Jednadžba moći održavanja

Brod je moguće održavati na tri načina:1. oslanjajući se na kopnene radionice uz

minimalnu posadu - popravci se planiraju za vrijeme dokovanja – uglavnom svake 2,5 godine, što je rijetko za neke sustave.

2. vlastitim snagama uz maksimalnu posadu – prekobrojna i besposlena posada izaziva povećane troškove, smanjenu produktivnost i konkurentnost na tržištu.

3. vlastitim snagama uz optimalnu posadu – ovo je najbolji način, no potrebno je prije toga izvršiti proračun fonda radnih sati.

Primjer - proračun radnih sati posade:

1 zapovjednik1 upravitelj stroja3 časnika palube3 časnika stroja1 električar-elektroničar1 mehaničar1 vođa palube6 mornara – kormilara1 kuhar1 konobar

Za zahvate održavanja sa punim 8 satnim radnim vremenom su na raspolaganju:

3 časnika stroja 3x8=24 sata1 mehaničar 1x8=8 sati1 električar 1x8=8 sati1 vođa palube 1x8=8 sati3 mornara 3x8=24 sata

Ukupno 72 radna sata

Teorijski godišnji fond sati: 365x72=26 280 radnih sati

Razdioba godišnjeg fonda sati - na ovaj način se dobije Wp raspoloživi fond sati za planirane zahvate održavanja (moć održavanja!).

Jednadžba moći održavanja:

λpi- planirani indeks zahvata (μ)

Φpi - prosječno trajanje zahvata održavanja

Za svaki uređaj na brodu se moraju znati parametri: prosječno trajanje planiranog zahvata i planirani indeks zahvata, pa se za sve brodske sustave može naći potreban godišnji fond radnih sati za planirano održavanje tako da se zbroje umnošci planiranog indeksa zahvata i prosječnog trajanja zahvata za sve uređaje na brodu, koji mora biti veći od raspoloživog fonda sati za planirane zahvate održavanja Wp.

Ukoliko potreban godišnji fond radnih sati za planirano održavanje nije veći ili jednak raspoloživom fondu sati za planirane zahvate održavanja Wp neće se moći obaviti svi planirani zahvati održavanja –zbog manjka vremena.

Pored moći održavanja mora se voditi računa i o operativnom (vremenskom) ograničenju zahvata, tj. da li je za pojedini zahvat predviđeno ograničeno vrijeme trajanja zahvata (eng. operative time constraint τ) u kojem se zahvat mora obaviti da ne dođe do zastoja.

Primjer : Određivanje fonda sati za održavanje za 3 generatora. Interval planiranog zahvata za generator je 4000 sati (m), a prosječno trajanje planiranog zahvata (Φ) iznosi 35 sati.

Ako generatori ravnomjerno rade svaki od njih godišnje (godina ima 8760 sati) radi trećinu vremena, broj sati rada za svaki generator je:

broj sati u godini dana/broj generatora=8760/3=2920 sati

Broj zahvata održavanja u jednoj godini za svaki generator treba planirati:

broj sati rada/interval planiranog zahvata=2920/4000=0,73

Za svaki će se generator godišnje za planirano održavanje utrošiti: μ*Φ = 0,73*35 = 25,5 radnih sati,

a za sva tri generatora 3* μ*Φ = 76,65 radnih sati.

Granični kriterij uporabljivosti

Da bi uporabljivost broda bila 1 treba zadovoljitigranični kriterij uporabljivosti:

τu - operativno ograničenje zahvata - vrijeme u kojem se mora obavit zahvat održavanja, a da ne dođe do zastoja,τd – dnevno ograničenje zahvata - koliko tim ljudi možednevno napraviti radnih sati, Φpmax – maksimalno vrijeme zahvata (trajanje najdužeg zahvata).

Primjer: Granični kriterij uporabljivostiPotrebno je izvršiti zahvat na porivnom stroju čije je maksimalno trajanje planiranog zahvata 60 radnih sati.

Trajanje lučkih radnji ograničeno je na 24 sata (operativno ograničenje zahvata τu) u kojem se mora obavit zahvat održavanja, a da ne dođe do zastoja.

Za radove su planirana: 3 časnika stroja, mehaničar, električar i pomoćnik 8 sati dnevno - dnevno ograničenje zahvata je τd = 6 (ljudi)*8(radnih sati)=48 radnih sati.

Da li će oni stići obaviti zahvat na vrijeme?

Ovaj će se zahvat moći izvršiti za: maksimalno trajanje zahvata/dnevno ograničenje zahvata=

60 radnih sati/48 radnih sati = 1,25 dana (30 tekućih sunčanih sati).

Vidljivo je da se će zahvat održavanja izazvati zastoj broda za 6 sati. Što učiniti da ne dođe do zastoja?

Ako se želi postići da ne dolazi do zastoja (uporabljivost broda=1) onda treba proanalizirati sve zahvate održavanja koji su najveći po vremenskom opsegu (naći Φpmax) te ih 'strpati' u okvir operativnog ograničenja zahvata τ (24 sata za ovaj primjer).

Ako je moguće povećati broj posade koja radi na održavanju ili uvesti prekovremeno radno vrijeme.

Pitanja za ponavljanje

1. Što je to jednadžba moći održavanja? Kako se računa teorijski godišnji fond sati, a kako stvarni raspoloživi fond sati Wp za planirane zahvate održavanja (moć održavanja!)?

2. Što je to granični kriterij održavanja?3. Što su to operativno (vremensko)

ograničenje i dnevno ograničenje zahvata?