Upload
dougal
View
63
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Jednodnevni izlet. Radili: Bo ško Kolompar I-5 Đurđina Kovačević I-5 Bojana Lazendić I-5 Mirjana Nikolić I-5. SREMSKI KARLOVCI. Plan:. Polazak ispred hotela “Fontana” u 09:00h. 10:15h – Sremski Karlovci. Obilazak od 10:30h do 13:30h. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Jednodnevni izletRadili:
Boško Kolompar I-5Đurđina Kovačević I-5
Bojana Lazendić I-5Mirjana Nikolić I-5
SREMSKI KARLOVCI
Plan: Polazak ispred hotela “Fontana” u
09:00h. 10:15h – Sremski Karlovci. Obilazak od 10:30h do 13:30h. Ručak u restoranu “Četiri lava” od
13:30h do 14:45h. Obilazak preostalih destinacija od
14:50h do 16:30h. Slobodno vreme za šetnju do 17:30h Povratak u Bačku Palanku u 19h.
Znamenitosti: Kapela mira (10:30 do 11:15) Riznica Patrijaršijskog dvora (11:30 do
12:30) Karlovačka gimnazija (12:35 do 13:20) Česma četiri lava- ručak (13:30 do
14:45) Saborna crkva (14:50 do 15:30) Muzej grada (15:45 do 16:30)
O Sremskim Karlovcima: Ovo je grad na obali Dunava u kome je nekada bilo sedište srpske
pravoslane crke, prvi licej, i mesto na kome je potpisan "Karlovački sporazum" o promeni granica. Ovaj kraj je takođe poznat po vinogradima i sortama belog vina od kojih je svakako najpoznatiji "Karlovački rizling".
Najznačajniji period za Sremske Karlovce počinje po završetku Velike seobe Srba 1690. godine. Prema povelji cara Karla VI Karlovci su od oktobra 1713. godine određeni za sedište arhiepiskopa-mitropolita Srpske pravoslavne karlovačke mitropolije. Samim proširenjem političkog značaja i nova uloga grada nametnuli su potrebu za konstruisanjem javnih građevina. Više od dva veka, bili su sedište političkog, kulturnog i duhovnog života srpskog naroda na teritoriji Austrougarske.
Kapela mira: Podignuta je 1817. godine na mestu gde je potpisan čuveni
Karlovački mir (1699. godine) između sila Hriščanske alijanse i Turske. Prvi put u zvaničnoj svetskoj diplomatiji korišćen je okrugli sto za pregovaranje. Odlukom bečkog Ratnog saveta prvobitna sala za konferencije, koja je bila izgrađena od drveta, zamenjena je današnjom kapelom.
Riznica Patrijaršijskog dvora Zgrada Patrijaršijskog dvora je sagrađena između 1892. i
1895. godine po projektu našeg arhitekte Vladimira Nikolića.
Patrijaršijski dvor je ne samo upravno sedište eparhije Srpske pravoslavne crkve, nego i riznica u kojoj su smeštene dragocenosti, umetnički materijal, ikone, portreti mitropolita i najznačajnijih crkvenih velikodostojnika, različiti predmeti primenjene umetnosti i biblioteka retkih i vrednih rukopisa i stare štampane knjige.
Karlovačka gimnazija: Najstarija srpska gimnazija osnovana 1791. Sadašnja zgrada je
podignuta 1891. godine kao zadužbina srpskog patrijarha Germana Anđelića i njegovog brata Stevana. Danas Karlovačka gimnazija predstavlja filološku gimnaziju u kojoj se izučavaju savremeni i klasični jezici.
Česma Četiri lava Podignuta 1799. godine u čast završetka prvog karlovačkog
vodovoda. Česmu je obnovio prof. dr Miodrag Radulovački, nekadašnji đak Karlovačke gimnazije, oktobra 2007. godine. Legenda govori da svako ko popije vodu sa ove česme, jednog dana će se vratiti u Sremske Karlovce.
Saborna crkva: Crkva je posvećena Sv. Nikoli, podignuta 1762. Ovaj jednobrodni
hram jedan je od najlepših primera arhitekture XVIII veka u Vojvodini, Ikonostas se smatra remek-delom srpskog baroknog slikarstva. U oltarskom delu smešten je sveti ćivot sa delom moštiju Sv. Arsenija Sremca, drugog srpskog arhiepiskopa. Crkva je dobila svoj današnji izgled posle rekonstrukcije 1909/1910. godine.
Muzej grada: Palata barona Rajačića građena je u prvoj polovini XVIII veka, a
današnji izgled dobija 1920. godine. Danas je zgrada pretvorena u Gradski muzej Sremskih Karlovaca
sa etnološkom zbirkom predmeta, sobom i kuhinjom sa kraja XIX veka.
Dvor dvorišnom fasadom prema Železničkoj ulici gleda na prelepi park.
U dvorištu dvorca se nalazi česma Patrijarhovac, posećena Bogojavljenju, a izgrađea je 1864. godine.