Godišnje se poruši 900 000 000 stabala za proizvodnju papira.

- ako recikliramo samo novine možemo godišnje spasiti 250 000 000 stabala,- otpadni papir možemo reciklirati do 7 puta, - recikliranjem štedimo: šume, vode, el. energiju,

Godišnje se proizvede 185 mi-lijardi staklenih boca dok njih

100 milijardi završava u otpadu ili u okolišu

- stakleni otpad je nerazgradivi i time je važno da se reciklira,- staklo je 100% reciklabilno i može se bez-broj puta prerađivati,- recikliranjem štedimo prirodne sirovine (pijesak, vapnenac),- smanjujemo za: 25% el. energiju, 20% onečišćenje zraka i vode i za 50% optereće-nost odlagališta,- recikliranjem 1 staklenke uštedi se dovolj-no energije da se TV gleda 3 sata.

Recikliranju metalnog otpada dovoljno je 6 tjedana da se po-novo nađe u trgovini kao novi

proizvod- recikliranjem smanjujemo: za 44% kruti otpad, do 75% el. energiju, do 86% štetnih plinova i do 76% onečišćenja voda,- metal odbačen u okoliš onečišćuje isti za sljedećih 500 godina,- reciklirati se mogu više puta aluminij i če-lik recikliranjem 1 limenke od aluminija šte-dimo dovoljno električne energije da se TV može gledati 3 sata,.

Godišnje se u svijetu proizvede 7 milijardi tona plastike

- svako odlaganje u okoliš ili vode po-gubno je za cijeli biljni i životinjski svijet i zdravlje ljudi,- plastici je potrebno da se razgradi 500 go-dina- recikliranjem 1 plastične boce uštedi se dovoljno energije da 60W žarulja svijetli 6 sati- za povratnu ambalažu možete dobiti na-knadu od 0,50 kn po komadu.

Godišnje se proizvede 54 000 000 tona EE otpada

- opasan otpad (živa, olovo, arsen, kad-mij, krom…),- na odlagalištu završi oko 35 000 tona EE otpada i svake se godine povećava za 10%,- recikliranjem se osigurava: očuvanje ljud-skog zdravlja, prirode, biljnog i životinjskog svijeta, smanjenje onečišćenosti zraka, vode i tla i štedimo el. energiju.

Godišnje se skupi više od 100 tona lampiona na području Međimurske županije koji u

konačnici završi na odlagalištu otpada

- zbog svojih komponenta lampioni su NE razgradivi (sastoje: metal, plastiku i parafin),- u Hrvatskoj ne postoji tvrtka (oporabitelj) za zbrinjavanje lampiona,- sortirani, prešani i izbalirani lampioni zbog visoke cijene zbrinjavanja van Hrvatske če-sto završavaju na odlagalištu što ne dopri-nosi konceptu bez otpada – Zero Waste

R E C I K L A Ž N O J E VA Ž N O !

JESTE LI ZNALI?

Recikliranje je proces prikupljanja i izdvajanja materijala iz otpada i njego-vo ponovno materijalno korištenje na način da se pretvori u nove proizvode.

Koje su koristi od reciklira nja?

- Recikliranjem produžujemo predme-tima trajanje - Smanjujemo onečišćenje okoliša, živi-mo u čišćem svijetu

- Smanjuje se količina otpada koji se šalje na odlagališta otpada

- Štiti se prirodne resurse kao što su drvo, voda i ostali minerali

- Povećava se ekonomska sigurnost korištenjem domaćeg izvora materijala

- Sprječava se onečišćenje tla, vode i zraka jer se smanjuju potrebe za novim sirovinama

- Štedi se energija

- Pomaže u otvaranju novih radnih mjesta (cca 10.000 tona otpada otvara novih 240 radnih mjesta).

R E C I K L A Ž N O J E VA Ž N O !

Sto je recikliranje?PREDMETI IZ DOMAĆINSTVA KOJI SE MOGU RECIKLIRATI

- Baterije i akumulatori, - Biootpad, -EE otpad - Građevinski otpad, - Metal, - Papir, - Plastika, - Staklo.

PAPIR se može 7 puta reciklirati! Time čuvamo šume, vode, štedimo el-ektričnu energiju.

STAKLO je nerazgradivo, ali je 100% reciklabilno! Može se prerađivati bez-broj puta.

METAL bačen u okoliš ostaje tamo 500 godina! Metali poput aluminija i čelika mogu se više puta reciklirati.

PLASTIKA se razgrađuje 500 godina!

R E C I K L A Ž N O J E VA Ž N O !

Akumulatore – besplatno predati na reciklažno dvorište ili predati proda-vatelju (npr. trgovina) i posjedniku (npr. servis) koji su dužni preuzeti otpadne akumulatore kakve imaju u svom prodajnom programu, bez naknade i obveze kupnje za krajnjeg korisnika i bez obzira na proizvođača.

Baterije – besplatno predati na re-ciklažno dvorište1 ili odložiti u spremni-ke crvene boje namijenjene odvojenom skupljanju otpadnih baterija u većim tr-govačkim centrima.

Lijekove i prazne bočice od lijekova - besplatno predati u ljeka-rnu. Sve ljekarne dužne su imati konte-jner za skupljanje starih lijekova.

EE (elektronički otpad) te CD, DVD i video uređaji - preda-ti ovlaštenom sakupljaču ili besplatno odvesti na reciklažno dvorište.

Fluorescentne cijevi, žarulje, svjetiljke – smatraju se opasnim otpadom te se predaju ovlaštenom sakupljaču ili besplatno odvesti na re-ciklažno dvorište.

Papir (novine, prospekti, stari računi, pošta, podlošci za jaja, kartonske kutije) – odlažu se u za to predviđene kontej-nere ili vreće.

Plastika (plastične boce bezalkohol-nih pića, omekšivača, šampona) - po-trebno skinuti čepove prije odlaganja te vratiti prodavatelju i odlažu se u za to predviđene kontejnere ili vreće.

Staklo (prazne staklenke i boce svih boja) - vratite prodavatelju i odlažu se u za to previđene kontejnere ili vreće.

Biootpad (kore i ostaci od voća i povrća, talog kave i čaja, ljuske od jaja, lišće, trava, granje)- odlažu se u za to predviđene kontejnere ili kompostište.

KAKO ZBRINUTI

- Organski otpad u odlagalištima st-vara metan koji je snažan staklenički plin. Upravo kompostiranjem ostataka hrane i ostalih organskih tvari dolazi do značajnog smanjenja emisija metana. - Kompost smanjuje i u nekim sluča-jevima uklanja potrebu za upotrebom kemijskih gnojiva. - Kompost može pomoći u pošumlja-vanju, obnavljanju močvarnih staništa i nastojanjima oživljavanja staništa na način da obnavlja zemljišta oštećena erozijom. - Kompost je znatno jeftiniji i prirodniji postupak obnavljanja onečišćenog tla, vode i zraka, od konvencionalne tehnologije - Kompost se može koristiti za sanaciju tla zagađenih opasnim otpadom na ekonomski učinkovit način. - Kompost može uništiti 99,6% indus-trijskih isparljivih organskih kemikalija (VOC) u kontaminiranom zraku. - Kompost povećava zadržavanje vode u tlu.

ŠTO JE ORGANSKI OTPAD I OD ČEGA DOBITI KOMPOST?

- Ostaci od povrća i voća,

- Ljuske od jajeta,

- Suho lišće i granje te kora drveta,

- Uvelo cvijeće,

- Talog kave i vrećica za čaj,

- Usitnjeni slojevi papira, kartona te ambalaže od jaja,

- Pepeo,

- Vuna, pamuk

ŠTO SE NE STAVLJA U KOMPOST?

- Bolesne biljke ili biljke tretirane pes-ticidima,

- Ostaci kuhane hrane,

- Lijekovi, lakirano drvo te ostali proiz-vodi koji sadrže kemikalije,

- Gume, plastika, kamen, staklo, stiro-por i sl.,

- Meso, kosti te mliječni proizvodi,

- Pelene,

- Masti i ulja.

Z A Š T O J E K O M P O S T VA Ž A N ?

v v