Zaštita prirode i okoliša

u Hrvatskoj

Prof.dr.sc. Stjepan KrčmarOdjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

• Prve ideje o zaštiti prirode i okoliša u Hrvatskoj javljaju se

krajem 19 st.

• Poznati hrvatski prirodoslovci V. Vouk, I. Pevalek, M. Hirtz,

I. Horvat, E. Rossler i dr. objavljuju članke o zaštiti prirode i

okoliša u stručnim časopisima: Priroda, Šumarski list, Hrvatski

planinar

• 1893. godine u Zakonu o lovu, prvi put normirana je zaštita ptica

pjevica

• 1893. godine osniva se Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih

jezera i okolice

• 1900. godine donesen je Zakon o zaštiti pećina

• 1928./29. godine Hrvatsko prirodoslovno društvo i Hrvatsko

planinarsko društvo doprinose proglašenju Nacionalnih parkova

Plitvička jezera i Paklenica

• 1945. godine donesen je Zakon o zaštiti spomenika kulture i

prirodnih rijetkosti

• 25.01.1946. godine u Zagrebu je osnovan Zemaljski zavod za

zaštitu prirodnih rijetkosti NRH

• 2003. godine Zavod ulazi u sastav Ministarstva kulture RH

• U Deklaraciji o zaštiti okoliša u RH, koju je Sabor donio 1992. godine,

sadržano je opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava sukladno

međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske

zajednice, kojima će se u potpunosti osigurati trajna, sustavna i

učinkovita zaštita prirode i okoliša

• Hrvatska je također ratificirala brojne međunarodne zakonske akte,

te provodi zaštitne postupke jednake onima u svijetu

• 1999. godine Hrvatska donosi Nacionalnu strategiju i akcijski plan

zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP)

• 2005. godine Hrvatska, Zakonom o zaštiti prirode (NN, 70), zaštićuje

9,52% ukupne površine kopna i 0,9% površine Jadranskog mora,

najveći dio zaštićenih područja odnosi se na Nacionalne parkove i

Parkove prirode (9,10%) kopnene površine

Ekološka mreža

• Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno

bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom

biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju

prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki

značajna područja za Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna

područja Europske unije Natura 2000 važnih za očuvanje

ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova

• Uspostava ekološke mreže u Hrvatskoj propisana je Zakonom o

zaštiti prirode

Slika 172. Ekološka mreža RH

• U 2002. godini počela je provedba LIFE III projekta CRO-NEN, koji je

rezultirao izradom prijedloga nacionalne ekološke mreže, kao osnove za

izradu uredbe o proglašenju Ekološke mreže RH

• U 2007. godini Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu

za  Uredbu Vlade o proglašenju Ekološke mreže (NN 109/07), koja je usvojena u

listopadu 2007.

• Područja ekološke mreže u Hrvatskoj, sukladno ekološkoj mreži Europske

unije NATURA 2000, podijeljena su na međunarodno važna područja za

ptice te područja važna za ostale divlje svojte i stanišne tipove

 

• Svako područje sadrži ciljeve očuvanja, odnosno popis vrsta i

stanišnih tipova zbog kojih je uvršteno u ekološku mrežu

Dodatno, svako područje ekološke mreže sadrži i smjernice za mjere

zaštite koje se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe, koje na

područjima ekološke mreže koriste prirodna dobra i obavljaju radnje

i zahvate, kod zahvata u prostoru obvezna je izrada studije utjecaja na

okoliš, procjene utjecaja na prirodu i ekološku mrežu

• Ekološka mreža RH obuhvaća 47% kopnenog i 39% morskog

teritorija Republike Hrvatske i dva koridora: koridor za morske

kornjače te koridor Palagruža-Lastovo- Pelješac (područje važno za

selidbu ptica)

(za detaljne informacije pogledajte web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http:// www.dzzp.hr)

NATURA 2000

• Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od kopnenih i morskih

područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova

Europske unije

• Cilj Natura 2000 ekološke mreže je ponovno uspostavljanje povoljnog

stanja za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih

i poluprirodnih stanišnih tipova

• Natura 2000 sadrži 30.000 područja na skoro 20% teritorija EU što je

čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu

• Natura 2000 temelji se na EU direktivama, a područja se biraju

znanstvenim mjerilima

• Stanje biološke raznolikosti jako se pogoršalo posljednjih 50 godina,

zbog ljudskih aktivnosti više od 700 vrsta, većinom ptica i sisavaca

upisano je u Crveni popis vrsta kojima prijeti izumiranje u Europi.

Nisu ugrožene samo rijetke vrste poput velikih zvijeri ili endemičnih

svojti, već i mnoge druge vrste, koje su još uvijek brojne, ali im

pogodna staništa ubrzano nestaju, što može dovesti do njihovog

skorog izumiranja

• Natura 2000 je temeljni program kojim Europska unija pokušava

zaustaviti ove negativne trendove na svojem teritoriju.

• Mreža Natura 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC

(područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja

posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o

pticama)

Kriteriji za pripremu prijedloga NATURA 2000

• Na temelju Direktive o pticama same zemlje članice proglašavaju područja

posebne zaštite (Special Protection Areas – SPA) i ona automatski ulaze u

mrežu NATURA 2000

• Do prosinca 2009. u zemljama EU proglašeno je 5.242 SPA područja

ukupne površine od 574.819 km² od čega 477.312 km² kopna (11%

teritorija EU) i 619 područja koja obuhvaćaju morske površine 97.707 km²

• Na temelju Direktive o staništima (Direktiva 92/43/EEZ Vijeća od

21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore)

države predlažu Europskoj komisiji (EK) Nacionalni popis pSCI

područja (proposed Sites of Community Importance)

• Direktiva obuhvaća 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, gmazova,

vodozemaca, riba i određenih skupina beskralježnjaka) te više od 230

stanišnih tipova (močvarnih, travnjačkih, šumskih, morskih)

Odabir područja temelji se na kriterijima iz Dodatka III Direktive o

staništima

• EK uz pomoć Europskog centra za biološku raznolikost (ETC/BD) iz

Pariza analizira prijedlog države

• U postupku biogeografskih seminara, te uz suglasnost svih zemalja članica,

potvrđuje se popis SCI područja za svaku pojedinu biogeografsku regiju,

koja se nakon postupka vrednovanja proglašavaju posebnim područjima

zaštite (SAC)

• Kod odabira područja treba voditi računa da u svakoj regiji treba biti

zastupljen reprezentativni dio svake vrste i stanišnog tipa

• EU je podijeljena u devet biogeografskih regija, koje su karakteristične po

vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji. Granice regija omogućuju praćenje

trendova očuvanja vrsta i staništa u sličnim uvjetima diljem Europe ne

vodeći računa o državnim granicama

• Regije su: alpska, kontinentalna, mediteranska, panonska, stepska,

borealna, atlantska, crnomorska i makronezijska, od kojih su u Hrvatskoj

prisutne prve četiri

Ekološka mreža NATURA 2000 u Hrvatskoj

• Zahvaljujući velikoj raznolikosti staništa i divljih vrsta te posebno velikom

broju biljnih vrsta, Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja s

najvećom biljnom raznolikošću:

• rijetki sisavci, među kojima se ističu ris, vuk i medvjed

• brojni gmazovi i vodozemci;

• više od 65% svih poznatih vrsta riba u Sredozemlju te

• više od 230 vrsta ptica (gotovo polovina svih ptica u Europi, obitavaju u

Hrvatskoj).

• Upravo je zato hrvatska kockica veoma važna i dobro došla u europsku

slagalicu ekološke mreže NATURA 2000

• U trenutku pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska ima obvezu

provedbe Direktive o pticama te Direktive o staništima na svom

teritoriju.

• Velik dio odredbi ovih Direktiva već je prenijet u Zakon o zaštiti prirode

(NN 70/05)

• Hrvatska će za ekološku mrežu NATURA 2000 morati predložiti

područja važna za očuvanje više od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se

pojavljuju na ovom području te se smatraju važnima sa stanovišta

Eurospke unije

• U okviru priprema Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koordinirao je

detaljnu inventarizaciju vrsta i staništa u Hrvatskoj. Koristeći tu

opsežnu količinu osnovnih podatka, DZZP je utvrdio oko 1000 područja

koja bi trebala biti predložena u ekološku mrežu Europske unije

NATURA 2000

• Odabir područja temeljen je na standardnim znanstvenim kriterijima,

koji se na isti način odnose na sve zemlje članice Europske unije

• Taj prijedlog područja sada se upućuje na javne konzultacije. Uloga

konzultacijskog procesa je dvostruka: s jedne strane obavještava sve

potencijalno uključene te zainteresirane za mrežu NATURA 2000; što

je ona te kako će funkcionirati u praksi, a s druge, daje priliku svima

na koje se odnosi mogućnost davanja primjedbi te komentara, na

odabir područja – npr., ukoliko posjeduju informaciju o nalazu

određene vrste ili staništa na određenom području

• Po završetku konzultacijskog procesa, konačni revidirani prijedlog

mreže NATURA 2000 područja bit će poslan Vladi na završno

odobrenje te dostavljen Europskoj komisiji u Bruxelles• (za detaljne informacije pogledajte web stranicu Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http://www.dzzp.hr)

Slika 173. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj

Slika 174. NATURA 2000 područja u Osječko-baranjskoj županiji

Kategorije zaštite prirode i zaštićena područja

1. Strogi rezervati (SR)

Strogi rezervati su područja kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili

neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjeni su

isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju,

kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode, te

obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih

procesa, zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti

a) Hajdučki i Rožanski kukovi

smještaj: Ličko – senjska županija

površina: 1222 ha

datum zaštite: 22.1.1969.

b) Bijele i Samarske stijene

smještaj: Primorsko – goranska i Karlovačka županija

površina: 1175,35 ha

datum zaštite: 24.1.1985.

2. Nacionalni parkovi (NP)

Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmjenjeno područje

kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a

obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih

ekoloških sustava, ima zanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i

rekreativnu namjenu,

u Nacionalnom parku dopuštene su radnje i djelatnosti kojima se

ne ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska

uporaba prirodnih dobara

Slika 175. Nacionalni parkovi Hrvatske

http://www.camping.hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi

NP Plitvička jezera

smještaj: Karlovačka i

Ličko – senjska županija

površina: 29.482 ha

datum zaštite: 8.4.1949.

• najstariji Nacionalni park u

Hrvatskoj

• UNESCO je Plitvička jezera

1979. godine uvrstio na Listu

svjetske prirodne baštine

• opisano je 1267 biljnih vrsta, 55 vrsta orhideja (kaćuna), 161 vrsta ptica, 21 vrsta šišmiša

• fenomen krške hidrografije sa 16 kaskadno nanizanih jezera, s brojnim sedrenim slapištima u živom biodinamičnom procesu

• 2/3 površine NP je pod šumama bukve i jele, dijelom u prašumskom obliku (Čorkova uvala)

http://www.adrijanaputovanja.hr/Default.aspx?sifraStranica=568

Slika 176. Plitvička jezera

NP Paklenica

smještaj: Zadarska i Ličko -

senjska županija

površina: 9600 ha

datum zaštite: 19.10.1949.

• duboki bujični klanci Velike i

Male Paklenice okomito urezani

u glavni greben planine Velebita

• ima oko 90 speleoloških objekata,

• bogata i raznolika flora oko 800 vrsta s brojnim endemičnim vrstama,

• dominiraju autohtone reliktne šume crnog bora, termofilne šume i šikare bijelog i crnog graba s hrastom meduncem

• ornitofauna broji 216 vrsta

Slika 177. NP Paklenicahttp://www.somewhereelseland.com/croatia.php

NP Risnjak

smještaj: Primorsko – goranska županija

površina: 6400 ha

datum zaštite: 15.9.1953.

• bogat prirodnim geološkim, vegetacijskim,

pedološkim i mikroklimatskim fenomenima

• posebnost su goranske šume s 14 šumskih

zajednica

• fauna je vrlo raznolika (smeđi medvjed, ris, vuk), 130 vrsta leptira

Slika 178. NP Risnjak

Slika 179. Ris (Lynx lynx) Slika 180. Mrki medvjed (Ursus arctos)

NP Mljet

smještaj: Dubrovačko –

neretvanska županija

površina: 5375 ha

datum zaštite: 12.11.1960.

• NP Mljet nalazi se na zapadnom

dijelu istoimenog otoka, bujne

vegetacije, koju čine šume

alepskog bora i makije crnike, a

okružuju ih dva slana tzv. jezera (potopljene krške depresije – duboki zaljevi)

• 57% površine čini kopno, a 43% more

• značajan je svijet mljetskog podmorja, koji obuhvaća mnoge endemske vrste

Slika 181. NP Mljethttp://www.kroatien-online.com/hr/turizam/otoci/mljet.htm

NP Kornati

smještaj: Šibensko – kninska

županija

površina: 21.700 ha

datum zaštite: 24.7.1980.

• Najrazvedenija otočna skupina

europskog Sredozemlja, koja se

sastoji od 140 nenaseljenih otoka

i otočića

• na otocima je specifična endemska vegetacija (dubrovačka zečina i drvenasta mlječika)

• flora Kornata procijenjena je na 700 do 800 biljnih vrsta

• više od 78% površine NP pripada moru, čije se biocenoze ubrajaju među najbogatije na Jadranu

Slika 182. NP Kornatihttp://www.otok-murter.hr/hr/murter/kontakti- 28/nacionalni_park_kornati-110

NP Brijuni

smještaj: Istarska županija

površina: 3.395 ha

datum zaštite: 27.10.1983.

• skupina od 14 otoka, ukupne

površine 734.6 ha nalazi se na

jugozapadnom dijelu istarske obale

• otoci su prekriveni bujnim šumama crnike i uređenim perivojima nekad ekskluzivnog ljetovališta

• naseljene su brojne neautohtone vrste životinja (jelen lopatar, jelen aksis, muflon)

• podmorje NP obiluje brojnim vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova, riba

• vidljivi su i tragovi dinosaura

Slika 183. NP Brijuni

NP Krka

smještaj: Šibensko – kninska

županija

površina: 10.900 ha

datum zaštite: 24.1.1985.

• rijeka Krka duboko je kanjonski

usječena u vapnenačku zaravan,

na svom toku gradi 7 sedrenih

slapova, od kojih je najljepši

Skradinski buk

• biotički sastav NP čine mediteranske i submediteranske biljne i životinjske vrste

• flora je zastupljena sa 860 samoniklih vrsta i podvrsta, među kojima su i brojne endemske vrste

Slika 184. NP Krka http://www.atlas-supetar.com/excursions/krka

NP Sjeverni Velebit

smještaj: Ličko – senjska

županija

površina: 10.900 ha

datum zaštite: 2.6.1999.

područje Sjevernog Velebita

osobito je po raznolikosti krških oblika,

reprezentativnih oblika florističke i

faunističke zajednice, krajobraza na relativno malom prostoru

• veći dio NP pokriven je šumama bukve, jele i smreke

• u NP obitavaju mrki medvjed, ris, vuk, suri orao i tetrijeb gluhan

Slika 185. NP Sjeverni Velebit

Literatura:

• Springer O.P i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica, Zagreb, Knjiga 31, 293 pp.

• Zeleni Osijek, 2009. NATURA 2000 u Osječko-baranjskoj županiji. Grafika, Osijek.

• http://images.google.hr/ (25.11.2012.).

• http://www.atlas-supetar.com/excursions/krka (25.9.2012.).

• http://www.otok-murter.hr/hr/murter/kontakti-28/nacionalni_park_kornati-110 (25.9.2012.).

• http://www.kroatien-online.com/hr/turizam/otoci/mljet.htm (25.9.2012.).

• http://www.somewhereelseland.com/croatia.php (25.9.2012.).

• http://www.adrijanaputovanja.hr/Default.aspx?sifraStranica=568. (25.9.2012.)

• http://www.camping.hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi (25.9.2012.).

• http://www.natura2000.hr (18.6.2013.).

• http://www.dzzp.hr (19.6.2013).