Upload
barbara
View
240
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Javnost i zaštita okoliša
mr.sc. Gorana osi-Flajsig, v.predava
JAVNOST I ZATITA OKOLIA
Ukljuivanje javnosti u pitanja zatiteokolia jedno je od temeljnih pravasvakog ovjeka na ovom planetu.
To pravo i spoznaja da se bez ukljuivanjajavnosti ne mogu realizirati dokumenti
(konvencije, strategije, programi,
projekti...) i odluke (deklaracije...) s najviemeunarodne razine, niti provestiodgovarajui dokumenti na nacionalnojrazini potaknuli su drave da donesupravne propise koji e urediti to pravnopodruje.
Glavni ciljevi ukljuivanja javnosti su:
Voditi rauna o pogledima i interesima kljunih dionika
Osigurati da se ne previde vani utjecaji
Smanjiti konflikte kroz rano prepoznavanje spornih pitanja
Unaprijediti transparentnost i poveati povjerenje javnosti u postupak procjene utjecaja na okoli
Pribaviti lokalne podloge u postupku projektiranja varijanti i mjera zatite okolia
Naravno u raznim sluajevima javnost nema ista prava.
Kod svakog sluaja razlikujemo dvije osnovne skupne:
- javnost i
- zainteresirana javnost
Javnost i zainteresirana javnost
Informiranje javnosti odnosi se na prikupljanje i
distribuciju (irenje) informacija od strane izraivaanekog prijedloga, projekta, zahvata, plana ili strategije
(ministarstva ili drugog upravnog tijela, poslovnog
investitora i sl.)
Konzultiranje javnosti: Izraiva prijedloga ilinadleno tijelo organiziraju posebna dogaanja(sastanke, tribine, okrugle stolove) na kojima
prisutni izraavaju svoja stajalita i probleme, prijenego je odluka o prijedlogu donesena.
Sudjelovanje javnosti: Donositelji odluka baremtrebaju prikupiti miljenja skupina na koje ezahvat izravno utjecati te ih razmotriti u kontekstu
donoenja rjeenja o zahvatu i odluivanja oeventualnim uvjetima koji e biti propisani.Cjelovito sudjelovanje podrazumijeva izgradnju
partnerskog odnosa sa skupinama na koje ezahvat utjecati.
Pregovaranje: U pregovorima sudionicisami odreuju principe pregovaranja,pogaaju se oko razliitih rjeenja i samisu odgovorni za implementaciju
postignutog sporazuma. Sve ovo je i
pretpostavka dobrih odnosa u budunosti.
Aarhuka konvencijaKonvencija o pristupu informacijama,
sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanju zatite okolia
Aarhuka konvencija (dobila je mjesto premagradu Aarhusu u Danskoj) gdje je1998. godine
usvojena na paneuropskoj konferenciji o zatitiokolia(UNECE)) osigurava i pravo na zdravokoli ustavno pravo svih graana.
-meunarodne konvencije su iznad nacionalnihzakona
Pravo javnosti na
informacije/znanje
Informacija o okoliu je svaka informacija, u pisanom,vizualnom, slunom, elektronskom ili drugom oblikukoja se odnosi na:
stanje dijelova okolia (zrak, voda, tlo, krajobraz,bioloka raznolikost),
imbenike kao to su tvari, energija, buka izraenje,
propise iz podruja zatite okolia,
stanje ljudskoga zdravlja i sigurnosti i uvjeteljudskoga ivota i kulturolokih objekata ako su podutjecajem stanja okolia.
Sudjelovanje javnosti u
odluivanju
Pravo na sudjelovanje podrazumijeva
mogunost zainteresirane javnosti dasudjeluje u postupku donoenja odluka kodnamjeravanih zahvata u prostoru za sve
djelatnosti za sve djelatnosti za koje je to
propisano zakonom, odnosno za one koje
mogu imati utjecaj na okoli.
Prema pravnim propisima RH ministarstva,
upanijske, gradske i opinske uprave dunisu osigurati sudjelovanje zainteresiranih
strana u:
donoenja prostornih planova
procjene utjecaja na okolinamjeravanog zahvata ili plana/programa
u prostoru
proglaavanja zatienih podruja iplanova upravljanja zatienimpodrujima.
(Su)dionici u procesu:
Stakeholders - dionici
Oni koji su izravno i neizravno pogoeni nekim prijedlogom/projektom i sl.
Oni koji su zainteresirani za prijedlog, iako nisu njime pogoeni
Predlagai i oni koji imaju korist od projekta
Nadlena dravna i lokalna upravna tijela
Politike stranke
Utvrivanje dionika
izravno pogoenu javnost (koji ive ili rade napodruju zahvata)
neizravno pogoenu javnost (stanovnikesusjednih podruja)
ustanove javnog sektora (dravna i lokalna)
privatne investitore
ostale: zainteresirane udruge, akademsku zajednicu, potencijalne investitore
prekogranine dionike.
Naela ukljuivanja javnosti
Proces ukljuivanja javnosti osniva se na sljedeimnaelima:
ukljuivati sve sudionike
biti otvoren i transparentan
usmjeren na bitna pitanja
korektan - nepristran u odnosu na bilo kojegsudionika
s razumijevanjem potreba i zahtjeva sudionika
vjerodostojan (uvjerljiv) - temeljiti se naobjektivnim i dokazivim injenicama.
Sudjelovanje javnosti u glavnim
koracima procjene utjecaja na okoli
Ako je nositelj zahvata podnio zahtjev zautvrivanje obveze provedbe PUO(screening), a nadleno tijelo odlui daprocjenu nije potrebno provesti, ono mora
o svom miljenju informirati potencijalnopogoenu javnost, ali dovoljno na vrijemeda javnost ima vremena osporiti miljenjeo obvezi provedbe PUO prije izdavanja
lokacijske ili druge dozvole.
Kada donosi odluku (rjeenje) oprihvatljivosti nekog projekta/prijedloga,
komisija za ocjenu studije o utjecaju na
okoli treba voditi rauna o miljenjujavnosti. Na sve primjedbe javnosti potrebno
je dati povratne informacije, koje e seodnositi na donijete odluke i razloge za njih,
te obrazloiti kako su upotrijebljeneinformacije koje su dobivene od javnosti u
prethodnom procesu konzultacija.
Razrada programa
sudjelovanja javnosti
Odrediti kljuna pitanja koja e biti raspravljena
Utvrditi pogoenu i zainteresiranu javnost
Odabrati odgovarajue tehnike
Analizirati ulazne podatke
Dati ljudima povratne informacije, kako bi se izgradilo uzajamno povjerenje i
sigurnost
Naela uspjene primjene tehnika sudjelovanja javnosti
Osigurati pravu informaciju u pravo vrijeme
Osigurati dovoljno vremena za razmatranje i reagiranje (primjedbe/komentare/prijedloge)
Osigurati odgovarajue mogunosti (mjesto i vrijeme) i resurse (financijska sredstva i ljude koji
e se time baviti) za ukljuivanje sudionika
Odabrati odgovarajua mjesta sastanaka
Osigurati slijed dogaaja koji odgovara sudionicima
Javni uvid i javna rasprava
Javni uvid - izlaganje dokumentacije o
odreenom projektu na temelju kojih se donosiodluka o okoliu na odreenom mjestu krozodreeno vrijeme. Obino se izlau u zgradiupravnog tijela grada/opine/upanije u kojoj seplanira provedbe projekta, gdje su dostupni
najveem broju lokalnih dionika.
Izlaganjem takvih dokumenata omoguava sezainteresiranoj javnosti da se upozna s njihovim
sadrajem te na njih uputi primjedbe.
Javna rasprava - organizacija jednog ili viejavnih izlaganja o nekom zahvatu i procjeni
njegovog mogueg utjecaja na okoli, radiobrazloenja planiranog projekta i planiranihmjera zatite okolia, kako bi tijekom raspraveprisutni iznijeli prijedloge i primjedbe na prijedlog
odluke.
O javnoj raspravi vodi se zapisnik. Sudionici u
javnoj raspravi mogu davati primjedbe usmeno i u
pisanom obliku. Prije konane odluke oprihvaanju ili neprihvaanju nekogzahvata/projekta, sudionicima u javnoj raspravi
alje se pisana obavijest s obrazloenjem.
Uobiajeni izgovori za izbjegavanje ukljuivanja javnosti
Prerano je u procesu (projekt jo nije "zreo"za pokazivanje)
Produljit e postupak, kotat e previe
Uzburkat e opoziciju
Rasprava e biti jednostrana (neemo imati kompetentnog/dovoljno strunog sugovornika,
Pobudit emo prevelika oekivanja
Narod nee razumjeti
Prednosti sudjelovanja javnosti
Za tijela javne vlasti:
Sudjelovanje javnosti moe pridonijetivjerodostojnosti i legitimnosti javne vlasti,
Vea je mogunost da e smjernice stratekograzvoja odgovarati potrebama ljudi
to vei nadzor javnost ima nad prirodomaktivnosti u sklopu zahvata, vjerojatnije je da ese angairati oko uspjeha zahvata i podupiratidonesene odluke.
Za predlagatelje projekata/zahvata
Sudjelovanje javnosti moe pomoi poboljanjukoncepcije zahvata, plana ili programa jer e sedoi do informacija iz prve ruke
Potpora javnosti zahvatu, planu ili programukroz sudjelovanje dionika u procesu odluivanjamoe umanjiti rizik od ozbiljnih sukoba
To ide u prilog ugledu tvrtke nositelja zahvata, a to moe pomoi zadobivanju povjerenja javnosti te omoguiti buduu suradnju s tijelima javne vlasti.
Za pogoenu javnost
Mogunost da pogoena javnost sudjelujeu donoenju odluka o zahvatu poboljat enjezino razumijevanje zahvata i strategija.
Doprinos ukljuenih zajednica zahvatu,planu ili programu pomoi e zadovoljenjunjihovih potreba te poveati izglede da eod njih imati koristi.
Uspjeno sudjelovanje javnosti poveat erazinu povjerenja u institucije javne vlasti.
Pravo javnosti
na pristup pravosuu
Pravo na pristup pravosuu jest mogunost upotreberaspoloivih pravnih instrumenata - albi i tubi.
Za pokretanje pojedinih upravnih ili sudskih
postupaka, uvjet je povreda prava ili neposrednog
pravnog interesa osobe koja pokree sudskipostupak.
Oni koji se sudu obraaju sa zahtjevom za naknadutete u okoliu osloboeni su plaanja sudskihpristojbi, ali nisu osloboeni trokova koje, u sluajuneuspjeha, uzrokuju u sudskom postupku protivnoj
strani.
Komunikacija s javnou
Javne rasprave su dogaaji u kojima sukomunikacijske vjetine voditelja/moderatorakljune za uspjeno odvijanje skupa i ostvarivanjeuzajamno korisnog rezultata.
Takvi su skupovi najuspjeniji kad se odvijaju namikro-razini.
Moderator mora dovoljno dobro poznavatitematiku o kojoj se govori ali ne nametati svoja
osobna miljenja, te imati razvijen senzibilitet zalokalnu zajednicu.
Pri komuniciranju s javnosti trebamo stalno
imati na umu dva pitanja:
Kako govoriti da bi ljudi sluali ?
Kako sluati da bi ljudi priali ?
(U)Poznajte svoju publiku Sva politika je lokalna (osobni interesi)
Sva pitanja zatite okolia su lokalna (npr. Kako seklimatske promjene odnose na mene?)
Ljudi uju ono to ele uti - na nain koji odgovaranjihovim znanjima i vjerovanjima
Postavljajte pitanja oblikovana pomou lokalnih izraza i u lokalnom kontekstu
Naite priliku da sasluate ono to je njima vrijednoi bitno
Sluajte to ih brine
Razgovarajte o onome to ele zatititi, sauvati iliunaprijediti
Uokvirite vau poruku
Ukljuite lokalno stanovnitvo u prezentaciju regijeu kojoj se projekt planira ... ako je mogue
Prie esto govore glasnije nego gole injenice
Kada opisujete problem, upotrebljavajte konkretneprimjere i govorite odreeno
Slike i ilustracije koristan su alat
Pazite na jezik ... npr. kada govorite o napretkukoje nekom podruju donosi neki projekt bolje jegovoriti o domu a ne o stambenom pitanju; bolje je
govoriti o napretku nego kritizirati loa rjeenja
Naglasite da je izbor na njima samima
Voenje javne rasprave
Postavite jasan okvir: poetno vrijeme i vrijemezavretka
Ciljeve - to elite postii
Osnovna pravila
Uoite svaije vrijednosti - ono to im je vano iono to im predstavlja problem ...
Pokuajte ukazati na prave motive onih kojiimaju interes od drugih opcija.
Ne suprotstavljajte se - svaije miljenje je bitno
Ne dozvolite nikome da govori po drugi puta doksvatko ne dobije priliku da govori jednom.
Voenje javne rasprave
Svakom govorniku dajte do znanja da gasluate: poklonite govorniku punu panju izapisujte to govornik kae makar se ne slaete
Postavljajte ohrabrujua pitanja
Kad odgovarate govorniku, pokuajte prepoznatipitanja u kojima se slaete i naglasiti ih
Pokuajte oblikovati pitanja u pozitivnom duhu
Asertivna komunikacija ona je u kojoj se sugovorniku pokazuje da ga se cijeni - bez
obzira jesu li u razgovoru samo dvije
osobe, ili se razgovor odvija u veoj skupini ljudi - na taj nain.
Priznajte greke
- Ako inite greke priznajte ih ...
- ... i na kraju zahvalite publici
Izvori:
Trening-prirunik za sudjelovanje javnosti u odluivanju o okoliu , REC 2007
Smjernice za voenje postupka procjene utjecaja na okoli, CARDS project "EIA Guidelines and Training", ERM za
MZOPUG, 2007
Vjetine prezentacije i komunikacije. Serija: Razvoj vjetina okolinih udruga, REC, 2003
Pitanja:
1.Koja se meunarodna konvencija bavisudjelovanjem javnosti u pitanjima zatite okolia?
2. Koje su tri cjeline Aarhuke konvencije?
3. Koja je to zainteresirana javnost?
4. Koji su osnovni principi ukljuivanja javnosti?
5. Koji su principi uspjene primjene tehnikesudjelovanja javnosti?
6. Koji su uobiajeni izgovori za izbjegavanjeukljuivanja javnosti?
7. Kako voditi javnu raspravu?