IZLET U RUSIJU (Krleža, publikacija)

8/10/2019 IZLET U RUSIJU (Krlea, publikacija)

1/60


2/60

2


3/60

KONSTRUKTOR,A NE SOLIPSISTJa sam Kristovala Kolona napisao i posvetio Le-njinu prije est i po godina, u vrijeme histerino iteko, kada se na svakome koraku osjeala panikakriminalnog razdrtog zbivanja. Razmiljajui u prvovrijeme njegova nastupa o Lenjinu, ja sam ga za-miljao Stirnerijanski, solipsistiki, kao vatreni nekikrug u samome sebi zaokruen, otkinut i zavitlan usamou jasne Sopenhauerovske sumnje. Kako sam

ja onda u ono vrijeme (kada su babe bogomoljkeplakale pred crkvenim vratima i kada sam u crnimprljavim prostorima, medu oklopnicima, gubio rav-noteu iv-Canu i glavinjao bolesno) gledao stvarinejasno, kroz neku mutnu simboliku, ja ni Lenjinanisam zamiljao Lenjinom, nego samoubilaki oaj-nim, bakunjinovski bijesnim prodorom glave kroznajtvru materiju. Lenjin je za mene znaio u ono

vrijeme subjekt koji se odbio na ocean kao crnaadmiralska figura, koja se u svome traginom so-lipsizmu razdire na kljunu lade i plovi u nitavilo,i tako sam ja napisao jednu pjesmu (nazovimo jetako) koja s Lenjinom kao takvim nije imala nikakvenaroite veze. Ve su me dogaaji ranoga proljeai ljeta godine osamnaeste uvjerili o tome da je tamoja posveta Lenjinu bila hitac u maglu, i ja sam je,spoznavi to, logino izbrisao. Jer Lenjin nije meni

ve proljee osamnaeste mogao da znai ni subjek-tivizam ni solipsizam, ni nitavilo, ni sumnju Stirne-rijansku, nego obratno - kolektiv i volju i samosvi-

jest i jedrenje punim vjetrom. Kao Marx i Darwin tosu dotukli boga i drutvo, Lenjin se javio kao zidarkonstruktor, stvaralac, koji radi po planu, a nije ni-kakav Ukleti Holandez boleive simbolike; to mi jesve izgledalo dovoljnim razlogom da, stvorivi sebio tome pitanju precizniju predodbu, izbriem po-

svetu na tampanoj knjizi.

PRED HISTORIJOMBeethoven buduih dana, bude li pisao Eroiku Evropske revo-

lucije, nee trebati da brie posvete Lenjinu, kao to je to ui-nio Ludwig van Beethoven, kad je brisao svoju posvetu Bona-parteu, uvi da se ovaj okrunio za cara Francuske. Intelektu-alni radnik i ideolog, Lenjin stoji sa svojih dvadeset knjiga predhistorijom, svijestan da svoj talenat nije jalovo ukopao. Genija-lan borac i konstruktor, Lenjin mirne savjesti moe da kae, da

je poslije Arhimeda prvi, koji se usudio da podigne zemaljskukuglu iz njene svemirske tromosti. Kao ovjek, Lenjin je opi-sao tipinu traginu liniju stradalnika, koga su bogovi pribili o

kavkasku hridinu i zapovjedili jastrebovima da mu kljuju jetru.

Miroslav Krlea, 1924(Izvor: M. Krlea - Panorama pogleda, pojava i pojmova, tom III, 1975)


4/60

4


5/60

3

Dramatizacija:Miroslav Belovi

Reija:Jovan irilov

Dizajn:Angelina AtlagiMuzika i dizajn zvuka:Vladimir PejkoviScenski pokret: Marija JankoviAsistent reditelja:Andrej NosovAsistent dizajnerke:Dejan PanteliSvetlo:Milan KolareviTehniko vostvo:Dragan koriRealizacija dekora: Studio arh. Nemanje PetroviaKrojai: Dragan inovi, Evica Mani, Srdan PeriIzrada obue:Zoran Kosanovi

minkerka: Sneana PetkoviGarderoberka:Zorica Cvetkovitimer klavira: Kristijan BjelanoviMontaa arhivskog materijala i video-dokumentacija:Vladimir Tupanjac, Ivica oreviFoto-dokumentacija:Sran Veljovi

Uloge:Sergej Mihajlovi Vrubelj, bivi admiralruske carske flote:Damjan KecojeviBarunica: Cvijeta MesiKarl Difenbah, generalni direktor eksportnekue u Hamburgu:Vladimir AleksiDr. Fridrih Ajntagler, njegov tajniki budui zet: Marko JanketiVu-San-Pej: Boris BakalMiroslav Krlea, knjievnik:Milutin MiloeviPijanist: Vladimir Pejkovi

Kreativni tim: Borka Pavievi, Boris Bakal, Vladimir Tupanjac,Branimir Stojanovi, Tara Tepavac (asistentkinja)Organizacija:Ana Isakovi

Premijera:11. maj 2012, Centar za kulturnu dekontaminaciju,Biraninova 21, Beograd

MIROSLAVKRLEAIZLETURUSIJU


6/60

4

IZLET U RUSIJU, putopisna knjiga objavljena 1926. u Za-grebu, sastavljena od putnih impresija objavljivanih tijekom1924, 1925. i 1926. u Hrvatu, Knjievnoj republici i Obzoru.Sadrava poglavlja:putovanju uope (Impresije iz sjevernihgradova); Beke impresije I, II, III; Razgovor sa sjenom FranaSupila; U Drezdenu (Mister Vu-San-Pej zanima se za srpsko-hrvatsko pitanje); Berlinske impresije I, II; Kriza u slikarstvu;Meditacije Aziji i Evropi; Kroz alosnu Litvu; U spavaem va-gonu Riga-Moskva (Primjeri savremene socijalne mimikrije);Ulazak u Moskvu (O tajnovitosti mirisa, boja i zvukova); Kre-mlj; Na dalekom sjeveru; Lenjinizam na moskovskim ulicama;Kazalina Moskva; Admiralova maska; Uskrsna no; Dolazak

proljea; Nekoliko rijei Lenjinu; U muzeju Ruske Revolucije.U izdanju Izlet u Rusiju 1925(Beograd 1958) izostavljeni su

poetni dijelovi pa knjiga zapoinje tekstom U Berlinu, ali supridodani publicistiki tekstovi ruskim i meunarodnim te-mama iz 1924. i 1925. i tekst Domobrani Gebe i Benina raz-govaraju Lenjinu, koji je 1924. objavljen s podnaslovom Iz za-

piska jednoga ratnika(Knjievna republika, knj. I, br. 5-6), paje tako naruen putopisni znaaj knjige i poremeena njezinaautentinost. Takva je kompozicija zadrana i u sljedeem iz-danju Izleta u Rusiju(SDMKZ, sv. 17, Zagreb 1960). U izdanjuSDMKO (Sarajevo 1973) izostavljeni su publicistiki tekstovi

osim Oznaenju Ruske revolucije u okviru imperijalizma, apridodan je Pogovor, datiran 1973, to je, osim uvodne ree-nice, zapravo dulji fragment uvodnog poglavlja O putovanjuuope iz izdanja 1926. U seriji Putopisa i studija (Sarajevo1985) ta je kompozicija zadrana. Kanonskim tekstom Izletau Rusiju, uzimajui u obzir kasnije jezine i stilske autoroveintervencije, valjalo bi, u interesu cjelovitosti i autentinostiknjige, smatrati izdanje iz 1926.

Prvotno izdanje knjige s uvodom O putovanju uope, kojasadri i refleksije to se odnose na sam oblik knjievnog pu-topisa i motive to e ih Krlea u kasnijim poglavljima razviti,slijedi, naime, temeljni itinerer Krleina putovanja to je za-poelo ujesen 1924. i zavrilo u proljee 1925, s odlaganjima imijenjanjem marrute, zaustavljanjima u evr. gradovima - sveto zbog politikih i policijskih uvjeta putovanja hrvatskoga i

jugoslavenskoga komunista u Sovjetsku Republiku s kojomKraljevina SHS nije imala diplomatske odnose, a KPJ je djelo-

vala ilegalno. Ustanovljeno je npr. da je K. boravio u Berlinuprije 1. IX. 1924, a zatim zimi 1925, te da je otputovao u Mo-skvu 28. II. 1925. O policijskim preprekama na putu svjedoii iskaz u Pismu iz Koprivnice(Hrvat, 31. I. 1925) oduzimanjuputovnice na putu u Be. Ne ulazei u politike razloge Kr-leina putovanja, injenica je da se K. svrstao medu mnogo-brojne evr. knjievnike koji su u to vrijeme posjeivali SSSR,meu kojima se istiu P. Morand (pamflet Palim Moskvu,1925), G. Duhamel (Putovanje u Moskvu, 1926), E. E. Kis-ch (Carevi, popovi, boljevici, 1927), W. Benjamin (Moskva,1927). Bilo je to vrijeme priprema za stvaranje meunarodneorganizacije proleterskih i revolucionarnih pisaca (plenumMeunarodnog biroa sastao se u oujku 1926), Krleu je pri-mao Narodni komesar za prosvjetu Lunaarski, organizirani

su posjeti kazalitu, pa i izlet u pokrajinu. Krlein boravaknije ostavio tragova u sovjetskom tisku, a nije ostvarena niTairovljeva reija Golgote. Podaci iz Izleta u Rusijusvjedoeo tome da je K. u Moskvi boravio u proljee 1925, a napome-na posmrtnim poastima azerbajdanskom piscu i revoluci-onaru Narimanovu doputa zakljuak kako je K. bio nazoanna proirenom Plenumu Izvrnog komitetu Kominterne, nakojemu je sudjelovalo 120 delegata iz 30 zemalja, a odran

je 21. III - 6. IV. 1925 (Narimanov je umro 19. III). Dojmovi s

tog plenuma uli su u poglavljeKremlj. U radu Plenuma, kojije preteno bio posveen boljevizaciji komunistikih par-tija, sudjelovali su Staljin, Zinovjev, Buharin, Manuilski, K.Zetkin, Kurella, Scoccimara, B. Kun, V. Kolarov, M. Cachin idr., a formirana je i zasebna jugoslavenska komisija o koje

je radu referirao Zinovjev. Posebna je pozornost pridana iagitacijsko-propagandnoj djelatnosti sekcija Kominterne. Osvemu se tome u Izletu u Rusijune govori, odn. o sjedniciKominterne govori se izrazito literarno, bez ikakve politike

konkretizacije. Naglaava se jedino globalni znaaj sjednicei spominje se da su na njoj bili nazoni hrvatski deki.

Izlet u Rusijui inae je izrazito literarni tekst to ga odreujeknjievna vrsta putopisa, udomaena i u Hrvatskoj (Nemi,Mato), ali je geneza knjige koja je nastala ciklizacijom razli-itih tekstova, namijenjenih bilo novinama bilo asopisima,uvjetovala i njezinu osebujnu kompoziciju. Trasa Zagreb-Be-Dresden-Berlin-Knigsberg-Virbalis-Riga-Moskva nije


7/60

5

kontinuiran prostor, jedan od sjevernih gubernijskih gra-dova gogoljevski je neimenovan (Na dalekom sjeveru), apodataka o povratnom putovanju uope nema. U putopi-snu su knjigu uvrteni tekstovi koje autor sam naslovlju-

je kao impresije ili meditacije, as su to osamostaljenieseji o umjetnosti, motivirani posjetom izlobama (Kriza uslikarstvu), as studije o aktualnim drutveno-politikimpitanjima koje samo navodno osim informativnih, drugihpretenzija nemaju (Nekoliko rijei o Lenjinu), as su tonovelistiki susreti s udnim karakterima (Na dalekomsjeveru, Admiralova maska). Zazirui od laljive pateti-nosti i patetinih kulturnohistorijskih reminiscenca, K.ipak slijedi pravila knji. vrste koja dokumentirani izvjetajspaja s kulturno-historijskom refleksijom, ali teza o tome

kako sve te vode, gradovi i ljudi, to se valjaju kroz putujuisubjekt, nastaju tek u subjektu (O putovanju uope), dadese potvrditi naglaenim lirskim znaajem pojedinih fragme-nata (Uskrsna no, Dolazak proljea) i opim subjektivnimodnosom pievim prema predoenoj zbilji s mjestiminimnaglaskom na pojedinim literarnim postupcima, meu ko-

jima istiemo (orkestraciju i nemirni simultanitet iveBrueghelove slike (Kremlj) odnosno simultanitet boja, mi-risa i zvukova kojim K. prevladava dokumentarnost foto-

grafije ili reporterskog pera (Ulazak u Moskvu).

Izlet u Rusijubio je 1926. knjiga s izrazitom referencijalnomi spoznajnom funkcijom: pisanje u polemici s lanim i ten-dencioznim vijestima o stanju u Rusiji i motiviranje obra-nom logike ruske koncepcije od svih moguih naih piska-rala. Ali njezin autor nije spreman da se podredi zadacimapolitike propagande i ne osjea potrebe da odstupi odistine, s time to njegova istina nije ni eksplicitno poli-

tika ni politikoekonomski statistika, ved ponajprijeumjetnika: Vie od statistike, mene su na tom putu in-teresirali ljudi, ljudski odnosi, gibanja, pokreti, rasvjete, di-namika, klima. Ja sam gledao ruske crkve i - dopustite mida budem sentimentalan - sluao um vjetra u borovini imislio kulturnim problemima vie, nego o statistikama (O

putovanju uope). Upravo je to stajalite osiguralo Krleinuputopisu trajnu umjetniku vrijednost i nadmono mjesto unizu putopisa evr. knjievnika SSSR-u.

LIT.: M Pei, Putopis, Republika, 1973, 9; isti, S Krleom u Rusiji,Miroslav Krlea 1973, Zagreb 1975; V. Kalezi, Pokret socijalne li-terature, Beograd 1975: S. Lasi, Krlea. Kronologija ivota i rada,Zagreb 1982;A. Flaker, Pisac i galerija, Forum, 1982, 10-12; isti, Ru-ska avangarda, Zagreb 1984; isti, Berlinski intermezzo MiroslavaKrlee, Revija, 1987, 5.

Aleksandar FIaker(Izvor: Krleijana, tom I, Zagreb, 1993)


8/60

8

KRLEINONEDOGMATSKOLEVONASLEE

Uvod Jovana irilova kojim su poele probe Izleta u Rusiju 3. Marta 2012 u Centru za kulturnu dekontaminaciju


9/60

7

Pre nekoliko meseci Borki Pavievi sam predoio da u rukopisupostoji dramatizacija Krleinog Izleta u Rusiju i da bi mogla bitizanimljiva kao predstava u Centru za kulturnu dekontaminaciju.Da, bilo bi zanimljivo, ali da vi taj tekst reirate, kao to ste kodnas u CZKD pre est-sedam sezona reirali Nedozvane Momi-

la Nastasijevia i sa tim smo kasnije dospeli na Sterijino pozorjeu selekciji Ivana Medenice.

Ali Borka Pavievi na elu CZKD je imala je potrebu da projektIzlet u Rusiju ne bude jo jedna predstava Krleinog komada,ve da se stavi u iri kontekst.

I zato je prvih dana jula prole godine, daleko pre poetka probaIzleta u Rusiju, grupa Beograana otputovala u Zagreb: Borka

Pavievi, Zoran Janji, Branimir Stojanovi, kao i mladi intelek-tualac iz Pritine erim Ondozi. Tu smo sreli zagrebake kolegekoje vole, cene i to je najvanije znaju Krleu. Izvanredno potko-vani za ovu priliku Velimir Viskovi, urednik trotomne enciklope-dije Krleijana, vodio je hrvatsko-srpski susret na temu Krlee.Moderni i postmoderni ta dali su ovim asovima na Gvozdu iu Hrvatskom drutvu pisaca, Bacai sjenki, Katarina Pejovii Boris Bakal, koji su inicirali snimanje malog dokumentarca oputu Beograana do Zagrebakog kolodvora, koji je prikazan

bez montae u svoj svojoj atraktivnoj sirovosti kao artefaktsusreta u Zagrebu

Sebi sam stavio zadatak da ne istiem svoje mnogobrojne susre-te sa Krleom, ali ovom prilikom moram da posvedoim o susre-tima koji su se deavali kada smo Belovi i ja 1963. godine stavilina repertoar JDPSalomu koju je on za nau ljubav dovrio,kao i roman Na rubu pameti u dramatizaciji Vere Crvenanin,iste godine sa Ljubom Tadiem u jednoj od najveih njegovih

uloga. Obino je sa neto ironije govorio pred izlazak na scenu:Idem da odglumim Krlein esej.

Ipak sam u Krleinoj vili na Gvozdu izgovorio pregrt znakovitihanegdota o Krlei koje sam doiveo uivo. Jedna o tome kako me

je ovijalni Krlea, kad sam saznao da mi je majci konstatovankancer na dojci, teio tako to je hteo da, usred Maestika, skinekoulju i pokae mi da i on ima rak koe na leima.

Koliko je ovaj na odlazak u Zagreb izazvao interesovanje javno-sti, i to delom eks-jugoslovenskog prostora, pokazuje da je Krle-

ino naslee ivo i veoma svestrano, ba zbog svoje sloenosti.

Kao da se ekao trenutak da se ponovo obre u sreditu naih in-

teresovanja. Pokazalo se da je Krlein stav dokaz da levica i levo

miljenje nije mrtvo. Da decenijsko zalaganje Miroslava Krlee

za stanovite antidogmatskog socijalizma, kako u meuratnom

sukobu na levici, tako i usred naeg ranog socijalizma, moe

upravo danas ponovo biti orijentir u ideolokim lutanjima savre-

menog sveta, a i nas, na Zapadnom Balkanu. Iako relativno mlad,imao je tada 32 godine, upravo je u Izletu u Rusiji Krlea je po-

kazao daleku veu zrelost nego buroaski posetioci Sovjetskog

Saveza sredinom 20-ih godina XX veka, kao to je to, recimo, bio

jedan Andre id ili Pol Moran. Krlea je, ak bolje od Benjamina

ili Egona Ervina Kia uoio nedostatke i nedobaenosti prvih go-

dina izgradnje socijalizma, ali je otvoreno izrazio svoje verovanje

da e poduhvat revolucije uspeti. Nije propustio da kae da je

njega kao pesnika vie zanimao vetar u drveu, nego statisti-

ka, Pa ipak na dalekom severu Rusije uoio je kako su nemaki

tajkuni bacili oko na drvenu sirovinu Rusije sa namerom da je

jeftinu iz Rusije izvezu, a potom skupo prodaju kao nametaj u

istoj toj Rusiji. To je i fon na kom se deava deo Izleta u Rusiju

koji e sredinom ove godine biti na sceni CZKD.

Svako novo obraanje Miroslavu Krlei obogauje nae stavove.

Rasprava u kojoj meri je Krlea hrvatski pisac, a koliko srpski je

izlina. Izvesno je kad je u pitanju istorija srpske knjievnosti

u XX veku da se srpska knjievnost XX veka ne moe shvatiti

u svoj svojoj sloenosti bez Miroslava Krlee. A danas, njegov

jasno opredeljen levi stav sa humanistikim predznakom aktue-

lan je moda i vie nego kad se on za njega zalagao u prolosti,

i kad nije poputao uprkos svih upozorenja, pretnji i ucena levih

dogmata, da nije vreme za javne rasprave. Pokazalo se da je hu-

manije lice socijalizma desilo kod nas upravo zbog prevage ne-

dogmata meu naim leviarima, uz Krleinu polemiku potporui logiku. Znaaj njegovih stavova prema buroaziji i filistarstvu

vraa se kao neupitno bitan upravo ovih naih dana ponovne pr-

vobitne akumulacije, kad su liberalno graansko drutvo i njegov

kapital sudbinski zakucali na vrata naeg morala u svoj svojoj

malograanskoj nesavrenosti i bezonosti.

Kao na karikaturama predratnog Pjera Kriania, nemakog ek-

spresioniste Georga Grosa ili u nepotednim polemikama Miro-

slava Krlee.


10/60

10


11/60

9

Kao dobar Evropejac, mnogo blii Cvingeru i Drezdenu odgospodina Vu-San-Peja, koji napokon nije jeo drezdenskemedenjake kao dete i nije ak filosofa iz ovoga grada i nije pisaodomae zadae o Cvingeru, prekrasnoj baroknoj zgradi, ja samse upoznao s njime kao domain Evropejac i itav dan ja sam mu

priao o Evropi. o naoj evropskoj Historiji, o budunosti naeEvrope, o problemima evropske kulture, Sintetino, Integralno.Kada je istoga veera doznao da nisam German i da nisam tovie ni Evropejac, njega je to vrlo iznenadilo.

(U onaj hip, i u onom raspoloenju prosto mi je bilo glupo da samsebe provociram i da g. San-Peju kaem istinu. Zaboravio sam dapostoji srpsko-hrvatsko pitanja i da nema Jugoslavije nego dapostoji Eshaezija. Upravo tano u smislu vidovdanskoga ustava:

Kraljevstvo Es - Ha - Es. Jer napokon nema drave to bi se zvaladruke nego to se zove. Dakle: kraljevina Eshaezija. Kako nisamimao namere da provociram, ja sam ipak lagao u interesu nekogimaginarnog jugoslavenstva, duboko svestan da runo laem i davaram Kineza, Istodobno sam se setio i toga da mi tako laemo ivaramo svet i sami sebe da neto jest to nije ve ezdeset go-dina, i tako sam uzdahnuo. Nisam imao karaktera da ne laem. Upoetku Jugoslavenstva bila je opet jedamput la.)

(Razgovarali smo naime malo pre o Kudenhove-Kalergijevoj Pa-nevropi, to ju je g. Vu-San-Pej itao pre nekoliko dana. To htenjeza velikim sintezama imade u sebi azijatskih perspektiva. Kalergi

je po majci Japanac, a svi mi Pseudo-Slaveni imamo vie manjeuskorezane mongolske oi. Panslavenstvo bilo bi dakle azijatsko-ga porekla. I kolikogod mi je to stanovite bilo blizo i simpatino,setio sam se naih domaih es-ha-es diferencijacija, te nisam mo-gao da ih ne spomenem.)

Po onom modrom razvodnjenom ribljem pogledu Vu-San-Peja,moglo se je mirno zakljuiti da je on ve uo za Balkan, ali da seod onih bezbrojnih poluotoka i otoka evropskih ne moe dobroda snae i da je u magli. (Isto kao to je i jedan Evropejac u maglikod imena: Ton-king, Hai-nan, an-tung, Liau-tung, Bal-kan.) Takosmo ustali, poli do zemljopisne karte (u holu hotelskom) i ja samgospodinu Vu-San-Peju zorno objasnio to je Balkan i kako zapra-vo lei Jugoslavija. Objanjavajui Kinezu geografski poloaj naezemlje izmeu Bea i Carigrada, opet mi se jedamput neoborivo

objasnilo, kako mi po evropskim kolama uimo zemljopis ema-tino, glupo i ogranieno. Mi postavljamo Evropu za nedvoumnii uglavljeni centar sveta i sve je drugo za nas sporedno, kao toi za madarsku decu bijae sporedno sve to nije Madarorsag,Za gospodin Vu-San-Peja, bila je Evropa grozd obeen na Iberiju i

kod tog zemljopisnog razmatranja ja sam vrlo precizno osetio re-lativitet naeg evropskog gledanja. Tu stoji gospodin Vu-San-Pej,sa hiljadama i hiljadama godina svoje bogate historije, o kojoj minemamo ni pojma. Kineski zid, fantastina arhitektura, neizmernapolja aja, rie, industrija tua, laka, boja, svile, stare civilizacijesa mudrim religijama, plinskom rasvetom i tampanim knjigama unae predkransko doba, poznavanje kompasa, kolonijalni pre-kotihookeanski zahvati, porculan, majolika, zrakoplovstvo, astro-nomija, lirika, a ovde ja zastupam civilizaciju Zagorkina romana:

Grika Vjetica i Drutvo Hrvatica grofice Katarine Zrinjske. Inaravna stvar ja sam evropski centar i udim se to gospodinu Vu-San-Pej u nije jasno da je grad u kome sam imao ast da se rodimcentar sveta i civilizacije.

Osetio sam kako me je zalila krv. Uvek mi je neugodno, zapitajuli me koje sam narodnosti. Jer doista! Koje sam ja zapravo na-rodnosti? U pukoj koli, kada smo razbijali kolodvorska stakla,vikali banu magjarskome fuj i bili junaci kao Stjepko Gregorija-

nac iz Zlatareva Zlata, onda sam bio Hrvat, Starevianac, Kva-ternikovac, intransingentni pristaa hrvatskog maksimalistikogprograma. Samohrvat. Svehrvat. Nadhrvat. Posle u vreme rekerezolucije vikali smo Rakodcaju mar van, Fuek ban bili smonagodbenjaki skolastici u interesu Srbo-Hrvata, a uru urminaoca naega i mudraca domovine nosili smo na leima. Postali smoposle liberalci, kosmopolite, naprednjaci, indiferentni u narodno-me smislu i itali smo Zvono Mileka Marjanovia, nazvanogaHercen.

Bili smo Jugoslaveni u uem smislu t. j. u t. zv. kulturnom smislut. j. svaki je od nas vukao za sobom na pagi sadrenoga arcaMarka Kraljevia u reprezentativne svrhe, kipara Metrovia i na-ega naroda. Lepa naa domovina bila je za nas u ono vreme arijaiz Donicetijeve Luije Lamermoorske, a Ilirci bili su tosi, Frassi iCincari, kanonici, austrijska plemika crnouta druba (Fon Gaj).Bili smo Srbi, osvetnici Kosova ili Panslaveni, te smo o Slavenstvugovorili kao o organskoj celini. Mi Slaveni! Od Aljake do Stenjev-


12/60

10

ca! Mi Husiti, boji bojovnici; Mi Podbipjente i Kmicici, mi pan Vo-lodijovski i Dostojevski! Mi Tolstoj i Solovjev! Za vreme Austrijenismo priznavali Hrvate i nismo hteli da znamo za te frankovakecrnoute izrode i lagali smo u inozemstvu da smo Srbi. (Seam sekako sam se jedno celo prepodne svaao s nekakvim mernikom

na jednoj franceskoj lai, da mu objasnim da nisam Austrijanac,nego Hrvat. Govorio sam mu o talijanskoj Lombardiji u pijemon-teko vreme, o neosloboenoj Alzasiji i Loreni, ali taj ovek nijemogao da shvati to sam. Onda sam mu temperamentno dobacioda sam Srbin, a to je odmah shvatio i estitao mi na naoj slavnojartileriji. Bili smo dakle Srbi, ubojice Obrenovia, osvetnici Kosova,Pijemontezi! No, onda smo doiveli i taj Pijemomt i danas na-ravno nismo vie Pijemontezi. Doiveli smo i Panslavene grofaBobrinskoga, Vrangela, Rasputina, Nikolaja, te nam nije ni od toga

mnogo ostalo. to smo sada? Austrija je propala, dakle Austrijancivie nismo. Srbi nismo jer emu da laemo da jesmo kad nismo!Jugoslaveni nismo, jer ako je Jugoslavenstvo ono to hoe voj-voda Stepa Stepanovi ili jedan od jugoslavenskih monopolistaJurica Demetrovi, ko pametan moe da je danas s njima zajednoJugoslaven? Preostaje nam dakle da pospemo glavu pepelom i dase vratimo pod okrilje tog neverovatnog i popljuvanog Hrvatstva,kome Stipica Radi dri jednu te istu pijanu zdravicu ve tridesetgodina.)

(Hteo sam najpre da kaem Kinezu, da uope nemam nikakve na-rodnosti. Da pripadam jednoj jezinoj oblasti to se jo nije iskri-stalizovala. I to mi je bilo na umu da mu laem da sam Srbin. On ese onda pokloniti mome Srpstvu, izrei nekoliko komplimenata naast nae srpske artilerije i sve e zauzeti jedan meunarodnoskladan oblik u smislu enevske lige naroda.)

Tako sam govorio sa Kinezom Vu-San-Pejom o dinarskom tipu,

o panonskom tipu, o moravovardarcima, o periferinim uticajimarenesanse i baroka, o velikom evropskom putu na istok, i sve samto govorio neto povienim glasom uzdignute glave, patetino,sklopljena oka, da uverim Kineza, a pomalo i sebe sama, da smomi genijalna rasa, nadarena rasa, rasa budunosti, narod mlad inadobudan, kao kakav sedmogimnazijalac. A sve to nije bila istina,i sve je to bilo lano i nameteno, kao predgovor ilustrovanog ka-taloga kakve nae umetnike izlobe u inozemstvu, gde se govorio desetercima, o Gjotu, o pastirima, o rasi i naem rasnom pozivui velikoj prorokoj gesti naega pokolenja.

M. Krlea, U Drezdenu (Mister Vu-San-Pej,zanima se za srpskohrvatsko pitanje)odlomci,Izvor: Izlet u Rusiju (prvo izdanje, Zagreb, 1926)


13/60

13


14/60

12

1924godina Krleinih pripremai neuspelih pokuaja putovanja u Rusiju

U Kraljevini Srba, Hrvata i SlovenacaJan U Beogradu odrana konferencija Male antante.Mart Dolo do raspada Jugoslovenske demokratske stranke.

Formirani Pribieviev samostalni Demokratski klub iDemokratska stranka Ljube Davidovia. Obrazovanavlada Nikole Paia. Prvi domai vojni avion maliBrandenburg proizveden u fabrici Ikaros u NovomSadu.

Maj Prvi radio program, poznat kao radio AvalaJul

Obrazovana vlada Ljube DavidoviaNov ponovo vlada Nikole PaiaKultura Prva zenitova meunarodna izloba u Sali muzike

kole Stankovi u realizaciji Ljubomira Micia uzuee Moholjija Naa, Arhipenka, Kandinskog,Llisickog. Pojava nadrealistikog asopisaSvedoanstvo. Dr Ksenija Atanasijevi, prva enadoktor filozofije, izabrana za docenta Filozofskogfakulteta u Beogradu. Narodni muzej u Beograduustupio Metrovieve skulture za izlobu u SAD.

U svetuJan Umro Lenjin. Prvi put na vlast Velikoj Britaniji dolazi

Laburistika stranka. U Italiji, osim faistikih,zabranjeni svi ostali sindikati. Trocki smenjen sa mestapredsednika Vojnog revolucionarnog saveta SSSR. SmrtFridriha Eberta, demokratski izabranog predsednikaNemake.

Feb Velika Britanija i Francuska priznale SSSR i uspostavilediplomatske odnose.

Nov U Turskoj u krvi uguen ustanak Kurda.Kultura Izali romani: arobni breg Tomasa Mana i Put

u Indiju E.M. Fostera; zbirka pesama: Sent- Don PersaAnabaze. Premijera Puinijevog Turandota,oove drame Sveta Ivana, prvo izvoenje Rapsodije uplavom Gervina i enbergove monodrame ekanje.

Umrli Dozef Konrad, Anatol Frans i Puini.

Priredio:

Jovan irilov


15/60

13

1926godina prvog izdanja Izleta u Rusiju

U Kraljevini Srba, Hrvata i SlovenacaJan

Glavni odbor Narodne radikalne stanke iskljuioiz stanke Ljubu Jovanovia i njegovih desetpristalica meu poslanicima.

April Usred sukoba unutar stanke Nikola Pai prinuen da podneseostavku. Obrazovana vlada Nikole Uzunovia, bez Paa.

Maj U Vaingtonu potpisan Ugovor o regulisanju ratnihdugova Kraljevine SHS prema SAD u visini od oko 63miliona dolara. Odran Sveslovenski fudbalski turnir uBeogradu.

Sept Zapoela izgradnja Dravnog zavoda za proizvodnju

aviona metalne konstrukcije u Kraljevu po francuskojlicenci. Kraljevina SHS potpisuje sporazum o prijateljstvasa Poljskom. Nemaka postaje lan Lige naroda.

Dec Preminuo Nikola Pai. ore Vajfert proglaen zadoivotnog poasnog guvernera Narodne banke.

Kultura Objavljene zbirke pesama Tina Ujevia Kolajne iMilana Dedinca Javna ptica. Ranko Mladenovi izdaoprvu dramsku gatku Sindiri. Zabranjen 43. brojasopisa Zenit, posle ega je asopis prestao da

izlazi. U Narodnom pozoritu gostovala slavna balerinaAna Pavlova.

U svetuMaj U Velikoj Britaniji peo prvi generalni tajk. Jozef

Pilsudski maralom na Varavu osvojio vlast.April U Berlinu potpisan sporazum o prijateljstvu i

neutralnosti izmeu Nemake i SSSR.Jul Poenkare, posle Brijana, izabran za predsednika

Francuske.

Sept Nemaka primljena u Ligu naroda zbog ega panjanaputa tu organizaciju.

Kultura Kafka objavljuje roman Zamak, a Drajzer Amerikutragediju . Pemijera OKejsijeve drame Plug i zvezde.Premijere Renoarovog filma Nana, Navarovog BenHura i opere Vojcek Albana Berga. U moskovskompozoritu GosTIM premijera Revizora u Mejerholjdovojreiji.

Umrli Rudolf Valentino, Klod Mone, Rajner Marija Rilke i

maioniar Hudini.Roena britanska kraljica Elizabeta Druga.

1925godina Krleinog putovanja u Rusiju

U Kraljevini Srba, Hrvata i SlovenacaJan Uhapen Stjepan RadiFeb U Kraljevini Jugoslaviji odrani parlamentarni izbori.

Najvei broj poslanika dobila je Narodna seljaka stanka(164), druga je Hrvatska seljaka stranka (67 poslanika),a trea Demokratska stranka (37 poslanika).

Mart Hrvatska seljaka staka odbacila republikanizam,prihvatila Vidovdanski ustav i dinastiju Karaorevia ivratila se u Parlament.

April Naslednici crnogorskog kralja Nikole Petrovia odreklise prestola. Obrazovana vlada Nikole Paia.

Jul Vlada odustala od tube Stjepana Radia, koji bivaputen na slobodu.

Okt U Ankari zakljuen ugovor o miru i prijateljstvu izmeuKraljevine SHS i Turske.

Nov Novi Sad izgubio status slobodnog kraljevskoggrada. Zenitist Ljubomir Mici optuen za povredumorala zbog objavljivanja antievropske poemeAeroplan bez motora. U zavodima Kragujevac poelaproizvodnja streljake municije. Donet jedinstven

nastavni plan za sve uiteljske kole Kraljevine SHS. U svetuApril Japan evakuie poluostrvo Sahalin. Hindenburg izabran

za predsednika Nemake.Jul Francuske trupe evakuiu Rajnsku oblastOkt Reza-kan svrgnuo aha Persije i proglasio se ahom

Irana, promenivi naziv zemlje.Kultura Kafka izdao roman Proces, Don Pasos Menhetn

Transfer, a Hitler Majn Kampf.

Poeo da izlazi asopis Njujorker.Premijera predstave Junona i paun i aplinovog filmaZlatna groznica.

Umrli Sun JatsenRodili se PjerBulez i Piter Selers.


16/60

14


17/60

17

Jovan irilov

KREVET

Od mene on jestarijibar dva-tri roaka u njemu suumrlau istim prostirkama svoju sam braustekaoi svoju decuneroenu prosuo

U belim peinama posteljinekoliko sam puta bio veit i ogromanvei od uda svoga sopstvenogvlanog od slatke mlakosti semena

jo ee bio slab i nemoangonjen porocima eljenim pa snevanimtrajnijim od svakog konanog vremena

U mom krevetu svakog jutra snovezaboravljam

spreman u ivot dnevni dazaronimi zavaravanja protiv smrti smernoizmiljam

U njemu zaista sve je ovopoelomrzim ga u njemu i moj se fetuszaeo

Jovan irilov,Uzaludna putovanja- pesme(Kikinda, 1989)


18/60

18


19/60

17

7. srpnja 1893.Rodio se u Zagrebu, u Dugoj (danas Radievoj) ulici br. 7,Miroslav Milan Krlea u obitelji gradskoga redarstvenognadstraara Miroslava i kuanice Ivke.

1893-1899.Obitelj se esto seli: nekoliko dana nakon Miroslavljevaroenja sele u Petrovu ulicu, potom u ulicu Nad lipom, ukolu e mali Krlea krenuti iz stana na Bijenikoj cesti. Unajranijem djetinjstvu na njega snano utjee baka po majciTerezija Droar, koja s kerinom obitelji ivi do 1902. kad ese preseliti sinu u Pariz; utjecaj bake Droar-Gorianec na

vlastito formiranje Krlea je dojmljivo opisao u memoarskimzapisima Djetinjstvo u Agramu godine 1902-03.

1899-1903.Krlea polazi niu puku kolu na Kaptolu, zavrava je 1903.,izvrstan je uenik, sva etiri razreda svrio je ocjenomprvired s odlikom.

1903-1908.U jesen 1903. upisuje Kraljevsku veliku dolnjogradskugimnaziju u Zagrebu; poputa u uenju, ocjene u prvom idrugom razredu uglavnom su mu osrednje; u tom razdobljuprekida s katolikom praksom, odbija ministrirati. U treemrazredu sukobljava se sa svojim razrednikom profesoromlatinskoga i grkoga Dragutinom Mullerom te u rujnu

1906. prelazi u Kraljevsku veliku gornjogradsku gimnaziju.Meutim, unato promjeni kole ponavlja etvrti razredgimnazije zbog tri druga reda (latinski, grki i fizika).Krleina obitelj se i u ovom razdoblju selila: iz Bijenike cestena Iliki trg 4, a 1905. u Prilaz 5a.

Sastavio: Velimir ViskoviUredila: mr. sc. Maja ojat-Biki


20/60

18

1908-1911.Razoaran, povrijeena ponosa zbog loeg uspjeha ugimnaziji, Krlea odluuje, unato oevu protivljenju, otiiiz Zagreba na dalje kolovanje; odluuje se za Kadetsku

kolu u Peuhu. Budui da je nastava na maarskom,intenzivno ui taj jezik, ita maarske knjievnike, posebnoga oduevljava Petofi. Otkriva i skandinavske pisce, osobitoga zaokupljaju Strindberg i Ibsen, ak pokuava i prevoditiIbsenovu Gospou s mora. Poinje itati i filozofskuliteraturu, osobito Schopenhauera. Jedan je od najboljihuenika; stoga nakon zavrenoga treeg razreda dobivacarsku stipendiju za vojnu akademiju.

1911-1913.U jesen 1911. upisuje maarsku vojnu akademiju Ludoviceumu Budimpeti, koja je poetkom stoljea velegrad s 900 000stanovnika (deset puta vie od onodobnog Zagreba). Iako

je dosta akademaca junoslavenskog podrijetla, jedini jeKrlea meu njima deklarirao hrvatski jezik kao materinski(ostali su istaknuli maarski oekujui povoljniji tretman).Posebnu vanost za njegovo intelektualno sazrijevanje u

tom razdoblju ima itanje Nietzscheovih djela. Zaokupljaga i politika; rjeenje hrvatskoga pitanja vidi u Supilovupolitikom programu: realizacija hrvatske dravnosti uzpotporu preanskih Srba, u sklopu junoslavenske federacijezasnovane na ravnopravnosti dravnih entiteta. Ponesentim politikim idejama u svibnju 1912. odlazi u Beograd snamjerom da se prikljui srpskoj vojsci koja se priprema zaBalkanski rat. Srpske vojne vlasti ga odbijaju pa se vraau Budimpetu. U travnju 1914. dobivi zdravstveni dopust

uputio se za Pariz u kojem e ostati mjesec dana; potompreko Marseillea putuje za Solun pa u Skoplje gdje se ponovopokuava prikljuiti srpskoj vojsci. Ponovo je odbijen; vraase u Zagreb. U meuvremenu je na Ludoviceumu protivnjega pokrenut disciplinski proces: 10. V. 1913. Profesorskogeneralno vijee donijelo je odluku o Krleinu iskljuenju izLudoviceuma.

1913-1914.Odluuje posvetiti se knjievnom radu: u drugoj polovici 1913.pie Legendu, Maskeratu i prvu verzijuSalome.Zapoinje iromanTrula zemljakoji nikad nee zavriti. Mata i o pisanju

dramske pentalogije u kojoj je "htio da nacrta pet giganata,pet monumentalnih figura: Krista, Mikelanela, Kolumba,Kanta i Goju".U sijenju 1914. u Knjievnim novostima poinje izlaziti prviKrlein tiskani tekst Legenda (objavljen u etiri nastavka od24. I. do 14. II. 1914.). Potom u Knjievnim novostima objavljujei Maskeratu (svibanj 1914.) i prozni zapis Fragmenti (lipanj1914.); u lipnju 1914. objavljivanjem teksta Zaratustra i mladizapoinje suradnju i u asopisu Savremenik. Nakon poetka

I. svjetskog rata austrougarske vojne vlasti pozivaju ga naregrutaciju; osloboen je vojne obveze zbog nedovoljnetjelesne teine (imao je samo 46 kilograma).

1915-1916.U travnju 1915. u listu Obzor objavljuje vojni komentarBarun Konradkojim u uvjetima vojne cenzure, koristeise sredstvima hiperboline laudacije, pokuava ismijati

naelnika austrijskoga glavnog stoera. Pie dramsketekstove U predveerje, Kraljevo i Leevi, nudi ih ravnateljudrame HNK Josipu Bachu, koji ih odbija.Mobiliziran je u prosincu 1915., sijeanj i veljau 1916. provodiu koli za priuvne asnike u Zagrebu, u oujku uvjebavavojnike na poligonima u zagrebakoj okolici. U travnju mu

je ustanovljena influenca i poetak tuberkuloze; lijei se uZagrebu, a lipanj provodi kao rekonvalescent u Lovranu.Nakon oporavka u srpnju odlazi na galicijsku frontu, gdje

provodi dva mjeseca; potom se vraa u Zagreb jer muse ponovo pojavljuje zalijeena bolest pa je privremenoosloboen vojne slube. U crkvi sv. Marka susreeLeposavu Kangrgu koju je upoznao jo kao djevojicu, jer jeprijateljevao s njezinim ujakom Danom Vuksanom.


21/60

19

1917.Od sijenja do svibnja 1917. boravi u arbajterhilfeskompanijiu Poegi, u svibnju kao poznavatelj triju dravnih jezikaprelazi u prevodilaki odsjek zagrebakog zapovjednitva,

a u listopadu u Ured za pomo postradalima u ratu.Vojna sluba omoguuje mu intenzivnije sudjelovanje udrutvenom ivotu i objavljivanje knjievnih i novinskihtekstova. U kolovozu ponovo susree Leposavu; uzajamnanaklonost prerasta u ljubav; Krlea prekida dotadanjuvezu s uiteljicom u Prilinu Mimicom Kantoci. U vlastitojnakladi (uz financijsku pomo prijatelja slikara Ljube Babia)objavljuje simfoniju Pan kao samostalnu knjigu, a u nakladiDrutva hrvatskih knjievnika tiska Tri simfonije; u asopisu

Savremenik br. 5 tiska Hrvatsku rapsodiju. Radi kao redaktoru socijaldemokratskom listu Sloboda za koji pie niz vojnih ipolitikih lanaka.

1918.Izaziva skandal na glavnoj skuptini Drutva hrvatskihknjievnika na kojoj sudjeluje iako nije lan drutva: napadalanove drutva da se bave efemernim problemima dok

svijet pod utjecajem ruske revolucije doivljava sudbinskepromjene. U listopadu je akter jo jednog ekscesa: napadaorganizatore skupa dobrodolice srpskim oficirima u dvoraniSokola. Zajedno s A. Cesarcem inicira potpisivanje otvorenogpisma regentu Aleksandru u kojem zahtijevaju od njega dase odrekne prijestolja u korist republikanskog ureenja novedrave. Pie niz angairanih novinskih tekstova za Slobodu,Pravdu, Novo drutvo i Hrvatsku rije. Objavljuje pjesnikezbirke Pjesme I i Pjesme II te knjigu drama Hrvatska

rapsodija u kojoj su osim naslovnog djela bili jo Kraljevo iCristoval Colon (Kristofor Kolumbo).

1919.Zajedno s prijateljem iz djetinjstva Augustom Cesarcemureuje polumjesenik Plamen: od 1. I. do 1. VIII. izilo jepetnaest brojeva. Ve u prvom broju objavljuje manifestnitekstHrvatska knjievnala u kojemu se obraunava

s mitovima hrvatske kulturne tradicije. U svakom brojuKrlea je i glavni autor: uz ostale tekstove u njemu jeobjavio drame Michelangelo Buonarroti i U predveerjetepripovijetke Hodorlahomor Veliki i Veliki metar sviju huljate niz esejistikih i polemikih tekstova. Posebno je otra

njegova polemika protiv ravnatelja drame HNK JosipaBacha koji mu je u ratnim godinama odbio desetak dramskihtekstova. U oujku bunim prosvjedom prekida predstavuPetra Petrovia Pecije U naviljcima prosvjedujui protivrepertoarne politike HNK. Tiska pjesnike zbirke Pjesme III iLirika. U Plamenuje najavljivao i skoro pojavljivanje velikogadomobranskoga historikog romana u etiri dijela Hodnasatnija, ali to djelo nikad nije tiskano, vjerojatno su nekinjegovi fragmenti transformirani u pripovijetke iz ciklusa

Hrvatski bog Mars.Vjenao se s L. Kangrgom 14. XI. 1919.

1920.Angaira se u radu Komunistike partije, nastupa namnogobrojnim politikim skupovima. U jesen se seli u DuguRijeku gdje je njegova supruga dobila posao uiteljice.Potkraj godine u zagrebakom HNK-u pripremaju praizvedbu

drame Galicija, no do prve Krleine premijere na pozornicinacionalne kazaline kue nije dolo zbog proglaenjaObznane kojom je zabranjena komunistika djelatnost;predstava je skinuta s repertoara na dan premijere 30. XII.1920.

1921.Teko podnosi izolaciju u zaostaloj hrvatskoj provinciji, stoga

se ve u ljeto 1921. mladi brani par vraa u Zagreb. Tiskaknjige Magyar kirlyi honvd novela i Hrvatska rapsodija(ovaj put u knjizi su uz naslovni tekst jo pripovijetke SmrtFranje Kadavera i Veliki metar sviju hulja). Radi na romanuLeevi (neobjavljen) i Vrajem otoku; objavljuje u asopisimaSavremenik, Kritika i Nova Evropanovele iz ciklusa Hrvatskibog Mars i jakobinskog ciklusa. Politiki je angairan uobrani komunistikog atentatora Alije Alijagia te u akcijamaOdbora za pomo gladnima u Rusiji.


22/60

20

1922.Radi na romanu Zeleni barjak (ostat e nedovren), grauromana preradit e u dramu Vujak. Objavljuje roman Trikavalira gospoiceMelanije (u knjizi stoji da je 1920. kao

godina tiskanja, ali stvarno se pojavila dvije godine kasnije).Objavljene su mu u asopisima i drameAdam i Eva, Galicijai Golgota te novela Smrt Florijana Kranjeca. 3. XI. 1922.praizvedena je u reijskoj postavci Branka Gavelle Golgota,prva Krleina drama izvedena na pozornici HNK za koju jedobio prvu od ukupno pet svojih Demetrovih nagrada zanajbolji dramski tekst. Od tete Josipe Horvat Navratil (tetePepe) nasljeuje stan u Kukovievoj 28 (kasnije KraljiceMarije 32) i znatnu svotu novaca to e mu pomoi da

prevlada permanentne financijske i stambene probleme.Kao ve afirmiran pisac ulanjuje se u Drutvo hrvatskihknjievnika s namjerom da pomogne sindikalno organiziranjepisaca te obnovi asopis DHK Savremenik.

1923.U travnju odlazi u Mostar, gdje se susree s Aleksomantiem, potom u Dubrovnik, gdje se susree s GjivomSupilom, bratom Franovim, prikuplja grau za romansiranu

biografiju o Supilu, koju nee napisati, ali e sljedeih godinaobjaviti niz eseja o njemu. Pokree novi asopis Knjievnurepubliku, prvi broj izlazi u listopadu, a izlazit e sve dosrpnja 1927. S koprivnikim tiskarom Vinkom Voickim (kojitiska i novi Krlein asopis) sklapa ugovor o tiskanju svojihSabranih djela. Meutim, od planiranih 13 svezaka tiskanasu samo dva: u studenome 1923. izlazi nova Krleina dramaVujak, a u travnju 1924. knjiga Novele. Vujak e 30. XII.1923. biti praizveden na pozornici HNK, Krlea i za tu dramu

dobiva Demetrovu nagradu.

1924.Uglavnom je zaokupljen radom na Knjievnoj republici ukojoj objavljuje te godine ak tridesetak autorskih priloga.Uz pjesme u prozi i novele posebnu vanost imaju polemikieseji Deset krvavih godina i Balkanske impresije u kojimapodvrgava otroj kritici aktualnu jugoslavensku politiku

stvarnost. Polemizira s reprezentantima monarhistikog i

integralistikog jugoslavenstva (J. Dui, V. Dvornikovi, S.Parmaevi, B. Popovi, A. anti i dr.). Nakladni zavod Nevaobjavljuje Vraji otok kao samostalnu knjigu. - Sredinomgodine putuje u Berlin preko Bea i Drezdena. Namjeravaproduiti s delegacijom KPJ na V. kongres Kominterne,

ali budui da nije dobio sovjetsku vizu, vraa se u Zagreb.Dojmove s tog puta opisao je u nizu putopisnih eseja koji e1926. ui u prvi dio knjige Izlet u Rusiju.

1925.Potkraj veljae, dobivi rusku vizu i rjeivi probleme s

jugoslavenskom putovnicom, napokon kree u SovjetskiSavez gdje e ostati do sredine svibnja. O boravku u SSSR-u

odrat e po povratku vie javnih predavanja i objaviti niztekstova u Obzorui Knjievnoj republici. Prema vlastitimrijeima, tamo se susreo s Lunaarskim, pregovarao suglednim redateljem Tairovom o postavljanju Golgote,sudjelovao u radu Seljake internacionale pod pseudonimomMirkovi; izbjegao je susret sa Staljinom kako ne bi moraokomentirati nezadovoljavajue stanje u KPJ. U Zagrebu sumu u HNK u svibnju postavljene praizvedbe dviju drama: 19.V. Michelangelo Buonarroti (Demetrova nagrada), a 29. V.

Adam i Eva. Polemizira s braom Lujom i Ivom Vojnoviem, A.Kovaem, M. urinom, S. Panduroviem, M. Radoeviem.

1926.Tiska knjiguIzlet u Rusiju.Pie polemike tekstove protivM. Marjanovia, D. Domjania, L . imbreka, O. Ivekovia,I. Vojnovia. U tekstovima O Stjepanu Radiu i Nekolikorijei o malograanskom historizmu hrvatstva uope

napada oportunizam Radia i zaokret HSS-a koji 1925. ulaziu kraljevsku vladu. Brani intendanta Julija Beneia odnapada zbog loeg financijskog stanja i slabog repertoaraHNK. Tiska eseje o Goyi, Proustu, Groszu, Shawu u kojimaeksplicira svoje stavove o europskom graanstvu i njegovojkulturnoj tradiciji; u njima poetiki elaborira ideje kojima ese baviti u glembajevskom ciklusu. Objavljuje i novelistikifragment U magli(poslije ukljuen u novelu Ivan Kriovec)kojim zapoinje svoj veliki dramsko-novelistiki graanski

ciklus. 10. svibnja umire Krleina majka Ivka.


23/60


24/60

22

1914:

Drama:Legenda - Knjievne novosti, br. 1, 2, 3, 4; 24. I, 31. I, 7. II, 14. II.1914; str. 9 - 12, 25- 29, 39 - 42, 56 - 58. - Ponovno objavljeno:Legende, Minerva, Zagreb 1933; Legende, Zora, Zagreb 1956, sv. 9.Maskerata Knjievne novosti, br. 16, 9. V. 1914, str. 245-250. Ponovno objavljeno: Legende, Minerva, Zagreb 1933; Legende,Zora, Zagreb 1956, sv. 9. -Premijera u Zagrebu: 14. III. 1964; gostujeJugoslovensko dramsko pozorite.

Proza:Fragmenti[novela] - Knjievne novosti, br. 21, 13. VI. 1914, str.

330-333.Zaratustra i mladi[lirska proza] - Savremenik, br. 6, lipanj 1914,str. 301 -302.

1915:

Politika esejistika i publicistika:Barun Konrad- Obzor, br. 118, 28. IV. 1915, str. 1 3. - Ponovnoobjavljeno u knjizi Moj obraun s njima, Naklada pieva, Zagreb1932.

1916:

Poezija:1. Podnevna simfonija - Savremenik, br. 9-12, rujan - prosinac1916, str.292-298. - Ponovno objavljeno: Tri simfonije, DKH, Zagreb 1917;Simfonije, Minerva, Zagreb 1933; Simfonije, Zora, Zagreb 1959, sv,16.

1917:

Poezija:Pan- Naklada pieva, Zagreb 1917. - Ponovno objavljeno:Simfonije, Minerva, Zagreb 1933; Simfonije, Zora, Zagreb 1959, sv.16.Tri simfonije- Redovita izdanja Drutva hrvatskih knjievnika,knjiga 40, Zagreb 1917. - Ponovno objavljeno:Simfonije,Minerva,Zagreb 1933; Simfonije, Zora, Zagreb 1959, sv. 16.

Proza:Hrvatska rapsodija- Savremenik, br. 5, kolovoz 1917, str. 189-201. -Ponovno objavljeno: Hrvatska rapsodija, Nova Evropa,Zagreb 1921; Knjiga proze, Biblioteka nezavisnih pisaca, Zagreb1938;Hrvatski bog Mars, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb 1946;Hrvatski bog Mars, Zora, Zagreb 1955, sv. 6.

Eseji knjievnosti, umjetnosti i kulturi:Jedna dekorativna la Sloboda, 18. X. 1917, str. 23.

Politika esejistika i publicistika:Kako stanuje sirotinja u Zagrebu- Narodna zatita, 8. XI. 1917, str.1-2.Narod koji gladuje Hrvatska njiva, 1. XII. 1917, str. 705-706. -Ponovno objavljeno: Moj obraun s njima, Zagreb 1932.Poloaj na frontama i bojitima- Sloboda, 13. i 19. VII; 2. i 15. VIII;6. IX; 18. i 25. X; 1, 8, 15, 22, 29. XI; 6. i 13. XII. 1917.

DELA M. KRLEEOBJAVLJENA DO1926. GODINE (IZBOR)(Navedeno po: S. Lasi,

Krlea, kronologija ivota i rada, Zagreb, 1982)


25/60

23

1918:

Poezija:Pjesme INaklada autora, Zagreb 1918. - Ponovno objavljeno: Knjigalirike, Minerva, Zagreb 1932; Poezija, Zora, Zagreb 1969, sv. 26.Pjesme II- Naklada autora, Zagreb 1918. - Ponovno objavljeno:Knjiga lirike, Minerva, Zagreb 1932; Poezija, Zora, Zagreb 1969, sv.26.Sodomski hakanal- Knjievni jug, knj. II, sv. 4, Zagreb, 16. VIII.1918, str. 122-123. - Ponovno objavljeno: Simfonije, Minerva, Zagreb1933; Simfonije, Zora, Zagreb 1959, sv. 16.

Drama:Kraljevo - Hrvatska rapsodija, Naklada Dorda Celapa, Zagreb, 1918.- Ponovno objavljeno: Legende, Minerva, Zagreb 1933; Legende,Zora, Zagreb 1956. sv. 9 -Premijera dne 10. X. 1970. u Zagrebakomdramskom kazalitu.Cristoval Colon - Hrvatska rapsodija, Naklada ora elapa,Zagreb 1918. -Ponovno objavljeno pod naslovom Kristofor Kolumbo- Legende, Minerva, Zagreb 1933; Legende, Zora, Zagreb 1956, sv.9. - Premijera u listopadu 1955. u Beogradskom pozoritu.

Proza:Vita nuova[kratka proza] - Hrvatska njiva, br. 8, 24. II 1918, str.136.Balada [kratka proza] Hrvatska njiva, br. 12, 23. III. 1918, str.212.ene na kii [kratka proza] - Hrvatska njiva, br. 16-17, 25. V. 1918,str. 299-300. - Ponovno objavljeno: Eppur si muove, Bibliotekanezavisnih pisaca, Zagreb 1938.

1919:

Poezija:Pjesme III- Naklada Knjievnog juga, Zagreb 1919. - Ponovnoobjavljeno: Knjiga lirike, Minerva, Zagreb 1932; Poezija, Zora,Zagreb 1969, sv. 26.Lirika Naklada Knjievnog juga, Zagreb 1919. Ponovno

objavljeno: Knjiga lirike, Minerva, Zagreb 1932; Poezija, Zora,

Zagreb 1969, sv. 26.Ulica u jesenje jutro- Plamen, br. 8, 15. IV. 1919, str. 38-51. -Ponovno objavljeno: Simfonije, Minerva, Zagreb 1933; Simfonije,Zora, Zagreb 1959, sv. 16.

Drama:Michelangelo Buonarroti- Plamen, br. 1, 2, 3; 1. I, 15. I, 1. II. 1919. Ponovno objavljeno:Legende, Minerva, Zagreb 1933;Legende,Zora, Zagreb 1956. sv. 9. Premijera uHNK dne 19.svibnja 1925.U predveerje - Plamen, br. 7, 1. IV. 1919, str. 26-35.

Proza:Hodorlabomor Veliki - Plamen, br. 4, 5-6; 15. II. i 1. III. 1919. Ponovno objavljeno:Novele, BNP Zagreb 1937; Novele,Zora,'Zagreb 1955, sv. 8.

Veliki metar sviju hulja- Plamen, br. 9, 10,11, 12; 1. i 15. V. 1. i 15.VI. 1919. - Ponovno objavljeno: Knjiga proze,BNP, Zagreb 1938;Novele,Zora, Zagreb 1955, sv. 8.

Eseji knjievnosti, umjetnosti i kulturi:Hrvatska knjievna la -Plamen, br. 1, 1. I. 1919, str. 32-40. -Ponovno objavljeno: Tekst u okviru diskusije na Plenumn Savezaknjievnika1954 - Republika, br. 11-12, 1954, str. 839- 857; Eseji.Knjiga esta, Zora, Zagreb 1967, sv. 24.

1920:

Proza:Tri kavalira gospoice Meknije.Staromodna pripovijest iz vremenakad je umirala Hrvatska Moderna- Matica hrvatska, Zagreb 1920.

1921:

Proza:Tri domobrana[novela] - Savremenik,br. 1, oujak1921, str. 9-27.- Ponovno objavljeno: Hrvatski bog Mars, Minerva, Zagreb 1933;Hrvatski bog Mars, Zora, Zagreb 1955, sv. 6.Domobran Jambrek [novela] - Kritika,br. 5, maj 1921, str. 160-178.

-Ponovno objavljeno: Hrvatski bog Mars,Minerva, Zagreb 1933;


26/60

24

Hrvatski bog Mars, Zora, Zagreb 1955, sv. 6.Baraka Pet Be [novela] - Nova Evropa, knj. II, br. 8, 1. lipnja 1921,str. 305-316. - Ponovno objavljeno: Hrvatski bog Mars, Minerva,Zagreb 1933; Hrvatski bog Mars, Zora, Zagreb 1955, sv. 6.Smrt Franje Kadavera [novela] - Hrvatska rapsodija,izd. Nove

Evrope, Zagreb 1921. - Ponovno objavljeno: Hrvatski bog Mars,Minerva, Zagreb 1933; Hrvatski bog Mars,Zora, Zagreb 1955, sv. 6.Mlada misa Alojza Tieka[novela] - Savremenik,br. 3, srpanj-rujan 1921, str. 153-170. - Ponovno objavljeno: Novele, NZH, Zagreb,1948; Novele, Zora, Zagreb 1955, sv. 8.

1922:

Drama:Adam i Eva - Kritika, III, br. 10-12, listopad - studeni - prosinac

1922. -Ponovno objavljeno: Legende, Minerva, Zagreb 1933;legende, Zora,Zagreb 1956, sv. 9. - Premijera 1925. u Hrvatskomnarodnom kazalitu.Galicija Kritika, god. III, br. 3, 4, 5, 6, oujak, travanj, srpanj,lipanj 1922. -Ponovna izdanja pod naslovom U logoru (preradenaGalicija): Danas, br. 1, 1. I. 1934;U logoru. Vujak. Dvije drame,

Minerva, Zagreb 1934; Tri drame. U logoru, Vujak, Golgota, Zora,Zagreb 1955, sv. *" _ Premijera: 1937, Narodno kazalite, Osijek.Golgota -Srpski knjievni glasnik knj. VII, br. 4, 5, 6, 7, 8; 16.X, 1. XI, 16. XI, 1, XII, 16. XII. 1922. - Ponovno objavljeno: Golgota,Biblioteka nezavisnih pisaca, Zagreb 1937; Tri drame. U logoru,Vujak, Golgota. Zora,Zagreb 1955, sv. 6. Premijera 3. XI. 1922. uHrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu.

Proza:Smrt Florijana Kranjeca [novela] - Srpski knjievni glasnik, br. 7,

1. IV. 1922, str. 481-491. - Ponovno objavljeno: Hiljadu i jedna smrt,Minerva, Zagreb 1933; Novele, Zora, Zagreb 1955, sv. 8.

Politika esejistika i publicistika:Tridesetisedam milijuna Rusa umire od gladi -Nova Evropa, knj.IV, br. 4-5, 11. II. 1922, str. 133-145.

Agonija vlade i reima -Borba, br. 5, 23. III. 1922, str. 2-3.Glad u Rusiji i radnika pomona akcija -Borba, br. 6, 20. IV. 1922,str. 3-4.

Borba principa - Nova Evropa, knj. VI, br. 11, 1. XII. 1922, str. 325-328. -Ponovno objavljeno: Deset krvavih godina, Zora, Zagreb 1957,sv. 14-15.

1923:

Poezija:Lirika Devet pjesama: Nokturno u samotnoj sobi, Rezignacija,Uskrsna pjesma, Ver sacrum, Membra disjecta, Pjesmasmrti, Exodus u jesen, Snijeg, Pjesma na cvjetnom brijegu -Savremenik, br. 2, veljaa 1923, str. 81-85. - Ponovno objavljeno:Knjiga pjesama,izd. Geca Kon, Beograd 1931; Knjiga lirike,Minerva,Zagreb 1932; Poezija,Zora, Zagreb 1960, sv. 26.

Drama:Vujak - Sabrana djela Miroslava Krlee,Nakladna knjiara VinkoVoicki, Koprivnica 1923, knj. II. - Ponovno objavljeno: U logoru.Vujak. Dvije drame,Minerva, Zagreb 1934; Tri drame. U logoru,Vujak, Golgota, Zora, Zagreb 1955, sv. 7. - Premijera uHrvatskomnarodnom kazalitu dne 30. prosinca 1923.

Proza:Bitka kod Bistrice Lesne [novela] - Knjievna republika, I, knj. I,

br. 2-3, studeni prosinac 1923, str. 61-77. - Ponovno objavljeno:Hrvatski bog Mars,Minerva, Zagreb 1933; Hrvatski bog Mars,Zora,Zagreb 1955, sv. 6.In extremis[novela] - Knjievna republika, I, knj. I, br. 1, listopad1923, str. 1 -19. - Ponovno objavljeno: Hiljadu ijedna smrt,Minerva,Zagreb 1933; Novele, Zora, Zagreb 1955, sv. 8.Vraji otok[kratki roman] - Savremenik, br. 6-7, 8-9, 11-12, lipanj-srpanj, kolovoz-rujan, studeni-prosinac 1923. - Ponovno objavljeno:Vraji otok. Novela, Nakladni zavod Neva, Zagreb, 1924; Novele,

BNP, Zagreb 1937; Novele,Zora, Zagreb 1955, sv. 8.

1924:

Poezija:Lirika [Pjesme u prozi:Monolog gnjila ovjeka, No u bolnici,Pjesma u proljetnoj noi, Djevojka meu zvijerima] - Knjievna


27/60

25

republika, II, knj. br. 2, listopad 1924. -Ponovno objavljeno:Pjesmeu tmini,BNP, Zagreb 1937; Poezija, Zora, Zagreb 1969, sv. 26.

Proza:U agoniji[novela] - Knjievna republika, II, knj. II, br. 3, studeni1924, str. 121 - 128. - Ponovno objavljena pod naslovom Na samrtiu Hiljadu i jedna smrt, Minerva, Zagreb 1933; pod naslovom Nasamrtiobjavljena je i u izdanju Sabranih djela, Novele, Zora, Zagreb1955 sv. 8.Domobrani Gebe i Benina razgovaraju o Lenjinu Knjievnarepublika, II, knj I, br. 5-6, svibanj 1924, str. 237-240. - Ponovnoobjavljeno: Knjiga studija i putopisa,BNP, Zagreb 1937; Hrvatskibog Mars, NZH, Zagreb 1946; Hrvatski bog Mars, Zora, Zagreb1955, sv. 6.Smrt Tome Bakrana[novela] - Knjievna republika, II, knj. I, br.

1, sijeanj 1924, str. 1 21. Ponovno objavljeno: Hiljadu ijednasmrt, Minerva, Zagreb 1933; Novele, Zora, Zagreb 1955, sv. 8.Vjetrovi nad provincijalnim gradom [novela] - Knjievnarepublika, II, knj. I, br. 4, travanj 1924, str. 129137. - Ponovnoobjavljeno: Hiljadu ijedna smrt, Minerva, Zagreb 1933;Novele,Zora,Zagreb 1955, sv. 8.Smrt bludnice Marije[novela] - Knjievna republika, II, knj. II,br. 3, studeni 1924, str. 128 132. Ponovno objavljeno: Hiljaduijedna smrt,Minerva, Zagreb 1933; Novele, Zora, Zagreb 1955, sv. 8.

Politika esejistika i publicistika:Lenjin -Knjievna republika, II, knj. I, br. 2, veljaa 1924, str. 78-81.O dragom bogu, o grofu Kuji Vojnoviu, o t.z.v. slobodi savjesti i omnogim drugim velikim i malim stvarima, Knjievna republika, II,knj. I, br. 3, oujak 1924, str. 118-121.Savremenici o Lenjinu Knjievna republika, II, knj. I, br. 5-6,svibanj 1924, str. 222-229.Deset krvavih godina Knjievna republika, II, knj. I, br. 8, srpanj1924, str. 289-305. - Ponovno objavljeno: Eppur si muove, BNP,Zagreb 1938; Deset krvavih godina i drugi politiki eseji, Zora,Zagreb 1957, sv. 14-15.Balkanske impresije Knjievna republika, II, knj. I, br. 9, kolovoz1924, str. 337-341. Ponovno objavljeno: Knjiga studija i putopisa,BNP, Zagreb 1939.Grof Lujo Vojnovi i historijsko-psihiki nemoral naega vremena(Pitanje jedne pionae) Knjievna republika, II, I, br. 9,kolovoz 1924, str. 366372.pijunska afera grofa Luja Vojnovia -Knjievna republika, II, knj.

II, br. 1, rujan 1924, str. 42-46.

1925:

Poezija:1. Lirika [Pjesme u prozi: enja, Nemir, Mrtvi, Samoa posljednja,Pjesma umora, tuge i nesposobnosti] Knjievna republika, III,knj. II, br. 6, veljaa 1925, str. 239-241. - Ponovno objavljeno: Pjesmeu tmini,BNP, Zagreb 1937; Poezija, Zora, Zagreb 1969, sv. 26.

Proza:1. Smrt Rikarda Harlekinija [novela] - Knjievna republika, III, knj.II, br. 7, srpanj 1925, str. 311 320. Ponovno objavljeno: Hiljadu i

jedna smrt,Minerva, Zagreb 1933; Novele, Zora, Zagreb 1955, sv. 8.2. Pismo iz Koprivnice[putopis] - Hrvat, br. 1467, 31. I. 1925, str.

4-5. Ponovno objavljeno: Knjiga studija i putopisa,BNP, Zagreb1939.

1926:

Proza:1. U magli [novela). Nekoliko rijei o Ivanu Kriovcu, jednome odtunih lica ove historije ... Knjievna republika, IV, knj. III, br. 4od 1. rujna 1926, str. 230 -238; br. 5 od 15. listopada 1926, str. 241- 274. - Ponovno objavljeno: pod naslovom Ivan Kriovec u knjiziGlembajevi, Minerva, Zagreb 1932; pod istim naslovom: Glembajevi,Zora,Zagreb 1954, sv. 5.2.lzlet u Rusiju izdanje Narodne knjinice, Zagreb 1926.- Ponovno objavljeno pod naslovom lzlet u Rusiju 1925. Nolit,Beograd 1958; Zora, Zagreb 1960, sv. 17.


28/60

28


29/60


30/60

28

Izazov putopisne forme

Sovjetski Savez u to vrijeme izaziva veliko zanimanje intelektuala-ca, osobito onih lijeve orijentacije. Govorei o evropskom kontekstuu kojemu nastaje Krlein putopis, Aleksandar Flaker spominje po-

sebno P. Moranda (Palim Moskvu, 1925.), G. Duhamela (Putovanjeu Moskvu, 1926.), E. E. Kischa (Carevi, popovi, boljevici, 1927.), W.Benjamina (Moskva, 1927.).

Meutim, ne sumnjajui u korisnost Flakerove napome-ne o Krleinu participiranju u evropskim intelektualnim trendovima,drim da je vano ustanoviti i kako je Krlea relacioniran premaputopisima koji tih godina izlaze u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti.Utoliko prije to sam Krlea na vie mjesta eksplicitno istie svojerazlikovanje od aktualne putopisne produkcije. Primjerice:

"Teko je posle naih znamenitih 'putopisaca' Crnjansko-ga i Begovia, pak donekle i Vinavera, pisati o skromnim utiscima ito jo u tako poznatom i banalnom gradu, kao to je to Be. Naroi-to su poslednja talijanska pisma naega Milana Begovia bila takobogata, upravo ticijanska, da ne znam od prirodjene mi stidljivosti,kako da ponem svoja uboga zapaanja? Bez boje, bez palete, bezdoivljaja ljubavnih, bez historijske retrospektive od Renesanse doBaroka." (Str. 15)U citiranom iskazu Krlea se ironino distancira od kulturolokih

reminiscencija kojima u to vrijeme vodei putopisci demonstrirajusvoju naitanost, estetski ukus, filozofske i politike nazore. Meu-tim, itatelj e brzo uoiti da izjava nije tona, Krlea i te kako i samparadira u Izletu u Rusijui poznavanjem suvremenih politikih pri-lika, povijesnih zbivanja, kulturnopovijesnih injenica, analizira eko-nomske procese, vrlo upueno raspravlja i o aktualnim zbivanjima uslikarstvu, kazalitu, knjievnosti.Uestalo ironino spominjanje Crnjanskoga i njegovih putopisapokazuje da Krlea prije svega osjea potrebu da se politiki dis-

tancira od svojega nekadanjeg prijatelja (koji postupno postajekorifejem srpske nacionalistike desnice) te da demantira one kri-tiare (Batui, Vinaver, Stefanovi) koji su usporeivali i povezivalinjihova rana knjievna djela. Prema iskazu danom engiu (6), nakon ironinih objek-cija o Crnjanskom objavljenih u putopisnim fragmentima u novina-ma i periodici, Krlea je potkraj 1925. godine u Beogradu osobnosusreo Crnjanskoga, koji ga je gnjevno fiziki napao optuujui gada pie komunistike propagandne tekstove. Time je anticipiran nji-

VELIMIR

VISKOVIKULTURNI

I POLITIKIKONTEKST

KRLEINAPUTOPISAIZLETU RUSIJUodlomci


31/60

29

hov javni polemiki ideoloki sraz do kojega e doi 1934. godine.Distanciranje od Vinaverovih putopisa takoer nije slu-

ajno. Vinaver je Krleu estoko napao u tiranom beogradskomlistu Vreme 31. kolovoza 1924. zbog, po njegovoj ocjeni, srbofobskihnapisa. Zaudo, sam Krlea mu nije izravno odgovorio. Uinio je to

posredno August Cesarec u prosinakom broju Knjievne republi-ke optuujui Vinavera da je u svojoj memoarsko-putopisnoj knjiziRuske povorkes izrazito desniarskih pozicija prikazao rusku revo-luciju demantirajui time svoje ljeviarske predilekcije iz razdobljaneposredno nakon rata.

Krlein Izlet u Rusijuzapravo je svojevrsna protuknjigaVinaverovim Ruskim povorkama. U radikalnoj ideolokoj diferenci-

jaciji do koje dolazi sredinom dvadesetih godina nekadanji knji-evni istomiljenici zauzimaju pozicije u ideoloki suprotstavljenim

blokovima, to e u kasnijim godinama biti trajni izvor napetosti ipolemika.Izlet u Rusijusadri u sebi na implicitan nain supsumira-nu tu dimenziju politike polemike unutar generacije pisaca koji subili neposredno nakon rata poetiki bliski, a sredinom dvadesetih sesve vie udaljuju i poetiki i politiki; takoer se tom knjigom Krleaeli obraunati s tradicijom belesprijevskog, umivenog putopisa-latva, zasiena kulturolokim reminiscencijama, kakvo dominira utradiciji hrvatskog putopisnog anra.

Do Krleina puta u SSSR dolazi nakon razdoblja vrlo in-tenzivnog angairanja u sklopu legalnih i ilegalnih aktivnosti komu-nistikog pokreta. O sovjetskoj revoluciji i boljevikoj vlasti dopirurazliite ocjene, govori se o revolucionarnom teroru, gladi, raznimoblicima neslobode; Krlea stoga osjea potrebu da se i sam osvje-doi o ruskoj stvarnosti. Pritom deklarativno zauzima poziciju neu-tralna, nepristrana svjedoka:

"Sa nekim naroitim statistikim podacima u ovim mojimrazmatranjima ja ne u da se bavim. Statistike ima po svim izveta-

jima i godinjacima. Po svim kolodvorima, oblastima, ekaonicama iizlobama vidi se da statistike rastu kao gljive posle kie. Ko se za-

nima za dananje stanje u Rusiji po raznim privrednim i industrijal-nim granama, neka proita izvetaj delegacije engleskih sindikata.Vie od statistike, mene su na tom putu interesovali ljudi, ljudski od-nosi, gibanja, pokreti, rasvete, dimenzije, klima. Ja sam gledao ruskecrkve i - dopustite mi da budem sentimentalan - sluao um vetra uborovini i mislio o kulturnim problemima vie, nego o statistikama.Mislim da je potrebno da naroito naglasim, da je svaka re potpunonepristrano napisana. Kod nas tampaju se iz dana u dan lane i

tendenciozne vesti o stanju u Rusiji i ja koji ve godinama slobodnoi neovisno branim logiku ruske koncepcije od svih moguih naihpiskarala i zainteresovanih slaboumnika, ne oseam potrebe da od-stupim od istine. U Rusiji ne teku med i mleko. I tamo ima alosti ibede kao po itavome svetu, ali ko radi taj i jede."

(Str. 11)Naravno, zbog Krleinih politikih uvjerenja njegov po-

gled na sovjetsku stvarnost nee biti ba posve objektivan, njegovosvjedoenje je obojeno oitom naklonou prema sovjetskom ek-sperimentu drutvenog preureenja, te implicitnom pa i eksplicit-nom poleminou sa svima koji ne dijele njegovo miljenje.

Meutim, Krlea unato svojim ideologijskim ogranienji-ma nee uIzletu u Rusijuzapasti u naivnu apologetiku sovjetskogmodela. Nastojei predoiti unutarnju tektoniku socijalnih odnosa

i individualne traume koje su promjene donijele, on je svoje pripo-vijedanjedramatiziraouvodei alternativne, antagonistike vizurenositelji kojih su razni likovi, pripadnici slojeva koji su stradali u re-voluciji i izgubili svoju nekadanju mo i drutveni utjecaj (to oso-bito dolazi do izraaja u poglavljima Na dalekom sjeveruiAdmira-lova maska). Uvoenjem tih korozivnihvizura -premda sam osobnosklon ironizaciji neprijatelja boljevizma -Krlea uvodi u idejni slojsvojega putopisa poliloki strukturirano kazivanje, zbog ega je uvrijeme socijalistike vladavine prvo izdanje Izleta u Rusijusmatra-no heretinim djelom.

No, unato tim dijelovima, Izlet u Rusijunesumnjivo je in-spiriran afirmativnim odnosom prema socijalistikim idejama dru-tvenog ureenja pa i lenjinistikoj viziji revolucije. Ali, treba naglasitiinjenicu kako Krlea nije pristao da njegove ideoloke predilekcijeugue sposobnost kritikog opserviranja, otkrivanja alternativnihvizura, sueljavanja antitetikih motrita, to Izlet u Rusiju ini izni-mno zanimljivim, intelektualno dinaminim tivom.

Premda je deklaratorno impostirana kao antieruditska,Krleinu knjigu karakterizira i izvanredna irina interesa, njome je

pokriven iznimno velik krug tema.

Anti-ehov...

Iz dananje perspektive Krlein emfatiko-apologetski iskaz doi-mlje nas se upravo grotesknim: koliki zanos nad tehnolokim na-pretkom utemeljenim na pomnom prouavanju Lenjinovih teoret-


32/60

32


33/60

31

skih spisa?! Pa velike rijei o masama koje osvajaju ljudska prava?!Kao politiki mislilac Krlea se u tom poglavlju iskazuje zagovorni-kom ideologije koja e u povijesnoj perspektivi dovesti, suprotnonjegovim pretkazanjima, do tehnoloke i ekonomske regresije te dokrajnje redukcije i brutalna krenja elementarnih ljudskih prava. Ali,

unato tome, upravo je tu pokazao blistav literarni talent. Moda seon primjenjujui ehovljevsku tehniku u gradnji dijaloga i psihoka-rakterizaciji likova koji pripadaju poraenoj ruskoj aristokraciji i in-teligenciji doista samo elio narugati tim likovima i vrednotama kojereprezentiraju (pa i Cehovu kao reprezentativnom piscu tog stale-a), ali - ulazei u njihov unutarnji svijet - Krlea snano i uvjerljivoprikazuje dramatine potrese koje proivljavaju. Kad danas itamoto poglavlje, Krleino patetino portretiranje sovjetskoga NovogCovjeka doivljavamo kao lo ideoloko-propagandistiki pamflet,a portreti poraenih likova potresni su u svojoj unutarnjoj snazi itragizmu. U oblikovanju njihovih psihoportreta umjetnik je u Krleinadvladao ideologa, stoga oni i danas ive impresivnom uvjerljivo-u; unato pievim zabludama.

U poglavlju Lenjinizam na moskovskim ulicama Krlease pozabavio fenomenom koji obiljeuje sovjetsku svakodnevicu:Lenjinovim kultom koji je zahvatio sve oblike ivota. Krlea ne po-kazuje izravno svoj afektivni odnos prema oboavanju Lenjinovalika; moemo tek naslutiti da se iza neutralnog, gotovo depersona-liziranog opisivanja svih manifestacija oboavanja Lenjina skrivaju

antitetiki osjeaji. S jedne strane i sam je Krlea tovatelj Lenjina:o njemu je cijeli ivot afirmativno pisao; s druge osjea otpor prematrivijalizaciji osjeaja i religioznim oblicima oboavanja:

"Moskva je danas velika kovanica Lenjinizma i ona jelenjinizovana sa svim moguim dekorativnim sredstvima. Po kolod-vorima stoje Lenjinovi spomenici i putnik od prvoga momenta kad

je stupio na moskovsko tlo gleda Lenjinovu pojavu u neizbrojivimvarijantama. Stoji Lenjin u pozi govornika i sav se ispeo iz petnih ilai mae rukom po zraku, ili se sa tribine radosno smeje konjanicima

u mimohodu; tamo baca zlatne ervonce unutarnjega zajma za Ob-novu Privrede, a tamo vas iz jednog crveno-uokvirenog medaljonagleda njegova pleiva tatarska glava sa dva garava oka i senzual-nom donjom usnom. Po svim izlozima, plakatima i zastavama, pokinematografskim platnima i reklamama, po tramvajima i zidovimacrkvi i palaa, on se javlja kao dananji moskovski simbol i kao pro-povednik moskovskoga pogleda na svet i moskovske koncepcijeto su danas iz Moskve stvorili Trei i Poslednji Rim. Lenjin je danas

uklesan u zidove moskovske i citatima iz Lenjinizma ispisane sudanas moskovske kue, kao moeje citatima iz Korana. Vi pijete ukakvom restoranu pivo i sluajno vam pogled padne na onaj papir-nati kotai pod kriglom, a tamo je u krugu ispisana lenjinska teza okolonijalnom problemu. "(Str. 96-97)

Krlea e navesti i primjere djelovanja Federativnog atei-stikog saveza, koje objavljuje i asopis Bezbonik; nastojanje da seiskorijene tradicijski oblici religiozna ponaanja oiti su na svakomkoraku. Meutim, spominjanje djelovanja tog drutva u kontekstuopisivanja fanatinog oboavanja Lenjinova lika i politikog djelanuno poprima obiljeje implicitnog ironijskog distanciranja pripo-vjedaeva od takva manipulativnog mentaliteta koji pokazuje novasovjetska vlast, iako se Krlea kloni eksplicitnog komentiranja. Tako-er, naznake implicitne ironije nalazimo i u ulomku u kojemu je opi-san mauzolej nedavno preminulog komunistikog voe: mramorni jesarkofag tako "rafinirano nisko smeten" da se svako tko eli vidjetiLenjinovo balzamirano tijelo nuno mora pokloniti pred njim.

Poglavlje Kazalina Moskva nudi izvanredan uvid u re-pertoar moskovskih kazalita poetkom 1925. godine. Zapoinjeparalelom izmeu zbivanja u likovnoj i kazalinoj umjetnosti: izlociu Tretjakovskoj galeriji, koja objedinjuje slikarsku klasiku i aktualnuavangardistiku umjetnost, podsjeaju ga na stanje na moskovskimscenama. Krlea i aktualno sovjetsko kazalite vidi polarizirano nasljedbenike klasike i pristae novog, revolucionarnog teatra. Zani-

mljivo je da je, za razliku od poglavlja Kriza u slikarstvu, gdje je pri-lino rezerviran prema avangardistikim slikarskim istraivanjima,u ovom tekstu izrazito afirmativno raspoloen prema pokuajima"sinteze revolucije i dadaizma", kako poetiki oznauje novi ruskiteatar.Veliku pozornost posveuje i kazalinoj publici i njezinoj socijalnojstratifikaciji. Baletnu publiku ine ostaci nekadanje buroazije iaristokracije, nekakve "bele ene u krznu i debela gospoda". Osimbaleta ta publika posjeuje i svetite klasinog kazalita Moskovski

Hudoestveni Akademski Teatr Stanislavskoga i Nemirovi-Dan-enka (M.H.A.T.). Krlea ironizira "akademsku" prolost tog teatra,njegovu "uglednu uzoritost, o kojoj se piu debele profesorske stu-dije, i govori tonom uzvienim, suhoparnim, akademskim". Dramskaosnova na kojoj se gradi slava tog teatra djela su Antona PavloviaCehova, a istaknuti glumci nose akademske naslove i slubeno ihtretiraju kao glavne predstavnike ruske kazaline vjetine, koji svojeumijee demonstriraju na turnejama diljem svijeta.


34/60

32

Krlea pritom ironijski aludira i na zagrebako gostovanjehudoestvenika u studenome 1922. kad su izveli ak trinaest pred-stava izazvavi golemu pozornost kulturne javnosti. Kako se u tovrijeme u HNK-u izvodila Krleina Golgotahudoestvenici su kolek-tivno posjetili jednu od repriza predstave, koja ih se pozitivno dojmila.

Meutim, Krleu je, oito, nervirala pomama zagrebake publike zahudoestvenicima, jer je i inae sklon ironizaciji zagrebakih pomod-nosti, ali i stoga to kazalina poetika Stanislavskoga nije podudarnas njegovom mladenakom vizijom teatra. Osim toga, u ruskom kon-tekstu jo je oitiji hudoestveniki poetiki i politiki tradicionalizam,emu se suprotstavlja sovjetska kazalina ljevica, koja svoje vrhunskedomete ostvaruje u Mejerholdovim kazalinim eksperimentima.

Mejerholdom je Krlea oduevljen; oito u njemu prepo-znaje duhovnog srodnika koji kazalite doivljava na slian nain.Detaljno opisuje njegovu predstavu D.E. (Dajo Evropu):

"Na sceni plove transatlantski parabrodi, miljarderi kujuplanove grandijoznoga naoruanja, svadjaju se parlamenti, pleu fok-strot ulice i bordeli, veba se mornarica S.S.S.R., pucaju topovi, lomese rudnici, propada Evropa, kopa se kanal preko oceana i pada Vein-gtn! U onoj suludoj vici gomila, sjaju reflektora, brzoj izmeni scenarija,u rasveti dvorana i ulica, meteu i pokretu ploha i fizijonomija, uspelo

je Majerholdu da u jednom zatvorenom prostoru rei problem golemescene to u tom skeu znai zemaljsku kuglu. Rotaciona pozornica sapominim kulisama, pomoni natpisi koji tumae i ubrzavaju radnju,

propadanje kapitala i pobeda Rusije, sve je to ukinulo razmak izmedjugledalita i dasaka na pozornici. Nema ograde, nema rampe, nemazavese, nego scena postaje onim istim telom kakvo je i gledalite, te-lom jedne ratujue partije u drami, te zato nije ni udo, da kada nana koncu drugoga ina jedan aeronautski oficir dri govor o potrebipodizanja ruske zrane flote, niko od gledalaca ne zna je li to glumaciz drame ili oficir." (Str. 105-106)

Moemo samo naslutiti da se Krlea vjerojatno, gledajuiMejerholdovu predstavu, prisjeao onih trenutaka kada je za I. svjet-

skog rata nosio efu drame HNK Josipu Bachu svoje mladenakedramske tekstove, koji su redom odbijani s obrazloenjem da su ne-izvedivi; sad je pred sobom imao redatelja koji je s lakoom rjeavaosve zahtjeve njegove mladenake dramske poetike.

Detaljno Krlea opisuje jo jednu Mejerholdovu predstavu,prema tekstu tada jo mlada i nepoznata pisca; rije je o ErdmanovuMandatu, dramskom tekstu koji je izdrao kunju vremena te se igrana pozornicama i do danas.

Analizu odnosa izmeu kazalinih poetika Mejerholda iStanislavskog Krlea efektno poentira istiui Mejerholdov "elan izamah" nasuprot "akademskoj, kostobolnoj ukoenosti jednog Sta-nislavskoga".

Uz opreku Stanislavski - Mejerhold, koja ini okosnicu

teksta, Krlea panoramski izvjetava i o predstavama drugih mo-skovskih kazalita, sugerirajui itateljima kako je revolucija doni-jela procvat teatra potiui sve forme teatarskog istraivanja, a neguei ni tradicijski akademizam. tovie, ustvrdit e entuzijasti-no, zahvaljujui revoluciji i obini mali ljudi dobili su prigodu doiu kazalita; iezavaju i obrazovne barijere: moskovske kuharice isobarice napeto gledaju petosatne komplicirane kazaline predsta-ve i posjeuju predavanja o znaenju Zole u svjetskoj knjievnosti.Izvjetavajui o ivosti i bogatstvu postoktobarskoga ruskog ka-zalita, unato pregrijanu entuzijazmu, Krlea nije lagao, ali razvojpovijesnih prilika demantirat e njegove zamisli i elje da se ostvarisinteza revolucionarne ideje i umjetnosti. Staljinizacija sovjetskogdrutva koja e uslijediti ubrzo nakon Krleina odlaska iz Moskveuguit e upravo istraivaki, nonkonformistiki ljeviarski tip te-atra, koji je zadivio Krleu, a kao oficijelna forma nove sovjetskeumjetnosti preivjet e akademizam, naravno snano impregniranvladajuom ideologijom.

Heretini glas DrugogaU poglavljuAdmiralova maskaKrlea se ponovo bavi pri-

padnikom poraene klase: u sreditu pozornosti je bivi ruski ca-ristiki admiral. Kao to se u portretiranju deklasiranih aristokratau poglavlju Na dalekom sjeveru sluio elementima ehovljevskogadramskog dijaloga, tako i u ovom poglavlju uoavamo utjecaj no-velistike tehnike; ima dosta razloga da ustvrdimo kako se tekstzasniva na postupku novelistike fikcionalizacije. Moda je Krlea

doista susreo kakva biveg admirala, premda, s obzirom na injeni-cu da se u Moskvi uglavnom kretao u internacionalnim krugovimakomunistikih emigranata, vjerojatno nije bilo velikih mogunosti zatakav susret, a pogotovo za sklapanje takva poznanstva koje podra-zumijeva i ispovijedanje o intimi.

Zato ga toliko opsjedaju sudbine deklasiranih aristokra-ta, kad za veinu tadanjih profesionalnih revolucionara s kojimase Krlea drui njihovi ivoti nisu vrijedni spomena? Valja imati naumu da Krlea prethodnih godina, iako je agilni pripadnik komuni-


35/60

33

stikog pokreta koji nastupa i na izbornim mitinzima Komunistikepartije, nije izgubio kontakt ni s liberalnim graanskim krugovima:uostalom, i suradnik je urinove Nove Evrope. Premda ti krugovigaje stanovite simpatije prema sovjetskom prevratu (Nova Evropapokree i akciju prikupljanja pomoi gladnima u Rusiji), suoeni s vi-

jestima o teroru oni postavljaju i pitanja o stanju sloboda u SSSR-u.To pitanje je iznimno vano i za samog Krleu, koji unato naklono-sti Lenjinu nikad nije smatrao da slobodu umjetnikog stvaralatvatreba podrediti pragmatinim politikim ciljevima, a vrlo je osjetljivi prema pitanjima cenzure i osobnih sloboda (uostalom ti stavovi ega dovesti u sukob s Komunistikom partijom u tridesetim godina-ma). Valja rei i da je u svojim razgranatim socijalnim kontaktimaimao prilike u Zagrebu i Beogradu upoznati i niz ruskih emigranata,koji mu moda i nisu bili simpatini, ali njihove prie nisu ga mogleostaviti neosjetljivim. Uza sve to, Krlea kao rasni umjetnik osjeada su deklasirani likovi, likovi koji su osjetili tragiku sloma, svojompsihikom sloenou neusporedivo literarno zanimljiviji od psihikimonolitnih predstavnika nove "pobjednike vjere".

I ovo je poglavljepolifonoimpostirano; samo za razlikuodNa dalekom sjeveru, gdje su se kao nositelji drugihglasova i an-tagonistikih vizura pojavljivali drugi likovi, a pripovjeda je ostajaou pozadini, ovdje pripovjeda preuzima ulogu antagonistikog dru-gogglasa koji se neprekidno suprotstavlja admiralovu. U uvodu nas pripovjeda izvjetava o admiralovoj pret-

povijesti, o njegovu sudjelovanju u porazu za rusko-japanskog ratakad se zatekao u tvravi Port Arthur koja je neslavno pala Japan-cima u ruke. Pripovjeda iscrpno opisuje vojne operacije, po emunasluujemo da je oito posrijedi beletriziranje iz pozicije sveznaju-eg naratora, a ne putopisno, nonfikcionalno prenoenje admiralovaiskaza. Pripovjeda uoava i admiralovu karakternu crtu koja Krleikao osvjedoenom antimilitaristu nije mogla ne biti simpatina: ad-miral je skeptik i melankolik, kojega je vie zanimalo muziciranjenego njegova vojnika metrija koju je zapravo prezirao.

Takav lik koji, dakle, nije uvodno karakteriziran negativ-no, kao apriorni ideoloki protivnik, pripovijeda Krlei kako mu je1920. enu najprije zatvorila, a potom i ustrijelila svemona sovjet-ska policija Ge.Pe.U. Zaudna je bila admiralova reakcija kad su muu zatvoru rekli da vie nema kome dolaziti u posjete: on je sjeo ipojeo juhu koju je nosio eni: "da se ne ohladi".

To je reakcija koja moe pokazivati neosjetljivost, ali injegovu rezignaciju pred svakodnevnim nasiljem pri emu i ljudski

ivot gubi svoju vrijednost; taj admiral, kako konstatira pripovjeda,ivi osamljen u skromnom stanu iz kojega su rasprodane dragocje-nosti, kao "u kabinetu votanih kipova".

U dijalokoj sceni koja slijedi pripovjeda pokuava do-znati zato je uhapena i ubijena admiralova ena; dobiva sarka-

stian odgovor: "Iz perverziteta!" Namjeravala je emigrirati i to jebilo dovoljno za tako okrutnu kaznu. To pokazuje kolika je perver-tiranost ne samo policije ve itave vlasti. Pripovjeda, koji istupakao zagovornik boljevike vlasti, odgovara protuoptubom da jeperverzno i to to je admiral pojeo juhu svoje ene na vijest o nje-zinoj smrti. Admiral se ne protivi: "Sve je to bilo bolesno!" Konstati-rajui opu pervertiranost novoga drutvenog sustava, zakljuujeda je jedini izlaz emigracija. Na to mu pripovjeda govori o svojimiskustvima s ruskim emigrantima, o bezbrojnim ponienjima koje tinekadanji aristokrati i ugledni graani proivljavaju u novim sre-dinama. I uvjerava starog admirala da ivot nije negdje drugdje, dasve to se oko njega dogaa nije provizorij koji e brzo proi:

"A to nije nikakav provizorij, nego ivot sam kao ta kav,u svom najpravilnijem odvijanju! I po vaem shvatanju dogaaja ipo ovom vaem stanu, po ovom stranom neredu u kome vi ivete,po svemu tome ini se da vi mislite na neke osnovne promene toe bezuslovno nastupiti. A bilo bi potrebno, da se vi negde stvarnoodredite spram itavog tog kompleksa ivotnog, da se pomirite sastvarnou..."(Str. 112)

Meutim, starac ignorira pripovjedaev pokuaj preodgoja, osta-je hladan na njegove primjedbe kako se u Rusiji ne ivi loe, kakonema bijede kakve su prepuni evropski velegradovi, svuda se pojav-ljuju elektrika i radio kao znaci tehnolokog napretka.

Admiral je, pak, skeptian prema novim vlastodrcima,usporeuje ih s voama Francuske revolucije anticipirajui obrau-ne koji e po toj analogiji meu njima uslijediti. Valja nam konstati-rati da e se, doista, uskoro nakon tiskanja Izleta u Rusijui odigratiobrauni u boljevikom rukovodstvu, premda e se sovjetska vlast

odrati dulje negoli je to admiral predviao. Unato pripovjedae-vim protuargumentima, admiral ostaje vrsto pri stavu da je revo-lucija devastirala rusko kulturnopovijesno naslijee, da se radi oprotucivilizacijskom fenomenu.

U drugom dijelu poglavlja prikazan je zajedniki izlazakadmirala i pripovjedaa na moskovske ulice. Pripovjeda zapanjengolemom masom ljudi koji u mimohodu ekaju na posljednji poklonpred odrom upravo preminulog predsjednika Sovjeta Narimanova


36/60

Razlozi koji se kriju iza putnikove nonalantnosti su koliko istorijski


37/60

35

Razlozi koji se kriju iza putnikove nonalantnosti su koliko istorijskitoliko i anrovski; istorijski, jer po Krleinom dubokom uverenju,tamo kuda ga je vodio put, u snegom zavejane ravnice Istoka,tamo ga je ekala zora netom probuenog oveanstva; anrovski,

jer je "Izlet u Rusiju" modernistika knjiga u najboljem smislu rei,

liena svih onih starinskih stega i ogranienja roda kojem pripada,sa ijim je okotalim kanonima i inertnostima Krlea ve davnoraskrstio: kreui se u rasponu izmeu eseja, traktata i ispovesti,narativ koji tee ispod pievog pera obeleen je fragmentarnoui bezdomnou i do poslednjeg retka natopljen onim neodreenimoseanjem egzistencijalnog nemira, teskobe i nepripadnostiovom svetu to prati modernog pisca kao senka. Takav pristup("modernistika narativna strategema", kako bi se to reklo jezikomkritike) nema nita zajedniko sa tradicionalnom formom starinskihputopisa. Egzotika nije vie kao dotle geografski uslovljena, ve jere pre o mentalnim izazovima, iskuenjima duha i uobrazilje, teusled toga ovde i imamo posla sa modernistikim postupkomparexcellence; putopisno Ja, obuzeto teskobom, polazi na put kojipredstavlja ujedno i figuru mentalnog oslobodjenja. Izlet u Rusijuje,u knjievnom pogledu, daleko ispred svog vremena, re je o knjizikoja i dan-danas, na jezikom i formalno-tehnikom planu, moebiti uzorom nemalom broju savremenih pisaca. Postavljajui seinverzno prema standardnim produktima anra, svojom formom ona

je jo tada, dvadesetih godina prolog veka, upuivala na neku vrstu

nezavrene knjige i otvorenog dela. Putopis se, naime, ne okonavapievim povratkom u Zagreb, ve poslednje stranice za mestoradnje imaju jo uvek Moskvu; naruena je osnovna formula anra, unarativnom okviru nedostaje onaj trei, poslednji lan tradicionalneputopisne sheme: polazak na put -raznorazne avanture i peripetijeglavnog junaka - povratak kui (shema utvrena jo u epu oGilgameu i Odiseji). Ciklus potrage i ispunjenja nije, dakle, do krajaokonan, naratorski subjekt nije jo iscrtao pun krug i postigaosmirenje radi kojeg je i poao na putovanje.

... Slino kao i kod mnogih drugih pisaca malih kultura, to e usudgeografskog prostora i kod Krlee poprimiti ne samo vid svojevrsneopsednutosti istorijom nego i obrnuto: istorijska pitanja kod njeganeretko trae razreenje u geografiji. Kako ovaj putopisac belei jou Berlinu, pred njim se, u otroj formi, ve na poetku putovanja

ZORAN

JANJIPUTOVANJE U

SRCEUTOPIJE

(MOSKOVSKIDANIKRLEE IBENJAMINA)odlomci


38/60

laboratoriji gde je enciklopedijsko podvrgnuto alhemijskom Na najviem mestu u prustovskoj hijerarhiji oseta stoje mirisi (u


39/60

37

laboratoriji, gde je enciklopedijsko podvrgnuto alhemijskompostupku transmutacije kroz poetsko, kao krajnji rezultat pojavljujese jezik potpuno nove strukture i kompaktnosti, kadar da se nosii sa najveim evropskim temama; no da bi savladao te teme, da bise uopte uhvatio u kotac s njima Krlea je prvo morao da izmisli

jedan sasvim novi jezik i u tome lei njegova maestrija, u tomsuverenom ovladavanju i slobodi nad materijalom ostvarenim, presvega i iznad svega, kroz jezik. Snagom novoizgraenog jezika -svog jezika - Krlea je uhvatio korak sa ritmom vremena, sa hodommodernog sveta, odvojivi time u isti mah svoju linu sudbinu odprokletstva usko nacionalnog i zaviajnog i trijumfalno zakoraiviu veliku arenu evropske knjievnosti.Uzmite i otvorite nasumce bilo koju stranicu iz Izleta u Rusiju ;silina jezika kojom je ova knjiga napisana vibrantna je kao eho, kaozvonjava u katedrali, u toj meri da italac osea kao da iskoraujenekud van, negde iznad gde je vazduh veoma razreen i gde se jeziksupralingvistikom snagom, u kaskadama, oburvava u tamnu zonuone prvobitne Rei iz koje je sve i nastalo; osea se da je pesniksreno pronaao svoj instrument. Ili moda pre obrnuto: instrument(jezik) naao je svog pesnika.

...

Stoga ne treba da udi to je Krlein ulazak u Moskvu u znaku

Prusta; u sinestaziji boja, mirisa i zvukova krije se najbolji klju zaotvaranje prostora seanja, ali i mogunost da se, nepomuenapogleda, ue u srce utopije. Dok moskovskim bulevarima odjekujunjegovi koraci njega titi neka neodreena alost, a razlozi te alostilee u mirisima i bojama koji ga tamo doekuju: "Tako je moj prviulazak u Moskvu ispao alostan.

Kako sam nogom dodirnuo moskovsko tlo, odmah, u prvom trenutku,sa terase vindavskog kolodvora, namirisao sam alost. Mirisalo

je po snijegu, vrane su graktale sa zlatnih lukovica jedne ruskecrkve, a nedaleko kao da su se pripalile prnje: zrak je bio zasienoporim vonjem spaljena sukna". itave uvodne stranice ispisanesu prustovskim rukopisom na temu intenzivnog doivljaja tuge ipotitenosti da bi posluile kao priprema za ono to e ga tamo,na ulicama obeanog Novog Jerusalima i Treeg Rima, doekati iceo taj uvod zapravo ima za cilj samo jedno, da naglasi kako onulazi u Moskvu kao pesnik, irom otvorenih oiju, kao prustovskiemisar obuzet zvucima, mirisima i bojama, u krajnjoj liniji kao dete.

Na najviem mestu u prustovskoj hijerarhiji oseta stoje mirisi (unjima lei tajna onog jesenjeg alobnog timunga i raspoloenja),potom dolaze zvuci, same boje i osvetljenje, a dodate li k tome iprizor jevrejskog grobara, crne brade, u crnom kaftanu, kako sabelo ofarbanim mrtvakim sandukom u krilu putuje saonicama

zavejanim moskovskim ulicama, onda je poraavajui utisak zanekoga ko je po prvi put doputovao u novi grad potpun, njegovasvest se tada "zaogrnuta tekim mirisima i tmurnim bojama zatvarakao riblje krge u blatnoj vodi".

Kontemplacija vremena", po reima Simon Vej, klju je za ljudskiivot", a ta se misao, budui da trai dodatno razjanjenje, daljerazvija i nastavlja ovako: Dve stvari ne daju se svesti ni na kakavracionalizam: vreme i lepo. Za tajnu lepog, kao putokaz, kao lux intenebrisKrlea odabira umetnost, tu su lepota i prolaznost nekogtrenutka osvetljeni pesniki, jednim od nekih raspoloivih naina,npr. prustovskim poniranjem u uspomene, ali nikad racionalnoi jednostrano, nikad predvidivo, dakle vodei uvek rauna datajna koju pominje Simon Vej ne bude naruena. Meutim, u sferivremena, pozivanjem na principe istorijske nunosti i sukcesijuistorijskih formacija koje se neumitno smenjuju dospevamo ve uoblast teleolokog, racionalnog i predvidivog, i otud i ta podvojenost

kod Krlee - jer nije ostao veran onoj drugoj polovini jednaine, kojanalae i to da tajna vremena mora ostati netaknuta. Duboki jazkoji razdvaja te dve sfere - naime, suprotnost izmeu imanencijei transcendencije, akcije i bivstvovanja - predstavlja oiljak samogveka, u tome lei i ona glavna antinomija to razdire ne samo ovogkonkretnog pisca nego i celu epohu. (Lasieva poznata figura o"antitetikoj vrteci" koja skrozira Krleino stvaralatvo kao osasmisla tana je samo na nekom najuoptenijem planu, utoliko kolikobi se dala primeniti i na neke druge pisce iz prve polovine XX veka;

veliki profet tog dubinskog rascepa ljudske misli koji kao da jevidovito naslutio tok koji e svet uzeti bio je Dostojevski, itav vekranije; ako se na nekoga gorenavedena "antitetika vrteka" moeprimeniti, onda je to, pre svega, na njega.)

U Lenjinovom mauzoleju, u centru Moskve, gde tiho prolazekolone hodoasnika nove vere, pred balzamovanim truplom Voe,kraj ijeg staklenog sargofaga, sa svake strane, straari po jedan

crvenogardejac, Krleina prustovska kontemplacija i unutarnji


40/60

38

g j , p p j jmonolog prestaju, a na njihovo mesto (deava se to ve nakonto ga je proao prvi ok pri susretu sa sovjetskom stvarnou)sada dolazi revolucionarni aktivizam i istorijska volja. Njegovo jeitanje sumranog, podzemnog prostora mauzoleja, smetenog na

dubini od nekih etiri metra pod zemljom, gotovo religiozno, kaosakralnog mesta gde su u toku pripreme za odigravanje novog udaukrsnua i gde se sve izvre u svoju bizarnu suprotnost: revolucijapostaje nova religija, a Lenjin njen apostol i propovednik (roeniz legitimnog braka Marksa i Engelsa). Gardisti kraj prepariranogLenjinovog tela stoje kao neka vrsta mrtve strae pored Hristovoggroba "u noi izmeu Velikog petka na Veliku subotu", a sam Lenjin,to lei tu kao mrtvac i votana lutka "ije se nosnice late od dahasmrti" prerasta u princip aktiviteta, novog Hrista osloboditelja koji,iako mrtav, "i dalje postojano i tvrdoglavo agitira u interesu svojepartije". Pri tom je taj aktivni mrtvac, agitator i iskupitelj radnikeklase u getsemanskoj noi moskovskog granitnog mauzolejauskrsnuo ne kao duh ili golub, ve kao delatni princip to lei uosnovama nove vere - kao parola: "... kao parola da samo jedinstvoproleterijata moe spasiti svijet od novih katastrofa". itave studijenapisane su o tom ambigvitetu ideolokog i umetnikog kod Krleei na tu temu nema se, zacelo, mnogo ta novog rei ni dodati, madabi, u praktinom pogledu, moda najbolji savet pri itanju ovogpisca glasio: u potpunosti uvek odbaciti sve ono ideoloko kod

njega, a bez rezerve prihvatiti ono umetniko. Srena je okolnostto se te dve sfere iskljuuju i to ih je lako razdvojiti; uostalom,ideoloko kod ovog pisca nikad ne zadire u umetniko, mogu je

jedino obrnut sluaj.

...

alost bi, dakle, bila pravo ime za stanje u kojem protiu prviKrleini dani u Moskvi. Njegov je izvetaj umetniki i faktografski

potpuno verodostojan, nemilosrdan i tvrd, nema tu ni traga onimplaljivim prenemaganjima "stare usedelice ida" koji e posetitiSSSR nekih desetak godina posle njega (to e rei, u vreme kad suve bile izvrene najvee istke, Gulag i Sibir predstavljali najeeturistike destinacije za stanovnitvo nad kojim je sprovoenplanski teror, deportacije i iznurivanje glau), a francuski pisac osvojim iskustvima pie ovako: "U neposrednom kontaktu s radnimljudima, na gradilitima, u fabrikama ili odmaralitima, u parkovimakulture, uivao sam u trenucima duboke radosti. Oseao sam kako

Documents

IZLET U RUSIJU (Krleža, publikacija)