JEZIK U DRUSTVENOJ INTERAKCIJI - hdpl.hr fileJEZIK U DRUSTVENOJ INTERAKClJI jezienom, dvojezienom i visejezienom razvoju. Ono sto se cesto puta smatralo i smatra se od strane Iaika

JEZIK U

DRUSTVENOJ INTERAKCIJI ZBCgtR~IIlt

HRVATSKO DRU5TVO ZA PRIMIJENJENU LINGVISTIKU

JEZIK U DRUSTVENOJ INTERAKCIJI

ZBORNIK RADOVA sa savjetovanja odrzanoga 16 i 17 svibnja 2003 u Opatiji

UREDNICI

DIANA STOLAC

NADA IVANETIC

BORIS PRITCHARD

ZAGREB - RrJEKA 2005

Adresa urednistva Hrvatsko drustvo za primijenjenu lingvistiku Association croate de linguistique appliqee

Croatian Applied Linguistics Society

Ivana LuciCa 3 10000 Zagreb Trg Ivana Klobucariea 151000 Rijeka

Hrvatska I Croatie Croatia

Tel +385 (0) 1 6120 208 +385 (0) 1 6120055 +385 (0) 51 315 250

Fax +385 (0) 1 6156879 +385 (0) 51 315 228

e-mail hdplffzghr wwwhdplhr

tiro ratun 2390001-1100135846

Tajnica urednistva Anastazija Horvat Vlastelie

UDK Natasa Jurcie

Zbornik se izdaje uz novcanu potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Grada Rijeke

Likovno rjesenje naslovne stranice Dunja Stolac

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUCILISNA KNJIZNICA RIJEKA

UDK 3167481(063)

JEZIK u druiltvenoj interakciji zbornik radova sa savjetovanja odrzanog 16 i 17 svibnja 2003 u Opatiji I urednici Diana Stolac Nada Ivanetie Boris Pritchard shyZagreb Rijeka Hrvatsko drustvo za primijenjenu lingvistiku 2005

Bibliografija uz svaki rad - Summaries Zusammenfassungen

ISBN 953-96391-4-X

110401029

UDK 812462 8133

Prethodno priopcenje

Maximiljana Barancic Sveuciliste u Zadru

CODE-SWITCHING I MEDUJEZIK

U ovom se radu govori 0 pojmu medujezika (interlanguage) i pojmu codeshy-switching u pozitivnom lingvistiCkom kognitivnom komunikacijskom i razvojnom smislu Bez obzira kako nam vanjske informacije izgledale code-switching i medujezik imaju funkciju olakSavanja i pomaganja u razmisljanju i komunikaciji Nenormativni jezicni oblici nazvani medujezik i code-switching mogu se jednog dana smatrati normativnim i znacajnim u zivotu dvojezicnih govornika

U ovom se radu razmatraju dva glavna aspekta dvojezirnog razvojnog proshycesa pojma medujezik (interlanguage) i prebacivanje koda (code-switching)

Postoje mnoga nerazumijevanja glede ova dva fenomena i kako ih tretirati u razliCitim sredinama

Da bismo mogli shvatiti znacenje pojma medujezik i prebacivanje koda prije svega vazno je ukratko reCi sto znamo 0 jeziku u najsirem i najrazliCitijem obliku - jednojezirnom dvojezicnom i visejezirnom te u svim njegovim fazama

JEZICNI OBUCI

Proces razvoja jezika je kreativan proces Najnoviji navodi 0 razvoju jezika medu kulturama naglasavaju pojam redovnog i sustavnog lingvistickog procesa koji je pola imitacija a pola izum (Pfaff 1987 Berko-Gleason 1993 Edmundson 1985) Oni koji izucavaju jezik mogu bolje razumjeti usvajanje ili razvoj u sinkronijskom i dijakronijskom procesu BuduCi da smo dosH do stupnja u razumijevanju karakteristika kontinuiteta i diskontinuiteta u razvoju jezika isto smo tako poceli usmjeravati nasu pozornost na normativne i nenormativne uzorke jezicnog ponasanja tijekom cjelovitijeg kontinuuma Nenormativni jezirni oblici predstavljaju sada srediste lingvistiCkog izucavanja u jednoshy

1

JEZIK U DRUSTVENOJ INTERAKClJI

jezienom dvojezienom i visejezienom razvoju Ono sto se cesto puta smatralo i smatra se od strane Iaika neobicnim devijantnim zbunjujucim iIi losim jezikom jezikoslovci (lingvisti) psiholingvisti i sociolingvisti cijene kao dio potpuno prirodnog jezienog razvoja i usvajanja jezika Napori koji se neprestano cine na ovom podrugu zajedno s tradicionalnim normativnim usmjeravanjem predstavljaju jedan vid uzmicanja u razvoju jezikakoji bi mnogima mogao pomoCi a osobito onima koji su zainteresirani kako poduprijeti prirodne sposobshynosti i strategije ucenja onih koji uce jezik

Opce je priznat (prihvacen) pojam medu sociolingvistima da jezik nije sarno sredstvo komunikacije On je takoder simbol identiteta drustva ill grupa (znak) pripadnosti grupe i solidamosti Haugen (1956) piSe da je jezik istodobno drustshyvena institucija kao sto su to zakoni religija iii ekonomija zajednice te druStshyveno sredstvo koje prati i omogucava sve druge institucije Kao institucija moze postati simbol grupne zajednice

Stavovi naspram jezika se cesto zamjenjuju sa stavovima naspram korisnika toga jezika

U zajednici gdje koegzistiraju razliCite jeziene grupe jezieni stavovi igraju vafuu ulogu u zivotima korisnika tih jezika Haugen (1956) pise Gdjegod su jezici u kontaktu postoji vjerojatnost da ce netko smatrati odredene stavove iskazivanja sklonosti iIi nesklonosti prevladavajucim naspram jezika 0 kojem je rijec To moze imati duboke ucinke na psihologiju pojedinaca i na njihovu uporabu jezika U konacnoj analizi ova gledista su upravljena prema Ijudima koji rabe jezike i stoga predstavljaju medu-grupna promiSljanja (sposobnosti) i stereotipe

Jedan od zadataka drustvenih psihologa i sociolingvista je pojasniti stavove jeziCnih grupa prema sebi samima i prema drugim grupama Covjek je pozitivniji naspram svojih vlastitih Clanova nego Ii naspram onih u drugoj grupi

Negativni stavovi vecmske grupe prema grupi bez moei i prestiza usvajaju se dijelom iIi u cijelosti od te grupe a cesto se pojacavaju u takvoj mjeri da Clanovi manjinske grupe sebe degradiraju cak i vise nego sto su degradirani dominantshynom grupom Posljedica je koliko god paradoksalno izgledala u tome da su Clanovi vecinske grupe ponekad pozitivniji glede manjinske grupe nego sto su to Clanovi te iste grupe (Lambert 1964)

STAVOVI NASPRAM JEZIKA Iako stavovi naspram jezika cesto odrazavaju stavove naspram korisnika tih

jezika zanimljivo je osvmuti se na neka izucavanja koja su osobito istrazivala jeziene stavove Kadgod su dva jezika u kontaktu jedan se uvijek smatra uglednijim

Prestizni jezik se cesto smatra Ijepsim izrazajnijim logienijim i boljim za izrashyzavanjem apstraktnih misli dok se drugi jezik smatra negramatiCkim konkretshynim i prostim (neprofinjenim)

2

M BARANCIC CODE-SWITCHING I MEDUJEZIK

Iako stavovi ne dostiZu stupanj negativnosti (kod jezika znakova -gluhih) manjinski jezici u zemljama dvojezicnih i visejezicnih govomika cesto su biIi predmet napada dominantne grupe Jedan od veoma uobicajenih pristupa je nazvati jezik dijalektom ili narjegem i gomilati negativne konotacije povezane s dijalektima od ne-lingvista - da su siromasniji od standardnih jezika manje gramatiCki te da se govore na prostiji manje profinjen nacin Ovi stavovi vuku podrijetlo unutar dominantne jezicne grupe ali ih polako usvaja manjinska grupa tako da na kraju njeni Clanovi osjecaju da govore osiromasenim jezikom

Zanimljivo je da se stavovi razvijaju da jednom stigmatizirani jezik moze postati prihvacen i postovan (Nazalost obmuta situacija je takoder moguca) Promjena stava prema jeziku od negativnog prema pozitivnom moze biti uzrokovana sluzbenim priznavanjem jezika od vlade (Guarani u Paragvaju Quechua u Peruu) nezavisnoscu zemlje (Swahili u Tanzaniji) ili povecanom autonomijom (kanadski francuski u Quebecu katalan u Spanjolskoj) kao i grashydanskim pokretima (izvorni i doseljenicki jezici u Sjedinjenim ddavama) iIi cak radom drustvenih znanstvenika i lingvista (jezik znakova gluhih u Sjedinjenim ddavama i Francuskoj) Medutim zbog naseg prirodenog etnocentrizma mnogi manjinski jezici na svijetu ce se i dalje stigmatizirati

POSLJEDICE JEZICNIH STAVOVA

Negativni ili pozitivni stavovi prema jeziku mogu imati duboke posljedice na korisnike jezika Jedan od ucinaka odnosi se na ucenje jezika Dominacija jezika u situaciji kontakta je cesto odredena time tko uCi jezik Vecinski iIi dominantni jezik uCi vecinska grupa kao i Clanovi manjinske grupe ali manjinski jezik uce sarno clanovi te manjine

Jezicni stavovi takoder uijecu na ucenje prvog jezika

Usporedila bih situaciju sarbanaskim (koji je mogu red moj materinji jezik) u Zadru s istrazivanjima Gal (1979) u knjizi 0 njemaCko-madarskim dvojezicnim govomicima iz Oberwarta Austrija gdje izvjescuje jer je njemaCki nacionalni jezik (kod nas hrvatski) i simbolizira urbano drustvo usmjereno ka buduCnosti da se daje prednost nad madarskim (ovdje arbanaskim) - jezikom starog nacina zivota i seljaCke zajednice Kao rezultat toga djeca jednojeziCnih njemaCkih (hrvatskih) govornika iii dvojezicnih njemacko-madarskih (hrvatskoshyarbanaskih) govomika praktiCki nikada nisu naucila madarski (arbanaski) a dvojezicni roditelji se osiguravaju da njihova djeca govore njemaCki (hrvatski) bez greske (besprijekorno) tako da se mogu smatrati jednojezienim govomicima i izdvojiti se od stigmatiziranog madarskog (arbanaskog) seljaCkog identiteta

Fenomen roditelja koji pomazu svojoj djeci u ucenju ispravnog jezika kako ne bi bill stigmatizirani kasnije za zivota i kako bi napredovali u drustvu siroko je rasprostranjen Rubin (1968) govori da su roditelji prije dvadeset godina u

3

JEZIK U DRUSTVENOj INTERAKCIjI

Paragvaju nastojali govoriti sarno spanjolski sa svojom djecom kako bi ga mogla tecno govoriti Isto tako u Sjedinjenim drzavama ima bezbroj primjera roditelja emigranata koji poticu pa cak i prisiljavaju svoju djecu da uce engleski uz mogucu posljedicu da neki postaju bez korijena i otudeni od svog materinjeg jezika

Stigmatizacija jezika ima takoder velik ucinak na znanje koje ljudi osjecaju da imaju 0 jeziku UsporedujuCi istrazivanja Gala (1979) i Haugena (1973) cak i oni koji dosegnu oba standardna jezika osjecaju nesigurnost kad govore s jednojezienim govornicima ili s nestruCnim osobama Neki Finci sebe smatraju neadekvatnim u finskom i svedskom

Sliena je stvar i u arbanaskom Vecina se smatra neadekvatnom u oba jezika

Negativni stavovi prema jeziku mogu takoder utjecati na svakodnevnu uporabu Na primjer govornici mogu odbijati govoriti tim jezikom u javnosti Gumperz (1976) izvjescuje da se u jednom austrijskom selu na austrijskoshyslovenskoj granici gdje se govori njemacki i slovenski smatra neuljudnim govoriti slovenski u nazoenosti njemaCkih govornika bez obzira da li su unutar iii izvan tog sela On dodaje zapravo toliko je jaka zabrana protiv govorenja slovenskog u mijesanom drustvu da cak i turisti mogu zivjeti u selu tjednima a da ne primijete da se bilo koji drugi jezik osim njemaCkog ovdje govori To odbijanje govorenja stigmatiziranog jezika u javnosti takoder se moze desiti u nazoenosti autsajdera koji je savrsen dvojezieni govornik i koji zeli rabiti manjinski jezik Barker (1975) izvjestava da u Tucsonu Arizoni eak i ako Meksikanac Amerikanac zna da Anglo kojemu se on obraca govori spanjolski on ce gotovo uvijek rabiti engleski Slicni se primjeri mogu naCi i u drugim jezicima

Tako je i u arbanaskom gdje ce dvojezicni govornik koji se obraca Arbanasu za kojega zna da govori arbanaski govoriti hrvatski na javnom mjestu To je osobito alarmantno kada dijete iii odrasla osoba odbija svoj materinji jezik i ne zeli ga govoriti s njegovim iii njezinim roditeljima Konaeno negativni stavovi mogu dovesti do jezienog prebacivanja manjinski jezik se sve manje i manje upotrebljava i sarno nekolicina djece uci ga kao prvi jezik

To se desilo i s arbanaskim jezikom Danas veoma mali broj Ijudi govori arbanaskim jezikom To su uglavnom stariji Weinrich (1968) naglasava posljedice negativnog stava u analizi uloge statusa Romana u SVicarskoj On iskazuje kako romanskonjemaCki dvojezieni govomik koji govori njemaCki mora paziti da ne posuduje rijeCi iz romanskog (ili da se prebacuje u taj jezik) buduCi da to moze odati njegovo romansko podrijetlo u nezgodnom trenutku iIi se moze shvatiti kao indeks nepotpune akulturacije u svicarsko-njemacko drustvo Medutim stigmatizacija manjinskog jezika moze takoder imati suprotan ueinak naglasavanje lojalnosti i solidamosti grupe prema njihovom jeziku i ljudima Jezieni stay je jedan od glavnih eimbenika koji pojasnjavaju koje jezike uce koji se jezici rabe i kojim jezicima dvojeziCni govomici daju prednost

4


JEZICNI ODABIR

U svakodnevnim interakcijama s drugima stalno mijenjamo raznolikost jezika koji rabimo Cetiri glavna cimbenika koji pojasnjavaju promjenu koda ill razliCitost su

1 Ambijent (vrijeme i mjesto) i situacija (obiteljski dorucak zabava predashyvanje sastanak)

2 Sudionici u interakciji dob spoI zanimanje socioekonomski status podshyrijetlo etnicitet te njihove uloge u odnosu jedne naspram drugih kao npr zaposlenik-poslodavac suprug-supruga

3 Tema (posao sportovi nacionalni dogadaji)

4 Funkcija interakcije zahtjev ponuda informacija iIi interpretacija rutine kao pozdravi hvaIe isprike itd

To pojasnjava cinjenicu zbog cega mozete reCi Bi li mi mogli dati casu vode u uredu vaseg poslodavca ali dajte mi malo vode vasem cimeru

Sadasnja sociolingvisticka istrazivanja Labova FasoldaWolframa i Gumshyperza medu ostalima usmjerena su opisivanju i predvidanju promjena u jezicnim razliCitostima Temeljem njihovih rezultata oni predlazu razliCita pravila u fonologiji i sintaksi koja uzimaju u obzir socijalne i psihosocijalne cimbenike u jezienoj interakciji

U dvojezicnom ambijentu koji ukljucuje dva iii viSe jezika (hrvatski arbanaski talijanski) nalazimo slienu ill jos slozeniju situaciju Ne sarno da jeshyzicni govomici mogu poput njihovih jednojezicnih kolega birati izmedu razlicitih jezienih varijanti vee kad govore s drugim dvojeziCnim govomicima oni mogu takoder birati izmedu dva jezika Dok se jednojezieni govornik moze prebacivati iz jedne varijante u drugu (iz kolokvijalne u formalnu) u jednom jeziku dvojezieni govomik moze mijenjati varijante u jednom jeziku mijenjati jezike i1i oboje Radi ovakve slozene situacije veCina sociolingvista je koncentrirana na odabir jezika u dvojezicnim interakcijama

Tako i ja u svakodnevnom razgovoru rabim hrvatski sa suprugom u razgoshyvoru s braeom rabim hrvatski i arbanaski (osobito sa starijim bratom) uz mnogo prebacivanja ovisno 0 temi i situaciji a u razgovoru s majkom arbanaski bez ikakvih prebacivanja Prebacivanja u razgovoru s majkom se dogadaju kad govorim 0 leksickim izrazima koji su njoj potpuno nepoznati i koje jednostavno ne mogu prevesti Dakle ovakvi uzorci nisu nikakva rijetkost u dvojezicnoj interakciji iIi cak trojezienoj (talijanski) To se cesto desava u nedostatku jezienog vokabulara dodavanjem arbanaskih infleksija na hrvatsku ili talijansku osnovu Npr kod rijeCi pamuk-u gdje se naglasak izvorne rijeci pomice prema kraju iii divershydiveri gdje su hrvatske posudenice uvijek ikavske

5


Dvojezicni govomik moze takoder posudivati rijeCi iz drugog jezika i integrirati ih fonologijski i morfoloski u osnovni jezik Odabir jezika dvojeziCnih govomika u odnosu na druge dvojeziene govomike je daleko zanimljiviji od jednojeziCnih OdgovarajuCi jezik se obieno odabire nesvjesno bez ikakvog napora

CIMBENICI KOJI UTJECU NA ODABIR JEZIKA

Jezicna vjestina govomika i sugovomika je veoma varna Medu najrazlishyCitijim cimbenicima koji utjecu na odabir jezika su sudionici situacija jezicna sposobnost jezicna sklonost mjesto socioekonomski status dab spol zanimanje naobrazba etniCko podrijetlo povijest govornikove lingvistiCke interakcije srodstvo intimnost utjecaj odnosa sadrzaj diskursa tema tip vokabulara podizanje statusa stvaranje socijalne razlike iskljuCivanje nekoga itd Rubin (1968) smatra da je mjesto interakcije najvaznija varijanta koja se razmatra u predvidanju jeziene uporabe u Paragvaju (mjesto Guarani)

NazoCnost jednojezicnog govomika u interakciji je najzanimljivija varijanta u odabiru jezika Muthiani (1979) piSe da se swahili rabi kao lingua franca intenzivno izmedu Afrikanaca i Azijata ali ako se Afrikanac i Azijat sretnu u Europi najvjerojatnije ee se prebaciti na engleski ako ga zele ukljuciti u diskusiju Obmuto je takoder moguee - Afrikanac i Europljanin ee se prebaciti s engleskog na swahili ako u razgovor fele ukljuciti Indijca Ovdje dvije strane pretposhystavljaju da treea ne razumije engleski Kad bi njihova pretpostavka bila pogresshyna u tom slucaju bi se prebacill natrag na engleski

Fishman (1965) smatra da se neke teme bolje mogu raspraviti na jednom a neke na drugom jeziku Nekad radi posebnih izraza koji nedostaju u odredenom jeziku (tako u arbanaskom) ill jer bi se smatralo neobienim ili neprikladnim diskutirati 0 toj temi na tom jeziku Barber (1973) izvjeseuje da Yaqui Indijanci viSe vole psovati i vrijedati na spanjolskom iako bi to mogli na yaqiju i engleskom

Takav primjer nalazim u arbanaskom osobito kad govomici ne fele da netko razumije da je to bila psovka

Na isti naCin na koji dvojeziCni govomici mijenjaju jezike kako bi ukljucill jednojezirne govomike oni mogu odabrati jezik kako bi nekog iskljucill U pretrpanom autobusu u dueanu na plazi to nije veoma ozbiljno ali moze imati posljedice na treeu osobu Gednojezirnog govomika) ako pretpostavimo da je ona dio razgovora

Dva primjera nenormativnog jezienog ponaSanja koja nalazimo kod onih dvojeziCnih govomika koji su u razvoju i kod onih razvijenijih su osim osobitih oblika koji se mogu naCi u knjiZevnosti kao medu-jeziene interakcije medujezik i prebacivanje koda Sam izraz nenormativan ovdje se rabi u znacenju takvog vida jezienog ponaSanja koje veCrna laika ne smatra normalnim kao druge jeziene oblike

6


POJAM MEDUJEZIK

Medujezik je rezultat interakcije medu mnogim cimbenicima u usvajanju bilo koja dva (ili tri u viSejeziCnim situacijama) jezika koji se vise manje istovremeno razvijaju Izucavanja dvojezimosti i usvajanja drugog jezika kao jezimo ponasanje opisuju mnogi istrazivaci Prvi koji je skovao tu rijec bio je Larry SeIinker 1972 a ostali su prosirili taj izraz Prema Hamersu i Blancu (1990) izmedu odabira jednog jezika ili drugog postoji za dvojezimog govomika citav niz posrednih strategija koje ukljucuju modifikaciju oba koda i relativnu uporabu oba

Medujezik mozemo promatrati kao strategiju prilagodavanja u kojoj govornik pokusava govoriti sugovornikom L1 iako je njegova sposobnost mala Ova strategija rabi pojednostavljenost smanjenje (redukciju) preuopeavanje (generalizaciju) prenosenje formulaicki jezik izostavljanja zamjene i restrukturiranja (Selinker 1972) Ellis na primjer (1985) za medujezik kaze da je teorijski konstrukt (sastavnica) koji podupire pokusaje SLA istrazivaca u identificiranju razvojnih faza kroz koje L2 koji uee jezik na svom putu dolaze do L2 iii blizu sposobnosti L2 Oni napreduju preko niza privremenih ili razvojnih faza na putu do kompetencije jezika cilja Mnogi medujezik opisuju kao probojan (propustan) dinamicki promjenljivi ali ipak sistematski (Corder 1975 Selinker 1972) On isto tako moze podnijeti (pretrpjeti) odredenu fosilizaciju i relativne promjene ali isto tako razotkriva kognitivni proces iako povrsinska struktura izgleda potpuno drukeije jer se ne poklapa s konvencionalnim oblicima koji se smatraju jezirno ispravnim Prema Andersenu (1984) medujezik prolazi od procesa nativizacije ka denativizaciji Prema njegovu misljenju bilo je previse usmjeravanja na usvajanje odlika jezika cilja nego li na proces same konstrukcije medujezika On smatra da usvajanje drugog jezika pod bilo kojim drugim imenom moze i trebalo bi karakterizirati pozitivnim izrazima i principirna koji vladaju konstruktivnim odnosima od znacenja do oblika i od oblika do znacenja Prema Kleinu (1986) medujezike iii varijante ueenja drugog jezika treba promatrati ne sarno kao sistematske i varijabilne vee i kao kreativne sa svojim jedinstvenim pravilima a ne sarno kao posudeni oblik iz drugih jezika Bez obzira koliko to bilo nesavrseno s normativnog stajaliSta ta sredstva predstavljaju aktualni repertoar onoga koji uei jezik (learner) i kao takav njegovu varijantu jezika cilja Na kraju on zakljueuje da se proces usvajanja jezika moze tumaCiti nizom tranzicija iz jedne varijante u drugu

Pit Corder (1981) odreduje strukturalne osobitosti medujezika kao

a) jednostavan morfoloSki sustav

b) vise manje odredeni red rijeCi

c) jednostavan sustav osobnih zamjenica

d) mali broj funkcionalno gramatiCkih rijeci

7


e) mala iIi nikakva uporaba kopule

f) odsutnost sustava crana

On opisuje pojam medujezika kao prelazni jezik i prikazuje model koji je neprecizan u razliCitim aspektima ali je uvijek viSe manje cjelovit

Radni model prema Corderu je gramatika sustav kOji se moze sasvim ucinkovito rabiti u komunikacijske svrhe On priznaje da je pojam medujezika tezak za nastavnike ciji je stay naspram toga devijantan iskrivljen oblik nekog standardnog jezika iii jezika cilja Grosjean (1985) takoder ukazuje na nerazumijevanje i kriva shvacanja ponasanja medujezika u razvoju dvojezicnih govomika iii specifienog jezicnog ponasanja mnogih naspram dvojezienosti

POJAM PREBACIVANJA KODA

Drugo nenormativno ill neobicno jezieno ponasanje dvojezicnih govomika ill dvojezicnih govomika u razvoju je prebacivanje koda i pojmovi vezani uz to kao jezicno prenosenje i jezieno posudivanje Medujezik i prebacivanje koda su fenomeni dvojezicnih govomika koje je potrebno pojasniti i koje bi trebaIi razumjeti oni koji se njima bave u nastavnom kontekstu ill u nekim drugim kontekstima gdje je to varna stvar Ako bismo promatrali postojanje pocetne sredisnje i kulminirajuce faze u procesu razvoja dvojezienog govomika u tom bi se slucaju pojam medujezik mogao pojmovno dovesti u vezu s ranijim fazama razvoja dvojezienog govomika a prebacivanje koda (ukljucujud mijesanje prenosenje i posudivanje) sa srediSnjim i kasnijim fazama postajanja dvojezicnim govomikom Medutim dok je medujezik zapravo jezik prije dolaska do idealnijih oblika jezika cilja prebacivanje koda moze se desiti tijekom i nakon faze medujezika Kod djece koja istovremeno razvijaju dva (iii tri) jezika od djetinjstva medujezik i prebacivanje koda moze se manje razlikovati iii je manje razluCivo jedno od drugoga Jedno je sigumo oba su prirodni jezieni rezultat postanka dvojeziCnim govomikom iii u procesu nastajanja

Prebacivanje koda je uporaba dvaju jezika istovremeno iii naizmjenicno (Valdes-Fallis 1977) To podrazumijeva odredeni stupanj kompetencije u dva jezika pa cak i kad tecnost dvojezicnog govomika nije jos stabilna

Prebacivanje koda se moze rabiti u postizanju dviju stvari

a) ispunjavanju jezicnepojmovne praznine

iii

b) u ostale visestruke komunikacijske svrhe

(Gysels 1992) U nekim mjestima i slucajevima prebacivanje koda smatra se iznimkom a u mnogim visestrukim i dvojezienim zajednicama on jest i trebao bi se smatrati normom (Swigart 1992 Goyvaerts amp Zembele 1992)

8


Po svemu suded tamo gdje je prebacivanje norma smatrat ce se fluidnim nezamijecenim i neuzbudljivim a tamo gdje je iznimka smatrat ce se zarnijeshycenim (obiljezenim) svrsishodnim s naglasenim usmjerenjem i neobiCnirn

KAKO PREBACIVANJE KODA POJASNJAVAJU ONI KOJI GA IZUCAVAJU

Gumperz (1982) opisuje prebacivanje koda kao izmjene diskursa koji cine jedinstvenu interaktivnu cjelinu

Govornici komuniciraju teeno odrZavajuCi jednoliku glatkocu razgovora Nema stanki (oklijevanja) promjene u ritmu reeenice visini tona iii da znaeajke u intonaciji govore a prebacivanju koda Nema nikakve promjene u cijelosti koja bi govorila da govornici ne razumiju jedan drugoga Prijelazi imaju sve odlike uobicajenog razgovora u jednom jeziku

Corder (1981) Dvojezieno stanje stvari se opisuje u odnosu na jaku interaktivnu prirodu dvaju jezika Prebacivanje koda mnogi jos tradicionalno smatraju nesustavnim procesom koji bi se mogao pojasniti interferencijom Danas se smatra da je to ponasanje kojim vladaju pravila i kao komunikacijska strategija

Dvojezicni govomik ima dva jeziena leksikona a svaki od njih povezan je pojmovnom zalihom

Psiholingvisti koji se zanimaju za izucavanje procesa mijesanja jezika mogli bi se zainteresirati kako pojasniti komunikaciju koja se u mijesanom jeziku odvija tako brzo i tako ucinkovito bez obzira na neke strategije

Poplack (1980) raspravlja 0 dvjema gramatiCkirn ogranicenjima u prebacishyvanju koda

a) slobodno ogranicenje morfema koje prikazuje da se prebacivanje ne moze desiti izmedu leksiCke forme i vezanog morfema ukoliko ovaj prvi nije fonoloSki integriran u jeziku drugoga

b) pravilo ekvivalentnog ogranicenja koje odreduje da bi red rijeCi trebao postojati u dvama jezicima odmah prije i odmah nakon mjesta prebacivanja kako bi moglo doCi do samog prebacivanja Dva jezika koja su u to ukljueena se u tom slueaju mogu slobodno izmjenjivati

Prebacivanje koda izgleda da sluzi za vafue komunikacijske i kognitivne funkcije

Medutim mozemo red da se u rnnogim izucavanim zajednicama neke drustshyvene stigrne dodaju ovakvom nacinu govora u i izvan obiju grupa

9


Na primjeru arbanaskih govornika dade se zakljuciti da kada rnedusobno govore hrvatski to onda znaCi da zele ostaviti dojarn statusa i pripadnosti naciji Medutim uporaba rnijesanog jezika srnatra se sirovoscu razrnetljivoscu neznashynjern agresivnoscu i ponosorn s arbanaskog glediSta

Osoba koja rabi oblik prebacivanja koda iako je savrsen govornik na hrvatskorn ill arbanaskorn srnatra se rnanje tecnorn i rnanje inteligentnorn kada rabi sarno hrvatski ill sarno arbanaski normalno u arbanaskorn okruzenju

Prerna Monici Heller (1992) ako je prebacivanje koda nesto sto se dogada prirodno na planu dvojezicnosti onda mora sluziti vainim funkcijama korisniku jezikaonome koji uti jezik

Iako se prebacivanje koda srnatra veorna cesto niskim oblikorn prestiza neispravnim i sirornasnim jezikorn iii rezultatorn nepotpunog vladanja dvaju jezika takve negativne percepcije su uobicajena odlika dvojezienog govora

Jos u ranorn stadiju djeca kao i odrasli pokazuju ponasanje prebacivanja koda Motivacije i stavovi koje rnladi dvojezicni govornici posjeduju za prebacivanje koda vuku korijene iz njihove psihosocijalne razvojne razine i radije odrazavaju neposredne okolnosti djeteta nego Ii apstraktnije pojrnove etniCkog identiteta ill kohezije grupe

Prikazat cerna rnoguce odnose izrnedu stavova 0 prebacivanju koda znanju i ponasanju

VRSTE PREBACIVANJA KODA

Posudivanje (borrowing) je uporaba rijeCi iz drugog jezika koja pokazuje rnorfoloskofonolosku adaptaciju naspram jezika rnatrice Cesto je to odredishyvanje izraza koji nije dostupan u jeziku rnatrice

Kam das me ble cestitken (arbanaski)

Zeljela sam kupiti cestitku (hrvatski)

Kalk (calque) je doslovno prevodenje izraza iz drugoga jezika

Ko fitua ne loto (arbanaski)

Dobila je na lotu (hrvatski)

Medu-recenicno (inter-sentential) prebacivanje na razini recenica Medushyrecenicno prebacivanje se rnoze rabiti za naglasavanje rnjesta na drugorn jeziku oznacavanje prebacivanja u razgovoru sudionika isticanje na koga se izjava odnosi ill da bi se navelo neposredno citiranje iz nekog drugog razgovora

10

M BARANcIC CODE-SWITCHING I MEDUJEZIK

a) primjer naglasavanja mjesta na drugom jeziku

E ander me ko san MoUm te nestani (arbanaski)

A onda mi je rekla Molim te nestani (hrvatski)

b) primjer isticanja na koga se izjava odnosi

Te kam than oc er da nuk mo e kanda Ie li laiem (arbanaski)

Toliko sam ti puta rekla da mi se ne svida Ie li laiem (hrvatski)

Unutar-recenicno (intra-sentential) prebacivanje unutar recenice fraze ili rijeci ako ne dode do morfo-fonoloske adaptacije

Morasa me ta cua odma (arbanaski)

Moram ti to poslati odma (hrvatski)

Ovo je najsloZeniji tip prebacivanja koda jer zahtijeva od govornika da moZe istovremeno kontrolirati dva jeziena sustava Sarno najbalansiraniji dvojezieni govornci su u stanju rabiti unutar-recenieno prebacivanjeOni govornici koji su dominantni u jednom jeziku skloni su~rabiti jednostavnije oblike prebacivanja koda kao sto su posudivanje jedne rijeCi poundraze na kraju recenice i medu shyreceniena prebacivanja jer takvi oblici zahtijevaju manje kontrole dviju gramatika i postoji manja vjerojatnost da ce dod do negramatiCkih konstrukcija Stoga je unutar-recenieno prebacivanje uz veliku moguenost stvaranja negramatiCkih recenica logican tip za ispitivanje gramatiCkih narusavanja

JEZICNA OGRANlCENJA U MEDU-RECENICNOM PREBAOVANJU KODA

Ekvivalentno ogranicenje red rijeei odmah prije ili nakon mjesta prebacivanja mora biti moguc u oba jezika

H Pazi Iga Ikao loci Iu Iglavi A Pe Ishigon (ruon) lsi Isynin lne Ikrye (ball)

PK Pazi Iga Isi loci Iu Iglavi

Prebacivanja su cesta kod arbanaskohrvatskih dvojeziCnih govornika

a) na kraju recenice

Cekamo te mos vonol (arbanaski)

Cekamo te ne kasni (hrvatski)

11


b) izmedu recenica

To je onaj mladic fis i ko perbi nizet vjet (arbanaski)

To je onaj mladic koji je navrsio dvadeset godina (hrvatski)

jer nijedno od njih ne narusava ekvivalentno ogranicenje

Iz istog razloga arbanasko hrvatski dvojezirni govomici nisu skloni

prebacivanju izmedu zamjenice i glagola

Ato jan isto kao ion (arbanaski)

One su isto kao ion (hrvatski)

ZAKLJUCAK

BuduCi da prebacivanje koda (i medujezik) ne zvuce uobicajeno ne razushymijemo ulogu koji oni igraju u prirodnom razvoju jezika i uporabi i buduCi ih mozemo donekle kontrolirati skloni smo ih promatrati kao devijacije-aberacije BuduCi da ne razumijemo dobro jezicna i komunikacijska pravila i svrhe koje ih pojasnjavaju kao prirodnim i kreativnim rezultatima dvojezicnosti ne mozemo ih prihvatiti kao jedinstveni uzorak dvojezicnih govomika Oni se mogu jedino promatrati kao polujezicnost interferencija zbrka ili fosilizacija umjesto novih i altemativnih oblika koje stvara kognitivnapojmovna sinteza dvaju jezika

Bilo da se radi 0 prebacivanju koda koji se rabi za ispunjavanje praznine ili je to svjesna zelja mijesanja dvaju jezika za stvaranje novih oblika jezik stvoren u vecini prebacivanja kodova ima unutarnju jezirnu konsistentnost i valjanost za one koji uce duboku strukturu Dok povrsinska struktura ima takoder dvojezicnu konsistentnost i valjanost za one koji njome komuniciraju za jezirne separatiste i puriste to je drukCije Kao prvo jeziCni puristi se boje da ce uporaba drugog jezika s prvim ili sprjecavati prvi od napredovanja ili ce ga patvoriti iii uzrokovati zbrku u govomikovoj svijesti Drugo jezicni puristi misle na isti nacin Mozda stvar lezi u tome da su i medujezik i prebacivanje koda potrebni iz mnogih razloga jedan od njih mogao bi biti da se u svakom jeziku ne patvori briBe iii uzrokuje kognitivna nejasnoca

Kod stabilnih dvojezirnihvisejezicnih konteksta nema nejasnoca Zapravo kod dvojeziCnih govomika se radi 0 trostrukom jezicnom napredovanju Svako izucavanje razvoja dvojezicnosti podupire uporabu medujezika prebacivanje koda i ostale medu-jezicne fenomene Dvojezicni govomici doista uce odvajati svoje jezike ali znamo takoder da oni ponekad to ne zele

12


Cak i ako prebacivanje koda i medujezik nisu nasi namjemi ciljevi na kraju ih ipak mozemo shvatiti kao pojmove u pozitivnijem jezimom kognitivnom komunikacijskom i razvojnom smislu Oba su inkriminirana u proces napredovanja kada se razvija viSe nego jedan jezik

Mozemo zakljuciti da tamo gdje postoji vise iii manje balansirano prebacivanje koda (to je slucaj gdje se veCi dio jezika ispreplece u uporabi drugog) u odgovarajuCim prirodnim i potrebnim domenima prebacivanja koda to moze biti jedan od najjacih znakova na strani onih koji prebacuju kod davanjem istovremeno jednako vremena vrijednosti i prostora obim jezicima u kognitivnom i kultumom smislu

U bogatijem dvojezicnomvisejezicnom okrliZenju jedan jezik moze pomoCi drugome a ponekad oba jezika mogu stvoriti novu ideju misao ponasanje izgled organizaciju i prilagodljivost te na taj nacin promicati kulturu na nova mjesta prilagodavanja u dinamici medu-kulturalnog zivota

Konacno prebacivanje koda i medujezik imaju ulogu olaksavanja i pomaganja u razmisljanju i komunikaciji bez obzira na to kakva moze biti vanjska informacija

U naravi je ljudi da stvaraju mnoge promjene a kad ih jednom stvore onda ih rabe ili napuste Ista je stvar i s nenormativnim obIicima jezika nazvanim medujezik i prebacivanje koda Mozda ce se oni jednog dana smatrati normativnim i isto tako znacajnim u zivotu dvojeziCnih govomika

Najnovija istrazivanja pokazuju ambivalentne do pozitivnih stavova u praksi prebacivanja koda Rezultati istrazivanja pokazuju razvojnu prirodu prebacishyvanja koda i sugeriraju da vjestina prebacivanja koda medu recenicama zahtijeva zrelo poznavanje oba jezika

LITERATURA

Aronoff Mamp Rees-Miller J (2000) The Handbook of Linguistics Blackell Publishers Ltd UK

Berko-GleasonJ (1993) The Development of Language New York MacMillan Publishing Co

Brown H Douglas (1987) Principles of Language Learning and Teaching PrenticeshyHall Inc Englewood Cliffs New Jersey 07632

Corder S P (1975) Error Analysis Interlanguage and Second Language Acquisition Language Teaching and Linguistic Abstracts 8 201-18

Corder s P (1981) Error Analysis and Interlanguage London Oxford University Press

13


Grosjean F (1985) The bilingual as acompetent but specific speaker-hearer Journal of Multilingual and Multicultural Development 6 (6) pp 467-479

Grosjean F (1982) Life with two Languages Harward University Press

Gumperz J J (1982) Conversational code-switching in jJ Gumperz (ed) Discourse Strategies Cambridge Cambridge University Press

Gysels M (1992) French in Urban Lubumbashi Swahile Code-switching borrowing or both Journal of Multilingual and Multicultural Development 13 41 56

Hamers J F amp Blanc MHA (1990) Bilinguality and Bilingualism Great Britain Cambridge University Press

Haugen E (1950) The analysis of linguistic borrowing Language 262 210-231

Heller M (1992) The politics of code-switching and language choice Journal of Multilingual Multicultural Development 13 123-142

Krstic K (1987) Rjeenik govora zadarskih Arbanasa Zadar Mjesna zajednica Arbanasi

Poplack S (1980) Sometimes Ill start a sentence in Spanish y termino en Espanol Toward a typology ofcode-switching Linguistics 18581-618

Selinker L (1972) Interlanguage International Review of Applied Linguistics 10 209-31

Valdes-Fallis G (1977) Code-switching among bilingual Mexican-American women Towards an understanding of sex-related language alternation International Journal of The Sociology of language 7 65-72

Wei L (2000) The Bilingualism Reader Routledge London

Summary CODE -SWITCHING AND INTERLANGUAGE

This paper deals with the notion of interlanguage and the notion of codeshyswitching in positive cognitive communicative and developmental terms No matter how the outward information may appear code-switching and interlanguage have a function of facilitating and supporting thinking and communication Nonnormative forms of language called interlanguage and code-switching may be considered one day as normative and as significant in the life of bilinguals

14

HRVATSKO DRU5TVO ZA PRIMIJENJENU LINGVISTIKU


ZBORNIK RADOVA sa savjetovanja odrzanoga 16 i 17 svibnja 2003 u Opatiji

UREDNICI

DIANA STOLAC

NADA IVANETIC

BORIS PRITCHARD

ZAGREB - RrJEKA 2005





Tel +385 (0) 1 6120 208 +385 (0) 1 6120055 +385 (0) 51 315 250

Fax +385 (0) 1 6156879 +385 (0) 51 315 228


tiro ratun 2390001-1100135846


UDK Natasa Jurcie




UDK 3167481(063)



ISBN 953-96391-4-X

110401029

UDK 812462 8133








JEZICNI OBUCI


1











2









3








4


JEZICNI ODABIR










5










6


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14





Tel +385 (0) 1 6120 208 +385 (0) 1 6120055 +385 (0) 51 315 250

Fax +385 (0) 1 6156879 +385 (0) 51 315 228


tiro ratun 2390001-1100135846


UDK Natasa Jurcie




UDK 3167481(063)



ISBN 953-96391-4-X

110401029

UDK 812462 8133








JEZICNI OBUCI


1











2









3








4


JEZICNI ODABIR










5










6


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14

UDK 812462 8133








JEZICNI OBUCI


1











2









3








4


JEZICNI ODABIR










5










6


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14











2









3








4


JEZICNI ODABIR










5










6


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14









3








4


JEZICNI ODABIR










5










6


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14








4


JEZICNI ODABIR










5










6


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14


JEZICNI ODABIR










5










6


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14










6


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14


POJAM MEDUJEZIK








7











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14











iii



8














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14














9
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14
















10




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14




















11


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14


b) izmedu recenica








ZAKLJUCAK




12








LITERATURA






13
















14








LITERATURA






13
















14
















14

Documents

JEZIK U DRUSTVENOJ INTERAKCIJI - hdpl.hr fileJEZIK U DRUSTVENOJ INTERAKClJI jezienom, dvojezienom i visejezienom razvoju. Ono sto se cesto puta smatralo i smatra se od strane Iaika