8/18/2019 jevrejsko pitanje

1/4

PRILOG JEVREJSKOM PITANJU

 Njemački Jevreji žele emancipaciju. Gradjansku, p!i"i#ku emancipaciju$ Kr%&anska dr'a(a m'e seprema Je(reju dnsi"i sam na na#in kr%&anske dr'a(e, "j$ na pri(i!e)iraju&i na#in, d*(!ja(aju&ii*d(ajanje Je(reja d s"a!i+ pdanika, a!i i m)u&a(aju&i mu da sje"i pri"isak dru)i+, i*d(jeni+sera, da ga osjeti utoliko snažnije ukoliko se nalazi u religijskoj suprotnosti prema vladajućoj religiji.

Po Baueru, medjutim, jevrejsko pitanje ima opće značenje, nezavisno od specifičnih njemačkihodnosa. On je pi"anje dnsu re!i)ije prema dr'a(i, pr"i(rje#ns"i re!i)ijske)rani#ens"i i p!i"i#ke emancipacije$ 

• Bauerovu greku nalazimo u tome to on kritizira samo !krćansku državu! a ne !državu uopće!,to ne istražuje odnos političke emancipacije prema ljudskoj emancipaciji i to stoga postavljauvjete koji su o"janjivi samo iz nekritičkog zamjenjivanja politike emancipacije s općomljudskom emancipacijom.

-r'a(a je psrednik i*medju #(jeka i #(jek(e s!.de$ #ao to je #rist posrednik kome je čovjek natovario svu svoju "ožanstvenost, svoju cjelokupnu religioznu ograničenost, tako je država posrednik nakojega on prenosi svoju cjelokupnu ne"ožanstvenost, svoju cjelokupnu ljudsku neograničenost.

• P!i"i#k u*di*anje #(jeka i*nad re!i)ije ima s(e neds"a"ke i predns"i p!i"i#k)u*di*anja up&e$ /en*us je ps!jednji p!i"i#ki .!ik pri*na(anja pri(a"n) (!asni%"(a$

• Gdje je p!i"i#ka dr'a(a ds"i)!a s(ju pra(u i*)radjens", "am #(jek (di d(s"ruki 'i("0 ne.eski i *ema!jski 1 'i(" u p!i"i#kj *ajednici, u kjj se n ja(!ja ka dru%"(en .i&e, i'i(" u )ra2anskm dru%"(u u kjemu dje!uje ka pri(a"an #(jek$ 

U s(jj nepsrednj *.i!jns"i, u )radjanskm dru%"(u, #(jek je pran .i&e$  $vdje, gdje ondrugima i se"i važi kao z"iljski individuum, on je neistinita pojava. Naprotiv, u državi, u kojoj čovjek važi kao rodno "iće, on je imaginaran član jednog zamiljenog suvereniteta, lien svog z"iljskogindividualnog života i ispunjen nez"iljskom općenitoću.

• #onflikt u kojemu se čovjek kao sljed"enik pose"ne religije nalazi sa so"om kao gradjaninom

države i s drugim ljudima kao članovima zajednice, svodi se na svjetovni rascjep izmedju političke države i gradjanskog drutva.

P!i"i#ka je emancipacija s(akak (e!iki napredak, ona nije dodue posljednji o"lik čovjekoveemancipacije uopće, ali je posljednji o"lik čovjekove emancipacije u dosadanjem svjetskom poretku.

3(jek se p!i"i#ki emancipira d re!i)ije tako to je iz javnog prava protjeruje u privatno pravo. $na nije vie duh države, postala je duh gradjanskog drutva, sfere egoizma. Ra*d(ajanje #(jeka na ja(na i pri(a"na #(jeka, premjetanje religije iz države u gradjanskodrutvo, to nije stupanj, nego dovrenje političke emancipacije, koja z"iljsku religioznost čovjekaisto tako ne ukida kao to i ne teži da je ukine.

Tak*(ana kr%&anska dr'a(a je kr%&ansk pricanje dr'a(e, a nikako državno ostvarenje krćanstva.

%ržava koja jo priznaje krćanstvo u o"liku religije, ne priznaje ga jo u o"liku države, jer se premareligiji jo odnosi religiozno. Tak*(ana kr%&anska dr'a(a je nesa(r%ena dr'a(a, a kr%&anska re!i)ija je njena dpuna ips(e&enje njene nesa(r%ens"i$ S")a jj re!i)ija nu'n ps"aje sreds"(m, a na je dr'a(a!icemjerja$

Od(ajanje 4du+a e(andje!ja4 d 4s!(a e(andje!ja4 je ire!i)i*an ak"$ %ržava koja doputa daevandjelje govori slovima politike, drugim slovima nego to su slova svetoga duha, čini svetogrdje, akone u čovjekovim očima, a ono u svojim vlastitim religioznim očima.

1

8/18/2019 jevrejsko pitanje

2/4

 

Re!i)i*ni du+ m'e .i"i s"(aren sam u"!ik uk!ik se s"upanj ra*(i"ka #(jek(a du+a,čiji je on religiozni izraz, javlja i konstituira u svome svjetovnom o"liku. &o se dogadja udemokratskoj državi. 

3!an(i p!i"i#ke dr'a(e re!i)i*ni su us!ijed dua!i*ma i*medju indi(idua!n) i rdn) 'i("a,izmedju života gradjanskog drutva i političkog života, oni su religiozni zato to se čovjek odnosi prema

životu države, koji je onostran njegovoj z"iljskoj individualnosti, kao prema svome istinskom životu,religiozni su ukoliko je religija ovdje duh gradjanskog drutva, izraz odvajanja i udaljavanja čovjeka odčovjeka.

• P!i"i#ka demkracija je kr%&anska u"!ik uk!ik  u njoj čovjek, ali ne samo jedan čovjek,nego svaki čovjek, važi kao suveren, kao najvie "iće.

• -(r%enje kr%&anske dr'a(e jeste država koja se priznaje državom i koja apstrahira od religijesvojih članova. 'mancipacija države od religije nije emancipacija z"iljskog čovjeka od religije.

Misa #(jek(im pra(ima "kri(ena je kr%&anskm s(ije"u "ek u pr%!m s"!je&u$ Ona #(jekunije urdjena, napr"i(, na je sam s(jena u .r.i pr"i( +is"rijski+ "radicija u kjima je#(jek d sada d)ajan$

Tak !judska pra(a nisu pk!n prirde,  nisu miraz dosadanje historije, nego cijena "or"e protiv slučaja rodjenja i protiv privilegija koje je historija dosad od generacije u generaciju

ostavljala u nasljedstvo. &a prava su rezultat o"razovanja i samo ih onaj može posjedovati ko ih jezaradio i zaslužio.

 

Ljudska pra(a su dje!mi#n p!i"i#ka pra(a,  prava koja se ostvaruju samo u zajednici sadrugima. ( nizu tih prava nalazi se slo"oda svijesti, prava vrenja "ilo kojeg kulta. 

o Nespji(s" re!i)ije s pra(ima #(jeka "ak je ma! sadr'ana u pjmu #(jek(i+pra(a, da se pra(5 "iti religiozan, na "ilo koji način "iti religiozan, vriti kult svoje pose"ne religije, mora izričito u"rajati medju čovjekova prava. Privilegij vjerovanja jeopće čovjekovo pravo.

S!.da je pra( da se #ini s(e n %" dru)me ne %kdi$ )ranica u kojoj se svatko može kretati "ez

tete po drugoga odredjena je zakonom, kao to je granica dvaju polja odredjena medjaem. *adi se oslo"odi čovjeka kao izolirane, u se"e povučene monade. A!i #(jek( pra( na s!.du ne .a*ira se na (e*i #(jeka s #(jekm, ne) napr"i( nad(ajanju #(jeka d #(jeka$ T je pra( ")a d(ajanja, pra( )rani#ena, na se.e)rani#ena indi(iduuma$

 

Prak"i#na primjena pra(a #(jeka na s!.du jes"e #(jek( pra( na pri(a"n (!asni%"(,kje je pravo da se po svojoj volji +a son gre, "ez o"zira na druge ljude, nezavisno od drutva,uživa sopstvena imovina i da se njome raspolaže, to je pravo se"ičnosti..

Os"a!a pra(a #(jeka su 5

• E)a!i"6 u svom nepolitičkom značenju nije nita drugo već jednakost gore opisane li"erte, naime.• Sure"e kao sigurnost je najvii socijalni pojam gradjanskog drutva, pojam policije, da čitavo

drutvo postoji samo zato da svakom svom članu garantira održanje njegove ličnosti, njegovih prava i njegova vlasnitva.

3(jek( pra( na s!.du pres"aje .i"i pra( #im ddje u suk. s p!i"i#kim 'i("m, dk je,prema "eriji, p!i"i#ki 'i(" sam )arancija #(jek(i+ pra(a, pra(a indi(idua!na #(jeka, "e s")amra .i"i napu%"en #im pr"i(rje#i s(me ci!ju, (im #(jek(im pra(ima$

2

8/18/2019 jevrejsko pitanje

3/4

P!i"i#ka emancipacija je is"(remen raspad s"ar)a dru%"(a na kjemu se *asni(a nardu"udjena dr'a(a i (!adarska m&$ Politička revolucija je revolucija gradjanskog drutva. Političkarevolucija rastvara gradjanski život na njegove sastavne dijelove, ne revolucionirajući same te sastavnedijelove i ne podvrgavajući ih kritici.

• -ovjek kao član gradjanskog drutva važi kao pravi čovjek, kao homme za razliku od citoen/a,

 jer je on čovjek u svojoj neposrednoj osjetilnoj individualnoj egzistenciji, dok je politički čovjek samo apstrahiran, umjetan čovjek, čovjek kao alegorijska, moralna oso"a.P!i"i#ka emancipacija je, s jedne s"rane, redukcija #(jeka na #!ana )radjansk) dru%"(a,na e)is"i#n) ne*a(isn) indi(iduuma, a s dru)e na )radjanina, na mra!nu s.u$

KRITIKA 7EGELOVE -IJALEKTIKE I 8ILO9O8IJE UOP:E

8euer.ac+ je jedini kji se *.i!jn, kri"i#ki dnsi prema 7e)e!(j dija!ek"ici i kji je u#iniis"inska "kri&a na " pdru#ju$ Ve!ik 8euer.ac+( dje! jes" 5

0. %okaz da filozofija nije nita drugo do religija stavljena u misli i misaono izvedena1. 2asnivanje istinskog materijalizma i realne nauke na taj način to 3euer"ach drutveni odnos

čovjeka prema čovjeku čini isto tako osnovnim principom teorije4. ( tome to negaciji negacije koja tvrdi da je apsolutno pozitivno, suprostavlja pozitivno kojese osniva na samom se"i i koje je pozitivno osnovano na samom se"i

8euer.ac+ .ja%nja(a 7e)e!(u dija!ek"iku na s!jede&i na#in5   5egel polazi od otu6enja supstancije,on polazi od religije i teologije, zatim on ukida "eskrajno, postavlja z"iljsko, osjetilno, realno, konačno pose"no, te na samom kraju on ponovo ukida pozitivno, uspostavlja opet apstrakciju, "eskrajno. Ponovnouspostavljanje religije i teologije.

8ENOMENOLOGIJA5

A; SAMOSVIJEST

  S(ijes"o a osjetilna izvjesnost ili $vo i mnijenje.o  " opažanje ili stvar sa svojim svojstvima i o"manama.o c sila i razum, pojava i nadosjetilni svijet.

 

Sams(ijes"o a samostalnost i nesamostalnost samosvjesti, vladanje i ropstvo.o  " slo"oda samosvjesti.

Um$o a (m koji promatra7 promatranje prirode i samosvjesti.o  " oz"iljenje umne samosvjesti pomoću se"e sameo c individualnost koja je se"i realna po se"i i za se"e

8/18/2019 jevrejsko pitanje

4/4

• Prirodna,• religija umjetnosti,• o"javljena religija.

-; APSOLUTNO 9NANJE

/je!kupna +is"rija sp!jenja i cje!kupn (ra&anje sp!jenja nije ni%"a dru) d +is"rijapri*(dnje aps"rak"n) "j$ aps!u"n) mi%!jenja, !)i#k) speku!a"i(n) mi%!jenja$ $tu6enje koJe jestoga pravi interes tog ospoljenja i ukidanja tog ospoljenja jest suprotnost izme6u po se"i i za se"e,izme6u svijesti i smaosvjesti, izme6u o"jekta i su"jekta, tj suprotnost apstraktnog miljenja i osjetilnez"iljnosti.

#ao to je "iće, predmet kao misaono "iće, tako je su"jekt uvijek svijest ili samosvjest ili tovie predmetse pojavljuje samo kao apstraktna svijest, a čovjek samo kao samosvijest. Sams(ijes"  je k(a!i"e"#(jek(e prirde , #(jek(a prirda nije k(a!i"e" sams(jes"i$

 

Ne)acija ne)acije nije kd 7e)e!a p"(r2i(anje is"insk) .i&a  "a pomoću negacije prividnog "ića nego potvr6ivanje prividnog "ića ili "ića otu6enog u svom poricanju$ :amosvijest umjesto čovjeka koja podrazumijeva odnos su"jekt/o"jekt.?$ *azlike me6u stvarima nevažne, jer se supstanciju shvaća kao samorazlikovanje ili jer sesamorazlikovanje, razlikovanje, djelatnost razuma shvaća kao "itno.@$ (kidanje otu6enja identificira s ukidanjem predmetnosti$ &voje ukidanje predočenog predmeta, predmeta kao predmeta svijesti, identificira sa z"iljskim predmetnim ukidanjem, osjetilnom akcijom, praksom i realnom djelatnoću, to se razlikuje odmiljenja.

4