Jevrejski Glas Mart 2014

GLASILO JEVREJSKE ZAJEDNICE BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, mart 2014. adar-nisan 5774.

broj 61.

2 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 3

04. juni

AVUOT18. juni

Hodoae na grob Moe Danona

15. april

PesAh28. april

JOM HAOA01. maj

Porodini seminar-Kadovo

VIJESTI IZ PREDSJEDNITVA JEVREJSKE OPTINE 3.strBoris Koemjakin

DAN SJEANJA NA RTVE HOLOKAUSTA 6-7.strKlara Pelja

OmLADiNSKi Ex - YU SEmiNAR SARAJEVO 2014 8-9.strVladimir Andrle

mLADE JEVREJSKE DiPLOmATE 10.strDario Atijas

mOJE PUTOVANJE U izRAEL 18-19.STRRenata Debeljak

JEVREJSKi iDENTiTET iLi KAKO ZNAMO DA SMO TO TO JESMO 21. strEli Tauber

Izlazi etiri puta godinjePublished four times a year

Broj 61.mart, 2014.

Jevrejski glas(Izdava: Jevrejska zajednica Bosne i

Hercegovine)

Jewish voice(Publisher: Jewish

Community of Bosnia and Herzegovina)

Izdava/PublisherJevrejska zajednica

Bosne i Hercegovine

Glavni urednikEditor-in Chief:Jakob Finci

Odgovorni urednik:Pavle Kaunitz

Redakcijski kolegij: Boris Koemjakin, Elijas Tauber, Pavle Kaunitz,

Klara Pelja

Dopisnici iz inostranstva:eljko Kuinovi-aja,

Aron Albahari

Fotografije: Mario Kabiljo,

Elijas Tauber, Tomo Radovanovi

Fotografija na naslovnoj strani: Tomo Radovanovi

Lektor: Gordana Girt

tanparija: BlIcdruK, Sarajevo

DTP:Sran Ninkovi

Adresa urednitvaEditorial Staff Addres:

Jevrejska optina Sarajevo za Jevrejski glas

Hamdije Kreevljakovia 5971000 Sarajevo

tel. 229-666 229-667

Rjeenjem Ministarstva obra zovanja, nauke,

kulture i sporta Vlade Fe deracije

Bosne i HercegovineJe vrejski glas je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 279, dana 22.4.1993. godine

E-mail: [email protected]

U ovom broju Ukratko...

U prethodnom periodu, Predsjednitvo Jevrejske optine u Sarajevu je odralo dvije sjednice na kojima je razmatrana aktuelna problematika u radu Optine, s posebnim osvrtom na finansijsku situaciju u periodu iza nas i periodu koji nam predstoji. Naime, obzirom na optu besparicu i lou perspektivu koju moemo oekivati i u narednoj godini ili godinama koje predstoje, ovom prilikom ukazano je na injenicu da ne moemo oekivati znaajniju finansijsku pomo od bilo koje razine dravne ili lokalne vlasti. Istini za volju, ni u prethodnim godinama ovaj vid pomoi nije bio znaajan, ali je ipak bio prisutan sa stalnom tendencijom smanjenja. Naalost, prethodna godina je bila godina minimalne, simboline pomoi na koju vie u svojim planovima ne moemo raunati.

Od aktivnosti koje valja posebno pomenuti su napori koje ulaemo na kulturnoj prezentaciji jevrejskog

stvaralatva, ali i afirmaciji kulturne istorije naeg naroda, te smo uz Dan sjeanja na rtve Holokausta ponovno u naoj galeriji Novi Hram postavili izlobu Logor akovo, iji autor je Maestro Lea i koju emo u mjesecu junu, uz posjetu i komemoraciju na jevrejskom groblju akovo, postaviti u odgovarajuem prostoru grada akovo, sa eljom da njenu prezentaciju ponudimo i drugim jevrejskim zajednicama bive nam zajednike domovine.

Razmatrajui stanje sredstava koje uspijemo sakupiti iz osnova lanarine ili samodoprinosa, te priloga lanova i prijatelja Optine, konstatovali smo da bi realizacija i dinamika naplate lanarine mogla biti i bolja i znaajno vea, ali da i finansijska situacija i starosna struktura lanstva ne garantuje

neki boljitak u ovom segmentu.

I na kraju, jo uvijek ne znamo koliki e biti ovogodinji budet koji e nam odobriti JDC za nau Optinu i jevrejske optine u Bosni i Hercegovini, ali nemamo mnogo razloga za optimizam, jer iz nezvaninih informacija saznajemo da je i JDC u stanju rezanja mnogih trokova, te izmeu ostalih i sredstava pomoi jevrejskim zajednicama.

BETONIRAN PARKING PROSTOR Prije vie od godinu dana, nakon to smo postavili kapiju sa elektronskim

zatvaranjem zbog potreba ureenja parking prostora, izvrili smo asfaltiranje staze /ulaza/ u parking prostor uz zgradu nae sinagoge.

Nakon izvrenih radova poeli smo s naplatom parking mjesta za nae lanove koji svakodnevno borave i rade u Optini ili La Benevolenciji.

Nakon otplate investiranih sredstava, u narednom periodu smo izvrili betoniranje prostora gdje se vozila nalaze u stanju mirovanja, naravno sada sakupljenim sredstvima od uplata za koritenje parking mjesta.

Na ovaj nain obezbijedili smo kvalitetno parkiranje vozila koja svakodnevno nai lanovi parkiraju u krugu Optine, te omoguili da i gosti nae Optine mogu za vrijeme posjete vozila parkirati u naem krugu, obzirom da je ranije parkiranje za goste bio veliki problem.

VIJESTI IZ PREDSJEDNITVA JEVREJSKE OPTINE


Potovani itaoci, svi mi ovih dana razmiljamo, vie ili manje, o dogaajima koji su u posljednje vrijeme, ako nita drugo, uzdrmali abokreinu u kojoj ivimo ve dvadeset i kusur godina (ukoliko se to uopte moe smatrati dostojnim i dostojanstvenim ivotom po mjeri ovjeka).

Bilo kako bilo, sve to se ovih dana deava u nama i oko nas je ve vieno na ovim naim prostorima. Pogledajte zato dragi nai itaoci redove koje je davnih dana napisao na nobelovac Ivo Andri prije sedamdeset i vie godina u poznatom romanu Gospoica.

Ah da, i ne gubite nadu .....

Umjesto uvodnika Umjesto uvodnika

Sedmog februara Rusi su paljenjem olimpijskog plamena u Soiju otvorili Zimske olimpijske igre.

Mi smo istog dana u Tuzli i Sarajevu paljenjem optinskih, kantonalnih i federalnih zgrada otvorili BH igre bez granica.

Proljee je kalendarski stiglo 20. marta. Osim nekih uznemirujuih naznaka bosanskohercegovako proljee jo nije poelo.

Pitanje je i da li e?

Da uvozimo vie no to izvozimo opte je poznata injenica. Kako bi se ova situacija promijenila, pokuali smo graanske nemire iz bonjakog dijela Federacije izvesti u Republiku Srpsku. Preko Nia valjda zbog poreskih olakica.

P.K.

Treba da naiu dani kao to su ovi pa da se pravo vidi ta sve ivi u ovoj varoi koja je prosuta kao aka zrnja delom po strmim padinama okolnih brda, delom u ravnici oko reke. Treba da se desi ovako neto kao to se juer desilo, pa da se razgoliti sve to se krije u ovim ljudima koji inae rabotaju ili dangube, rasipaju ili sirotuju po strmim i krivudavim mahalama koje lie na vododerine.

Kao svaka orijentalna varo, Sarajevo ima svoju fakir-fukaru, to u ovom sluaju znai svoju rulju koja ivi desetinama godina povuena,

ratrkana i prividno pripitomljena, ali koja se u ovakvim prilikama, po zakonima neke neznane drutvene hemije, odjednom sjedini i bukne kao pritajeni vulkan, rigajui oganj i blato najniih strasti i nezdravih prohteva. Tu masu lumpenproletarijata i sitnog, gladnog, graanstva sainjavaju ljudi razliiti po svojim verovanjima, navikama i nainu odevanja, ali jednaki po unutarnjoj uroenoj i podmukloj surovosti i divljini i niskosti svojih nagona...

...esto im i ceo vek proe, a da im se ne prui prilika da tu mrnju ispolje u svoj njenoj sili i strahoti; ali kad god se pokoleba ustaljeni red stvari i razum i zakon budu suspendovani na nekoliko sati ili dana, onda se ta rulja, odnosno jedan njen deo, naavi najposle valjan povod, izliva na ovu varo, poznatu inae zbog svoje uglaene ljubaznosti u drutvenom ivotu i slatke rei u govoru.

Tada sve one dugo zadravane mrnje i pritajene elje za ruenjem i nasiljem, koje su dotle vladale oseanjima i mislima, izbiju na povrinu i, kao plamen koji je dugo traio i najposle dobio hrane, zagospodare ulicama, pljuju, ujedaju, lome, sve dok ih neka sila, jaa od njih, ne suzbije, ili dok ne sagore i malaku same od svoga besa.

Zatim se povlae, kao akali podvijena repa, u due, kue i ulice, gde opet ive godinama pritajene, izbijajui samo u zlim pogledima, runim uzreicama i opscenim pokretima.

Taj sarajevski bes mrnje, koji stoleima neguju razne verske ustanove, kome pogoduju klimatske i drutvene prilike, a podrava ga razvoj istorije, izbio je sada i sruio se na ulice modernog dela grada koje su graene sa drugim pretpostavkama, za drugaiji red i nain ophoenja.

Ivo Andri Gospoica - roman

Protesti u Bosni i Hercegovini

(februar 2014)


brojne lanove Jevrejske zajednice Komemoraciji su prisustvovali predstavnici drutveno - politikih i vjerskih zajednica. Prisutnima se prvo obratio Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, a potom i Bakir Izetbegovi, lan Predsjednitva BiH, istaknuvi u svojim govorima koliko je

vano ovo podsjeanje posebno za generacje mladih, da se ovaj zloin i nevine rtve Holokausta nikad na zaborave. Na kraju Komemoracije prikazan je dokumentarni film Sudbina mi nije dala da odem Jakova Sedlara, o udesnom putu jednog pisma majke koja se iz logora Therezienstadt oprata sa sinom.

Isti film je uz dozvolu autora, emitiran na Dan sjeanja na rtve Holokausta u prime - time terminu BH televizije.

Univerzitet u Sarajevu

I akademska zajednica je obiljeila 27. januar

U povodu obiljeavanja 27. januara Meunarodnog dana sjeanja na rtve Holokausta bila je u sveanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu odrana tribina i postavljena izloba Od Bosne do Auschwitza o zatoenicima koncentracionih logora sa dokumentima o tome.

Izlagai su bili prof. dr. Smail eki, direktor Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava i redovni profesor Fakulteta politikih nauka Univerziteta u Sarajevu, dr. Elijas Tauber, Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava i prof. dr. Ismet Dizdarevi, emeritus Univerziteta u Sarajevu.

Vijesti iz optina HolokaustPripremila: Klara Pelja

Odlukom Generalne skuptine Ujedinjenih nacija 27. januar obiljeava se kao Meunarodni dan sjeanja na rtve Holokausta, jer je tog dana, 1945. godine osloboen najvei i najstraniji kocentracioni logor, Auschwitz (Auvic).Taj datum prihvaen je i u naoj dravi i ve se osmu godinu obiljeava u zajednikoj organizaciji Vijea ministara BiH i Jevrejske zajednice BiH.

I ove godine ovaj dan dostojno je obiljeen nizom manifestacija.

Delegacije Predsjednitva BiH, Vijea ministara, opine Centar i Novo Sarajevo, Demokratske fronte i Jevrejske zajednice poloili su vijence na Jevrejskom groblju Borak u Kovaiima.

U foajeu Jevrejske optine Sarajevo tom prilikom postavljena je izloba o Logoru Auvic.

Centralna komemoracija rtvama Holokausta odrana je u sarajevskoj Jevrejskoj optini.Uz

DAN SJEANJA NA RTVE HOLOKAUSTA

NOVI PREDSJEDNIK - STARE BRIGE

U Jevrejskoj optini u Zenici, zbog naruenog zdravlja, dosadanji predsjednik, slobodno moemo rei alfa i omega jevrejskog prisustva u tom gradu, na Jakob Montiljo je zamolio lanstvo te Optine da ga razrijee dunosti i izaberu novog rukovodioca. Za novog predsjednika Jevrejske optine izabran je gospodin Josip Udiljak, kojem ovim putem i estitamo na izboru, sa eljom da nastavi i intenzivira aktivnosti na prezentaciji jevrejskog kulturnog identiteta u tom gradu, te da se aktivno ukljui i u rad prole godine osnovanog Odbora za meureligijsku saradnju Meureligijskog vijea BiH u Zenici.

Podsjeanja radi, ovakav Odbor u kojem participiraju i lanovi naih jevrejskih optina osnovan je u Banja Luci i Doboju, a u ovoj godini predstoji i njegovo osnivanje u Tuzli.

DOPISNITVO SRNE DOBILO ZAHVALNICU JEVREJSKE OPTINE

Predsjednik Jevrejske optine u Doboju, Sorel Blagojevi, uruio je specijalnu zahvalnicu dopisniku Novinske agencije Republike Srpske Srna u Doboju, Petru Burgeru, za saradnju i sveukupnu pomo u radu Jevrejske optine u ovom gradu.

Ovo je mali znak zahvalnosti dobojskom dopisnitvu i cjelokupnoj redakciji Srne, koji su od prije petnaestak godina javnost obavjetavali i time ih upoznavali o radu Jevrejske optine, kao i o saradnji sa lokalnim organima vlasti i

graanima Doboja, rekao je Blagojevi na prijemu u Dobojskoj jevrejskoj optini.

Blagojevi je na prijemu, kojem je prisustvovao predsjednik Saveza nacionalnih manjina regije Doboj, Dragan Markovi, i dvadesetak lanova Jervrejske optine, podsjetio da se priznanje Agenciji Srna dodjeljuje povodom obiljeavanja 10 godina od izgradnje Jevrejskog kulturnog centra Hram mira sa sinagogom u ovom gradu.

O radu i aktivnostima Dobojske jevrejske optine i njenih lanova, zahvaljujui informacijama `Srne`, upoznato je cjelokupno drutvo, ne samo u Republici Srpskoj i BiH, ve i u cijelom svijetu, rekao je sekretar ove optine Dario Atijas.

U Tuzli je 26.03.2014.g, na inicijativu MRV BiH osnovan Odbor za meureligijsku saradnju OMS na kojem su uestvovali predstavnici tradicionalnih crkava i vjrskih zajednica u BiH.Islamska vjerska zajednica je delegirala prof. Mensura ef.Husia, pomonika direktora za nastavu u Behram-begovoj medresi u Tuzli, Rimokatolika crkva veleasnog Vlatka Rosia, v.d. dekana Tuzlanskog dekanata i ravnatelja Katolikog kolskog centra u Tuzli. Ispred Srpske pravoslavne crkve je bio preasni jerej Milo Trii, paroh prvi tuzlanski, a ispred Jevrejske zajednice BiH Marina Rajner, predsjednica Jevrejske optine Tuzla.

Prisutni predstavnici su upoznati sa Pravilnikom i funkcionisanjem Odbora. Planirane su aktivnosti za 2014.s tim da je prvi iri susret zakazan za 10.04.2014.


U periodu od 23.01. 26.01. 2014. godine, u Napretkovom domu na Trebeviu, odran je esti po redu, tradicionalni, Seminar za djecu i omladinu jevrejskih optina sa prostora bive nam drave.

Ove godine smo imali 33 uesnika iz Republike Srbije, Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.

Tema Seminara je bila Jevrejsko putovanje gdje su uesnici imali priliku da naue vie o historiji, tradiciji i obiajima jevrejskih zajednica iz regiona. Ove godine, koncept predavanja je bio takav da je svaki vaspita ujedno bio predava i radioniar.

Pored predavanja i radionica, imali smo i izlet u Sarajevo gdje smo obili Jevrejsku optinu Sarajevo, Jevrejsko groblje na Vracama, Stari Hram i Galeriju Novi Hram gdje smo pogledali izlobu akovo autorice Lee Maestro.

Predavai ove godine su bili: Nives Beissmann (Osijek), Tamara Bing (Zagreb), Andrea Andrle (Sarajevo), Vedran Vajnberger (Sarajevo), Iva Rajevi (Beograd) i Simona Jablanov (Novi Sad). Za sport je bio zaduen eljko Beissmann (Osijek), za ples Nives Beissmann (Osijek) i za art radionicu Anna Koemjakin (Sarajevo).

Ovom prilkom bi se eljeli zahvaliti Jevrejskoj optini Sarajevo za bezuslovnu podrku, kao i naim stalnim sponzorima, Connections-u i JDC-u.

Vladimir Andrle

Omladinski seminar Omladinski seminar

Omladinski ex - Yu seminar Sarajevo 2014

IZ BOHORETETradicionalna osmomartovska

ajanka odrana je 5. marta u velikoj sali Jevrejske optine. Uz nae goe, predstavnice drutava Cankar, Prosvjeta, Napredak, Preporod Kolo srpskih sestara i NO Renesansa okupilo se oko stotinjak ena koje su uz skromno posluenje uivale u druenju i prigodnom programu. Naa goa, poznata glumica Minka Mufti govorila je odlomak iz knjige Arijane uline ta svaka ena treba znati o onim stvarima to je izazvalo salve smijeha prisutnih. Timur Vili, uenik II razreda Muzike kole u klasi profesorice Sanje Vilov - Bejdi je uz klavirsku pratnju korepetitorice Belinde Krni otpjevao nekoliko arija iz opera Aida Giuseppe Verdija i Karmen Georgesa Bizeta. Nakon velikog aplauza koji je dobio za divnu izvedbu Timur je ostao sa nama i bio jedini mukarac u sali. Zabava je nastavljena uz bogatu tombolu i veselo askanje do prvih veernjih sati.


Jevrejska optina Novi Sad, nai prijatelji iz Srbije, i ove godine, etrnaesti put za redom, organizovali su tradicionalnu manifestaciju olet u Novom Sadu. Istini za volju, vremenski uslovi nisu dozvolili lanovima jevrejskih optina iz Zrenjanina, Subotice, Paneva, te iz Makedonije da nam se ove godine prikljue, ali uprkos tome nije manjkalo veselja, u svima nama bilo je sree to smo ponovo zajedno.

Program olet-a 2014, pored obilatog jela, olet grah s puretinom, naravno, zatim neizbjeni kiseli kupus i na kraju poslastica s makovnjaama i orahnjaama, te ove godine neto

manje pia (valjda zato to smo godinu dana matoriji) imao je i odgovarajui kulturni sadraj i obuhvatao je nastup dvoje muziara, tanije malog ansambla koji nas je pokuao i uspio zabaviti pjesmom, te uprkos godinama rasplesati i razigrati. Ovogodinji nastup novosadske plesne grupe Maajan bio je vie nego uspjean i izmamio je izuzetno dug i glasan aplauz svih posmatraa, a kod nas i al zbog injenice da nemamo kadrovskog potencijala za neto slino.

Aktivistima Jevrejske optine Novi Sad, naroito omladini Novosadske optine dugujemo zahvalnost na nesebninom trudu za uspjean ruak,

za koji je i ove godine bio neophodan savjet, ali i angaman zaetnika ideje oleta i njenog autora Rubena Daja. Svi zajedno, uz aktivnu ensku sekciju Novosadske optine, uloili su veliki napor za koji sam siguran da nije ostao neprimijeen od svakog uesnika pojedinano.

Vano je napomenuti da je nau, sarajevsku grupu sainjavalo 30 uesnika. U Novom Sadu je bila i mala grupa naih prijatelja iz Doboja, te se nadamo da e naredne godine u ovoj manifestaciji uestvovati i lanovi drugih jevrejskih optina iz nae zemlje.

Boris Koemjakin

Diplomatski seminar u Briselu olet 2014

Svjetski jevrejski kongres ugostio je 30 mladih jevrejskih profesionalaca iz 18 razliitih zemalja u Briselu od 26. do 28. januara, 2014. godine, na dvodnevnom treningu iz diplomatije. lanovi jevrejskog diplomatskog kora, programa SJK, sastali su se u evropskoj prestonici da ue o umjetnosti izgradnje i njegovanja odnosa s diplomatama. Bosnu i Hercegovinu na ovom seminaru predstavljao je generalni sekretar Jevrejske optine u Doboju, Dario Atijas.

Cilj diplomatskog projekta bio je da uesnici dobiju potrebne alate za unaprijeenje diplomatskih aktivnosti na dnevnom redu Svjetskog jevrejskog kongresa.

Jevrejske diplomate (JDC), kako ih zovu, sluali su prezentacije koje su predstavili ambasadori i

druge diplomate iz Austrije, Bugarske, Maarske i Izraela, uestvovali su u diskusiji sa dva

vodea novinara iz Brisela i sastali se sa efom protokola Vijea Evropske unije. Osim toga, odrana je diplomatska s i m u l a c i j a , tako da su u e s n i c i mogli vjebati vjetine koje su stekli .

SJK predsjednik, Ronald S. Lauder, domain ruka za uesnike Seminara, podijelio je svoje iskustvo

kao bivi ambasador SAD-a i jevrejski voa sa grupom. Mladi JDC uestvovali su i na ceremoniji odranoj u Evropskom parlamentu povodom Meunarodnog dana sjeanja na Holokaust na kojem se prisutnima obratio i gosp. Lauder.

SJK direktor, Robert Singer, izjavio je: Ovaj seminar je pokazao sinergiju koja postoji irom Svjetskog jevrejskog kongresa, i ja sam uvjeren da e ovi izuzetni mladi ljudi koji su toliko posveeni da rade u ime Izraela i jevrejskog naroda biti kljuna prednost za u SJK u budunosti.

Dario Atijas

Mlade jevrejske diplomate

Druenja na kvalitetan nain


U Prii o Esteri govori se o jednoj eni, koja postaje kraljica Perzije, nakon to se uda za perzijskog kralja Kserksa I (Asuerusa odnosno Ahasuerusa). Ona je za vrijeme svog boravka u Perziji krila svoje jevrejsko porijeklo. Ova pria se u jevrejskoj tradiciji posebno velia za vrijeme praznika Purim. Nakon to je priznala svoje porijeklo, kralj doputa Jevrejima da se brane ukoliko ih neko napadne. Pobjeda Jevreja nad Hamanom, o kojem e te itati u nastavku, i neprijateljima, proslavlja se svake godine za vrijeme praznika Purim, za koji svi Jevreji imaju obavezu da posluaju upravo itanje Knjige o Esteri.

Proijeklo imena Ester

Ima vie izvora koji nam govore kako je Estera dobila ime. Po bibliji, ona je bila porijeklom iz Judeje i zvala se Hadassah, to je ujedno i ime biljke mirta. Ime Estera je dobila tek kada je ula u kraljev harem. Po drugoj prii, tanije iz jevrejske tradicije, Estera je bila lijepa kao nona zvijezda ili astara na grkom jeziku to joj je dalo i ime, dok trei izvori navode da je njeno

ime nastalo od imena boginje Itar (Ishtar). Po drugim i z v o r i m a , ime Estera na heb re j skom jeziku znai s a k r i v e n a . Ba kao to pie u prvom dijelu, ona je sakrivala svoje jevrejsko porijeklo, te je ova injenica nala svoj odraz u njenom imenu.

Pria o Ester po Bibliji

Estera, prelijepa mlada Jevrejka bila je kerka Abigaila iz Benjaminovog plemena, jednog od dva plemena koje je inilo Judejsku

Pripremila: Klara PeljaFotografije: Nada Finci

Purimsko sijelo poelo je kratkim programom koji su zajednikim snagama pripremili mladi i najmlai lanovi nae Optne okupljeni u Maloj kolici. Zajedno su otpjevali nekoliko purimskih pjesmica uz klavirsku pratnju Jasne Kalauzovi koja ih je, naravno i pripremala za nastup. Kratak, ali sladak igrokaz o kralju Ahaveru i kraljici Ester uspjeno su izveli najmlai, na zadovoljstvo svih prisutnih.. A onda defile maski....

Naalost, da nije djece, nekolicine mladih i ponekog starijeg lana koji su se maskirali ne bi ni znali da je Purim. I jo jedno naalost, ovaj put nije bilo izbora najbolje maske to e

demotivisati i ono malo entuzijasta koji se

zduno pripremaju za purimski maskenbal. Istina, Bohoreta je sve uesnike programa nagradila velikom okoladom, ali bi sigurno i za djecu i za mlade, pa i nas starije, izbor i nagrade za najbolje maske bio dodatna stimulacija da se sa vie ara i masovnije pripreme za Purimsko sijelo..Treba zato

posebno pohvaliti maske nekolicine mladih i djece iji su se roditelji potrudili da kreativnim i duhovitim maskama uljepaju ovu veer. Nekada su se nai lanovi mjesecima spremali za Purimsko sijelo, rijetki su bili oni koji bi doli bez maske , a izbor najbolje maske bio je vrhunac zabave. teta, to je malo pokvarilo dojam, inae vrlo uspjenom sijelu.

Uivali smo u druenju uz bogatu trpezu, koju su kao i uvijek pripremile bohoretice, odlinu

muziku i Mireta, te izvanrednu, iznenadnu gou Vesnu Doen iz Zagreba koja nam je svojim prelijepim glasom i predivnim pjesmama uljepala ovu vee . ta rei na kraju, bilo je to jo jedno veselo sijelo, a kau jedna slika vrijedi hiljadu rijei......Pogledajte !!

I BI SIJELO PURIMSKO Pria o Ester


Naa tradicija Uspjean start kulturnog projekta

kraljivnu prije njenog unitenja od strane Babilonaca. Bez roditelja je ivela u Perziji pod starteljstvom svog ujaka Mordehaja, jednog od Jevreja pravednika tj. cadik (tako su se pravednici nazival u hebrejskoj tradiciji).

Kralj Ahavero je tri godine nakon to je stupio na prestolje Perzije, doao na ideju da priredi za svoje podanike zabavu, koja bi trebala da traje oko 180 dana. I priredio je.

Nakon ove duge proslave, kralj priredi jednu manju proslavu, koja je trajala 7 dana. Nju je priredio za stanovnike glavnog grada uana (Jerusalim).

Dok je u enskim odajama te palate, njegova ena, Kraljica Vati, priredila sopstvenu zabavu za uanske ene. Posljednjeg dana njene zabave, kralj Ahavero, nareuje svojoj eni Vati da se pojavi pred mukarcima koji su bili na proslavi, ne bi li se pohvalio njenom ljepotom. Vati se nije pojavila, i zbog toga je Ahavero naredio da se Vati ubije, a to mu je preporuio savjetnik Haman Memuana. Nakon to ga je proao gnjev, Ahavero se osjetio usamljen bez ene. Ahaveroove sluge ga savjetuju da organiziju zabavu na koju e biti pozvane najljepe djevojke iz svih dijelova carstva, da ih dovedu njegovi vojnici i koja se djevojka kralju svidi, da je uzme za kraljicu.

Dok su se druge djevojke trudile i uljepavale parfemima i losionima, u elji da postanu kraljicom, Ester nije inila nita. Kada se Ester pojavila pred kraljem, oarala ga je svojom ljepotom, i on ju je izabrao za kraljicu Perzije. Ahaveroov ministar Haman odluuje da istrijebi sve Jevreje iz kraljevstva. Nakon trodnevnog posta, Estera odlazi kod kralja i moli ga da doe na veeru u njene odaje zajedno s Hamanom. Nakon prve veere, Estera poziva kralja i Hamana na veeru, te obavjetava kralja da je Jevrejka i da je Haman naredio istrebljenje Jevreja iz kraljevstva. Na to kralj odobrava Jevrejima pravo da se brane ukoliko

ih neko napadne te, po nekim izvorima, Jevreji iznose pobjedu nad njihovim neprijeteljima. Pobjeda Jevreja nad njihovim neprijateljima i Hamanom se svake godine obilato proslavlja za vrijeme praznika Purim kad svi Jevreji imaju obavezu da posluaju itanje Knjige o Esteri. Estera u jevrejskoj tradiciji igra ulogu instrumenta pomou kojeg je Bog sprijeio istrebljenje jevrejskog naroda.

O prazniku PurimPurim se slavi svake godine 14-

tog dana meseca adara po jevrejskom kalendaru, koji obino pada krajem februara ili poetkom marta. Kao i Hanuka, i Purim ima vie nacionalni nego vjerski znaaj i spada u grupu praznika koji nisu strogo regulisani u Tori (jevrejskoj Bibliji). U tom smislu,

dozvoljeno je raditi na ovaj praznik, ukljuujui i fiziki rad, iako u nekim dijelovima jevrejske zajednice postoje odreena ogranienja po ovom pitanju.

Prema Knjizi o Esteri. Haman, veliki carski vezir Kralja Ahaveroa planirao je da pobije sve Jevreje, ali je njegov plan bio osujeen od strane Estere, koja je uspela da nagovori Kralja da, umesto Hamana, postavi na mesto

velikog vezira Mordehaja, u to vreme dvorskog slubenika, inae Esterinog rodjaka i ouha. Jevrejiima je najednom bilo omogueno, umesto da budu rtve jedne zloinake zavere, da se obraunaju sa svoim neprijateljem. Dan posle ove pobede je proglaen za praznik gozbe i veselja. Ime praznika Purim potie od rei kocka koja upuuje na bacanje kocke, jer je Haman na taj nain planirao da odredi datum kada e unititi Jevreje. Zla sudbina Jevreja je bila izmenjena zahvaljujui herojskom angaovanju Estere, koja je povela borbu za preivljavanje Jevreja i pravim udom uspela da preokrene dan njihovog unitenja u dan njihovog radosnog oslobadjanja.

Za Jevrejski glasDAJANA ALADUZ

Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno drutvo La Benevolencija pokrenulo je novi program kulturnih aktivnosti pod nazivom 19-og u 19,00. elja je organizatora da ovim projektom u jednom, stalnom terminu publici obezbijedi kvalitetan program muzikih, scenskih, poetskih, filmskih i drugih sadraja iz oblasti kulture.

I ve na startu uspjeh. Da su se

kojim sluajem za Koncert sefardske i panske muzike prodavale ulaznice traila bi se karta vie. Velika sala Jevrejske optine u Sarajevu kapaciteta 120 sjedeih mjesta bila je pretijesna da primi sve ljubitelje dobre muzike.

Izvoai Amina Koldo violina, Belinda Krni klavir, Adnan Alagi-gitara, Vedran Vujica - gitara i Tarik Kamari gitara izveli su Invotation y Danza, Gran Solo op.14 (F. Sor),

Sonatinu (F.M.Torroba) , Romanza Andaluza i Zapatea (Pablo de Sarasate), te premjerno Tri Sefardske kompozicije za violinu i klavir inspirisane bosanskim sefardskim pjesmama Alfi Kabilja.

Slijedei koncert Popularna tango i filmska muzika odran 19.03.2014. godine, u okviru Projekta 19-og u 19,00. Bio je to nastup tria EUDIATES u sastavu: Nikolina olovi-violina, Sara Mii-klavir i Vanja Danilovi-harmonika, koji su izveli vjeto koncipiran porpuri sastavljen od popularne plesne (tango) i filmske muzike.

Svakako moramo pomenuti i veliki doprinos muzikom segmentu Projekta 19-og u 19 profesora Davida Kamhija, kako u izboru samih muzikih sadraja, tako i u izboru vrsnih izvoaa, mahom mladih afirmisanih umjetnika.

Redakcija

19-og u 19 pun pogodak


SOPHiE SCHOLL SOPHiE SCHOLL

U vremenu kada je svaka sumnja u vladavinu Adolfa Hitlera i pobjedu Treeg Reicha bila strogo kanjavana, grupa mladih ljudi okupljenih pod imenom Bijela rua digli su svoj glas u ime istine i pravde. Svoju hrabrost platili su ivotima. Sophie Scholl bila je jedna od njih.

Sophie Magdallena Scholl roena je 09.05.1921. godine u mjestu Forchtenberg u Njemakoj. Sa svojom

porodicom je nakon brojnih seljenja, stigla u Mnchen gdje je pohaala srednju kolu za djevojke.

Sa 12 godina postala je lanica saveza njemakih djevojaka Bund Deutsher Mdel - enski odjel Hitlerove omladine, jer naravno, u to vrijeme je bilo obavezno biti dio takve organizacije. Ono po emu je Sophijina uloga u ovome vana jeste da, za razliku od mnogih, njen inicijalni entuzijazam, jako brzo bio zamijenjen

kritikom reima. Sophie je odrasla u neortodoksnoj njemakoj porodici gdje je sa svojim bratom Hansom uivala slobodu izraavanja. Porodica je bila religiozna ali uvijek otvorena za svaku vrstu razgovora. Takoer, Sophie je kroz svoje odrastanje imala punu podrku oca i prijatelja koji su dijelili kritiki pogled na tadanji reim.

Sophie, 1940. godine, poinje raditi kao uiteljica u vrtiu na Frbel Institutu.

Iste godine, radila je est mjeseci u pomonoj ratnoj slubi kao nastavnica u vrtiu u Blumbergu. Ovaj vojniki reim je bio i jedan od razloga zbog kojeg je poela da mijenja svoj stav u odnosu na nacional socijalizam.

U maju 1942. godine upisuje se na Univerzitetu Ludwig Maximillian u Mnchenu na Odsjek biologije i filozofije.

DIE WEIE ROSE BIJELA RUA

Sophijin brat Hans i njegovi prijatelji vratili su se sa istonog fronta 1942. godine. Zloini Nijemaca, koje su imali prilike da vide, zauvijek su ih promijenili i ujedinili u odluci da neto mora da se uini.

Ispoetka, Hans nije rekao mlaoj sestri da je sa prijateljima formirao antinacistiku organizaciju Bijela rua.

Poeli su sa pisanjem i slanjem letaka na adrese u Mnchenu, ali i irom Njemake. Sophie je ubrzo otkrila o emu se radi i odluila da im se pridrui.

Ukupno su napisali i tampali est razliitih plakata koji su kritikovali Hitlera i nacistiku vladu. Prva etiri su napisali Hans i njegov prijatelj Alex Schmorell, dok je posljednja dva napisao profesor Kurt Huber, jo jedan lan organizacije. Osim plakata, u nekoliko navrata lanovi Bijele rue ispisivali su po minhenskim zidovima poruke Sloboda i Dole sa Hitlerom.

Pripadnike Bijele rue, grupe koja e kasnije postati poznata po svom politikom miljenju i djelovanju, u poetku je povezivala ljubav prema umjetnosti, muzici, knjievnosti,

filozofiji i teologiji.

lanovi Bijele rue, osim Hansa i Sophie, bili su i Inge Scholl, Christoph Probst, Alexander Schmorell, Willi Graf, Jugen Wittenstein i Kurt Huber.

Bili su uzorni njemaki graani srednje klase koji su teili ka visokom obrazovanju. Voljeli su svoju dravu i htjeli su ono najbolje za nju. Za razliku od mnogih drugih u to vrijeme, nisu mogli samo mirno posmatrati ta se deava i pretvarati se da ne razumiju ta se deava oko njih. Sama Sophie je govorila da je svako mogao doi do informacija i da se sve znalo.

Vrsta aktivizma kojom su se bavili lanovi Bijele rue zvao se pasivni otpor, strategija koju su vidjeli kod amerikih studenata koji su se na takav nain borili protiv rasne diskriminacije. Pozivali su Nijemce na pasivni otpor nacistima. Ovaj nain se sastojao od tampanja plakata i letaka koje su dijelili na fakultetu i ostavljali na razliitim adresama, te ispisivanjem grafita u vidu rijei Sloboda na gradskim fasadama.

Njihovo objanjenje za formiranje ovakve organizacije je bilo: Mi pokuavamo pokazati da su svi u poziciji da pridonesu ruenju jednog sistema. To se moe napraviti samo saradnjom mnogo uvjerenih, energinih ljudi koji se slau oko naina koji moraju koristiti. Znaenje ili cilj pasivnog otpora je ruenje Nacionalnog socijalizma i u toj borbi ne smijemo odustati od naeg puta

i akcije. Pobjeda faistike Njemake imala bi nesrazmjerne, stravine posljedice.

18. februara 1943. godine, Hans i Sophie uli su u zgradu Univerziteta sa torbom punom letaka koje su, dok je trajao as i nije bilo studenata, raspodijelili po

hodnicima. Primjetivi da im je nakon

o b a v l j e n o g zadatka ostalo jo letaka, Sophie je shvatila da je teta da ih bace te je odluila da i njih podijeli. Popela se na zadnji sprat zgrade, te posljednje letke bacila da slobodno padaju na pod atrijuma.

Naalost, domar ih je primijetio i odmah prijavio Gestapo-u. Uslijedilo je hapenje i muno ispitivanje. Jedan od lanova, Christoph Probst, je takoer uhapen i procesuiran zajedno sa njima.

Suenje koje je obavljeno nije omoguavalo okrivljenima nikakvu ansu da izbjegnu najgoru kaznu. Ipak, za sve vrijeme procesa drali su se zajedno,

hrabro i ponosno. Zabiljeeno je da je Sophie okirala sudije rijeima:

Neko je poslije svega morao da zapone. Ono to smo mi napisali i rekli, misle i drugi. Oni se samo ne usuuju da se pokau kao to smo mi to uradili. Ja mislim, sada kao i ranije, da sam uradila najbolje za svoj narod. Zato ne alim zbog svojih djela i spremna sam da snosim posljedice koje iz njih proistiu.

Sophie Scholl, njen brat Hans Scholl i prijatelj Christoph Probst, izvedeni su pred zloglasnog suca Rolanda Freislera 22.02.1943. godine, koji ih je proglasio krivim za veleizdaju, te osudio na smrt. Sophije je imala 21 godinu.

Elsa Gebel, koja je dijelila eliju sa Sophie, zapisala je njene posljednje rijei prije nego to je odvedena na pogubljenje:

Tako je sunan dan, a ja moram ii. Ali koliko njih mora umrijeti ovih dana, koliko mladih ivota? ta moja smrt znai ako e zbog naih akcija hiljade biti upozorene. Kako moemo oekivati

da pravednost prevagne, kada jedva da ima nekoga ko bi ponudio sebe individualno za pravednu stvar? U studentskom tijelu sigurno e doi do revolta

Sophie je imala pravo. Nakon njihove smrti, plakati su prokrijumareni iz Njemake u Englesku. Nekoliko miliona kopija baeno je po cijeloj Njemakoj 1943. godine.

uvar koji je bio nazoan smaknuu izjavio je samo par sati nakon izvrenja presude:

Sophie je otila ne trepnuvi okom. Niko od nas nije razumio kako je to mogue. Krvnik je rekao kako nikada nije vidio da je itko otiao u svoju smrt na nain na koji je to ona uinila.

Svojim posljednjim rijeima, koje na najjednostavniji, a istovremeno i najsnaniji nain ilustruju veliinu njene rtve, Sophie Scholl se u istoriju upisala kao heroina. Za posljednjih 70 godina po njoj su u Njemakoj nazvane hiljade ulica i trgova, a slika djevojice sa cvijetom na reveru postala je simbol hrabrosti i otpora.

DJEVOJKA KOJA JE REKLA NE HITLERU

Neko je, najzad, morao da pone. Ono to smo mi pisali i govorili, u to su vjerovali mnogi drugi. Oni se jednostvano

nisu usuivali da se izraavaju onako kako smo mi to inili


Napisala i priredila: Renata Debeljak

Fascinantna zemlja, prepuna kontrasta, bremenita povijeu, kolijevka kultura... nema onoga koga je ostavila ravnodunim.

ak ako vam se Izrael uope ne nalazi meu top destinacijama, ta u svakom moguem smislu impresivna zemlja, malo koga ostavlja ravnodunim. Prvenstveno jer svaki pedalj zemlje i svaki kameni pria neku priu o bogatoj i turbulentnoj prolosti, ali i sama je zemlja iznimno lijepa i prepuna kontrasta.

Puno je toga to se u Izraelu svakako treba vidjeti i doivjeti, pa je ponekad teko napraviti selekciju najvanijih mjesta koja bi u sedam dana, koliko

obino traju ture po Izraelu, trebalo posjetiti. Nae novinarsko putovanje u Izrael organizirala je moja prijateljica i kolegica Paulina Peko alja. Zbog odline organizacije puta i boravka, tijekom estodnevnog putovanja vidjeli smo gotovo cijeli Izrael, osim pustinje Negev i obale Crvenog mora, i obili sve one gradove i lokalitete koji se uvijek nalaze na must see listi, kada se spomene Izrael.

No, za ovu prigodu, prisjetit u se samo posjeta Jeruzalemu i Betlehemu, gradovima tako posebnima i znaajnima za svakoga ovjeka, a ne samo onoga tko se osjea pripadnikom idovske, kranske ili muslimanske vjere.

Odmah nakon to smo sletjeli

u telavivsku zranu luku Ben Gurion izravnim letom iz Zagreba s aviokompanijom Sun Dor, produili smo prema Jeruzalemu koji je od Tel Aviva udaljen svega jedan sat vonje. Nakon smjetaja u hotelu Moriah Classic Jerusalem, udaljenom svega desetak minuta lagane etnje od povijesne jezgre Jeruzalema, znatielja i nestrpljenje da to prije vidimo taj udesni grad ne zadravaju nas puno u hotelu. Nakon to smo se smjestili i veerali, nas nekolicina odlazimo pjeice u veernje razgledavanje.

Primjeujemo kako su svi vaniji idovski objekti zatieni visokim zidovima i bodljikavom icom. Sve to, kao i mladii i djevojke u vojnim odorama, koje moete vidjeti gotovo posvuda, podsjeaju nas da smo u zemlji u kojoj ratno stanje traje vie od 60 godina. No, na jednom raskriju pogreno smo skrenuli i uputili se ravno prema Damaanskim vratima, koja su zapravo ulaz u arapsku etvrt drevnog Jeruzalema, na to nas upozoravaju neki od dobronamjernih prolaznika. Naime, u veernjim satima u spomenutoj etvrti nisu ba oduevljeni ako ugledaju europske turiste, pa se brzim koracima vraamo prema drugom ulazu. Kroz Jaffa Gate ulazimo u idovsku etvrt.

Veer je bila iznimno ugodna, temperature zraka su sredinom studenoga bile oko 19 stupnjeva, a na ulicama je sve vrvilo od lokalnih stanovnika i turista koji su sjedili na terasama kafia i restorana u uskim

Putopis Putopis

uliicama ivopisne idovske etvrti. Ne zadravamo se dugo, jer sutra nas eka cjelodnevno razgledavanje Jeruzalema!

U hotelu primjeujemo i Shabbat elevator, posebnu vrstu lifta koja se nalazi u svim javnim zgradama u Izraelu. To je lift koji se

automatski zaustavlja na svakom katu hotela, jer ortodoksni idovi na dan Shabbat (od petka naveer do subote naveer) ne smiju koristiti nikakvu energiju ili bilo to to proizvodi energiju. To znai da ne smiju kuhati, podgrijavati jelo, gledati tv, javljati se na mobitele, pa ni koristiti liftove, tako da se taj lift automatski zaustavlja na svakome katu, kako oni ne bi morali pritiskati puce. Zamislite onda kako moe biti frustrirajue kada u hotelu sa 22 kata, kakav je bio na, grekom uete u Shabbat elevator !

Iako jedan dan nije nipoto dovoljan da se ak na brzinu posjeti najvanija sveta mjesta Jeruzalema, grada satkanog od idovske, kranske i muslimanske tradicije, uspijevamo ipak obii ona najznaajnija. Autobusom stiemo na Maslinsku goru, odakle se prua fascinantan pogled na Sveti Grad.

Kako religijski turizam obino ide ruku pod ruku sa biznisom i zaradom, tako je i Maslinska gora

puna prodavaa raznoraznih suvenira, beduina koji za one dollar poziraju sa svojom mazgom, a tu su i neizostavne deve iji e vam vlasnik

jahanje na devi za samo pet minuta masno naplatiti. Maslinska gora prepuna je turista, a osim zadivljujueg pogleda na Jeruzalem, pogled nam privlai i idovsko groblje smjeteno neposredno uz Maslinsku goru kao i uz zidine drevnog grada. Panoramom Jeruzalema dominira zlatna kupola Omarove damije, nazvane i Kupola na stijeni, mjesto s kojega je prema islamskoj predaji Muhamed uziao na nebo. Pored Kupole na stijeni, nalazi se i damija Al Aksa.

Uskom ulicom, istom onom kojom je neko davno prolazio i Isus, odlazimo prema oblinjoj crkvici simbolino nazvanoj Gospodin je plakao, koja izgledom podsjea na suzu.

Potom nastavljamo hodati prema Getsemanskom vrtu u kojemu se jo i danas mogu vidjeti masline stare vie od 2000 godina, no prije ulaza u vrt nalazi se kamen kod kojega je prema kranskoj predaji, Juda izdao Isusa. I ba kod tog kamena, mene je izdao moj fotoaparat, jer sam od silnog uzbuenja to sam napokon u Izraelu zaboravila veer prije napuniti

bateriju! Ali, u drutvu novinara nemogue je da nedostaju fotoaparati, pa su sva znaajna mjesta i lokaliteti, ipak ovjekovjeeni! U Getsemanskom vrtu, nalazi se i Bazilika Krvava znoja Isusova, vrlo dojmljiva crkva u kojoj se uva kamen na kojemu je Isus kleao i molio u Getsemaniju te znojio se krvavim znojem. Podno Maslinske gore, u Cedronskoj dolini, posjeujemo jo i crkvu Uznesenja Marijina, sagraenu na mjestu na kojem se nalazio Marijin grob, a u koju silazimo brojnim skalinima.

U povijesnu jezgru Jeruzalema stiemo sa brda Sion i najprije obilazimo Dvoranu Posljednje veere i grob kralja Davida, a kroz idovsku etvrt urimo prema Via Dolorosi, ulici znanoj po Isusovom Krinom putu. Postaje Krinog puta jedva da se i primijete ako vam netko ne ukae na njih, jer se kroz cijelu ulicu protee arapski bazar, pa vas uistinu zbuni prizor kada vidite da se odmah do tree postaje prodaju hrpe jeftinih suvenira i odjee, poput haljina za trbune plesaice, istonjakih pamina, jeftinih parfema inspiriranih Marijom Magdalenom...

Nastavak u slijedeem broju

Moje putovanje u Izrael


Jenom je neko rekao da ako ikada zaboravi da si Jevrej, drugi e te na to podsjetiti.

Pitanje identiteta je neto to se stalno provlai kroz medije i svakodnevni ivot. Za razliku od raznih nacionalnih identiteta, ovaj na, jevrejski, ipak je neto kompleksniji i sveobuhvatniji. Jevrejski identitet, a o tome je ve mnogo i pisano, nije samo pripadnost jednom narodu, jevrejskom, ve se on provlai kroz sve pore ivota.. Neko e rei: vjera je vjera i vano je da svi vjerujemo u jednoga Boga, to nije netano, ali s druge strane, veina e rei da ih to ne zanima i da im je dobro i ovako. Znai: vjera ih ne zanima. Odnosno, nemaju nikakav odnos prema njoj, jer ne vjeruju u Boga. A kakav je to Jevrej koji ne vjeruje u Boga?

Ovdje se ve susreemo sa pitanjem koje nije samo retoriko.

Ateistova oklada je ateistiki odgovor na tzv. Pascalovu okladu, argument koji sugerira korisnost vjerovanja u Boga. Blaise Pascal tumai kako je isplativije vjerovati u Boga (okladiti se u Njegovo postojanje) iako postoji mogunost da ne postoji, nego ne vjerovati u tog istog Boga i riskirati gubitak beskonanog blaenstva u sluaju da On postoji. Ma sve ok. Pa naveli smo ve prije da bi u sluaju, kad se ne radi o iskrenom vjerovanju, to bio oportunizam. Ja i ne tvrdim da treba u neto vjerovati samo zato jer bi to bilo mudro, ve samo kaem da je mudrije vjerovati u neto to bi moglo biti tono, u odnosu na neto to ne bi bilo tono, nevano radi li se o Bogu ili neem drugom.

Ateistova oklada glasi: Najbolje je ivjeti puni ivot i pokuati

uiniti ovaj svijet u kojem postojimo to je mogue boljim, neovisno o tome vjerujemo li u Boga ili ne vjerujemo. Ako Bog ne postoji, ne gubimo nita, a

ostati emo upameni po dobroti od onih koji ostaju iza nas. Ako postoji Bog koji je dobar, tada emo biti sueni po svojim zaslugama, a ne po injenici vjerujemo li u Njega ili ne.

Kada uporedimo ove dvije oklade, postavljamo sebi pitanje postojanja na ovoj planeti i vjeite tajne ljudskog bitisanja. Ali, ovo su samo globalne postavke vezane za vjerovanje u Boga i ne daju pravu argumentaciju koja bi nas ili motivirala ili potpuno udaljila od ideje vjerovanja u jednog Boga. I nije vano da li je stav onoga koji o Bogu razmilja ili koji se pokuava opravdati zato ne vjeruje, i zato ga to ne interesira, i zato uopte i ne pomilja, niti da li je on ateist ili nihilist, teist ili agnostik. U romanu Dervi i smrt, glavni junak se mui i bori vie sa svojom savjeu, s Bogom, s moralom, nego s ljudima oko sebe, a svjestan je da svaki je ovjek na gubitku osim ako ne nae spas u ljubavi i da li je istina da su blizu Bogu oni koji ga nijeu.

Tako u sutini svaki Jevrej vjernik razgovara i obanjava se sa Bogom. Nema toga ni u hrianstvu ni u islamu. Jevrejski Bog je ipak neto blii svom narodu koji ima pravo da mu se obraa, jer mi smo sa Njim sklopili savez-Brit. Na osnovu toga saveza vjerujemo da je On jedini, bestjelesni, vjeni. Vjerujemo da smo samo mi dobili Toru koja je nepromjenjiva i da nam je Mojsije prorok koji nas je uveo u tu vjeru i da niti jedan prorok ne moe biti vei i znaajniji od njega. Vjerujemo da e Elijahu hanavi (prorok Elijahu) dovesti Mesiju i da e svi koji su na ovom svijetu bili dobri dobiti priliku da u tom novom Kraljevstvu ive dugo i sretno.

Tako Jevreji grade svoj identitet na vjerovanju u jednoga Boga i na pravilima ivota koji su postavili da bi mogli odrati tu vjeru. Ne radi se tu o potivanju jedne dogme, odnosno o dogmatiziranju jevrejske

religije, ve prosto o uspostavljanju jednog sistema vjerovanja u kojem je abat vrhovna institucija, vrhovni i najvaniji dogaaj kojem se predajemo i kroz koji dokazujemo svoju vjeru u Boga, u njegovu dobrotu i snagu. abat ne naputaju Jevreji ni kada im je najtee u doba pogroma, genocida, istjerivanja.... abat se ljubomorno uva. Poslije 500 godina u paniji jedan je ovjek jednom pitao jednog rabina da mu objasni zato on i njegova porodica ve stotinama godina petkom uvee, u podrumu, tajno pale dvije svijee. uvali su abat kao svetinju, tajno da ih ne bi uvari inkvizicije otkrili. Vremenom je to prestao biti abat, ali je ostalo neto sveto i velianstveno abat.

Kada su Rimljani razruili Drugi hram i Jerusalem i protjerali Jevreje iz njihove domovine, raselivi ih po itavom Rimskom carstvu, mislili su da kada vie ne bude Jerusalema, kada mu promijene ime, da e vremenom nestati i Jevreja. ta je to odralo jevrejski narod, kako su uspjeli da spase svoju jedinstvenu vjeru, da se tako uporno i riskantno dre Tore? Da li je razlog bio u istinskom vjerovanju ili su se zahvaljujui svojoj radoznalosti uspjeli oduprijeti i stvoriti najprije Talmud, a poslije i komentare na njega, pa jo uenje Majmonidesa i uspjeli su sauvati svoju vjeru.

Ni protjerivanje iz panije, ni pogromi u Rusiji, Njemakoj i progoni iz drugih evropskih zemalja nisu mogli da slome tu snanu volju, to, slobodno moemo rei, opsesiju koja ih je drala hiljadama godina zajedno.

Kako su uspjeli?Da nije bilo abata, te molitve koja

ih je obavezivala svakoga petka da uu u jedan poseban trans i snagom sinergije odre jedinstvenost zajednice, teko da bi danas mogli govoriti o jevrejskoj religiji kao jednoj o etiri najvee monoteistike religije. O njoj bi sigurno govorili kao o istorijskoj kategoriji.

Ouvati abat, dakle, prevashodna je dunost svakog Jevreja, ne samo zato to su to radili nai preci hiljadama godina, ve zato to tako odravamo jedinstvenost zajednice, zajedniki duh i potovanje tradicije i vjere naih predaka. To je najmanje to jedan Jevrej moe uiniti: petkom uvee prisustvovati zajednikoj molitvi.

Eli Tauber

Istraio i priredio: Eli Tauber

panjolski (jevrejski) sir kakaval (kekeval) sirio se u Bosni sve do Drugog svjetskog rata. Pojedine jevrejske porodice bavile su se tom prozvodnjom kao zanatom. Radi toga su u sezoni odlazile u planine, gdje su kupovale od seljaka mlijeko i sirile kakaval. Postupak se provodio uz najveu istou s pridravanjem tradicionalnih obiaja, koji potiu iz starih vjerskih propisa.

Postoji zapisan nain sirenja kakavala, koji se provodio u jednoj sarajevskoj obitelji u toku nekoliko generacija od 1840 - 1941 godine: Podsirivanje se vrilo u bakrenim kotlovima, u starije doba domaim sirilom, a u novije kupovnim. Nakon gruanja mlijeka gruevina se razbijala i mijeala sve dok ne bi postala itkog, jednolinog izgleda. Poslije toga sadrina kotla se ostavljala nekoliko minuta radi taloenja. Staloena gruda se cijedila kroz platneno cjedilo, a surutka se odvajala u drvenu kacu...

Ovo potvruje i Laura Papo Bohoreta u svojoj knjizi Sefardska ena u Bosni: Ve od prvih proljetnih dana jevrejske ene bi ile na najvee planine kao to su Treskavica i Bjelanica. Tu su se mijeale sa seljacima koji su ih potovali jer su bile estite i potene. Skupljale su mlijeko i pravile su sir, koji se moe mjeriti sa najboljim vajcarskim sirom, samo to ga sa tehnike strane nisu znale sauvati za zimu.

A u sarajevskim sidilima iz 1819. godine moemo pronai jo jedan evidentan dokaz da su se

Sedardi ozbiljno bavili prozvodnjom kakavalja: Dozvola kojom se na prijedlog zanatlijskih ehaja i glavnog telala dozvoljava Jevreju eerdiji Avramu da izrauje sir kakavalj od vlastitih 150 grla ovaca koje dri na ispai Kalajdija Osman baa u dematu Mokro; Kadija je izdao potvrdu (murasela) da Jehudija Menahem moe kupiti mlijeko za pravljenje kakavalja u dematu Rakova noga; Murasela da

Jehudija Jakov moe otkupiti mlijeko od Ibrahima kasanbae koje se dobija od 300 ovaca za pravljenje kakavalja.

U ve navedenom rukopisu Laura Papo Bohoreta navodi: I danas se sreu pojedine porodice koje nastavljaju ovaj posao. To potvruju i oglasi koji su objavljeni u listu Jevrejski glas koji pozivaju svoje sunarodnjake da mogu da nabave svjei kakavalj.

Vjera naih predaka Tradicija

JEVREJSKI IDENTITET ILI KAKO ZNAMO DA SMO TO TO JESMO

KaKo su sefardi donijeli u Bosnu proizvodnju sira kakavaljaDo dolaska Sefarda u Bosnu nije bila poznata proizvodnja sira kakavalja.


Pripremila: Gordana Girt

U posljednjem periodu biblioteka je dobila nekoliko knjiga. Gordana Girt je poklonila biblioteci sljedee naslove:

Mali zloduh, Fjodor Sologoub

R u s k i pisac Fjodor Sologoub bio je poetkom 20-og vijeka jedan od najcjenjeni j ih n a s t a v l j a a tradicije ruskog r e a l i s t i k o g romana. Kao pjesnik pripadao je grupi simbolista. Pisao je i pripovijetke i drame, ali je najveu popularnost stekao romanom Mali zloduh. Po antijunaku tog romana, moralno izopaenom provincijskom srednjokolskom profesoru Peredonovu, nastao je u tadanjoj Rusiji pogrdan izraz peredonovtina. Nema sumnje da je Mali zloduh i danas po mnogo emu zanimljiv drutveni roman.

Hodoljublja,Zuko Dumhur

Iako je godinama bio na glasu kao vrstan i duhovit karikaturista, Zuko Dumhur je najveu popularnost stekao 80-ih godina serijom TV putopisa Hodoljublja u kojima hoda, pie i govori. Plod tog njegovog rada je i ova knjiga putopisa iz panije i Francuske, u kojoj se Zuko ponajvie kree tragom

velikih svjetskih slikara. Predgovor knjizi je napisao Momo

Kapor.

Ragtime, E.L. Doctorow

Kad se ova knjiga pojavila 1975. u SAD, izazvala je na poetku zbunjenost, a onda oduevljenje koje je prilino dugo potrajalo. U njoj se

isprepliu dokumentarnost i fikcija, a pojavljuju se, izmeu ostalih, Henry Ford, Harry Houdini, Emma Goldman,

J.P. Morgan, Sigmund Freud, Theodor Dreiser itd. Milo Forman snimio je po njoj istoimeni film.

Putovanje u Jaroslaw, Rolf Schneider

U romanu je rije o simpatinoj osamnaestogodinjakinji Gittie, koja donekle podsjea na Kaporovu junakinju iz Beleaka jedne Ane.

Dick Cavett, Dick Cavett

Dick Cavet je 70-ih godina bio veoma popularan TV voditelj. Tu svestranu linost ou-biznisa imamo priliku bolje upoznati u ovoj duhovitoj knjizi koju je napisao sam Cavett, preteno u formi razgovora sa svojim prijateljem i kolegom Christoferom Porterfieldom. dakako da tu nije samo rije o Cavettu nego i o mnogim drugim poznatim i zanimljivim linostima i o TV mediju uopteno. Usput Cavett otkriva i mnoge nepoznate detalje o svojim TV razgovorima i sagovornicima.

Kulturni kutak Dobrovoljni prilozi

Novi naslovi u biblioteciZavirili smo za vas ponovo u Cickovu tajnu tekicu u kojoj zapisuje i uva svoje odline recepte.

BOJUS DI GUEVU (peretak)

Sastav: Jaja, brano, ulje

Izvagati jaja. Iste teine trebaju biti jaja, brano, i ulje. Jaja ulupati ili miksati, dodati ulje, pa postepeno brano. Kad masa bude glatka napraviti valjuke. Od valjuaka napraviti krugove. Staviti u pleh i u zagrijanu rernu pei na temperaturu oko 200C.

PASTELIKAS DE PESAH

Sastav:1.) Tijesto za BOJUS DI GUEVU2.) Fil: fairano meso,luk, biber, vegeta, prezla, voda

Isjeckani luk i meso prepriti, dodati vegetu, biber, vodu, i prezlu. Tijesto razviti, aom praviti male okrugle jufke. Jufkicu staviti u udubljenje u plehu za muffine, staviti fil i pokriti sa drugom jufkom. Pei u zagrijanoj rerni na 200C.

NAMJENA PRILOGA / IME I PREZIME POVOD ZA PRILOG IZNOS PRILOGA

SOCIJALNA KOMISIJA

MANUEV BORIS, LIDIJA i SONJA povodom 7. godinjice od smrti nae drage Loti Altarac Manuev

100 KM

NASTI NIKOLA uspomena na moju sestru Nasti Grgi Veru 50 KM

BARARON JAA, SONJA i IGORsjeanje na Heniku Hanu Kabiljo, Izidora Kabilja, Rifku Rikicu lozberg i Avrama Bararona

200 EURA

PORODICA UNGAR 50 KM

VJERSKA KOMISIJA CADIK DANON

NADA LEVI S DJECOM u povodu 30. godinjice od smrti supruga i oca Levi Rafaela

50 KM

JEVREJSKA OPTINA

NIKOLI DANILOpovodom godinjice smrti majke Nikoli Donke 50 KM

ARSLANAGI MELIHA i INSANI NADA

sjeanje na nau dragu mamu i tatu 100 KM

SIMON PANTNER26.08.1990. - 01.04.2014.

IN MEMORIAM

Jevrejska zajednicaBosne i Hercegovine71000 Sarajevo Hamdije Kreevljakovia 59

Exp.

U Barceloni 29. novembra 2013. godine Romina i Relja Ferui, sretni roditelji, su dobili sina Noama; Lidija i Edgar Ferui prvo unue, dok su Greta Ferui i Borivoje Manuev dobili praunuka.

Mazal tov

Documents

Jevrejski Glas Mart 2014