamo ...najčešće od Vlade RS-a pretresamo, tj. provjeravamo njihovu usklađenost s acquisem, gdje svaki predlagač zakona iz određenog ministarstva dolazi pred odbor i obrazlaže zakon, odgovara na pitanja... Poslanici i dio vanjskih eksperata postavljaju pitanja, koje su direktive korištene u usklađivanju itd.

Službenik, Banja Luka 4: U RS-u je prisutno značajno jačanje kapaciteta u oblasti evropskih integracija. Dosad je bilo piramidalno u institucijama, svako ima svog šefa. A sada se traži formiranje projektnih timova, gdje ljudi dolaze iz raznih institucija, koji nose odgovornost za realizaciju, i gdje postoji neformalni koordinator timova. Usložnjava se proces rada u institucijama. Sada ima i pritisaka Saveza opština i gradova na Vladu i institucije RS-a da aktivnije učestvuju u donošenju zakonskih rješenja koja su u skladu sa standardima EU-a.

29


Odnos prema napretku susjednih država i položaju kolega iz regije Slično kao i u odgovorima građana i službenici vide realno Hrvatsku koja prednjači i Srbiju koja ima kapacitete da ubrza svoj put ka EU-u, dok se ostale zemlje zapadnog Balkana vide tu negdje u rangu s BiH bez obzira na njihov formalni status. Prednosti Hrvatske posebno, ali i Srbije, vide se u organizaciji državne administracije, većem broju obrazovanih i osposobljenih ljudi, odnosno ljudskim resursima potrebnim za provođenje procesa pridruživanja. Također se prednosti Srbije i Hrvatske u odnosu na BiH vide i u većem broju jačih privrednih subjekata, konkurentnijih za borbu na regionalnom i evropskom tržištu, a slabost BiH u nesnalaženju u iskorištavanju vlastitih prirodnih resursa. No u pogledu standarda i položaja kolega službenici u BiH ne smatraju da su njihove kolege u boljem položaju ni po statusu, ni po uslovima rada.

Službenik, Banja Luka 1: Ne možemo reći da u Hrvatskoj ili u Srbiji sunce ljepše sija i da oni imaju nešto spektakularno više od nas. Štaviše, što se tiče nekih stvari, BiH ima svoje neke komparativne prednosti, resurse o kojima se priča i uči... Uvijek se spominju šume, vodni potencijal, rude. U odnosu na zemlje regiona i zemlje članice EU-a, BiH ima dobre prednosti. Imamo dobre resurse, ali zastario pristup resursima.

Službenik, Banja Luka 2: Mi nemamo dovoljan broj domaćih firmi koji će imati gotove proizvode, a ne samo prodavati sirovine. Ne možemo se porediti s Hrvatskom koliko god imaju problema, kao ni sa Srbijom. Imaju više obrazovanih ljudi, dosta veći broj stručnjaka, dosta veći broj kvalitetnih firmi koje stvaraju gotove proizvode, što BiH fali u ovom momentu. Crna Gora – kriminal i korupcija, nisu u odnosu na BiH puno odmakli. Albanija je priča za sebe i ne mislim da će ubrzanim korakom brzo napredovati. Mislim da Albanija demokratski i politički nije zrela, a da sfera ekonomije dolazi poslije. Koliko god BiH bila loša, ne može se porediti s Albanijom.

Službenik, Banja Luka 3: Što se tiče kolega, ne mislim da su oni u nešto boljem položaju i da imaju bolje uslove od nas ovdje.

30


Službenik, Banja Luka 4: U prednosti nismo, zaostali smo korak dva i za Hrvatskom i Srbijom, ali tako je bilo i u Jugoslaviji, a protekli rat je donio još razlika. Na lokalnom nivou nije sve usklađeno i problem je provođenje na lokalnom nivou, život se odvija lokalno.

Službenik, Banja Luka 5: Što se tiče odnosa BiH i regiona, činjenica je da su zemlje regiona bliže EU-u i ostvaruju benefite u GDP-u po glavi stanovnika i broja preduzeća po glavi stanovnika. Što su bliže EU-u, imaju bolje parametre.

XIV. Zaključak analize fokus grupa

Sve tri nacionalne skupine u Bosni i Hercegovini doživljavaju proces evropskih integracija skoro na isti način. Štaviše, došlo je do određenih približavanja stavova u posljednja dva ciklusa istraživanja 2010.–2011. Učesnici u Banjoj Luci, Goraždu i u Međugorju smatraju da moramo imati zajednički cilj – taj cilj vide u pridruživanju Evropskoj uniji. Ukoliko postoji zajednički cilj, onda ima razloga i za provođenje reformi. Svima je najvažnije smirivanje tenzija, mir i stabilnost, koji bi trebali uticati na poboljšanje životnog standarda. No smatraju da političarima, očigledno, uređen sistem ne odgovara. S obzirom na to da su kao i u protekla tri ciklusa istraživanja dominantan izvor informacija elektronski mediji, a prije svega TV, dnevnopolitička slika stvarnosti rezultira istim stavom kao i prošle godine: prepreka u procesu evropskih integracija BiH upravo su vladajuće političke strukture i organizacija vlasti. Pri tome, jednako kao i u istraživanju iz 2009. godine, jasno su vidljive razlike u činjenici da učesnici srpske nacionalnosti vide dejtonski Ustav BiH kao „svetinju“, dok Bošnjaci zahtijevaju promjenu dejtonskog koncepta države.

Stoga učesnici smatraju da su kompromisi u interesu zajedničke budućnosti pozitivan pomak jer je suviše vremena izgubljeno. Imali bi strpljenja i podnijeti reforme ako bi one zaista povele BiH u pravom smjeru. Ne očekuju promjene preko noći, jer „se ne može iz rikverca krenuti odmah u petu brzinu“, ali očekuju da te promjene budu konstantne. Kao preduslov mogućnosti ubrzanja evropskog puta bh. građani vide prestanak vraćanja na teme iz prošlosti. Ovakvo shvaćanje je rezultat vidljive stagnacije, no ipak drugačije od stavova iz 2009. koji su više bili usmjereni na pitanja u vezi s određenim zadovoljavanjem pravde, odnosno ispravljanja raznih nepravdi, koje su posljedica rata, kao preduslova za daljnji proces evropskih integracija. Većina ispitanika još uvijek kao i 2009. i 2010. smatra da je etnička podijeljenost u BiH više izražena nego u zemljama regije, što je još jedan razlog zaostajanja naše zemlje u odnosu na susjede.

31


Jasno je iskazan stav da BiH, za razliku od drugih država u regiji, nije postigla potreban nivo unutrašnje društvene integracije. Ali za razliku od istraživanja 2009. godine, kod svih fokus grupa i u ovom ciklusu istraživanja ponavlja se zasićenje politikom i nacionalizmom u svim sferama društva. No priznaju postojanje predrasuda i da se s tim treba nositi. To dovodi do zaključka kako građani smatraju da BiH može uhvatiti korak s regijom ukoliko bi se oslobodila „političke i nacionalne ostrašćenosti“, „zatrovanosti nacionalizmom“ i ako bi političari počeli da „rade za opće društveno dobro“, a ne „za svoje lične interese“. Da bi proces pridruživanja bio efikasniji, svi učesnici fokus grupa kao i prethodnih godina insistiraju na više koordinacije između raznih institucija na nivou države i entiteta. Ipak, trenutno smatraju problematičnim proces usvajanja standarda EU-a i primjene postojećih propisa jer ovise o dobroj volji vrhova vladajućih stranaka, koje ogorčeno opisuju kao „šest jahača apokalipse“. Zamjeraju im što „ne mogu da se dogovore mjesecima, dižu tenzije i busaju se u prsa da su veliki Srbi, veliki Bošnjaci ili veliki Hrvati, a onda za jedan dan sve dogovore“.

Kao i u prošla dva istraživanja, problematizira se, s jedne strane, istinska želja EU-a da primi BiH, a s druge strane spremnost BiH da unaprijedi svoj sistem kako bi zaslužila ulazak u EU. Za razliku od ispitivanja 2009. kada su uglavnom insistirali na političkom ulasku u EU prije ispunjenja obaveza, ispitanici ovaj put, kao i prošle godine, uglavnom smatraju da prvo bh. društvo treba provesti reforme. U skladu s tim smatraju da „političko“ primanje nespremne Bosne i Hercegovine u EU može nanijeti više štete nego koristi. Razlog tome je što promjene u pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji vide važnijim od samog akta pristupanja. To je vjerojatno posljedica više spoznaja iz regionalnih medija o pripremama Hrvatske za ulazak u EU kao i kritika na račun aktualnih članica – Bugarske, Rumunije i Grčke. Ipak i dalje rijetke uspjehe BiH, poput vizne liberalizacije, shvaćaju kao ekscese unutar sistema.

Primjetno je da ispitanici nemaju jedinstven stav u uspoređivanju BiH s Crnom Gorom, Albanijom i Makedonijom. Jedan dio učesnika smatra da su Albanija, Crna Gora i Makedonija iza BiH u procesu evropskih integracija ili, u najboljem slučaju, jednake u nekim aspektima pristupanja EU-u, ali prvenstveno iz razloga što se suočavaju sa sličnim nacionalnim / etničkim, političkim i privrednim problemima. Drugi dio učesnika smatra da su te zemlje, pa i Albanija, ispred BiH, cijeneći dobar marketing koji one imaju ili bolju situaciju u pogledu privatizacije i poduzetništva, stavljajući to ogorčeno u kontekst onoga što je BiH nekada bila u usporedbi s tim državama. Jedinstveni su u jednome: svi podjednako ističu kako je Hrvatska već praktično u Uniji, a da Srbija ide brže zbog uređenijeg sistema. Ipak ne smatraju da su parametri životnog standarda nešto bolji u tim zemljama nego u BiH. Ovakvi stavovi se ne razlikuju od stavova datih u prethodna dva ciklusa istraživanja.

Mnogo ispitanika istovremeno ističe da će BiH pristupiti Evropskoj uniji kada Unija to bude htjela, a ne kada mi budemo htjeli; no ponavljaju da je sam put reformi

32


ono što postepeno poboljšava situaciju. Na tome putu će, svi se slažu kao i prethodne godine, bh. društvo morati da se prilagodi, promijeni mentalitet, postane odgovornije i poduzetnije, ali se istovremeno boje rasprodaje prirodnih resursa naše zemlje. Ovaj zaključak je donekle drukčiji od shvaćanja iz 2009. godine kada su evropske integracije percipirane kao političko pitanje bez direktnog uticaja na život građana. Također kao veliki deficit Bosne i Hercegovine vide manjak ljudskih resursa, tj. nedostatak obrazovanih i kvalificiranih kadrova koji su obučeni da vode proces evropskih integracija i izbore se za bolji položaj BiH u pregovorima. Pri tome ovo vrijedi i za političare, službenike, privrednike i akademske građane.

Učesnici službenici mogu se ocijeniti kao entuzijasti i kvalificirani ljudi koji žele promjene nadajući se depolitizaciji tehničkog procesa evropskih integracija, i ne smatraju da su njihove kolege u regiji u boljem položaju od njih, dok su studenti i mladi generalno neinformirani i slabo zainteresirani za proces EU integracija. Navodi se kao i u prošla dva ciklusa da je priliv nekvalitetnih i neadekvatnih kadrova rezultirao ogromnim brojem namještenika koji su brojčano uvećali obim administracije, dok se time nije poboljšao i kvalitet. Službenici ističu da je postojanje posebnih odjela koji se bave evropskim integracijama u njihovim institucijama rijetkost, dok su programi obuke o uvođenju standarda EU-a sporadični i prepušteni nevladinom (NVO) sektoru i stranim projektima. Ako i postoje na nižim nivoima, usmjereni su na pitanja iskorištavanja sredstava iz IPA fondova. No, službenici u Republici Srpskoj imaju priliku za strukturiraniju obuku u cilju formiranja specijaliziranih odjela za EU integracije, na kojima sve više počinje insistirati i političko vodstvo u Vladi RS-a. Može se izvesti zaključak da je uvođenje evropskih standarda i promjena u metodu rada na radnom mjestu izraženije u specijaliziranim institucijama na državnom nivou i institucijama RS-a; iskustva u korištenju IPA fondova su veoma ograničena, ali ipak prisutnija i sistematičnija u RS-u nego u Federaciji BiH.

Imajući sve razlike u vidu, učesnici fokus grupa u 2012. imaju nešto više optimizma, koji se čini neutemeljenim uzmu li se u obzir njihovi stavovi, ali je utemeljen na nadi da će BiH ipak jednom uspjeti izgraditi društvo na modernim osnovama i prevladati bauk prošlosti. Bez obzira na razlike, na nacionalne, starosne ili rodne karakteristike, svi priželjkuju depolitizaciju procesa evropskih integracija na način da se tehnički proces preuzimanja standarda ne nameće kao politički. Stoga pozivaju na kompromis političkih snaga, koji bi pojednostavio stvari, jer kompliciran sistem vlasti i političke razlike uzrokuju gubljenje dragocjenog vremena mnogih generacija u Bosni i Hercegovini.

33


Metod anketiranja: Lični intervju u okviru domaćinstva ispitanika

Metod izbora domaćinstva: Slučajni izbor – Tehnika slučajnog kretanja

Metod izbora ispitanika: Princip zadnjeg rođendana (ispitanik je osoba iz domaćinstva starija od 18 godina koja je zadnja imala rođendan)

Veličina uzorka: 2009. godine: N= 1050 ispitanika 2011. godine: N= 1500 ispitanika 2012. godine: N= 1014 ispitanika

Reprezentativnost: Uzorak je reprezentativan na nivou BiH za stanovništvo od 18 i više godina prema dostupnim procjenama po nacionalnosti, entitetima, većinskim područjima, spolu, starosti, obrazovanju, odnosu ruralnog i urbanog stanovništva te zaposlenosti.

Vrijeme anketiranja: 20.-31. Decembra 2009; 02-28. marta 2011. i 04-09. maja 2012 godine

Instrument: Upitnik za anketiranje dizajniran je od strane Prism Research

Rezultati istraživanja javnog mnijenja 2009. – 2011. - 2012.

Metodologija

35

Usporedba glavnih nalazaU 2011. godini znatno je više građana BiH vjerovalo da se stanje u BiH pogoršava kad je riječ o evropskim integracijama, u odnosu na tekuću godinu. U 2012. godini građani značajno češće u odnosu na prethodnu navode da nisu sigurni u kojem se pravcu njihova zemlja kreće kada je riječ o evropskim integracijama. Krajem 2009. Godine stavovi građana su bili podjeljeni 45,5% je smatralo da proces ide u pravcu poboljšanja, a 44,7% u pravcu pogoršanja. Početkom 2011. Godine taj omjer je bio 41,4 % / 50,1 %, a sredinom 2012. 40,8% / 39,6%. Rezultat iz 2012 je vjerovatno posljedica formiranja Vijeća ministara nakon 16 mjeseci zastoja, u usvajanja nekoliko „europskih“ zakona.

Čini se da je u 2012. godini u odnosu na godinu ranije, opala podrška građana BiH priključivanju ove zemlje Evropskoj uniji. Građani F BiH znatno više podržavaju priključenje BiH Evropskoj uniji nego građani RS-a. Mjereći od 1 do 5, indeks podrške u 2009. je bio 3,3 kao i u 2011. Dok je 2012. indeks podrške 3,2. U F BiH je indeks jednak dok je pad zabilježen u RS-u sa 3,2 u 2009 na 3,0 u 2012.

Kao i prethodne godine, građani BiH najčešće procjenjuju da je Hrvatska među zemljama regiona vodeća u ispunjavanju obaveza za priključenje Evropskoj uniji. Za razliku od prošle godine, građani BiH ove godine vlastitu zemlju stavljaju na pretposljednje mjesto, ispred Albanije, dok su je prošle godine stavljali na posljednje mjesto kada je riječ o ispunjavanju spomenutih obaveza. Time su se vratili na trend iz 2009. Ispitanici iz F BiH i BD su optimističniji kada je riječ o ulasku BiH u EU u odnosu na ispitanike iz RS. S druge strane, ispitanici iz RS su optimističniji kada je riječ o priključenju Srbije Evropskoj uniji. To je vjerovatno posljedica kandidatskog statusa nedavno dodjeljenog Srbiji.

U odnosu na prethodnu godinu, građani BiH u 2012. godini negativnije procjenjuju aktivnosti bh. vlasti usmjerene na ispunjavanje uvjeta za pridruživanje ove zemlje Evropskoj uniji. Građani FBiH pozitivnije ocjenjuju aktivnosti vlasti usmjerene na pridruživanje BiH Evropskoj uniji, u odnosu na građane iz RS. U odnosu na procjene iz 2009. to ipak predstavlja poboljšanje rejtinga jer je indeks pozitivne ocjene 2009. bio 2 pri čemu u FBiH manji - 1,8 a u RS 2,3.

Najviši procent građana BiH, oko trećine, smatra da niti jedan nivo vlasti nije uspješan u realiziranju zadataka potrebnih da se ova zemlja priključi Evropskoj uniji. Otprilike četvrtina građana navodi državnu vlast kao najuspješniju ovom kontekstu. Ispitanici iz RS-a znatno češće u ovom kontekstu spominju entitetske vlasti od onih u FBiH. U F BiH se češće u ovom kontekstu spominju kantonalne vlasti. Ispitanici iz BD-a znatno češće u odnosu na entitete spominju u ovom kontekstu Brčko Distrikt. Trend odgovora po ovom pitanju se zadržao od 2009. godine.

Iako većina građana BiH ni u 2012. niti u 2011. godini nije željela odgovoriti na pitanje

36


koja institucija vlasti nabolje ispunjava zadatke čije je izvršavanje potrebno da bi se BiH priključila Evropskoj uniji, građani u 2012. značajno češće nego u 2011. u ovom kontekstu navode političare i ministarstva. Ispitanici iz RS značajno češće u odnosu na ispitanike iz FBiH spominju Vladu entiteta i Vijeće ministara kao institucije vlasti koje najbolje ispunjavaju zadatke koje BiH vode Evropskoj uniji. Isti trend je zabilježen i 2009.

Većina građana u tekućoj, kao što je bio slučaj i u prethodnoj godini, smatra da su domaći političari najveća prepreka realizaciji obaveza za pristupanje BiH Evropskoj uniji. Političari i Ustav značajno su češće spomenuti prethodne godine, dok se 2012. značajno češće u odnosu na 2011. kao prepreka priključenju Evropskoj uniji spominju privrednici. Ispitanici iz FBiH značajno češće od ispitanika u RS-u u ovom kontekstu spominju Ustav, dok ispitanici u RS znatno češće kao prepreku spominju privrednike, Evropsku uniju i OHR. Ovi stavovi su drugačiji u odnosu na istraživanje 2009. kada su kao dominantne prepreke pominjani političari, ustav i administracija, no u općem omjeru oni se i dalje smatraju najvećim preprekama.

Kao i prethodne godine, rangirajući grad, kanton, entitet, Bosnu i Hercegovinu i Evropu od najvažnijeg ka najmanje važnom, građani BiH i 2012. najvažnijim spominju vlastite gradove, a najmanje važnom Evropu. Ipak, u tekućoj godini značajno se manji značaj pripisuje gradu, a značajno viši entitetima, BiH i Evropi. Ispitanici iz RS-a značajno češće važnim procjenjuju grad i entitet u odnosu na ispitanike iz F BiH i BD gdje se znatno veći značaj pridaje državi BiH i kantonu.

Iako više od polovine građana vjeruje da je BiH bliža Evropskoj uniji nego ponovnom sukobu,u 2012. godini građani značajno češće nego u prethodnoj godini navode da je BiH bliža ponovnom sukobu. Tako se 2011. godine 31,3% građana izjasnilo da je BiH bliže ponovnom sukobu nego EU. Sredinom 2012. to mišljenje djeli 36,4% ispitanika. Istovremno, znatno je opao broj onih koji misle da je BiH bliže EU nego ponovnom sukobu i to sa 57,5 % (2011) na 50% (2012). Također, 12,3 % građana ne zna kako da sebi predoči situaciju, odnosno ima dvojbe po ovom pitanju. Drastičan je primjer Brčko Distrikta gdje je 2011. 97% ispitanika reklo da je BiH bliže EU, dok je to u 2012. ustvrdilo 57,3%. Postotak onih koji vjeruju da je BiH bliže sukobu u Distriktu Brčko porastao je sa 0% na 30% , a broj onih koji nisu sigurni u kojem pravcu situacije ide sa 2.2% na 12,8%.

Građani BiH su u tekućoj godini značajno pesimističniji u odnosu na prethodnu godinu, kada je riječ o uvjerenjima da će ispunjavanje standarda Evropske unije poboljšati ekonomsku situaciju BiH. Ovogodišnji indeks povjerenja u poboljšanje ekonomske situacije 2,4 (mjeren od 1 do 4) ima negativan trend koji se vraća na stanje iz 2009. – 2,1 dok je 2011. bio 3,0.

Građani BiH su skloni složiti se s tim da su bh. privrednici sposobni konkurirati stranim firmama kada BiH uđe u Evropsku uniju. Razlike u stavovima kada je riječ o ovom pitanju

37


nisu utvrđene u tekućoj godini, u odnosu na prethodnu kalendarsku godinu. Ispitanici iz RS-a uvjereniji su od ispitanika iz FBiH da su BH privrednici sposobni konkurirati stranim firmama u EU. Ovdje se dogodio obrat u odnosu na 2009. godinu kada su ispitanici iz FBiH imali znatno veće povjerenje u privrednike. Građani koji smatraju da bh. privrednici nisu konkurentni na evropskom tržištu najčešće vjeruju da su za to odgovorne državne strukture što je značajno češći stav u F BiH i BD nago u RS-u.

U 2012. godini građani su u manoj mjeri u odnosu na prethodnu godinu uvjereni da su državni službenici obučeni za ispunjavanje zahtjeva koji će pred BiH biti postavljeni u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Može se reći da je ovaj trend identičan od 2009. dok se odstupanja nalaze unutar margine greške.

Većina građana BiH vjeruje, što je bio slučaj i prethodne godine, da državni službenici u BiH nemaju želje ni volje raditi u interesu vlastite zemlje kako bi se ubrzalo njeno pridruživanje Evropskoj uniji. Građani su u 2012. godini pesimističniji kada je riječ o ovom pitanju, u odnosu na 2011. godinu. Građani RS-a su znatno više uvjereni u volju i želju državnih službenika po ovom pitanju, no procentualno je to povjerenje opalo sa 43,3% 2009. na 38,6 % – 2012.

Građani BiH u 2012. godini značajno negativnije nego što je to bio slučaj u 2011. godini ocjenjuju aktivnosti nevladinih organizacija u zemlji. Ocjena je rasla sa 2,7 – 2009., na 3,0 – 2011. da bi pala na 2,3 – 2012. No neobičan je rezultat da njihove aktivnosti usmjerene ka tome da upoznaju javnost BiH sa procesom evropskih integracija imaju veću ocjenu koja je rasla sa 2,3 – 2011. na 2,5 – 2012. Ovo bi mogla biti posljedica većih očekivanja građana od civilnog sektora u smislu pritiska na zvanične institucije.

Iako je televizija glavni izvor informacija o evropskim integracijama, građani u BiH se u 2012. godini značajno češće u odnosu na 2011. o ovoj temi informišu putem novina, radija i Interneta. Ispitanici iz RS-a se znatno češće informišu putem štampe, dok se ispitanici iz FBiH znatno češće informišu putem radija. Ovdje se mora skrenuti pažnja da se radi o značajnom padu praćenja TV-a kao medija. Dok je informiranje o EU integracijma putem TV-a u 2009. godini zauzimalo 73,6% ( FBiH - 67,1% ; RS – 82,1%), a u 2011., 79,3% (FBiH – 76,9%; RS - 82,1%) sredinom 2012. ovaj postotak je pao na 49,3% (FBiH – 47,2% ; RS – 52,5%). Bez ulaska u detaljniju analizu uzroka ovakvog pada može se uvidjeti zasićenje građana dnevnopolitičkim sadržajima iz kojih zapravo ne mogu saznati ništa konkretno o tome šta ih očekuje na daljem putu BiH ka članstvu u EU. Ovi podaci korespondiraju i sa nalazima fokus grupa obavljenih početkom ove godine.

Građani BiH su u 2012. godini pesimističniji u odnosu na prethodnu godinu, u stavovima o pitanju da li je budućnost njihove zemlje zaista u Evropskoj uniji. Ispitanici iz F BiH znatno su uvjereniji da je budućnost BiH u Evropskoj uniji nego ispitanici iz

38


RS-a. Ipak kada sve uzmu u obzir, 65,7% građana BiH smatra da je budućnost BiH u EU, dok 13,9% smatra da alternative nema. To znači da 79,6% građana daje podršku europskim integracijama BiH. Tek 14,4% građana BiH protivi se članstvu BiH u EU. U odnosu na 2011. možemo vidjeti da je direktna podrška integraciji u EU porasla za 2,5%. Pri tome se postotak onih koji smatraju da nema alternative samnjio sa 21% - 2009/2011. na 13,9% u 2012. Ovo smanjenje je vjerojatno otišlo u manjoj mjeri na dalju podršku integraciji u EU, a u većoj mjeri u korist 14,4% građana koji se protive članstvu BiH u EU, za razliku od 2011. kada ih je bilo 9,6% ili 2009. – 11,7%. Podrška procesu integracije BiH u EU u F BiH je gotovo na identičnom nivou u protekle dvije godine (68,1% i 69,2%). No zapažen je znatan porast podrške u RS-u koji je sa 51,7% skočio na 62,3%. Napomene radi podrška procesu integracije BiH u EU je 2009. godine iznosila 63,6% uz 21,5% onih koji su smatrali da tome nema alternative te bila gotovo identično raspoređena u oba entiteta.

Većina građana podržava priključenje BiH Evropskoj uniji, i u slučaju ako to podrazumijeva prenošenje određenih nadležnosti sa entitetskog na državni nivo. Kao i prošle godine 72% građana na nivou BiH podržava i uz taj uvjet. Građani FBiH i BD znatno češće podržavaju ovaj stav nego ispitanici iz RS-a. Bitno je naglasiti da trend prihvatanja transfera nadležnosti radi ispunjenja obaveza u procesu pristupanja EU kontinuirano raste i u RS-u uprkos drugačijoj političkoj retorici. Krajem 2009. podrška po ovom pitanju je iznosila 45,3%; početkom 2011. – 46,1%, a sredinom 2012. – 47,4%. U kombinaciji sa prethodnim pokazateljima iz RS-a, to nam govori o sve većoj važnosti koju budućnost BiH u EU ima za građane RS-a. Također ovo je posljedica toga što se smanjio broj neopredjeljenih po ovom pitanju i prelio na one koji su za i protiv.

Iako većina građana BiH smatra da zemlje članice Evropske unije žele da se BiH priključi Evropskoj uniji, ispitanici su u 2012. godini značajno pesimističniji kada je riječ o ovom pitanju, u odnosu na 2011. godinu. Ispitanici iz FBiH znatno su optimističniji po ovom pitanju u odnosu na ispitanike iz RS-a. Pri tome se postotak onih koji u to vjeruju u 2012. smanjio u RS-u sa 57,8% na 51,5%, a u F BiH povećao sa 63,7% na 65,6%. Krajem 2009. bila je potpuno obrnuta situacija gdje su ispitanici iz RS-a sa 58,2% više vjerovali da i druge članice EU žele proširenje na BiH, za razliku od ispitanika iz F BiH 52,5%. Moguće je da je ovakva situacija bila posljedica tada odgođenog stupanja na snagu bezviznog režima za BiH.

Većina ispitanika u BiH podržava članstvo BiH u NATO-u, a ispitanici iz FBiH i BD iskazuju podršku u većoj mjeri nego ispitanici iz RS-a. Najveći postotak ispitanika, pod članstvom u NATO-u podrazumijeva veću sigurnost u zemlji. Ovaj stav znatno češće iznose ispitanici iz F BiH nego iz RS-a. Ipak, u 2012. značajno se češće u odnosu na 2011. godinu ovom kontekstu spominju jačanje borbe protiv terorizma i stabilizacija regiona. Ispitanici iz F BiH i BD znatno češće pod članstvom u NATO-u podrazumjevaju stabilizaciju regiona, kao preduslov priključenja BiH Europskoj uniji. Ispitanici iz RS-a,

39


znatno češće spominju u ovom kontekstu nametanje političke volje zapada, direktan vojni uticaj Zapada, te bojazan od slanja bh. vojnika u ratne zone. Bitno je ukazati na činjenicu da i pored oprezne politike zvaničnika RS-a, podrška članstvu BiH u NATO-u među Srbima u RS-u raste kontinuirano i to sa 30,2% - 2009.; preko 31,4% - 2011. ka 37,6% u maju 2012. Ovo je vjerojatno rezultat sve više otvorene priče o NATO-u kao faktoru stabilizacije, ne samo vojnoj već sigurnosnoj organizaciji, te ispunjavanju uslova koji vode BiH u dalji process euroatlantskih integracija, što je naročito bilo primjetno pred Samit NATO-a u Čikagu.

40


1

Q1. U kom pravcu smatrate da BiH ide po pitanju europskih integracija?

-Total, poređenje 2011. i 2012. godine-

Dok se u 2011. godini značajno češće u odnosu na 2012. uočavalo prisustvo stava da se BiH kreće u pravcu pogoršanja kada je riječ o evropskim integracijama, u 2012. ispitanici značajno češće u odnosu na prethodno istraživanje nisu sigurni u kojem se pravcu BiH kreće kada je riječ o spomenutom pitanju.

40.8

41.4 43.5

43.7

36.2

33.7

85.4

85.4

39.6

50.1

41.0 49

.8

36.8

54.4

4.8

4.8

19.6

8.5 15

.5

6.5

27.0

11.9

9.8

9.8

0.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011

Svi ispitanici F BIH RS Brčko Distrikt

U pravcu poboljšanja U pravcu pogoršanja NZ/NŽO

Dok je u 2011. godini utvrđeno da su stanovnici BD-a optimističniji u procjenama da li se BiH kreće u pravcu poboljšanja ili pogoršanja, u 2012. godini statistički značajne razlike u vezi s ovim pitanjem nisu utvrđene.

2

N=1050

Ispitanici iz Distrikta Bčko su veliki optimisti u vezi s procjenom u kojem pravcu se BiH kreće kada su u pitanju evropske integracije – u značajno većoj mjeri procjenjuju da se BiH kreće u pravcu poboljšanja, u odnosu na ispitanike iz FBiH i RS-a. Osim toga, analiza podataka je još pokazala da su muškarci u odnosu na žene skloniji davati procjenu da se BiH kreće u pravcu poboljšanja.

45,5 45,2 43,7

86,7

44,747,4

43,0

1,1

9,8 7,313,3 12,2

0

20

40

60

80

100

Svi ispitanici F BIH RS Distrikt Brčko

%

U pravcu poboljšanja U pravcu pogoršanja NZ/BO

Q1. U kome pravcu Bosna i Hercegovina ide u pogledu evropskih integracija?

-Total i entiteti 2009-

41


3

Q2. U kojoj mjeri podržavate ili ne podržavate ulazak BiH u EU? Total i entiteti

Iako evidentirana razlika nije velika, ispitanici su 2011. značajno više iskazivali podržavajući stav ulasku BiH u EU u odnosu na 2012. godinu. Kao i u prethodnom valu istraživanja, i 2012. godine utvrđeno je da ispitanici iz FBiH značajno više podržavaju ulazak BiH u Evropsku uniju nego ispitanici iz RS-a.

Na grafiku su predstavljene prosječne ocjene kojim su ispitanici ocjenjivali u kojoj mjeri podržavaju ulazak BiH u EU. Ocjene se kreću od 1 do 4, pri čemu ocjena 1 znači “Jako ne podržava”, a ocjena 4 “Jako podržava”. Dakle, što je prosječna ocjena veća, veća je i podrška ispitanika za ulazak BiH u EU.

Iz analize su isključeni odgovori “Ne zna/ne želi odgovoriti”

Q2. U kojoj mjeri podržavate ili ne podržavate ulazak BiH u EU?


3.2 3.

4

3.0 3.

23.3 3.

5

3.0 3.

3

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

Svi ispitanici F BIH RS Brčko Distrikt2012 2011

4

Q2. U kojoj mjeri podržavate ili ne podržavate ulazak BiH u EU? Total i entiteti

Ispitanici iz FBiH u većoj mjeri podržavaju ulazak BiH u EU nego oni iz RS-a. Također, ispitanici bošnjačke nacionalnosti i oni koji žive u ruralnim sredinama češće navode da podržavaju ulazak BiH u EU nego što takav stav izražavaju ispitanici ostalih nacionalnosti i oni koji žive u gradskim sredinama.

Na grafikonu su predstavljene prosječne ocjene kojima su ispitanici ocjenjivali u kojoj mjeri podržavaju ulazak BiH u EU. Ocjene se kreću od 1 do 4, pri čemu ocjena 1 znači “jako ne podržava”, a ocjena 4 “jako podržava. Dakle, što je prosječna ocjena veća, veća je i podrška ispitanika za ulazak BiH u EU.

N=1050 Iz analize su isključeni odgovori “ne zna / ne želi odgovoriti”. 3,3

3,5

3,23,4

1,0

2,0

3,0

4,0


M

Q2. U kojoj mjeri podržavate ili ne podržavate ulazak BiH u EU?

-Total i entiteti 2009-

42


5

Q3. Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Makedonija i Albanija su u istom procesu europskih integracija kao i BiH. Molimo vas da ih rangirate tako da prvo spomenuta zemlja bude ona za koju smatrate da je trenutno vodeća u ispunjavanju obaveza u procesu pridruživanja EU, a zadnja spomenuta ona za koju smatrate da je posljednja

u ispunjavanju svojih obaveza. -Total, poređenje 2011. i 2012. godine-

U 2012. značajno su viši rangovi pripisivani Makedoniji u odnosu na prošlu godinu, kada je riječ o tome koja je zemlja regiona vodeća u ispunjavanju obaveza u procesu pridruživanja EU. S druge strane, 2011. su značajno viši rangovi u odnosu na 2012. godinu pripisivani Hrvatskoj, Srbiji i Albaniji. Ispitanici iz FBiH i oni iz BD-a značajno viši rang pripisuju Srbiji kada je riječ o ulasku u Evropsku uniju, odnosno procjenjuju nižim šanse ove zemlje za ulazak u Evropsku uniju, u odnosu na ispitanike iz RS-a. Ispitanici iz RS-a značajno viši rang pripisuju Bosni i Hercegovini u odnosu na ispitanike iz FBiH i BD-a, te Albaniji u odnosu na ispitanike iz FBiH.

Na grafiku su predstavljene prosječni rangovi koje su ispitanici dodijelili navedenim državama. Niži rang po ispitanicima ima država za koju misle da je trenutno vodeća u procesu pridruživanja EU, a viši rang država za koju misle da je posljednja u tom procesu.


4.9 5.1

4.8 5.

0

5.1 5.2

4.9

4.14.

5 4.6

4.3 4.

6 4.8

4.7

3.7

2.2

4.1

3.6 4.

0

3.6

4.1

3.6

4.2

4.1

3.0

2.9

3.0

2.9 3.0

3.0

3.5

3.5

2.9 3.

2

3.2 3.

5

2.3 2.

5

3.1

4.2

1.4 1.

6

1.4

1.4 1.5 1.

9

1.6

2.9

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011


Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija Crna Gora Srbija Hrvatska

6

Q4. Kako biste ocjenili aktivnosti vlasti na svim nivoima u BiH usmjerene na ispunjavanje uvjeta za pridruživanje EU?


U 2012. godini ispitanici su značajno pozitivnije procjenjivali aktivnosti bh. vlasti usmjerene na ispunjavanje uvjeta za pridruživanje EU, u odnosu na 2011. godinu. Dok je u 2011. godini utvrđeno da ispitanici iz RS-a i BD pozitivnije procjenjuju aktivnosti vlasti usmjerene na ispunjavanje uvjeta za pridruživanje BiH u Evropsku uniju, u 2012. mnogo pozitivnije ocjene za spomenuto daju ispitanici iz FBiH.

Na grafiku su predstavljene prosječne ocjene kojim su ispitanici iznjeli svoje mišljenje u kojoj mjeri ocjenjuju aktivnosti vlasti BiH usmjerene na ispunjavanje uvjeta za pridruživanje EU. Ocjene se kreću od 1 do 4, pri čemu ocjena 1 znači “Jako negativno”, a ocjena 4 “Jako pozitivno. Dakle, što je prosječna ocjena veća, ispitanci pozitivnije ocijenjuju pomenute aktivnosti vlasti BiH.


2.9 3.0

2.8 2.

9

2.7

2.4

3.2

3.1

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0


43


7

Q5. Za koji nivo vlasti mislite da najbolje realizira zadatke koji su potrebni da bi se naša zemlja u budućnosti pridružila EU?


U odnosu na 2011. godinu, u 2012. godini ispitanici značajno češće navode da i entitetska, i kantonalna i vlast Brčko Distrikta i opštinske vlasti najbolje realiziraju zadatke potrebne da se BiH u budućnosti pridruži EU. U 2011. ispitanici su značajno češće navodili da se ni jedan nivo vlasti u tome ne ističe, te su značajno češće u odnosu na 2012. godinu odbijali odgovoriti na spomenuto pitanje.

24.0 27

.3

25.1 27

.6

22.5 24.7

20.9

51.3

9.3

6.7

5.5

3.2

16.1

13.3

7.2

2.8 8.

2

3.0 6.

1

2.5

1.96.

4

3.1 5.1

3.5 5.8

1.8

40.7

12.9

6.3

1.4

9.1

1.8

2.2

.8

31.7

43.7

31.6

49.4

31.6 35

.0

34.3

28.8

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011


Državni Entitetski Opštinski Brčko Distrikt Kantonalni Ni jedan

Slično kao u 2011. godini, ispitanici iz RS-a 2012. godine značajno češće u odnosu na ispitanike iz FBiH spominju entitetske vlasti kao nivo vlasti koji najbolje realizira zadatke čije izvršenje vodi BiH u Evropsku uniju. Također, slično kao i protekle godine, ispitanici iz BD-a značajno češće u odnosu na one iz oba entiteta spominju u ovom kontekstu Brčko Distrikt kao najbolji. Ispitanici iz FBiH značajno češće u odnosu na ispitanike iz RS-a spominju kantonalni nivo vlasti kao onaj koji je najuspješniji u realizaciji zadataka koji vode BiH priključenju Evropskoj uniji.

8

Q6. Za koju instituciju na pomenutom nivou vlasti smatrate da najbolje radi u interesu pridruživanja BiH EU?


Samo ispitanici koji navode da državni, entitetski, kantonalni nivo vlasti i Distrikt Brčko najbolje realizira zadatke koji su potrebni da bi BiH pridružila EU.

U odnosu na 2011. godinu, ispitanici 2012. značajno češće navode da političari i ministarstva najbolje rade u interesu pridruživanja BiH u EU.

9.6

3.1

2.0 4.6 8.

5

.6 .9 3.9

66.8

13.1

3.7

1.1

1.3 4.

4

16.3

4.2 6.9

49.0

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

Vlad

a/Vi

jeće

m

inis

tara

Pred

sjed

ništ

vo

Parla

men

t BiH

Polit

ičar

i

Min

ista

rstv

a

Sve

inst

ituci

je

Nije

dna

inst

ituci

ja

Ost

ale

inst

ituci

je

Ne

zna/

Ne

želi

odgo

vorit

i

2012 2011

44


9


-Total 2011, poređenje prema entitetima -


U istraživanju sprovedenom 2011. godine utvrđeno je da ispitanici iz RS-a statistički značajno češće u odnosu na ispitanike iz FBiH navode da Vlada, odnosno Vijeće ministara RS-a, kao i Vlada i Vijeće ministara BiH najbolje rade u interesu pridruživanja BiH EU. Ispitanici iz FBiH značajno češće u odnosu na ispitanike iz RS-a navodili su odgovore “Svi” i “Ostali”.

13.1

6.7

25.0

3.7

3.7

4.3

1.1

1.3

.81.3 3.64.4 7.

5

16.3 20

.0

12.0

3.9

4.2

2.8

1.8

37.7

6.9 10

.1

1.6 8.

3

49.0

47.8 50

.9

50.2

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0


Vlada/Vijeće ministara Predsjedništvo Parlament BiHPolitičari Ministarstva Sve institucijeNijedna institucija Ostale institucije NZ/NŽO

10




Kao i prethodne godine, i u 2012. godini ispitanici iz RS-a značajno češće u odnosu na ispitanike iz FBiH spominju Vladu entiteta i Vijeće ministara kao institucije vlasti koje najbolje rade u interesu pridruživanja zemlje Evropskoj uniji. Ispitanici iz FBiH značajno češće u odnosu na ispitanike iz RS-a odbijaju odgovoriti na ovo pitanje.

9.6

6.9

14.8

3.1

2.4 4.5

2.0

2.2

1.74.

6 5.5

2.8 6.

78.5

5.3

12.6 16

.3

.6 1.6

.9 .6 1.63.9

3.5 4.9

66.8 73

.6

55.5

77.0

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0


Vlada/Vijeće ministara Predsjedništvo Parlament BiHPolitičari Ministarstva Sve institucijeNijedna institucija Ostale institucije NZ/NŽO

45


11

Q7. Šta trenutno smatrate najvećom preprekom u realizaciji obaveza Bosne i Hercegovine za pristupanje EU?


Dok su u 2011. godini domaći političari i Ustav značajno češće u odnosu na 2012. godinu spomenuti kao prepreke u realizaciji obaveza BiH za pristupanje EU, u 2012. značajno se češće nego 2011. u ovom kontekstu spominju privrednici.

60.5

6.3

3.2

1.4

1.8

2.4 4.6 9.

7

10.2

73.6

10.8

4.4

.9 .3 2.0 3.8

.6 3.6

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

Dom

ace

polit

icar

e

Ust

av B

iH

Adm

inis

trac

ija

Nev

ladi

ne

orga

niza

cije

Priv

redn

ike

Evro

pska

uni

ja

OH

R -

Uvo

d vi

soko

g pr

edst

avni

ka

Neš

to d

rugo

Nik

og

2012 2011

12



Analizom rezultata istraživanja sprovedenog 2011. godine, utvrđeno je da ispitanici iz FBiH i BD-a statistički značajno češće u odnosu na ispitanike iz RS-a navode da su domaći političari i Ustav BiH najveće prepreke u realizaciji obaveza od kojih ovisi pristupanje BiH Evropskoj uniji. Ispitanici iz RS-a značajno češće od ispitanika iz FBiH kao najveće prepreke u ovom Kontekstu navode administraciju, OHR i samu Evropsku uniju.

70.5

78.8

55.5

79.0

10.4 12.8

5.7

15.8

4.2

1.6

9.1

.8 .5 1.4

.3 .1 .61.9

1.2 3.2

2.43.6

.8

8.8

.6 .8 .43.5

1.5 6.

9

2.74.1

1.9 8.

3

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0


Domaće političare Ustav BiHAdministracija Nevladine organizacijePrivrednike Evropska unijaOHR - Uvod visokog predstavnika Nesto drugoNikog Ne zna/Ne želi odgovoriti

46


13



Slično kao i prethodne godine, u FBiH se u 2012. značajno češće nego u RS-u preprekama realizaciji obaveza BiH za pristupanje Evropskoj uniji smatra Ustav. Ispitanici iz RS-a značajno češće u odnosu na one iz FBiH u ovom kontekstu spominju privrednike, Evropsku uniju i OHR.

60.5 62.4

57.5 60

.9

6.3 8.

9

2.1 8.

4

3.2

2.8

3.2

10.0

1.4 2.3

1.8

.9 3.3

2.4

.8

5.1

4.6

2.8 7.

2 8.29.7

9.8

10.0

4.110

.2

9.4 11

.7

8.3

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0


Domaće političare Ustav BiHAdministracija Nevladine organizacijePrivrednike Evropska unijaOHR - Uvod visokog predstavnika Nešto drugo

14

Q8. Molimo vas da rangirate sljedeće stavke: grad u kojem živite, kanton,

entitet, BiH, Evropu, s obzirom na to koliko su vam važni. Na prvo mjesto stavite ono što vam je najvažnije!

-Total, poređenje 2011. i 2012. godine- Napomena: pripisivanje višeg

ranga interpretira se kao pridavanje manje važnosti, dok manji rang označava pridavanje veće važnosti!

U 2012. značajno se viši rang, odnosno manji značaj pripisuje gradu u odnosu na 2011. godinu, kada je riječ o rangiranju grada, kantona, entiteta, BiH i Evrope prema važnosti. S druge strane, u 2011. su u odnosu na 2012. značajno viši rangovi pripisivani entitetima, BiH i Evropi.

1.9

3.1 3.2

2.6

3.7

1.6

3.2 3.

4

2.7

4.1

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

Grad Kanton Entitet BiH Evropa

2012 2011

47


15



-Total 2011., poređenje prema entitetima - Napomena: pripisivanje višeg


U 2011. ispitanici iz FBiH pripisivali su statistički značajno viši rang gradu i entitetu, odnosno, smatrali ih manje važnim, u odnosu na ispitanike iz RS-a. Ispitanici iz RS-a statistički značajno niži rang pripisivali su entitetu, a viši kantonu, u odnosu na ispitanike iz FBiH.

1.6 1.6

1.5

1.3

2.7

2.6 2.

9

3.3

3.2

2.9

3.8

2.6

3.4

3.8

2.7

3.94.

1 4.1

4.0

3.9

.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

Svi ispitanici F BIH RS Brčko DistriktGrad BiH Kanton Entitet Evropa

16



-Total 2012., poređenje prema entitetima - Napomena: pripisivanje višeg


U 2012. ispitanici iz RS-a viši značaj pripisuju entitetu, ali i gradu, u odnosu na ispitanike iz FBiH i BD-a. Ispitanici iz FBiH i BD-a značajnijim smatraju kanton i BiH.

1.9 2.

1

1.6

2.3

3.1

2.8

3.7

2.9

3.2

3.7

2.6

3.4

2.6

2.3

3.1

2.4

3.7 3.8

3.6

3.5

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

Svi ispitanici F BIH RS Brčko DistriktGrad Kanton Entitet BiH Evropa

48


17

Q9. Po vašem mišljenju, čemu je BiH trenutno bliža – ponovnom sukobu ili Evropskoj Uniji?


U 2011. godini ispitanici su značajno češće nego 2012. vjerovali da je BiH bliža EU nego ponovnom sukobu, dok je u 2012. godini značajno češće uvjerenje da je BiH bliža sukobu nego priključenju u EU.

36.4

50.0

12.3

1.4

31.3

57.5

9.1

2.1

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

Ponovnom sukobu Evropskoj uniji Ne zna Ne želi odgovoriti

2012 2011

18



U 2011, ispitanici iz FBiH statistički su značajno češće od ispitanika iz RS-a navodili da smatraju da je BiH trenutno bliža ponovnom sukobu nego Evropskoj uniji. Ispitanici iz RS-a češće su od onih iz FBiH navodili da ne znaju ili da ne žele odgovoriti na ovo pitanje. Ispitanici iz BD-a značajno su češće od ispitanika iz FBiH i RS-a navodili da je BiH trenutno bliža Evropskoj uniji nego sukobima. 31

.3 35.8

26.1

57.5

55.1 58

.2

97.8

9.1

7.9 11

.9

2.2

2.1

1.2 3.

8

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

Svi ispitanici F BIH RS Brčko DistriktPonovnom sukobu Evropskoj uniji Ne zna Ne želi odgovoriti

49


19



U 2012. godini statistički značajne razlike između FBiH, RS-a i BD-a nisu utvrđene kada je riječ o pitanju da li je ova zemlja bliža Evropskoj uniji ili ponovnom sukobu.

36.4

36.4

36.9

50.0

51.6

46.9

57.3

12.3

11.0 14

.3

12.8

1.4

1.1 1.9

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

Svi ispitanici F BIH RS Brčko DistriktPonovnom sukobu Evropskoj uniji Ne zna Ne želi odgovoriti

20

Q10. U kojoj mjeri vjerujete da će ispunjavanje EU standarda dovesti do poboljšanja ekonomske situacije u BiH?

-Total, poređenje 2011. i 2012. godine prema entitetima-

Ispitanici su u 2011. bili značajno optimističniji kada je riječ o uvjerenjima da će ispunjavanje standarda Evropske unije dovesti do poboljšanja ekonomske situacije u BiH, u odnosu na stavove utvrđene o ovom pitanju u 2012. godini. Rezultati istraživanja sprovedenog 2011. godine pokazali su da ispitanici iz FBiH i BD-a značajno više u odnosu na one iz RS-a uvjereni u to da će ispunjavanje standarda Evropske unije dovesti do poboljšanja ekonomske situacije u BiH. U 2011. statistički značajne razlike između entiteta nisu utvrđene kada je riječ o ovom pitanju.

Na grafiku su predstavljene prosječne ocjene kojim su ispitanici ocjenjivali u kojoj mjeri vjeruju da će ispunjavanje EU standarda dovesti do poboljšanja ekonomske situacije u BiH. Ocjene se kreću od 1 do 4, pri čemu ocjena 1 znači “Uopšte ne vjerujem”, a ocjena 4 “U potpunosti vjerujem”. Dakle, što je prosječna ocjena veća, ispitanici u većoj mjeri vjeruju da će ispunjavanje EU standarda dovesti do poboljšanja ekonomske situacije u BiH.


2.4

2.3 2.4

2.1

3.0 3.0

2.8

3.2

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0


50


21

Q11. Po vašem mišljenju, u kojoj mjeri su naši privrednici sposobni da se takmiče sa stranim firmama jednom kad uđemo u EU?

-Total, poređenje 2011. i 2012. godine prema entitetima-

Na grafiku su predstavljene prosječne ocjene kojim su ispitanici ocjenjivali u kojoj mjeri vjeruju da su naši privrednici sposobni da se takmiče sa stranim firmama jednom kad uđemo u EU. Ocjene se kreću od 1 do 4, pri čemu ocjena 1 znači “Uopšte nisu sposobni”, a ocjena 4 “U potpunosti sposobni”. Dakle, što je prosječna ocjena veća, ispitanici u većoj mjeri vjeruju da su naši privrednici sposobni da se takmiče sa stranim firmama jednom kad uđemo u EU.

Nije utvrđena razlika između stavova iskazanih 2011. i 2012 godine u vezi stim u kojoj su mjeri bh. privrednici sposobni takmičiti se sa stranim firmama kada BiH uđe u Evropsku uniju. 2011. godine u sposobnost bh. privrednika kao konkurencije stranim firmama u Evropskoj uniji uvjereniji su bili ispitanici iz FBiH u odnosu na one iz RS-a. U ovoj godini u spomenuto su u određenoj mjeri uvjereniji iz ispitanici iz RS-a u odnosu na ispitanike iz FBiH.


2.3

2.2

2.5 2.62.

8 2.9

2.7

2.0

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0


22

Q12. Da li je problem u privrednicima ili u državnim strukturama? -Total, poređenje 2011. i 2012. godine-

Samo ispitanici koji su naveli da naši privrednici nisu sposobni da se takmiče sa stranim firmama jednom kada uđemo u EU.

Ispitanici iz 2011. godine bili su značajno češće u odnosu na one iz 2012. uvjereni da su državne strukture, razlog zbog kojeg se domaći privrednici neće moći takmičiti sa evropskim firmama nakon priključenja BiH u Evropskoj uniji. U istraživanju sprovedenom 2011. godine utvrđeno je da ispitanici iz FBiH i BD-a statistički značajno češće u odnosu na one iz RS-a navode da je problem u državnim strukturama. Ista razlika utvrđena je i u 2012. godini. Ispitanici iz RS-a značajno su češće u 2011. smatrali su da je problem u privrednicima. U 2012. ispitanici iz RS-a i BD-a značajno češće navode odgovor “Nešto drugo” u odnosu na ispitanike iz FBiH. Pod odgovorom “Nešto drugo” ispitanici najčešće podrazumijevaju da je problem i u državnim strukturama, ali i u samim privrednicima.

13.6

15.4

12.0

7.8 16

.2

27.7

10.9

73.4 80

.2

80.9 88

.9

65.2

65.5 75

.1

89.1

7.5

1.2

.4

11.7

2.6

24.9

5.6

3.2 4.5

2.9 7.

0

4.2

0

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011

Svi ispitanici F BIH RS Brčko DistriktU privrednicima U državnim strukturama Nešto drugo NZ/BO

51


23

Q13. U kojoj mjeri smatrate da su državni službenici obučeni i upoznati sa zahtjevima koji se pred Bosnu i Hercegovinu postavljaju

u procesu pridruživanja EU? -Total, poređenje 2011. i 2012. godine-

Na grafiku su predstavljene prosječne ocjene kojim su ispitanici ocjenjivali u kojoj mjeri smatraju da su državni službenici obučeni i upoznati sa zahtjevima koji se postavljaju pred BiH u procesu pridruživanja EU. Ocjene se kreću od 1 do 4, pri čemu ocjena 1 znači “Uopšte nisu obučeni i upoznati”, a ocjena 4 “U potpunosti su obučeni i upoznati”. Dakle, što je prosječna ocjena veća, ispitanici u većoj mjeri vjeruju da su državni službenici obučeni i upoznati sa navedenim zahtjevima.

U 2011. su u odnosu na 2012. godinu ispitanici bili značajno uvjereniji u to da su državni službenici upoznati i obučeni da ispunjavaju zahtjeve koji se pred BiH postavljaju u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. U istraživanju iz 2011. godine utvrđeno je da ispitanici iz RS-a u značajnoj višoj mjeri u odnosu na ispitanike iz FBiH smatraju da su državni službenici obučeni i upoznati sa zahtjevima koji se stavljaju pred BiH u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Statistički značajne razlike između entiteta u 2012. godini nisu utvrđene kada je riječ o ovom pitanju.


2.5 2.6

2.4 2.

7

2.6

2.6 2.

7

2.3

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0


24

Q14. Smatrate li da državni službenici imaju volju i želju da rade u interesu građana i države kako bi BiH što prije postala članica EU?


Ispitanici iz 2012. značajno češće u odnosu na one iz 2011. godine vjeruju da državni službenici nemaju volju niti želju raditi u interesu BiH i njenih građana kako bi se ubrzalo pridruživanje ove zemlje Evropskoj uniji. U 2011. ispitanici su bili skloniji u odnosu na 2012. navesti da ne znaju odgovor na ovo pitanje. Istraživanje sprovedeno 2011. godine pokazalo je da ispitanici RS-a statistički značajno češće od ispitanika iz FBiH potvrdno odgovaraju na ovo pitanje, odnosno vjeruju da državni službenici imaju volju i želju raditi u interesu BiH i njenih građana, s ciljem pridruživanja Evropskoj uniji. Ispitanici iz FBiH značajno češće u odnosu na ispitanike iz RS-a davali su odgovor “Ne” na ovo pitanje. Isti trendovi utvrđeni su i u 2012. godini; ispitanici iz RS-a i dalje značajno češće navode da državni službenici imaju volju i želju raditi u interesu građana s ciljem pridruživanja zemlje EU, u odnosu na ispitanike iz FBiH, koji značajno češće od onih iz RS-a imaju suprotan stav o državnim službenicima..

31.8

32.5

27.8

27.0

38.6

38.4 43

.3

42.9

62.6

55.0

66.3

67.2

55.7

45.2

56.7

57.1

5.6 12

.5

5.9

5.8

5.7

16.4

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011


Da Ne NZ/BO

52


25

Q15. Općenito govoreći, kako ocjenjujete rad nevladinih organizacija?


Ispitanici u 2012. godini značajno negativnije ocjenjuju rad nevladnih organizacija, u odnosu na 2011. godinu. U istraživanju sprovedenom 2011. godine anketirani građani BD-a značajno su pozitivnije ocijenili rad nevladinih organizacija, u odnosu na anketirane građane FBiH i RS-a, kao i ispitanici iz FBiH u odnosu na ispitanike iz RS-a. U 2012. godini statistički značajne razlike među entitetima nisu utvđene kada je riječ o ovom pitanju.

Na grafiku su predstavljene prosječne ocjene kojim su ispitanici ocjenjivali rad nevladinih organizacija. Ocjene se kreću od 1 do 4, pri čemu ocjena 1 znači “Jako negativno”, a ocjena 4 “Jako pozitivno”. Dakle, što je prosječna ocjena veća, ispitanici pozitivnije ocjenjuju rad nevladinih organizacija.


2.3

2.3 2.3

2.7

3.0 3.0

2.8

3.2

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0


26

Q16. U kojoj mjeri su nevladine organizacije aktivne u upoznavanju građana sa procesom EU integracija?


Prema rezultatima istraživanja sprovedenom 2011. godine, ispitanici iz RS-a statistički značajno su češće od ispitanika iz FBiH i BD-a navodili da su nevladine organizacije aktivne u kontekstu upoznavanja građana sa procesom evropskih integracija, dok u 2012. godini statistički značajne razlike nisu utvrđene kada je riječ o ovom pitanju.

2.5

2.4 2.5

2.4

2.3

2.3

2.5

2.0

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0


53


27

Q17. Kako se uglavnom informirate o procesu EU integracija? -Total, poređenje 2011. i 2012. godine-

Dok su 2011. ispitanici značajno češće spominjali TV, te prijatelje i poznanike kao izvore informacija o EU integracijama, u 2012. godini značajno se češće u ovom kontekstu spominju novine, radio i Internet. U istraživanju iz 2011. godine utvrđeno je da su ispitanici iz BD-a značajno češće koristili TV kao izvor informacija o procesu evropskih integracija u odnosu na ispitanike iz FBiH, kao i to da su ispitanici iz FBiH značajno češće koristili Internet i informisanje posredstvom prijatelja, rođaka i poznanika u odnosu na ispitanike iz RS-a. U istraživanju sprovedenom 2012. godine ispitanici iz RS-a značajno češće u odnosu na ispitanike iz FBiH navode da s informišu putem štampe, dok ispitanici iz FBiH značajno češće od onih iz RS-a navode informisanje putem radija, te neke druge načine informisanja, pod čim najčešće podrazumijevaju kombinaciju svih navedenih medija. Ispitanici iz BD-a značajno češće od ispitanika iz FBiH odbijaju odgovoriti na ovo pitanje.

49.3

79.3

47.2

76.9

52.5

82.1

50.6

95.7

3.3

1.4 5.

1

1.2

.7 1.9

1.0 3.1

1.0

.9 1.9

24.2

7.1

26.2

21.3

2.8

12.4

3.4 10

.1

3.1

15.7

4.1

4.8

.4 .5 3.1

.3

4.9

5.3

4.2

4.5 5.8 6.8

4.3

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011


TV-a RadijaPutem prijatelja, rođaka, komšija InternetaPutem novina/štampe Na neki drugi načinNZ/BO

28

Q18. Na kraju, kad sve uzmete u obzir, i i prednosti i nedostatke, te potrebno vrijeme, smatrate li da je budućnost BiH u Europskoj uniji?


U 2012. ispitanici značajno češće u odnosu na prethodnu godinu navode da budućnost BiH nije u EU. U istraživanju iz 2011. godine utvrđeno je da ispitanici iz FBiH i oni iz BD-a značajno češće navode da vjeruju da je budućnost BiH u EU, u odnosu na ispitanike iz RS-a. U 2012. godini utvrđena je razlika u istom smjeru , ali samo između FBiH i RS-a, dok razlika u stavovima ispitanika iz RS-a i onih iz BD-a nije statistički značajna.

65.7

63.2 68

.1

69.2

62.3

51.7

61.5

77.3

14.4

9.6 10.6

8.4

20.0

12.4 21

.5

13.9 21

.0

17.6

12.0

26.9

12.8 20

.8

5.9

6.2

6.1

4.7 5.8 9.

0

4.1

1.9

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011


Da Ne Nema alternative NZ/BO

54


29

Q18. Na kraju, kada sve uzmete u obzir, i prednosti i nedostatke te potrebno vrijeme, smatrate li da je budućnost BiH u Evropskoj uniji?

-Total i entitet 2009-

N=1050

Da je budućnost BiH u Evropskoj uniji, u najvećoj mjeri smatraju ispitanici koji žive u Distriktu Brčko i nezaposlene osobe.

63,6 62,7 63,1

94,3

11,7 11,0 13,2

1,1

21,1 21,4 21,5

4,63,7 4,9 2,10

20

40

60

80

100


%

Da Ne Nema alternative NZ/BO

30

Q19. Da li podržavate ulazak BiH u EU i ako to bude zahtijevalo da se neke nadležnosti moraju prenijeti sa entiteta na nivo države BiH?


Ispitanici iz 2011. i oni iz 2012. pružaju u sličnoj mjeri podršku ulasku BiH u EU ako bi to zahtijevalo da se neke nadležnosti prenesu sa entitetskog na državni nivo. U istraživanju sprovedenom 2011. pokazano je da ispitanici iz FBiH i BD-a statistički značajno češće u odnosu na ispitanike iz RS-a podržavaju ulazak BiH u EU, čak i ako to znači da se neke nadležnosti moraju prenijeti sa entieta na nivo države BiH. Ispitanici iz RS-a značajno češće daju odgovor “Ne” na ovo pitanje, u odnosu na ispitanike iz FBiH i BD-a. Razlike u istom smjeru utvrđene su i 2012. godine.

72.1

72.0

87.2

85.8

47.4

46.1

81.3 95

.8

21.9

20.0

7.3

7.3

46.0

43.4

10.0

2.26.

0 8.0

5.5 6.9

6.6 10

.5

8.6

2.0

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011


Da Ne NZ/BO

55


31

Q20. Da li smatrate da građani zemalja članica EU žele vidjeti BiH kao članicu EU u budućnosti?


U 2012. godini ispitanici značajno češće u odnosu na 2011. godinu navode da ne smatraju da građani zemalja članica Evropske unije žele BiH kao članicu Evropske unije u budućnosti. Istraživanjem sprovedenim 2011. godine utvrđeno je da anketirani građani BD-a najčešće smatraju da građani zemalja članica Evropske unije žele vidjeti BiH kao članicu Evropske unije u budućnosti. U novom valu istraživanja utvrđeno je da ispitanici iz FBiH značajno češće od onih iz RS-a smatraju da zemlje članice Evropske unije žele BiH kao članicu Evropske unije, dok ispitanici iz RS-a značajno češće od onih iz FBiH navode suprotan stav.

59.8 62.5 65

.6

63.7

51.5 57

.8

47.3

92.7

27.9

24.2

22.6

24.6

35.8

25.1

35.7

4.1

12.3

13.4

11.8

11.7

12.7 17

.2

17.0

3.2

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011


Da Ne NZ/BO

32

Q21. Kakvo je vaše opredjeljenje prema članstvu BiH u NATO-u? -Total, poređenje 2011. i 2012. godine-

Ispitanici iz 2011. i oni iz 2012. godine u sličnoj mjeri podržavaju članstvo BiH u NATO-u. 2011. godine, rezultati istraživanja pokazali su da ispitanici iz FBiH i BD-a značajno češće u odnosu na one iz RS-a podržavaju članstvo BiH u NATO, što je slučaj i u 2012. godini. Ispitanici iz RS-a značajno se češće u odnosu na ispitanike iz FBiH i BD-a protive članstvu ove zemlje u NATO-u.

65.1

64.7

82.3

82.5

37.6

31.4

67.1

95.1

26.6

24.9

10.5

9.1

52.5

54.3

22.8

2.28.

3 10.3

7.2 8.4 9.9 14

.3

2.7

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

2012 2011 2012 2011 2012 2011 2012 2011


Podržava Ne podržava NZ/BO

56


33

Q21. Kakvo je vaše opredjeljenje prema članstvu BiH u NATO-u? -Total i entiteti 2009-

N=1050

Ispitanici koji žive u RS-u u najmanjoj mjeri podržavaju članstvo BiH u NATO-u, dok ispitanici sa sela, mlađi ispitanici i oni bošnjačke nacionalnosti češće od ispitanika koji žive u gradu, starijih ispitanika i onih koji su drugih nacionalnosti podržavaju članstvo BiH u NATO-u.

56,3

72,7

30,2

94,3

28,5

13,4

51,9

5,7

15,2 13,917,9

0

20

40

60

80

100


%

Podržava Ne podržava NZ/BO

34

Q22. Šta za vas prije svega znači članstvo BiH u NATO? -Total, poređenje 2011. i 2012. godine-

U 2012. godini značajno se češće u odnosu na 2011. spominje da članstvo BiH u EU podrazumijeva jačanje borbe protiv terorizma i stabilizaciju regiona. S druge strane, u 2011. godini ispitanici su značajno češće u odnosu na 2012. u ovom kontekstu spominjali prevenciju mogućih sukoba, sigurnost, direktan vojni utjecaj Zapada, te bojazan od slanja bh. Vojnika u ratne zone.

8.9

32.1

5.0 11

.8

2.3

3.2

2.2

13.9

3.4

15.8

1.3

15.2

38.1

4.8 9.

4

4.0 8.

5

1.2 7.

5

.8

9.1

1.3

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0

Prev

enci

ju m

oguć

ih s

ukob

a

Sigu

rnos

t

Jača

nje

oruž

anih

sna

ga B

iH

Nam

etan

je p

oliti

čke

volje

od

stra

ne Z

apad

a

Dire

ktan

voj

ni u

ticaj

Zap

ada

Boj

azan

od

slan

ja B

H

vojn

ika

u ra

tne

zone

Jača

nje

borb

e pr

otiv

te

roriz

ma

Stab

iliza

ciju

regi

ona

kao

pred

uslo

v za

inte

grac

iju u

EU

Neš

to d

rugo

Ne

zna

Ne

želi

odgo

vorit

i

2012 2011

57


35

Q22. Šta za vas prije svega znači članstvo BiH u NATO? -Total 2011., poređenje prema entitetima -

U 2011. godini ispitanici iz FBiH češće su od ispitanika iz RS-a navodili da članstvo u NATO-u za njih najprije znači sigurnost i prevenciju mogućih sukoba. Ispitanici iz RS-a značajno su češće od onih iz FBiH navodili da spomenuto za njih predstavlja nametanje političke volje od strane Zapada, direktan vojni uticaj Zapada, i bojazan od slanja BiH vojnika u ratne zone.

38.1

46.4

22.8

50.0

15.2 20

.6

7.2

4.8 5.5

3.5 5.

79.4

6.0

15.9

1.94.

0

2.3 7.

1

5.18.

5

3.1

18.0

6.1

1.2

1.5

.8

7.5 8.2

4.7

25.6

.8 .1 2.0

10.5

6.4

18.1

5.7

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0


SigurnostPrevenciju mogućih sukobaJačanje oružanih snaga BiHNametanje političke volje od strane ZapadaDirektan vojni uticaj ZapadaBojazan od slanja BH vojnika u ratne zoneJačanje borbe protiv terorizmaStabilizaciju regiona kao preduslov za integraciju u EUNešto drugoNZ/NŽO

36

Q22. Šta za vas prije svega znači članstvo BiH u NATO? -Total 2012, poređenje prema entitetima -

U 2012. godini ispitanici iz FBiH značajno češće od ispitanika iz RS-a i onih iz BD-a navode da članstvo BiH u NATO-u za njih znači sigurnost. Također, ispitanici iz FBiH zajedno sa ispitanicima iz BD-a značajno češće u odnosu na ispitanike iz RS-a u spomenutom kontekstu spominju stabilizaciju regiona kao preduslov priključivanju Evropskoj uniji. Ispitanici iz RS-a značajno češće u odnosu na ispitanike iz FBiH spominju nametanje političke volje od strane Zapada, direktan vojni utjecaj Zapada, te bojazan od slanja bh. vojnika u ratne zone. 8.

9 9.4

8.0 10

.0

32.1

40.4

20.2

12.5

5.0 5.9

4.0

11.8

5.6

21.5

15.6

2.3

.9

4.8

3.2

1.0 6.

5

4.5

2.2

2.5

1.7 4.

1

13.9 15.7

10.3

26.5

3.4

2.9 3.8 8.

4

15.8

14.5 18

.5

8.3

1.3

1.1

.9

10.0

.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0


Prevenciju mogućih sukobaSigurnostJačanje oružanih snaga BiHNametanje političke volje od strane ZapadaDirektan vojni uticaj ZapadaBojazan od slanja BH vojnika u ratne zoneJačanje borbe protiv terorizmaStabilizaciju regiona kao preduslov za integraciju u EUNešto drugoNZ/NŽONe želi odgovoriti

58


Documents

Javno mijenje BiH o procesu europskih integracija …vpi.ba/wp-content/uploads/2016/05/Javno_mijenje_BiH_o...I. Metodologija Vanjskopolitička inicijativa BH je u sklopu realizacije