JOSIP IO S EDIL

PREDROMANI(KI SPOMENICI OTOKA ŠIPANA

Grupu od sedam otoka koji se nalaze između poluotoka Pelješca i Du~ brovIiika spominje Plinije Stariji pod skupnim imenom Elaphites1 tcmiddot se oni prvi put II his toriji javljaju pod tim iDlcnom Po nazivu grčkoga porishyjekla možemo pretpostavljati da SlI to otočje naselili Grci a najvjerojatnije je da su stanovnici biJi većim dijelom Iliri dok hi Grci i kasnije Rimljani kao i dntgdje kod nas bili malobrojan vladajući sloj Ti otoci nisu do sada

middotarheološki istraživani pa se o prehiatorijskolD životu na njima ne može josect ništa reći Otok Sipao najveći je od njih i nema sumnje da je s njima dishyjelio istu prošlost U starom vijeku svakako je bio naseljen što pokazuju tragovi rimske raquovillae rusticae laquo koji se jasno naziru u Šipanskoj luci Vjc rojatno je Sipan kao i drugi elafitski otoci II starom vijeku bio omiljelo ljetovalište i odmaralište rimskih robovlasnika onako isto kao što je nakon nekoliko stoljeća služio za odmaralište dubrova čkoj vlasteli Kako se jc otok Sipan zvao to do danas ne znamo Izričitog spomena za ime Šipan nemamo prije 13 stoljeća ali budući da je i ime Šipan predslavenskog porijekla -drži Se vjerojatnim da se otok slično zvao i u s tarom vijekus Dubrovački humanis ti po če li su identificirati Šipan sa otokom Tanria koji spominje Cezarov legat Hirtius II vezi s građanskim nltom izmedu Cezara i Pompeja O tom se raspravljalo i kasnije6 a većina hi s toričara drži da se Tauris odmiddot nosi na Sćedro kod Hvara7

t PUuije It Naturalis historia III str 152 Pravilan naziv bi morao glasi ti Elaphitides od grčke rij eči euroalpo c jel en (V Skok Probl em rom nns tva i slavenstva na našim ostrvima Lakijan Jadranska straža 1939 g hr 10)

li Smičiklas Codet diplomaticu8 vol IV str 400 Zag reb 1906 s Petar Skok o c Sipan Jadranska straža 1939 g hr II pokušava protumačiti poshy

lijeklo riječi Sipau od grčke riječi gypanon I( - orlovo gni jezdo OI Na pr natpis ua ljetnikovcu dubrovačkih nadbi8kupa u Sipanu iz godine 1560 izmedu

ostalog donosi raquoLodovicus BeccateUlls arhiepiscoJgtus R agusin u8 T au ridi s in sulae saluhrilate allectu8laquo

1 A Hirtius De bello Alexandrino c 44-17 6 V G Weith Zu den K iimpfen der Cae8ariancr iu Illyrien Niko Sluk Insu la Tau~i

- Sćedro ili Sipan Obje radnje 8U izašle II Bulićevu zborniku prva na str 267-274 a druga na str 275-278

7 V P auly - Wissowa - Kroli - l1ittelhaU8 Rcal-eneydopadie IV- A str 251middot6 (Tauri s)

11 Starohrvat sklI rrowjeta 113

Već se po kasnom javljanju imena Šipan razumiJe da o prošlosti Sipana II ranom srednjem vijeku nemamo nikakovih podataka a isti je s lučaj i 8

prošlosti ostalih elafitskih otoka Međutim arheološki ostaci iz početka sredmiddot njeg vijeka sa otoka Lopuda uglavnom s lučajno pronađens pokazuju nam da tamo p ostoji kontinuitet II spomenicima između kasnoantiknog i predmiddot romaničkog razdoblja Ti kasnoantikni t j starokršćanski spomenici pripa dali su najvjerojatnije onom dijelu rOlllaniziranih Ilira koji nisu ltlo kasno sudjelovali II procesu južnoslavenske etnogeneze Ti romanizirani Iliri imali su jakog kulturnog utjecaja na ostale Ilire i nadošle Slavene koji Sll bili 8

njima II dodiru tako da tl s lij edećim stoljećima kad su vcć slavenska pIemiddot mena u našim krajevima formirana imamo II umjetnosti a naročito II arhishytekturi spomenike koji po svojim oblicima odaju vezu sa ranijim građevishynamaG Predromanički spomenici na Šipanu i Lopudu pripadaju istom tipu i zato iako do sad nije pronađeno na Šipanu starokršćanslih ostataka mQžeu~o zaklju č iti da je i njihova razvojna linija analogna

Danas na Šipanu postoje tri najstarija sredovječna spomenika a to su crkva sv Petra II Veljem Vrhu crkva sv Ivana 11 ŠilovIt selu k9d rta Prtu~e i crkva sv Mihajla u Pkljeni

1 Cr(va sv Petra lt Veljem Vrhu Nalazi se istočno od vrha raquoForticc ltc middot3 ildaljena je od Šipauske luke pola sata hoda prema sjeveru Svojim davnim postankom nametnula je ime čitavom predjelu 11 koj em se nalazi i oh se pb rij oj pobliže zove sv Petar Ovdje se ne radi - o cijeloj arhitekturi nego

samo o njenim ostacima koji su po građevnim oblicima interesantniji od ostataka ostalih dviju crkava Na nju SC ali površno i n etočno osvrnuo

-Lišičar O koji je prvi uvodi 11 literaturu a kasnije je Karaman samo ubraJa medu starohrvatsk e građevine II Od Lisičareva opisa do danas možemO saIIlO pratiti nj eno konstantno rušenj e Ako nporedimo Lisičarevu sliku pročelja

8a middot ~anašnjoll1 (slika 1) vidjet ćemo da se posljednjih godina veliki dio pročelja gotovo či tav srednji dio srušio tako da je jedva ostalo traga velimiddot

-~om slijepom luku k oji je zah vatao skoro cijelu površinu pročelja praveći Jijep kontrast sa trokutastim zabatom crkve ~

Ruševine se izdižu 4 metra nad površinom mjereć i s vanjske strane dok je unutrašDojst prilično zasuta urušcnim krovom i obrasla žbunjem Dužiha crkve zajedno S apsidom iznosi 8 metara a ši r ina 425 Orijentirana je preilia jugoistoku Crkvica je sloLodnog tipa Njena tlorisna osnova približuje sc osnovana crkvica sv Tome 11 Kutima (Boka Kotorska) middot sv Mihajla u Stonu sv Petra 11 Prikn kod Omiša sv Luke na Lastovu sv ivana i sv Nikole na Lopudu dok joj se dimcnzljski odnos podudara sa sv Tomom

fi Viktor Novak R eliqlliariulll Elaphtit ulHie Vjesn ik lin arh eo logiju i historiju dalmamiddot tinsku 8V LI str 165-196 9 Ovdje lzncscllo mišljen je o ranosrednjo vjekovnoj umjetnosti Lopuda i nje nom ra zvoju

hit će opširnije razral1eno II pi ščevoj radnji o preoromani ri Lopuda koja će i zići u izdanju Hi8torijskog instituta Jugoslavenske akademij e tl Dubrovniku lllt e re san trlt poda tke o tome nalazimo 11 8pomenutoj raspravi V Nova ka

10 Vi cko Li s ičar Koločep nekoć i ampad a Duhroynik 1932 8tr 179 II Lj Karaman Staroh rv ats ka IImjetrost Caso pis za hrvatsku povijes t Zagrebmiddot i9l3

il ir 54 n Li siča r o 1 s tr 177

IH

II Kutima SY Ivanom i sv Nikolom na Lopudu Na razvijeni tloris nastavlja se ugl a ta apsida Debljina zidova u osnovnim linijama broda iznosi 55 cm dok je kod apside šira za 10 cm P-ebo~ni -zidovi na tlorisu pokazuju jaku razvedenost što su izazvale vanjske~ti~1toralivne lezene unutrašnje niše i profilirani pilastri koji 11 stvaripredstaVliajn uporište pojasnih lukova koji su podržavali svod Sa svake strane nalaze se po dva ovakva pilastra koji dijele brod na tri nejednaka polja od kojih je najveće do pročelja manje do apside a najmanje 11 sredini broda U svakom polju nalazi se s ohiju strana a na sredini odgovarajućeg segmen~a bomiddotČuQmiddotgmiddotmiddot zida crkve obla niša samo što sn dvije koje pripadaju prednjem p olju znatno manje Dekorashytivne lezene nalaze se s vanjske strane Na južnom ih se zidu vidi 6 Sigurno ih je toliko biJo i na sjevernom zidu na kojem ih ima samo 5 jer je ugao na kojem se morala nalaziti šesta lezena srušen Dvije Je lezene nalaze i na sačuvanoj južnoj bočnoj strani apside pa se može smatrati da je tako bilo i sa njene sjeverne strane budu ći se vidi da se II rasporedu općenito prishydržavalo simetrije Usprkos ovoj tendenciji ka simetriji očituje sc da ODa

at pojedinostilQa nije točno primjenjivana a to llam baš dokazuju različite širine lezena koje su stoga izazvale njihov nesimetričan rasp ored na jednom i drugom zidu Može se smatrati da se i na pročelju radi o dvije lezene t j na njegovim krajevima iz kojih se razvio luk ovdje dakako mnogo veći nego na drugim stranama Lezena se vidi na uglu začeinog zida Ugaone lezene se spajaju zajedničkim bridom Rečeno je da je pročelje jako postradalo pa Se na Lis ičalevoj reprodukshy

ciji koja je s~imljena dok je uglavnom čitavo pročelje postojalo vidi da se na njegovoj površini nalazio veliki luk koji je obuhvatao skoro čitavo pročelje Na udubljenoj plohi ispod njega a po sredini nalazila su se vrata Ona vrata koja su do rušenj~ postojala nisu iskonska Po njihovom r encshysansnom obliku koji se na spomenutoj repr~dukciji villi zakliučuje sc da je naknadno za renesanse došlo ~~ nekih pregradnji II crkvi mel1u koje spada i preinaka ulaza Od tih vratiju sačuvali su se svi pragovi na kojima se vidi renesansna profilacija grb i renesansna slova na ostacima natpisa koji je već donio Lisičar i glasi MAR ARCI CANO RA13

Kako na Lisičarevoj reprodukciji pročelja iznad renesansnih vratiju vishydimo ostatak luka koji je zazidan zaključujem da je on ostatak starih vrashytiju koja su prema tome bila viša Takva vrata nalazimo i na originalnom pročelju crkve sv Nikole (sl 2) na susj ednom otoku Lopudu S obje s trane vratiju nalazile su se po dvije dekorativne dugulj aste slijepe niše Pročelje je završavalo trokutastim zabatom nad kojim se dizao kasniji zvonik na preslicu

Južni pobočni zid crkve sačuvao se čitav (sl 3) tako da se ua njegovu vrhu nalaze ostaci strehe Zid je dug 645 met Čitava njegova površina proshyviđena je plitko odskočenim lezenama kojih ima 6 a kojima je donji kraj pokriven srušenim materijalom Lezene su dopirale do 50 cm ispod strehe te su se tu jedna s drugom spa jale prelaznim lukovim~ Jcoji su opet zaha-

I ~ K ako je Lisi čar našao II dubrovačkom arhivu natpis se odnosi kao i grb na kanoniku Marina Gozze arciđakona dubrovačkog kaptola koji je 1489 popravio i r estau rirao crkvu (V Lisičar o C 6tr 180)

115

I

116

117

rali pet slijepih msa ~11edu lezenama čime je polučen vanjski dekorativni efekt Na južnom zidu po sredini II trećoj niši nalazio se mali prozor prashyvokutnog oblika č ija je šupljina iznutra šira pa sc prema vani 8uzuje poput kasnijih puškarnica

Na unutrašnjoj strani ~og zida nalaze se dva pilastra koji dijele površinu zida na tri polja što je već spomenuto Ti pilastri dižu se od dna i sačuvali 8 t1 se do pod vrh zida tako da se vidi njihov prijelaz II pojasni luk Iznutra 86 oputa kako je sam zid iz vertikalne linije prelazio II polukružni svod U prostoru metlu samim pilastti ma nalazi se slijepi luk pod kojim je plošna niša Ti lukovi se nastavljaju i sa strana obaju pilastara prema čeonom i zashyčeInom krilu samo što njihovi krajevi udaraju tačno II te zidove I ovdje imamo plošne niše U tim plošnim nišama napravljene su manje dublje pollloble niše koje kako smo kod opisa tIorisa vidjeli nisu tl širini jednake kao ni plošne niše čija je širina rBzl~čita zbog spomenutog nepravilnog rasmiddot poreda pilastara OhIa niša koja sc nalazi do pročelnog zida završava lukom i pri vrhu joj površina prelazi II školjkast oblik Druge dvije oble niše zashyvršavaju ravno kao kad hi im se na vrhu nalazio vodoravan prag Stvarno one završavaju vodoravno zbog toga što im ampc pri vrhu nalazio prozor

Obla niša do začeinog zida ho~izontalno je podijeljena pragom II obliku police na dva dijela gornji već i i donji manji U gornjem se dijelu vide oblici prozorčića koji jc naknadno sazidan U njenu okviru t j II plošnoj niši nalazi se udubina koja jc s lužila za kustodiju

Vanjska površina sjeve rnog bočnog zida identična je južnoj samo što se nije sačuvao ugao (lo začclnog zida crkve Kod nje je manje srušenog mateshyrijala pa se vidi nadtemeljna linija B koje počinju lezene a prema tome i niše među njima Na njemu se tako može izračunati visina niša koja iZllosi koliko i cjelokupna visina zida Na tom zidu nije bilo prozora Nutarnja strana (sl 4) u svemu je identična sa nutarnjom stranom južnog zida 8amo što su Sve tri oble niše jednako završavale kao i ona na južnom zidu do pročelja Dakako nema ni kus todije

Od začeluog zida s a čuvao se samo dio sa južne strane apside dok je sjeshyverni postradao (sl 5) Na uglu tog sačuvanog zida nalazila sc lezena koja prema apsidi prelazi II luk i zatvara slijepu plošnll dekorativnu nišu

Sjeverna strana apside zatrpana je ruševinama no ipak se po preostatku na južnoj strani vidi da jc bila lIgIate osnove ~ tim što joj je rastvor širi pa se prema svršetku sve više suzuje Na vanjskoj južnoj strani nalaZe se dvije lezene a izmedu njih je slijepa plošna niša koja je sačuvana čitava Apsida nije sačuvana do vrha ali middotsc ipa~ razaznaje da je iznutra pri vrhu završavala poluknpolastim svodom Na vanjskoj strani vidi se profil koji bi govorio da pripada luku većeg raspona ne go li su niše po dužinskim zidoshyvima š to bi II neku ruku bilo pendent velikom luku na pročelju Takav se luk nalazi i na apsidi crkve sv Ivana na istom otoku Po sredini polja ispod tog luka nalazio sc prozor za koji Lisičar tvrdi da 811 mu kazivali kako je tu postojala kamena prozorska rešetka Ostaci prozorskog okna djelomično S11 na apsidi sačuvani

Krov crkve bio jc polllcilinclričan odijeljen sa dva pojaaDa luka na tri polja (traveja) Na zidovima sc naime sač~vao trag prijelaza II poluobli svod

ua

II Kutima SY Ivanom i sv Nikolom na Lopudu Na razvijeni tloris nastavlja se ugl a ta apsida Debljina zidova u osnovnim linijama broda iznosi 55 cm dok je kod apside šira za 10 cm P-ebo~ni -zidovi na tlorisu pokazuju jaku razvedenost što su izazvale vanjske~ti~1toralivne lezene unutrašnje niše i profilirani pilastri koji 11 stvaripredstaVliajn uporište pojasnih lukova koji su podržavali svod Sa svake strane nalaze se po dva ovakva pilastra koji dijele brod na tri nejednaka polja od kojih je najveće do pročelja manje do apside a najmanje 11 sredini broda U svakom polju nalazi se s ohiju strana a na sredini odgovarajućeg segmen~a bomiddotČuQmiddotgmiddotmiddot zida crkve obla niša samo što sn dvije koje pripadaju prednjem p olju znatno manje Dekorashytivne lezene nalaze se s vanjske strane Na južnom ih se zidu vidi 6 Sigurno ih je toliko biJo i na sjevernom zidu na kojem ih ima samo 5 jer je ugao na kojem se morala nalaziti šesta lezena srušen Dvije Je lezene nalaze i na sačuvanoj južnoj bočnoj strani apside pa se može smatrati da je tako bilo i sa njene sjeverne strane budu ći se vidi da se II rasporedu općenito prishydržavalo simetrije Usprkos ovoj tendenciji ka simetriji očituje sc da ODa

at pojedinostilQa nije točno primjenjivana a to llam baš dokazuju različite širine lezena koje su stoga izazvale njihov nesimetričan rasp ored na jednom i drugom zidu Može se smatrati da se i na pročelju radi o dvije lezene t j na njegovim krajevima iz kojih se razvio luk ovdje dakako mnogo veći nego na drugim stranama Lezena se vidi na uglu začeinog zida Ugaone lezene se spajaju zajedničkim bridom Rečeno je da je pročelje jako postradalo pa Se na Lis ičalevoj reprodukshy

ciji koja je s~imljena dok je uglavnom čitavo pročelje postojalo vidi da se na njegovoj površini nalazio veliki luk koji je obuhvatao skoro čitavo pročelje Na udubljenoj plohi ispod njega a po sredini nalazila su se vrata Ona vrata koja su do rušenj~ postojala nisu iskonska Po njihovom r encshysansnom obliku koji se na spomenutoj repr~dukciji villi zakliučuje sc da je naknadno za renesanse došlo ~~ nekih pregradnji II crkvi mel1u koje spada i preinaka ulaza Od tih vratiju sačuvali su se svi pragovi na kojima se vidi renesansna profilacija grb i renesansna slova na ostacima natpisa koji je već donio Lisičar i glasi MAR ARCI CANO RA13

Kako na Lisičarevoj reprodukciji pročelja iznad renesansnih vratiju vishydimo ostatak luka koji je zazidan zaključujem da je on ostatak starih vrashytiju koja su prema tome bila viša Takva vrata nalazimo i na originalnom pročelju crkve sv Nikole (sl 2) na susj ednom otoku Lopudu S obje s trane vratiju nalazile su se po dvije dekorativne dugulj aste slijepe niše Pročelje je završavalo trokutastim zabatom nad kojim se dizao kasniji zvonik na preslicu

Južni pobočni zid crkve sačuvao se čitav (sl 3) tako da se ua njegovu vrhu nalaze ostaci strehe Zid je dug 645 met Čitava njegova površina proshyviđena je plitko odskočenim lezenama kojih ima 6 a kojima je donji kraj pokriven srušenim materijalom Lezene su dopirale do 50 cm ispod strehe te su se tu jedna s drugom spa jale prelaznim lukovim~ Jcoji su opet zaha-

I ~ K ako je Lisi čar našao II dubrovačkom arhivu natpis se odnosi kao i grb na kanoniku Marina Gozze arciđakona dubrovačkog kaptola koji je 1489 popravio i r estau rirao crkvu (V Lisičar o C 6tr 180)

115

I

116

117

rali pet slijepih msa ~11edu lezenama čime je polučen vanjski dekorativni efekt Na južnom zidu po sredini II trećoj niši nalazio se mali prozor prashyvokutnog oblika č ija je šupljina iznutra šira pa sc prema vani 8uzuje poput kasnijih puškarnica

Na unutrašnjoj strani ~og zida nalaze se dva pilastra koji dijele površinu zida na tri polja što je već spomenuto Ti pilastri dižu se od dna i sačuvali 8 t1 se do pod vrh zida tako da se vidi njihov prijelaz II pojasni luk Iznutra 86 oputa kako je sam zid iz vertikalne linije prelazio II polukružni svod U prostoru metlu samim pilastti ma nalazi se slijepi luk pod kojim je plošna niša Ti lukovi se nastavljaju i sa strana obaju pilastara prema čeonom i zashyčeInom krilu samo što njihovi krajevi udaraju tačno II te zidove I ovdje imamo plošne niše U tim plošnim nišama napravljene su manje dublje pollloble niše koje kako smo kod opisa tIorisa vidjeli nisu tl širini jednake kao ni plošne niše čija je širina rBzl~čita zbog spomenutog nepravilnog rasmiddot poreda pilastara OhIa niša koja sc nalazi do pročelnog zida završava lukom i pri vrhu joj površina prelazi II školjkast oblik Druge dvije oble niše zashyvršavaju ravno kao kad hi im se na vrhu nalazio vodoravan prag Stvarno one završavaju vodoravno zbog toga što im ampc pri vrhu nalazio prozor

Obla niša do začeinog zida ho~izontalno je podijeljena pragom II obliku police na dva dijela gornji već i i donji manji U gornjem se dijelu vide oblici prozorčića koji jc naknadno sazidan U njenu okviru t j II plošnoj niši nalazi se udubina koja jc s lužila za kustodiju

Vanjska površina sjeve rnog bočnog zida identična je južnoj samo što se nije sačuvao ugao (lo začclnog zida crkve Kod nje je manje srušenog mateshyrijala pa se vidi nadtemeljna linija B koje počinju lezene a prema tome i niše među njima Na njemu se tako može izračunati visina niša koja iZllosi koliko i cjelokupna visina zida Na tom zidu nije bilo prozora Nutarnja strana (sl 4) u svemu je identična sa nutarnjom stranom južnog zida 8amo što su Sve tri oble niše jednako završavale kao i ona na južnom zidu do pročelja Dakako nema ni kus todije

Od začeluog zida s a čuvao se samo dio sa južne strane apside dok je sjeshyverni postradao (sl 5) Na uglu tog sačuvanog zida nalazila sc lezena koja prema apsidi prelazi II luk i zatvara slijepu plošnll dekorativnu nišu

Sjeverna strana apside zatrpana je ruševinama no ipak se po preostatku na južnoj strani vidi da jc bila lIgIate osnove ~ tim što joj je rastvor širi pa se prema svršetku sve više suzuje Na vanjskoj južnoj strani nalaZe se dvije lezene a izmedu njih je slijepa plošna niša koja je sačuvana čitava Apsida nije sačuvana do vrha ali middotsc ipa~ razaznaje da je iznutra pri vrhu završavala poluknpolastim svodom Na vanjskoj strani vidi se profil koji bi govorio da pripada luku većeg raspona ne go li su niše po dužinskim zidoshyvima š to bi II neku ruku bilo pendent velikom luku na pročelju Takav se luk nalazi i na apsidi crkve sv Ivana na istom otoku Po sredini polja ispod tog luka nalazio sc prozor za koji Lisičar tvrdi da 811 mu kazivali kako je tu postojala kamena prozorska rešetka Ostaci prozorskog okna djelomično S11 na apsidi sačuvani

Krov crkve bio jc polllcilinclričan odijeljen sa dva pojaaDa luka na tri polja (traveja) Na zidovima sc naime sač~vao trag prijelaza II poluobli svod

ua

I

116

117

rali pet slijepih msa ~11edu lezenama čime je polučen vanjski dekorativni efekt Na južnom zidu po sredini II trećoj niši nalazio se mali prozor prashyvokutnog oblika č ija je šupljina iznutra šira pa sc prema vani 8uzuje poput kasnijih puškarnica

Na unutrašnjoj strani ~og zida nalaze se dva pilastra koji dijele površinu zida na tri polja što je već spomenuto Ti pilastri dižu se od dna i sačuvali 8 t1 se do pod vrh zida tako da se vidi njihov prijelaz II pojasni luk Iznutra 86 oputa kako je sam zid iz vertikalne linije prelazio II polukružni svod U prostoru metlu samim pilastti ma nalazi se slijepi luk pod kojim je plošna niša Ti lukovi se nastavljaju i sa strana obaju pilastara prema čeonom i zashyčeInom krilu samo što njihovi krajevi udaraju tačno II te zidove I ovdje imamo plošne niše U tim plošnim nišama napravljene su manje dublje pollloble niše koje kako smo kod opisa tIorisa vidjeli nisu tl širini jednake kao ni plošne niše čija je širina rBzl~čita zbog spomenutog nepravilnog rasmiddot poreda pilastara OhIa niša koja sc nalazi do pročelnog zida završava lukom i pri vrhu joj površina prelazi II školjkast oblik Druge dvije oble niše zashyvršavaju ravno kao kad hi im se na vrhu nalazio vodoravan prag Stvarno one završavaju vodoravno zbog toga što im ampc pri vrhu nalazio prozor

Obla niša do začeinog zida ho~izontalno je podijeljena pragom II obliku police na dva dijela gornji već i i donji manji U gornjem se dijelu vide oblici prozorčića koji jc naknadno sazidan U njenu okviru t j II plošnoj niši nalazi se udubina koja jc s lužila za kustodiju

Vanjska površina sjeve rnog bočnog zida identična je južnoj samo što se nije sačuvao ugao (lo začclnog zida crkve Kod nje je manje srušenog mateshyrijala pa se vidi nadtemeljna linija B koje počinju lezene a prema tome i niše među njima Na njemu se tako može izračunati visina niša koja iZllosi koliko i cjelokupna visina zida Na tom zidu nije bilo prozora Nutarnja strana (sl 4) u svemu je identična sa nutarnjom stranom južnog zida 8amo što su Sve tri oble niše jednako završavale kao i ona na južnom zidu do pročelja Dakako nema ni kus todije

Od začeluog zida s a čuvao se samo dio sa južne strane apside dok je sjeshyverni postradao (sl 5) Na uglu tog sačuvanog zida nalazila sc lezena koja prema apsidi prelazi II luk i zatvara slijepu plošnll dekorativnu nišu

Sjeverna strana apside zatrpana je ruševinama no ipak se po preostatku na južnoj strani vidi da jc bila lIgIate osnove ~ tim što joj je rastvor širi pa se prema svršetku sve više suzuje Na vanjskoj južnoj strani nalaZe se dvije lezene a izmedu njih je slijepa plošna niša koja je sačuvana čitava Apsida nije sačuvana do vrha ali middotsc ipa~ razaznaje da je iznutra pri vrhu završavala poluknpolastim svodom Na vanjskoj strani vidi se profil koji bi govorio da pripada luku većeg raspona ne go li su niše po dužinskim zidoshyvima š to bi II neku ruku bilo pendent velikom luku na pročelju Takav se luk nalazi i na apsidi crkve sv Ivana na istom otoku Po sredini polja ispod tog luka nalazio sc prozor za koji Lisičar tvrdi da 811 mu kazivali kako je tu postojala kamena prozorska rešetka Ostaci prozorskog okna djelomično S11 na apsidi sačuvani

Krov crkve bio jc polllcilinclričan odijeljen sa dva pojaaDa luka na tri polja (traveja) Na zidovima sc naime sač~vao trag prijelaza II poluobli svod

ua

117

rali pet slijepih msa ~11edu lezenama čime je polučen vanjski dekorativni efekt Na južnom zidu po sredini II trećoj niši nalazio se mali prozor prashyvokutnog oblika č ija je šupljina iznutra šira pa sc prema vani 8uzuje poput kasnijih puškarnica

Na unutrašnjoj strani ~og zida nalaze se dva pilastra koji dijele površinu zida na tri polja što je već spomenuto Ti pilastri dižu se od dna i sačuvali 8 t1 se do pod vrh zida tako da se vidi njihov prijelaz II pojasni luk Iznutra 86 oputa kako je sam zid iz vertikalne linije prelazio II polukružni svod U prostoru metlu samim pilastti ma nalazi se slijepi luk pod kojim je plošna niša Ti lukovi se nastavljaju i sa strana obaju pilastara prema čeonom i zashyčeInom krilu samo što njihovi krajevi udaraju tačno II te zidove I ovdje imamo plošne niše U tim plošnim nišama napravljene su manje dublje pollloble niše koje kako smo kod opisa tIorisa vidjeli nisu tl širini jednake kao ni plošne niše čija je širina rBzl~čita zbog spomenutog nepravilnog rasmiddot poreda pilastara OhIa niša koja sc nalazi do pročelnog zida završava lukom i pri vrhu joj površina prelazi II školjkast oblik Druge dvije oble niše zashyvršavaju ravno kao kad hi im se na vrhu nalazio vodoravan prag Stvarno one završavaju vodoravno zbog toga što im ampc pri vrhu nalazio prozor

Obla niša do začeinog zida ho~izontalno je podijeljena pragom II obliku police na dva dijela gornji već i i donji manji U gornjem se dijelu vide oblici prozorčića koji jc naknadno sazidan U njenu okviru t j II plošnoj niši nalazi se udubina koja jc s lužila za kustodiju

Vanjska površina sjeve rnog bočnog zida identična je južnoj samo što se nije sačuvao ugao (lo začclnog zida crkve Kod nje je manje srušenog mateshyrijala pa se vidi nadtemeljna linija B koje počinju lezene a prema tome i niše među njima Na njemu se tako može izračunati visina niša koja iZllosi koliko i cjelokupna visina zida Na tom zidu nije bilo prozora Nutarnja strana (sl 4) u svemu je identična sa nutarnjom stranom južnog zida 8amo što su Sve tri oble niše jednako završavale kao i ona na južnom zidu do pročelja Dakako nema ni kus todije

Od začeluog zida s a čuvao se samo dio sa južne strane apside dok je sjeshyverni postradao (sl 5) Na uglu tog sačuvanog zida nalazila sc lezena koja prema apsidi prelazi II luk i zatvara slijepu plošnll dekorativnu nišu

Sjeverna strana apside zatrpana je ruševinama no ipak se po preostatku na južnoj strani vidi da jc bila lIgIate osnove ~ tim što joj je rastvor širi pa se prema svršetku sve više suzuje Na vanjskoj južnoj strani nalaZe se dvije lezene a izmedu njih je slijepa plošna niša koja je sačuvana čitava Apsida nije sačuvana do vrha ali middotsc ipa~ razaznaje da je iznutra pri vrhu završavala poluknpolastim svodom Na vanjskoj strani vidi se profil koji bi govorio da pripada luku većeg raspona ne go li su niše po dužinskim zidoshyvima š to bi II neku ruku bilo pendent velikom luku na pročelju Takav se luk nalazi i na apsidi crkve sv Ivana na istom otoku Po sredini polja ispod tog luka nalazio sc prozor za koji Lisičar tvrdi da 811 mu kazivali kako je tu postojala kamena prozorska rešetka Ostaci prozorskog okna djelomično S11 na apsidi sačuvani

Krov crkve bio jc polllcilinclričan odijeljen sa dva pojaaDa luka na tri polja (traveja) Na zidovima sc naime sač~vao trag prijelaza II poluobli svod

ua

rali pet slijepih msa ~11edu lezenama čime je polučen vanjski dekorativni efekt Na južnom zidu po sredini II trećoj niši nalazio se mali prozor prashyvokutnog oblika č ija je šupljina iznutra šira pa sc prema vani 8uzuje poput kasnijih puškarnica

Na unutrašnjoj strani ~og zida nalaze se dva pilastra koji dijele površinu zida na tri polja što je već spomenuto Ti pilastri dižu se od dna i sačuvali 8 t1 se do pod vrh zida tako da se vidi njihov prijelaz II pojasni luk Iznutra 86 oputa kako je sam zid iz vertikalne linije prelazio II polukružni svod U prostoru metlu samim pilastti ma nalazi se slijepi luk pod kojim je plošna niša Ti lukovi se nastavljaju i sa strana obaju pilastara prema čeonom i zashyčeInom krilu samo što njihovi krajevi udaraju tačno II te zidove I ovdje imamo plošne niše U tim plošnim nišama napravljene su manje dublje pollloble niše koje kako smo kod opisa tIorisa vidjeli nisu tl širini jednake kao ni plošne niše čija je širina rBzl~čita zbog spomenutog nepravilnog rasmiddot poreda pilastara OhIa niša koja sc nalazi do pročelnog zida završava lukom i pri vrhu joj površina prelazi II školjkast oblik Druge dvije oble niše zashyvršavaju ravno kao kad hi im se na vrhu nalazio vodoravan prag Stvarno one završavaju vodoravno zbog toga što im ampc pri vrhu nalazio prozor

Obla niša do začeinog zida ho~izontalno je podijeljena pragom II obliku police na dva dijela gornji već i i donji manji U gornjem se dijelu vide oblici prozorčića koji jc naknadno sazidan U njenu okviru t j II plošnoj niši nalazi se udubina koja jc s lužila za kustodiju

Vanjska površina sjeve rnog bočnog zida identična je južnoj samo što se nije sačuvao ugao (lo začclnog zida crkve Kod nje je manje srušenog mateshyrijala pa se vidi nadtemeljna linija B koje počinju lezene a prema tome i niše među njima Na njemu se tako može izračunati visina niša koja iZllosi koliko i cjelokupna visina zida Na tom zidu nije bilo prozora Nutarnja strana (sl 4) u svemu je identična sa nutarnjom stranom južnog zida 8amo što su Sve tri oble niše jednako završavale kao i ona na južnom zidu do pročelja Dakako nema ni kus todije

Od začeluog zida s a čuvao se samo dio sa južne strane apside dok je sjeshyverni postradao (sl 5) Na uglu tog sačuvanog zida nalazila sc lezena koja prema apsidi prelazi II luk i zatvara slijepu plošnll dekorativnu nišu

Sjeverna strana apside zatrpana je ruševinama no ipak se po preostatku na južnoj strani vidi da jc bila lIgIate osnove ~ tim što joj je rastvor širi pa se prema svršetku sve više suzuje Na vanjskoj južnoj strani nalaZe se dvije lezene a izmedu njih je slijepa plošna niša koja je sačuvana čitava Apsida nije sačuvana do vrha ali middotsc ipa~ razaznaje da je iznutra pri vrhu završavala poluknpolastim svodom Na vanjskoj strani vidi se profil koji bi govorio da pripada luku većeg raspona ne go li su niše po dužinskim zidoshyvima š to bi II neku ruku bilo pendent velikom luku na pročelju Takav se luk nalazi i na apsidi crkve sv Ivana na istom otoku Po sredini polja ispod tog luka nalazio sc prozor za koji Lisičar tvrdi da 811 mu kazivali kako je tu postojala kamena prozorska rešetka Ostaci prozorskog okna djelomično S11 na apsidi sačuvani

Krov crkve bio jc polllcilinclričan odijeljen sa dva pojaaDa luka na tri polja (traveja) Na zidovima sc naime sač~vao trag prijelaza II poluobli svod

ua

a nigdje se nisu sačuvali tragovi koji bi govorili za koji krstati travej Možda se može pretpostaviti da je na srednjem krovnom polju bila kupola jer takve susrećemo po crkvama iz istog vremena na Šipanu i susjednom Lopudu Prvobitni krov bio je pokriven pločama a kasnije su preko njih postavljeni crepovi - kanalice Do te promjene vjerojatno je došlo pri restauraciji

Preostaj e sada osvrnuti se na ostatke dogradnj e pred pročeljem Lisičar je držao da crkva nije prvobitno uopće imala pročelja već da Je otvor obushyhvatao čitav slijepi luk Da pročelju dok bi sprijeda crkvu od kiše i vjetra zaštićivao trij em Medutim čim se pogleda trijem odmah se viQi da je sashygrađen mnogo kasnije tako da je mišljenje Lisičara neodrživo Po morfoshyloškim osobinama neorganskom zidanju i zidanju izvan linija crkvice sv Petra jasno sc vidi da se ovdje radi o naknadnom zidanju n eke vrsti trijema pred crkvom Zato je opisana crkva sv Petra osobito runa zgrada koja po stilu i dimenzijama ima analogije s ostalim predromaničkim južnodalmatinshyskim građevinama t e i ona pripada njihovu skupu

2 Crlcva sv Ivana u Šilovu selu Dok je Sv P etar iako II porušenom stashynju potpuno samostalan i izoliran objekt i sa svih strana pristupa čan proushyčavanju ostale dvije šipanske crkve nisll

Današnja crkva sv Ivana prOSllena je II 15 stolj ećtt 14 tako da je stara predromanička crkva ostala k ao apsida (slika 6) tt koju je smješten nov oltar U literaturi ta crkva nije poznata jedino je spominje Karaman uz ostale dvije šipanske II već spomenutom nabrajanju starohrvatskih crkava Crkva je pri k asnijoj nadogt~~nji veće crkve u unutrašnjosti preinačena i tada je zadnji dio s tare apside zatvoren jer se pred njim podiglo začelje nove apside ali unatoč tomu stara apsida je ipak ostala netaknuta

Dimenzije crkve su veoma malene Dužina zajedno sa apsidom izndsi 640 ID a širina 360 rn Orijentacije je pravilne Debljina zida iznosi 60middot cm a kod apside 50 ClU Crkva je jednobrodna i njena tlodsna osnova uglavnom je slična onoj Sv Petra Pri tome treba imati na umu da Sll vjerojatno samo vanjski pobo čni zidovi na dorisn došli do nas II svom originalnom obliku Tu na pobočnim stranama imamo po 4 dekorativne lczenc Lezene n3 PQshyčetku crkve presjekao je zid kasnije crkve Na južnom zidu lezelle su užt) nego one na sjeveru tako da i ovdj e imamo kao i kod Sv P etra nesimetričau raspored S obzirom na jednu i drugu stranu Pročelje nije sačuvano dok se na uglatoj apsidi može vidje ti kroo mali prozorčić da je ona u svojQj unushytrašnjosti poluohia Na stra žnjoj strani apside izvana imamo dvije lezene

Južni pobočn i zid crkve mjereći ga od pravog kuta koji čini crkvica sa zidom veće crkve dug je 480 m a visok nad zemljanim nasipom 130 m Izmeđ u 4 lezene koje se spajaju neposredno pod strehom slijepim lukovima nalazimo 3 niše Tu 5 U niše dublje nego kod ostalih šipallskih crkava Sjeshy

14 Ta crkva je li čna po tipu crkvi u Pakljeni jedino je m aojih dimenzija Takve reshynesansne erkve često ee javljaju tl Dalmaciji a njihova je karakte ri8tika ravne plohe pravokutna falnda la trokutastim ra hatom nad kojim se diže zvonik na preslicu Na arhimiddot travu portala danainje crkve sv Ivana po sredin i je Kri sto monogram a 8 obiju njegovih strana po jedan grh Na jednom od tih grhova razdijeljenom II dva polja ~ idimo če tiri ljiljan~ poput anžu viuskih U polukružnoj luneti nalui IC mrlmorpi kip sv Ivana komiddot jeml1 haljin4 pada paralelno sa stilizirani-nr middotnnDVrlma-middotmiddotmiddot ~ bull

~ ll)

1

Sv Ivan Sipan Tloere

1 l t l

O I

1 2 I

3 4 I

5 I M

Sv Ivan Sipan Južna strano

120

shy t

I C=J

i ~

Sv Ivan Sipan Uzdu ni presjeh

Sv Ivan Sipan Poprelni presjek

121

vefna strana crkve je identična sa južnom jedino tu nema velikog nasipa tako da se vidi najveća visina koja iznosi 310 m Rustična gradnja na tim pobo čnim zidovima se jasno ističe Začelje crkvice kao i južna i sjeverna strana apside su neraščlanjeni dok se na začelju izvana nalaze dvije lezene spojene većim slijepim lukom koji zatvara nišu Po sredini niše nalazi se prozorč i ć ovalna oblika

Unutrašnjosti prvobitne crkve pripisujemo polukružni svod koji presjecaju dva pojasn8 luka dijeleć i ga na tri polja (~raveja) Lqkovi se naslanjaju na konzole a spojeni su sa slijepim lukom Od konzola s jedQe i s druge strane nastavlja se po jedan slijepi luk prema apsicli i prema pročelju crkve tako da namiddot pobočl1im stranama imamo po tri slijepa luka Inače II unutrašnjosti imamo još harpknih ornamenata

Krov crkve kao i dvije stepenice u unutrašnjosti kasnijeg su porijekla 3 Cr1lt va sv Mihovila u Pa1ltlieni - Kad se dođe pred fasadu Sv Mihovila

u Pakljeni koja je II sklopu S8 župnom crkvom sv Mihovila i sam ostanom s kulom1( dobija se utisak da se čovjek n alazi pred jednom renesansnom kapelom sa zvonikom na preslicu Jedino odmaknemo li se na koju obližnju uzvisinu vidimo gdje se iz krova crkve izdiže za starohrvatske crkve kashyrakteris ti čan kvadratni tambur s kupolom Ta je crkva vrlo dobro sačuvana i na njoj se jasno raspoznaje kasnije u XV~om sto ljeću nadogral en prednji dio s fasadom Dužina crkve sa apsidom iznosi 1025 lD a širina 43Q m Odbijemo li 275 m nadograđenog dijela crkva se 11 dimenzijama podudara s crkvom sv Petra

I po tipu crkva je sli čn~ Sv~ P Elt trll Debljina zidova II osnovnim linijama iznosi 50 cm samo što su pobo čni zidovi apside nešto tanji Crkva je bez kupole visoka 530 ID a s kupolom i akroterijem 710 m S obzirom na tloris možemo jedino utvrditi da postoje le zene na vanjskim pobočnim zidovima Na južnom zidu ih nalazimo četiri Na lezeni do prvobitnog pročelja nastavio se kasniji zid Na sjevernoj strani koja je slabije s ačuvana imamo dvije potpuno sačuvane lezene Na gt~njem zidu apside ne nalazimo nikakove lezene vjerojatno za~o što je taj zid pretrpio kakve preinake za vrijeme izgradnj e kasnije ci~ t erne

Na južni zid crkve prislanja se zid samostanskog dvorišta zatim dolazi ravna ploha zida koja pripada kasnijoj nadogradnji stariji dio zida sa četiri lezene spojene slijepim lukovima jedan zid okomito na crkvu južna pobočna vrata n aknadno probijena i nakon ovih manastirska cisterna prislonjena uz zid apside

Od ugaone apside is ti če se samo gornji dio i taj je neraščlanjen kao i južni dio začelja crkve Kako se zbog kasnije nadogradnje cisterne ne može vidjeti donji dio zidova apside u tlorisu donosim taj dio prema p ostojanju gornjeg dijela

Sa sjeverne strane crkva je prislonjena uz kasniju župnu crkvu II kojoj je sačuvan iza ispovijedaoni~~ hodnik II koem se vidi zid crkve BY Mihovila sa lezenama

u Citav taj sk lop pripada 15 8toljecu razdoblju kad je Suđurađ zbog r azv ijenog po morstva i brodogradnj e proživlj avao svoj puni ekonomski prosperitet

0 o

gto bull

ii

124

Na krovu se diže četverouglast tambur nad kojim je četverostrana piramiddot mida s akroterijem (slika 7 i 8) S južne i Sa sjeverne strane tambura nalaze se po tri polukružne niše a sa zapadne i istočne po dvije koje su razmak nute jer između njih prolazi hrbat krova Krov na sedlo prvobitno je bio pokriven pločama nad koje su kasnije_stavljeni crepovi U toj crkvi naro čito je zanimljiva unutrašnjost koja se sastoji od dulje lađe s oblom apsidom Prednji nadograđeni dio za razliku od ostale crkve koja je pokrivena polumiddot kružnim svodom nosi svod na kojem imamo prijelaz s polukružnog svoda na šiljasti gotički svod

U oVOm dijelu crkve 8 obiju strana označena su dva slijepa luka spojena jednom konzolom dok su na početku i pri kraju lukova konzole tek naznamiddot čene Prvobitni stari dio crkve podijeljen je na tri dijela Tri pojasna luka Sa svake strane naslanjaju se na konzole a između njih na zidovima su slimiddot jepi lukovi Jedino je u sjevernom zidu na mjestu jednog slijepog luka promiddot bijen naknadno otvor za oltar Iz svoda crkve između pojasnih lukova uzmiddot diže se kupola elipsoidne osnove Prijelaz od svoda na kupolu prave če tiri male trompe između kojih se nalaze četiri slijepa luka a i same trompe 8U

uokvirene lukovima Preko trompi i slijepih lukova n e dolazi se direktno do kupole jer se dobivena elipsa prekida t j imamo jednu profilaciju a zatim unutar ruba dolazi do stvaranja kupole Ona na južnoj strani ima mali prozorčić

Oltar II apsidi sastoji se od duge monolitne menze pravokutnog oblika na ožbukanom postamentu koji se sastoji od više dijelova Medu tim dijelovima interesantan je naknadno tu postavlj en jugozapadni pilastar na kojem je stilizirano palmino lišće Pilastar na sjeverozapadnom uglu je pri rubu jednoshystavno profiliran I on ne pripada prvobitnom oltaru Do oltara s obiju strana nalazi se po jedna renesansna konzola

Pred već spomenutim vratima koja na južnoj strani vode u samostanski vrt kao stepenica je upotrebljen komad arhitrava (slika 9) Oruamenat pokazuje sve karakteristike prijelaza sa pleterne na romaničku dekoraciju te se prema tome može datirati krajem XIog stoljeća

Nasuprot spomenutim vratima na jednom prozoni samostanske zgrade kao prag je upotrebljen kamen stroprutastom pletenicom na kojem se opashyžaju rupe gdje su bile prozorske rešetke (slika 10) Tu se pojavljuje kamiddot rakteris ti čna troprutasta pletenica Za razliku od istog motiva Ia kući Forshytunić uŠipanskoj IUCP6 ovdje su prutovi dosta zadebljani Tragovi ranijih samostanskih zgrada koje bi mogle biti istovremene crkvi nisu nam poznati Međutim arheološkim istraživanjem vjerojatno bismo došli do njih

Osim navedenih crkava iz razdoblja predromanike postoji na Šipanu još nekoliko fra gmenata pleterne skulpture koje ne možemo povezati s pomemiddot nutim crkvama Dva su već poznata i njih je publicirao Bjelovučić11 Ovdje iznosim jedan interesantan fragment nađen II Suđurdu (slika ll) S dekomiddot rativnog stanovišta taj fragm ent je vrlo zanimljiv jer se takav ornamenat rijetko susreće Radi se o luku čiji početak nam jasno pokazuje da spada II romaniku Pri unutrašnjem nIbu luka javlja se ornamenat koji se sastoji

18 Zvonimir Bjelovučić Crvena Hrvalska i Dubrovnik Zagreb 1929 8tr 50 slika 25-26 17 Bjelovu čić ibidem

125

Sv Ivan Sipan Tloere

1 l t l

O I

1 2 I

3 4 I

5 I M

Sv Ivan Sipan Južna strano

120

shy t

I C=J

i ~

Sv Ivan Sipan Uzdu ni presjeh

Sv Ivan Sipan Poprelni presjek

121

vefna strana crkve je identična sa južnom jedino tu nema velikog nasipa tako da se vidi najveća visina koja iznosi 310 m Rustična gradnja na tim pobo čnim zidovima se jasno ističe Začelje crkvice kao i južna i sjeverna strana apside su neraščlanjeni dok se na začelju izvana nalaze dvije lezene spojene većim slijepim lukom koji zatvara nišu Po sredini niše nalazi se prozorč i ć ovalna oblika

Unutrašnjosti prvobitne crkve pripisujemo polukružni svod koji presjecaju dva pojasn8 luka dijeleć i ga na tri polja (~raveja) Lqkovi se naslanjaju na konzole a spojeni su sa slijepim lukom Od konzola s jedQe i s druge strane nastavlja se po jedan slijepi luk prema apsicli i prema pročelju crkve tako da namiddot pobočl1im stranama imamo po tri slijepa luka Inače II unutrašnjosti imamo još harpknih ornamenata

Krov crkve kao i dvije stepenice u unutrašnjosti kasnijeg su porijekla 3 Cr1lt va sv Mihovila u Pa1ltlieni - Kad se dođe pred fasadu Sv Mihovila

u Pakljeni koja je II sklopu S8 župnom crkvom sv Mihovila i sam ostanom s kulom1( dobija se utisak da se čovjek n alazi pred jednom renesansnom kapelom sa zvonikom na preslicu Jedino odmaknemo li se na koju obližnju uzvisinu vidimo gdje se iz krova crkve izdiže za starohrvatske crkve kashyrakteris ti čan kvadratni tambur s kupolom Ta je crkva vrlo dobro sačuvana i na njoj se jasno raspoznaje kasnije u XV~om sto ljeću nadogral en prednji dio s fasadom Dužina crkve sa apsidom iznosi 1025 lD a širina 43Q m Odbijemo li 275 m nadograđenog dijela crkva se 11 dimenzijama podudara s crkvom sv Petra

I po tipu crkva je sli čn~ Sv~ P Elt trll Debljina zidova II osnovnim linijama iznosi 50 cm samo što su pobo čni zidovi apside nešto tanji Crkva je bez kupole visoka 530 ID a s kupolom i akroterijem 710 m S obzirom na tloris možemo jedino utvrditi da postoje le zene na vanjskim pobočnim zidovima Na južnom zidu ih nalazimo četiri Na lezeni do prvobitnog pročelja nastavio se kasniji zid Na sjevernoj strani koja je slabije s ačuvana imamo dvije potpuno sačuvane lezene Na gt~njem zidu apside ne nalazimo nikakove lezene vjerojatno za~o što je taj zid pretrpio kakve preinake za vrijeme izgradnj e kasnije ci~ t erne

Na južni zid crkve prislanja se zid samostanskog dvorišta zatim dolazi ravna ploha zida koja pripada kasnijoj nadogradnji stariji dio zida sa četiri lezene spojene slijepim lukovima jedan zid okomito na crkvu južna pobočna vrata n aknadno probijena i nakon ovih manastirska cisterna prislonjena uz zid apside

Od ugaone apside is ti če se samo gornji dio i taj je neraščlanjen kao i južni dio začelja crkve Kako se zbog kasnije nadogradnje cisterne ne može vidjeti donji dio zidova apside u tlorisu donosim taj dio prema p ostojanju gornjeg dijela

Sa sjeverne strane crkva je prislonjena uz kasniju župnu crkvu II kojoj je sačuvan iza ispovijedaoni~~ hodnik II koem se vidi zid crkve BY Mihovila sa lezenama

u Citav taj sk lop pripada 15 8toljecu razdoblju kad je Suđurađ zbog r azv ijenog po morstva i brodogradnj e proživlj avao svoj puni ekonomski prosperitet

0 o

gto bull

ii

124

Na krovu se diže četverouglast tambur nad kojim je četverostrana piramiddot mida s akroterijem (slika 7 i 8) S južne i Sa sjeverne strane tambura nalaze se po tri polukružne niše a sa zapadne i istočne po dvije koje su razmak nute jer između njih prolazi hrbat krova Krov na sedlo prvobitno je bio pokriven pločama nad koje su kasnije_stavljeni crepovi U toj crkvi naro čito je zanimljiva unutrašnjost koja se sastoji od dulje lađe s oblom apsidom Prednji nadograđeni dio za razliku od ostale crkve koja je pokrivena polumiddot kružnim svodom nosi svod na kojem imamo prijelaz s polukružnog svoda na šiljasti gotički svod

U oVOm dijelu crkve 8 obiju strana označena su dva slijepa luka spojena jednom konzolom dok su na početku i pri kraju lukova konzole tek naznamiddot čene Prvobitni stari dio crkve podijeljen je na tri dijela Tri pojasna luka Sa svake strane naslanjaju se na konzole a između njih na zidovima su slimiddot jepi lukovi Jedino je u sjevernom zidu na mjestu jednog slijepog luka promiddot bijen naknadno otvor za oltar Iz svoda crkve između pojasnih lukova uzmiddot diže se kupola elipsoidne osnove Prijelaz od svoda na kupolu prave če tiri male trompe između kojih se nalaze četiri slijepa luka a i same trompe 8U

uokvirene lukovima Preko trompi i slijepih lukova n e dolazi se direktno do kupole jer se dobivena elipsa prekida t j imamo jednu profilaciju a zatim unutar ruba dolazi do stvaranja kupole Ona na južnoj strani ima mali prozorčić

Oltar II apsidi sastoji se od duge monolitne menze pravokutnog oblika na ožbukanom postamentu koji se sastoji od više dijelova Medu tim dijelovima interesantan je naknadno tu postavlj en jugozapadni pilastar na kojem je stilizirano palmino lišće Pilastar na sjeverozapadnom uglu je pri rubu jednoshystavno profiliran I on ne pripada prvobitnom oltaru Do oltara s obiju strana nalazi se po jedna renesansna konzola

Pred već spomenutim vratima koja na južnoj strani vode u samostanski vrt kao stepenica je upotrebljen komad arhitrava (slika 9) Oruamenat pokazuje sve karakteristike prijelaza sa pleterne na romaničku dekoraciju te se prema tome može datirati krajem XIog stoljeća

Nasuprot spomenutim vratima na jednom prozoni samostanske zgrade kao prag je upotrebljen kamen stroprutastom pletenicom na kojem se opashyžaju rupe gdje su bile prozorske rešetke (slika 10) Tu se pojavljuje kamiddot rakteris ti čna troprutasta pletenica Za razliku od istog motiva Ia kući Forshytunić uŠipanskoj IUCP6 ovdje su prutovi dosta zadebljani Tragovi ranijih samostanskih zgrada koje bi mogle biti istovremene crkvi nisu nam poznati Međutim arheološkim istraživanjem vjerojatno bismo došli do njih

Osim navedenih crkava iz razdoblja predromanike postoji na Šipanu još nekoliko fra gmenata pleterne skulpture koje ne možemo povezati s pomemiddot nutim crkvama Dva su već poznata i njih je publicirao Bjelovučić11 Ovdje iznosim jedan interesantan fragment nađen II Suđurdu (slika ll) S dekomiddot rativnog stanovišta taj fragm ent je vrlo zanimljiv jer se takav ornamenat rijetko susreće Radi se o luku čiji početak nam jasno pokazuje da spada II romaniku Pri unutrašnjem nIbu luka javlja se ornamenat koji se sastoji

18 Zvonimir Bjelovučić Crvena Hrvalska i Dubrovnik Zagreb 1929 8tr 50 slika 25-26 17 Bjelovu čić ibidem

125

shy t

I C=J

i ~

Sv Ivan Sipan Uzdu ni presjeh

Sv Ivan Sipan Poprelni presjek

121

vefna strana crkve je identična sa južnom jedino tu nema velikog nasipa tako da se vidi najveća visina koja iznosi 310 m Rustična gradnja na tim pobo čnim zidovima se jasno ističe Začelje crkvice kao i južna i sjeverna strana apside su neraščlanjeni dok se na začelju izvana nalaze dvije lezene spojene većim slijepim lukom koji zatvara nišu Po sredini niše nalazi se prozorč i ć ovalna oblika

Unutrašnjosti prvobitne crkve pripisujemo polukružni svod koji presjecaju dva pojasn8 luka dijeleć i ga na tri polja (~raveja) Lqkovi se naslanjaju na konzole a spojeni su sa slijepim lukom Od konzola s jedQe i s druge strane nastavlja se po jedan slijepi luk prema apsicli i prema pročelju crkve tako da namiddot pobočl1im stranama imamo po tri slijepa luka Inače II unutrašnjosti imamo još harpknih ornamenata

Krov crkve kao i dvije stepenice u unutrašnjosti kasnijeg su porijekla 3 Cr1lt va sv Mihovila u Pa1ltlieni - Kad se dođe pred fasadu Sv Mihovila

u Pakljeni koja je II sklopu S8 župnom crkvom sv Mihovila i sam ostanom s kulom1( dobija se utisak da se čovjek n alazi pred jednom renesansnom kapelom sa zvonikom na preslicu Jedino odmaknemo li se na koju obližnju uzvisinu vidimo gdje se iz krova crkve izdiže za starohrvatske crkve kashyrakteris ti čan kvadratni tambur s kupolom Ta je crkva vrlo dobro sačuvana i na njoj se jasno raspoznaje kasnije u XV~om sto ljeću nadogral en prednji dio s fasadom Dužina crkve sa apsidom iznosi 1025 lD a širina 43Q m Odbijemo li 275 m nadograđenog dijela crkva se 11 dimenzijama podudara s crkvom sv Petra

I po tipu crkva je sli čn~ Sv~ P Elt trll Debljina zidova II osnovnim linijama iznosi 50 cm samo što su pobo čni zidovi apside nešto tanji Crkva je bez kupole visoka 530 ID a s kupolom i akroterijem 710 m S obzirom na tloris možemo jedino utvrditi da postoje le zene na vanjskim pobočnim zidovima Na južnom zidu ih nalazimo četiri Na lezeni do prvobitnog pročelja nastavio se kasniji zid Na sjevernoj strani koja je slabije s ačuvana imamo dvije potpuno sačuvane lezene Na gt~njem zidu apside ne nalazimo nikakove lezene vjerojatno za~o što je taj zid pretrpio kakve preinake za vrijeme izgradnj e kasnije ci~ t erne

Na južni zid crkve prislanja se zid samostanskog dvorišta zatim dolazi ravna ploha zida koja pripada kasnijoj nadogradnji stariji dio zida sa četiri lezene spojene slijepim lukovima jedan zid okomito na crkvu južna pobočna vrata n aknadno probijena i nakon ovih manastirska cisterna prislonjena uz zid apside

Od ugaone apside is ti če se samo gornji dio i taj je neraščlanjen kao i južni dio začelja crkve Kako se zbog kasnije nadogradnje cisterne ne može vidjeti donji dio zidova apside u tlorisu donosim taj dio prema p ostojanju gornjeg dijela

Sa sjeverne strane crkva je prislonjena uz kasniju župnu crkvu II kojoj je sačuvan iza ispovijedaoni~~ hodnik II koem se vidi zid crkve BY Mihovila sa lezenama

u Citav taj sk lop pripada 15 8toljecu razdoblju kad je Suđurađ zbog r azv ijenog po morstva i brodogradnj e proživlj avao svoj puni ekonomski prosperitet

0 o

gto bull

ii

124

Na krovu se diže četverouglast tambur nad kojim je četverostrana piramiddot mida s akroterijem (slika 7 i 8) S južne i Sa sjeverne strane tambura nalaze se po tri polukružne niše a sa zapadne i istočne po dvije koje su razmak nute jer između njih prolazi hrbat krova Krov na sedlo prvobitno je bio pokriven pločama nad koje su kasnije_stavljeni crepovi U toj crkvi naro čito je zanimljiva unutrašnjost koja se sastoji od dulje lađe s oblom apsidom Prednji nadograđeni dio za razliku od ostale crkve koja je pokrivena polumiddot kružnim svodom nosi svod na kojem imamo prijelaz s polukružnog svoda na šiljasti gotički svod

U oVOm dijelu crkve 8 obiju strana označena su dva slijepa luka spojena jednom konzolom dok su na početku i pri kraju lukova konzole tek naznamiddot čene Prvobitni stari dio crkve podijeljen je na tri dijela Tri pojasna luka Sa svake strane naslanjaju se na konzole a između njih na zidovima su slimiddot jepi lukovi Jedino je u sjevernom zidu na mjestu jednog slijepog luka promiddot bijen naknadno otvor za oltar Iz svoda crkve između pojasnih lukova uzmiddot diže se kupola elipsoidne osnove Prijelaz od svoda na kupolu prave če tiri male trompe između kojih se nalaze četiri slijepa luka a i same trompe 8U

uokvirene lukovima Preko trompi i slijepih lukova n e dolazi se direktno do kupole jer se dobivena elipsa prekida t j imamo jednu profilaciju a zatim unutar ruba dolazi do stvaranja kupole Ona na južnoj strani ima mali prozorčić

Oltar II apsidi sastoji se od duge monolitne menze pravokutnog oblika na ožbukanom postamentu koji se sastoji od više dijelova Medu tim dijelovima interesantan je naknadno tu postavlj en jugozapadni pilastar na kojem je stilizirano palmino lišće Pilastar na sjeverozapadnom uglu je pri rubu jednoshystavno profiliran I on ne pripada prvobitnom oltaru Do oltara s obiju strana nalazi se po jedna renesansna konzola

Pred već spomenutim vratima koja na južnoj strani vode u samostanski vrt kao stepenica je upotrebljen komad arhitrava (slika 9) Oruamenat pokazuje sve karakteristike prijelaza sa pleterne na romaničku dekoraciju te se prema tome može datirati krajem XIog stoljeća

Nasuprot spomenutim vratima na jednom prozoni samostanske zgrade kao prag je upotrebljen kamen stroprutastom pletenicom na kojem se opashyžaju rupe gdje su bile prozorske rešetke (slika 10) Tu se pojavljuje kamiddot rakteris ti čna troprutasta pletenica Za razliku od istog motiva Ia kući Forshytunić uŠipanskoj IUCP6 ovdje su prutovi dosta zadebljani Tragovi ranijih samostanskih zgrada koje bi mogle biti istovremene crkvi nisu nam poznati Međutim arheološkim istraživanjem vjerojatno bismo došli do njih

Osim navedenih crkava iz razdoblja predromanike postoji na Šipanu još nekoliko fra gmenata pleterne skulpture koje ne možemo povezati s pomemiddot nutim crkvama Dva su već poznata i njih je publicirao Bjelovučić11 Ovdje iznosim jedan interesantan fragment nađen II Suđurdu (slika ll) S dekomiddot rativnog stanovišta taj fragm ent je vrlo zanimljiv jer se takav ornamenat rijetko susreće Radi se o luku čiji početak nam jasno pokazuje da spada II romaniku Pri unutrašnjem nIbu luka javlja se ornamenat koji se sastoji

18 Zvonimir Bjelovučić Crvena Hrvalska i Dubrovnik Zagreb 1929 8tr 50 slika 25-26 17 Bjelovu čić ibidem

125

vefna strana crkve je identična sa južnom jedino tu nema velikog nasipa tako da se vidi najveća visina koja iznosi 310 m Rustična gradnja na tim pobo čnim zidovima se jasno ističe Začelje crkvice kao i južna i sjeverna strana apside su neraščlanjeni dok se na začelju izvana nalaze dvije lezene spojene većim slijepim lukom koji zatvara nišu Po sredini niše nalazi se prozorč i ć ovalna oblika

Unutrašnjosti prvobitne crkve pripisujemo polukružni svod koji presjecaju dva pojasn8 luka dijeleć i ga na tri polja (~raveja) Lqkovi se naslanjaju na konzole a spojeni su sa slijepim lukom Od konzola s jedQe i s druge strane nastavlja se po jedan slijepi luk prema apsicli i prema pročelju crkve tako da namiddot pobočl1im stranama imamo po tri slijepa luka Inače II unutrašnjosti imamo još harpknih ornamenata

Krov crkve kao i dvije stepenice u unutrašnjosti kasnijeg su porijekla 3 Cr1lt va sv Mihovila u Pa1ltlieni - Kad se dođe pred fasadu Sv Mihovila

u Pakljeni koja je II sklopu S8 župnom crkvom sv Mihovila i sam ostanom s kulom1( dobija se utisak da se čovjek n alazi pred jednom renesansnom kapelom sa zvonikom na preslicu Jedino odmaknemo li se na koju obližnju uzvisinu vidimo gdje se iz krova crkve izdiže za starohrvatske crkve kashyrakteris ti čan kvadratni tambur s kupolom Ta je crkva vrlo dobro sačuvana i na njoj se jasno raspoznaje kasnije u XV~om sto ljeću nadogral en prednji dio s fasadom Dužina crkve sa apsidom iznosi 1025 lD a širina 43Q m Odbijemo li 275 m nadograđenog dijela crkva se 11 dimenzijama podudara s crkvom sv Petra

I po tipu crkva je sli čn~ Sv~ P Elt trll Debljina zidova II osnovnim linijama iznosi 50 cm samo što su pobo čni zidovi apside nešto tanji Crkva je bez kupole visoka 530 ID a s kupolom i akroterijem 710 m S obzirom na tloris možemo jedino utvrditi da postoje le zene na vanjskim pobočnim zidovima Na južnom zidu ih nalazimo četiri Na lezeni do prvobitnog pročelja nastavio se kasniji zid Na sjevernoj strani koja je slabije s ačuvana imamo dvije potpuno sačuvane lezene Na gt~njem zidu apside ne nalazimo nikakove lezene vjerojatno za~o što je taj zid pretrpio kakve preinake za vrijeme izgradnj e kasnije ci~ t erne

Na južni zid crkve prislanja se zid samostanskog dvorišta zatim dolazi ravna ploha zida koja pripada kasnijoj nadogradnji stariji dio zida sa četiri lezene spojene slijepim lukovima jedan zid okomito na crkvu južna pobočna vrata n aknadno probijena i nakon ovih manastirska cisterna prislonjena uz zid apside

Od ugaone apside is ti če se samo gornji dio i taj je neraščlanjen kao i južni dio začelja crkve Kako se zbog kasnije nadogradnje cisterne ne može vidjeti donji dio zidova apside u tlorisu donosim taj dio prema p ostojanju gornjeg dijela

Sa sjeverne strane crkva je prislonjena uz kasniju župnu crkvu II kojoj je sačuvan iza ispovijedaoni~~ hodnik II koem se vidi zid crkve BY Mihovila sa lezenama

u Citav taj sk lop pripada 15 8toljecu razdoblju kad je Suđurađ zbog r azv ijenog po morstva i brodogradnj e proživlj avao svoj puni ekonomski prosperitet

0 o

gto bull

ii

124

Na krovu se diže četverouglast tambur nad kojim je četverostrana piramiddot mida s akroterijem (slika 7 i 8) S južne i Sa sjeverne strane tambura nalaze se po tri polukružne niše a sa zapadne i istočne po dvije koje su razmak nute jer između njih prolazi hrbat krova Krov na sedlo prvobitno je bio pokriven pločama nad koje su kasnije_stavljeni crepovi U toj crkvi naro čito je zanimljiva unutrašnjost koja se sastoji od dulje lađe s oblom apsidom Prednji nadograđeni dio za razliku od ostale crkve koja je pokrivena polumiddot kružnim svodom nosi svod na kojem imamo prijelaz s polukružnog svoda na šiljasti gotički svod

U oVOm dijelu crkve 8 obiju strana označena su dva slijepa luka spojena jednom konzolom dok su na početku i pri kraju lukova konzole tek naznamiddot čene Prvobitni stari dio crkve podijeljen je na tri dijela Tri pojasna luka Sa svake strane naslanjaju se na konzole a između njih na zidovima su slimiddot jepi lukovi Jedino je u sjevernom zidu na mjestu jednog slijepog luka promiddot bijen naknadno otvor za oltar Iz svoda crkve između pojasnih lukova uzmiddot diže se kupola elipsoidne osnove Prijelaz od svoda na kupolu prave če tiri male trompe između kojih se nalaze četiri slijepa luka a i same trompe 8U

uokvirene lukovima Preko trompi i slijepih lukova n e dolazi se direktno do kupole jer se dobivena elipsa prekida t j imamo jednu profilaciju a zatim unutar ruba dolazi do stvaranja kupole Ona na južnoj strani ima mali prozorčić

Oltar II apsidi sastoji se od duge monolitne menze pravokutnog oblika na ožbukanom postamentu koji se sastoji od više dijelova Medu tim dijelovima interesantan je naknadno tu postavlj en jugozapadni pilastar na kojem je stilizirano palmino lišće Pilastar na sjeverozapadnom uglu je pri rubu jednoshystavno profiliran I on ne pripada prvobitnom oltaru Do oltara s obiju strana nalazi se po jedna renesansna konzola

Pred već spomenutim vratima koja na južnoj strani vode u samostanski vrt kao stepenica je upotrebljen komad arhitrava (slika 9) Oruamenat pokazuje sve karakteristike prijelaza sa pleterne na romaničku dekoraciju te se prema tome može datirati krajem XIog stoljeća

Nasuprot spomenutim vratima na jednom prozoni samostanske zgrade kao prag je upotrebljen kamen stroprutastom pletenicom na kojem se opashyžaju rupe gdje su bile prozorske rešetke (slika 10) Tu se pojavljuje kamiddot rakteris ti čna troprutasta pletenica Za razliku od istog motiva Ia kući Forshytunić uŠipanskoj IUCP6 ovdje su prutovi dosta zadebljani Tragovi ranijih samostanskih zgrada koje bi mogle biti istovremene crkvi nisu nam poznati Međutim arheološkim istraživanjem vjerojatno bismo došli do njih

Osim navedenih crkava iz razdoblja predromanike postoji na Šipanu još nekoliko fra gmenata pleterne skulpture koje ne možemo povezati s pomemiddot nutim crkvama Dva su već poznata i njih je publicirao Bjelovučić11 Ovdje iznosim jedan interesantan fragment nađen II Suđurdu (slika ll) S dekomiddot rativnog stanovišta taj fragm ent je vrlo zanimljiv jer se takav ornamenat rijetko susreće Radi se o luku čiji početak nam jasno pokazuje da spada II romaniku Pri unutrašnjem nIbu luka javlja se ornamenat koji se sastoji

18 Zvonimir Bjelovučić Crvena Hrvalska i Dubrovnik Zagreb 1929 8tr 50 slika 25-26 17 Bjelovu čić ibidem

125

0 o

gto bull

ii

124

Na krovu se diže četverouglast tambur nad kojim je četverostrana piramiddot mida s akroterijem (slika 7 i 8) S južne i Sa sjeverne strane tambura nalaze se po tri polukružne niše a sa zapadne i istočne po dvije koje su razmak nute jer između njih prolazi hrbat krova Krov na sedlo prvobitno je bio pokriven pločama nad koje su kasnije_stavljeni crepovi U toj crkvi naro čito je zanimljiva unutrašnjost koja se sastoji od dulje lađe s oblom apsidom Prednji nadograđeni dio za razliku od ostale crkve koja je pokrivena polumiddot kružnim svodom nosi svod na kojem imamo prijelaz s polukružnog svoda na šiljasti gotički svod

U oVOm dijelu crkve 8 obiju strana označena su dva slijepa luka spojena jednom konzolom dok su na početku i pri kraju lukova konzole tek naznamiddot čene Prvobitni stari dio crkve podijeljen je na tri dijela Tri pojasna luka Sa svake strane naslanjaju se na konzole a između njih na zidovima su slimiddot jepi lukovi Jedino je u sjevernom zidu na mjestu jednog slijepog luka promiddot bijen naknadno otvor za oltar Iz svoda crkve između pojasnih lukova uzmiddot diže se kupola elipsoidne osnove Prijelaz od svoda na kupolu prave če tiri male trompe između kojih se nalaze četiri slijepa luka a i same trompe 8U

uokvirene lukovima Preko trompi i slijepih lukova n e dolazi se direktno do kupole jer se dobivena elipsa prekida t j imamo jednu profilaciju a zatim unutar ruba dolazi do stvaranja kupole Ona na južnoj strani ima mali prozorčić

Oltar II apsidi sastoji se od duge monolitne menze pravokutnog oblika na ožbukanom postamentu koji se sastoji od više dijelova Medu tim dijelovima interesantan je naknadno tu postavlj en jugozapadni pilastar na kojem je stilizirano palmino lišće Pilastar na sjeverozapadnom uglu je pri rubu jednoshystavno profiliran I on ne pripada prvobitnom oltaru Do oltara s obiju strana nalazi se po jedna renesansna konzola

Pred već spomenutim vratima koja na južnoj strani vode u samostanski vrt kao stepenica je upotrebljen komad arhitrava (slika 9) Oruamenat pokazuje sve karakteristike prijelaza sa pleterne na romaničku dekoraciju te se prema tome može datirati krajem XIog stoljeća

Nasuprot spomenutim vratima na jednom prozoni samostanske zgrade kao prag je upotrebljen kamen stroprutastom pletenicom na kojem se opashyžaju rupe gdje su bile prozorske rešetke (slika 10) Tu se pojavljuje kamiddot rakteris ti čna troprutasta pletenica Za razliku od istog motiva Ia kući Forshytunić uŠipanskoj IUCP6 ovdje su prutovi dosta zadebljani Tragovi ranijih samostanskih zgrada koje bi mogle biti istovremene crkvi nisu nam poznati Međutim arheološkim istraživanjem vjerojatno bismo došli do njih

Osim navedenih crkava iz razdoblja predromanike postoji na Šipanu još nekoliko fra gmenata pleterne skulpture koje ne možemo povezati s pomemiddot nutim crkvama Dva su već poznata i njih je publicirao Bjelovučić11 Ovdje iznosim jedan interesantan fragment nađen II Suđurdu (slika ll) S dekomiddot rativnog stanovišta taj fragm ent je vrlo zanimljiv jer se takav ornamenat rijetko susreće Radi se o luku čiji početak nam jasno pokazuje da spada II romaniku Pri unutrašnjem nIbu luka javlja se ornamenat koji se sastoji

18 Zvonimir Bjelovučić Crvena Hrvalska i Dubrovnik Zagreb 1929 8tr 50 slika 25-26 17 Bjelovu čić ibidem

125

Na krovu se diže četverouglast tambur nad kojim je četverostrana piramiddot mida s akroterijem (slika 7 i 8) S južne i Sa sjeverne strane tambura nalaze se po tri polukružne niše a sa zapadne i istočne po dvije koje su razmak nute jer između njih prolazi hrbat krova Krov na sedlo prvobitno je bio pokriven pločama nad koje su kasnije_stavljeni crepovi U toj crkvi naro čito je zanimljiva unutrašnjost koja se sastoji od dulje lađe s oblom apsidom Prednji nadograđeni dio za razliku od ostale crkve koja je pokrivena polumiddot kružnim svodom nosi svod na kojem imamo prijelaz s polukružnog svoda na šiljasti gotički svod

U oVOm dijelu crkve 8 obiju strana označena su dva slijepa luka spojena jednom konzolom dok su na početku i pri kraju lukova konzole tek naznamiddot čene Prvobitni stari dio crkve podijeljen je na tri dijela Tri pojasna luka Sa svake strane naslanjaju se na konzole a između njih na zidovima su slimiddot jepi lukovi Jedino je u sjevernom zidu na mjestu jednog slijepog luka promiddot bijen naknadno otvor za oltar Iz svoda crkve između pojasnih lukova uzmiddot diže se kupola elipsoidne osnove Prijelaz od svoda na kupolu prave če tiri male trompe između kojih se nalaze četiri slijepa luka a i same trompe 8U

uokvirene lukovima Preko trompi i slijepih lukova n e dolazi se direktno do kupole jer se dobivena elipsa prekida t j imamo jednu profilaciju a zatim unutar ruba dolazi do stvaranja kupole Ona na južnoj strani ima mali prozorčić

Oltar II apsidi sastoji se od duge monolitne menze pravokutnog oblika na ožbukanom postamentu koji se sastoji od više dijelova Medu tim dijelovima interesantan je naknadno tu postavlj en jugozapadni pilastar na kojem je stilizirano palmino lišće Pilastar na sjeverozapadnom uglu je pri rubu jednoshystavno profiliran I on ne pripada prvobitnom oltaru Do oltara s obiju strana nalazi se po jedna renesansna konzola

Pred već spomenutim vratima koja na južnoj strani vode u samostanski vrt kao stepenica je upotrebljen komad arhitrava (slika 9) Oruamenat pokazuje sve karakteristike prijelaza sa pleterne na romaničku dekoraciju te se prema tome može datirati krajem XIog stoljeća

Nasuprot spomenutim vratima na jednom prozoni samostanske zgrade kao prag je upotrebljen kamen stroprutastom pletenicom na kojem se opashyžaju rupe gdje su bile prozorske rešetke (slika 10) Tu se pojavljuje kamiddot rakteris ti čna troprutasta pletenica Za razliku od istog motiva Ia kući Forshytunić uŠipanskoj IUCP6 ovdje su prutovi dosta zadebljani Tragovi ranijih samostanskih zgrada koje bi mogle biti istovremene crkvi nisu nam poznati Međutim arheološkim istraživanjem vjerojatno bismo došli do njih

Osim navedenih crkava iz razdoblja predromanike postoji na Šipanu još nekoliko fra gmenata pleterne skulpture koje ne možemo povezati s pomemiddot nutim crkvama Dva su već poznata i njih je publicirao Bjelovučić11 Ovdje iznosim jedan interesantan fragment nađen II Suđurdu (slika ll) S dekomiddot rativnog stanovišta taj fragm ent je vrlo zanimljiv jer se takav ornamenat rijetko susreće Radi se o luku čiji početak nam jasno pokazuje da spada II romaniku Pri unutrašnjem nIbu luka javlja se ornamenat koji se sastoji

18 Zvonimir Bjelovučić Crvena Hrvalska i Dubrovnik Zagreb 1929 8tr 50 slika 25-26 17 Bjelovu čić ibidem

125

i - -

Sv IIon Sipali luočnll I TlIII1

-SI) I afUl Sipali Sjevern a strana

- -IL middot

I I

- f

fB tl t I -

~

~

~ - ~ -

-- c_ 7_ - ---- ~ -~ - -- ~ ~ l- - h-T

c-F- - 3~ ~ ~ - --

~ -- --t --- -

3- ~ 5=

I ~-

126

od dvanaest manjih i većih poluknlžnih slijepih arkadica Od kojih su manje dvoprutaste a veće tropi-utaste e Or-namenat je obrubljen poznatim motivom užeta Postoji n eka sli čnos t izmedu ovog fragmenta i pletera iz lanjine na ~elješcu koji Kar~man stavlja u kasniju prelazuu fazu 18

Na kraju nakon pokdinačne analize svake od šipanskih predromaničkih crkava treba se o8yrnuti i na p oložaj koji sve zauzimaju napram ostalim dalmmiddotatinskim crkvama istog razdoblja Počnemo li s vanjskim k arakteristikama šipanskih crkava a t e su lezene

koje spajajući se sa slijepim lukovima prave slijepe arkade vidimo da se one u tome podudaraju s niz6rtt ostalih crkava starohrvatskog graditeljstva

u Hrvatskoj za vrijeme predromanike bile one centralnog ili uzdužno-jednoshyhrodnog tipa poput šipanskih

Skoro ide ntičan t~kras zidova javlja se naročito na jednobrodnim uzdushyžnim crkvama s ugla tom apsi-dom srednje i južne Dalmacije Ističem ovdje Gospu kraj mora na Čiovu Sv Jurja II Žestinju kod Kašt el Starog Sv P etra u Priku Sv Luku na Lastovu Sv Mihajla II Stonu Sv Ivana i Sv Nikolu na Lopudu te Sv Nikolu na Koločepu

Do n as je na Šipanu došlo jedno pročelje crkve sv P etra sa velikim slijeshypim lukom koji je poznat kod Sv Petra u Priku Sv Ivana u Bolu Sv Luke na Lastovu i Sv Nikole na Lopudu a po Dyggveu to je tipičan bizantski motiv lS I u unutrašnjosti crkve nose sve karakteristike starohrvatskog grashyditeljstva P ilastre pojasne lukove t rompe polukružne niše i bačvas ti svod

Još jedna karakteristika starohrvatskog graditeljstva kupola javlja se na Šipanu kod crkve sv Mihajla Ne Ilože se niš ta reć i da li je i Sv P etar imao kupolu Sv Ivan je zbog malenih dimenzija možda nije imao Međutim imamo s lučaj da je kupola skinuta kao na primjer kod Sv Nikole na Kolo čepu

Materijal od k ojeg su šipansk e crkve sagrađene grubo je kamenj e manjih dimenzija spojeno kao i k od ostalog predromaničkog graditeljstva II Dalshymaciji obilatom žbukom

S obzirom na datira nje šipanskih crkava n emamo nekog uporišta po koshyjem bi se moglo približno odrediti doba njihova postanka Po tipu može se us tvrditi da potječu najkasnije iz druge polovine XI-og s toljeća Naime tip takvih crkava u Dalmaciji k ao Sv P etar II Priku Sv Luka na Lastovu i Sv Mihajlo u Stonu datira se XI-im s toljećem2 1 a k tome i pleterna ornamenshytika k od crkve sv Mihajla nosi sve karakteristike prijelaza na romaničku dekoraciju što odgovara kraju XIog i početku XIIog s toljeća

Da bi se p otpuno up oznali predromanički spomenici Šipana trebalo bi kod spomenutih crkava izvršiti pojedina arheološka istraživanja i nadam se da će Se II najskorije vrijeme tome i pristupiti

t il Ljubo Karaman Iz koljevke hrvatske prošlosti Zagreb 1930 str Ill l lika 109 19 Ejna r D yggve Crkva sv Luke na Las tovu Vjesnik za arheologiju i hil toriju dal

mati nsku sv III str 63 o V Li sič ar o c str 10~ Inače malene dimenzije crkve ni su u2rokovale nepostojanje

kupole (Dyggve o c bilješka 23) 21 V Bu li ć i Karaman Vjesnik za aril i his t dalm sv XLVI str 10 1923 g Karaman

Vjesnik hrv arh društva N sV XV 1928 g str 81 i Dyggve o c

od dvanaest manjih i većih poluknlžnih slijepih arkadica Od kojih su manje dvoprutaste a veće tropi-utaste e Or-namenat je obrubljen poznatim motivom užeta Postoji n eka sli čnos t izmedu ovog fragmenta i pletera iz lanjine na ~elješcu koji Kar~man stavlja u kasniju prelazuu fazu 18

Na kraju nakon pokdinačne analize svake od šipanskih predromaničkih crkava treba se o8yrnuti i na p oložaj koji sve zauzimaju napram ostalim dalmmiddotatinskim crkvama istog razdoblja Počnemo li s vanjskim k arakteristikama šipanskih crkava a t e su lezene

koje spajajući se sa slijepim lukovima prave slijepe arkade vidimo da se one u tome podudaraju s niz6rtt ostalih crkava starohrvatskog graditeljstva

u Hrvatskoj za vrijeme predromanike bile one centralnog ili uzdužno-jednoshyhrodnog tipa poput šipanskih

Skoro ide ntičan t~kras zidova javlja se naročito na jednobrodnim uzdushyžnim crkvama s ugla tom apsi-dom srednje i južne Dalmacije Ističem ovdje Gospu kraj mora na Čiovu Sv Jurja II Žestinju kod Kašt el Starog Sv P etra u Priku Sv Luku na Lastovu Sv Mihajla II Stonu Sv Ivana i Sv Nikolu na Lopudu te Sv Nikolu na Koločepu

Do n as je na Šipanu došlo jedno pročelje crkve sv P etra sa velikim slijeshypim lukom koji je poznat kod Sv Petra u Priku Sv Ivana u Bolu Sv Luke na Lastovu i Sv Nikole na Lopudu a po Dyggveu to je tipičan bizantski motiv lS I u unutrašnjosti crkve nose sve karakteristike starohrvatskog grashyditeljstva P ilastre pojasne lukove t rompe polukružne niše i bačvas ti svod

Još jedna karakteristika starohrvatskog graditeljstva kupola javlja se na Šipanu kod crkve sv Mihajla Ne Ilože se niš ta reć i da li je i Sv P etar imao kupolu Sv Ivan je zbog malenih dimenzija možda nije imao Međutim imamo s lučaj da je kupola skinuta kao na primjer kod Sv Nikole na Kolo čepu

Materijal od k ojeg su šipansk e crkve sagrađene grubo je kamenj e manjih dimenzija spojeno kao i k od ostalog predromaničkog graditeljstva II Dalshymaciji obilatom žbukom

S obzirom na datira nje šipanskih crkava n emamo nekog uporišta po koshyjem bi se moglo približno odrediti doba njihova postanka Po tipu može se us tvrditi da potječu najkasnije iz druge polovine XI-og s toljeća Naime tip takvih crkava u Dalmaciji k ao Sv P etar II Priku Sv Luka na Lastovu i Sv Mihajlo u Stonu datira se XI-im s toljećem2 1 a k tome i pleterna ornamenshytika k od crkve sv Mihajla nosi sve karakteristike prijelaza na romaničku dekoraciju što odgovara kraju XIog i početku XIIog s toljeća

Da bi se p otpuno up oznali predromanički spomenici Šipana trebalo bi kod spomenutih crkava izvršiti pojedina arheološka istraživanja i nadam se da će Se II najskorije vrijeme tome i pristupiti

t il Ljubo Karaman Iz koljevke hrvatske prošlosti Zagreb 1930 str Ill l lika 109 19 Ejna r D yggve Crkva sv Luke na Las tovu Vjesnik za arheologiju i hil toriju dal

mati nsku sv III str 63 o V Li sič ar o c str 10~ Inače malene dimenzije crkve ni su u2rokovale nepostojanje

kupole (Dyggve o c bilješka 23) 21 V Bu li ć i Karaman Vjesnik za aril i his t dalm sv XLVI str 10 1923 g Karaman

Vjesnik hrv arh društva N sV XV 1928 g str 81 i Dyggve o c

MONUMENTS PREROMANIQUES DE LILE DE ŠIPAN

Les monuments preromaniqucs il Sipan s enchainent par leur orIgIne aux monuments vieux-catholiques de cetle ile ct des iles avoisinantcs Les trois monuments lcs plus anciens de l epoque preromanique sont les egliscs SaintshyPierre Saint-Jean et Saint-Michel Si Saint-Pierre est aujourdhui en ruine les deux autrea ont ete conscrvecs mais dans une forme qui uest toutefois pas la forme primitive Elles 80nt de dimensions modcstcs il une nef avec abside en ma~onnerie ordinaire Par leur type et par leur caraclere archimiddot tectonique et dćcoratif elles 80nt conformcs il toute une serie d egliscs cn Croatie nolamment du Xlc siecle telles que Saint-Pierre a Priko prcs Omiš Saint-Luc il Lastovo et SaintmiddotMichel li Ston Par conseqnent on peut conmiddot clure que les eglises de Sipan sont de la meme epoque

128

bullo

t

J POiwr ( I Prldr O Ill(l1Iičli $IH ctliti OQJ~II SipIllIU

Sl 1 JU ŽI fl Mrmlll lr-ve ~V P e t ra

Sl 4 U utraillji io ~jefrtI08 =id( awp w P( t rtl

J JgtoseteJ PretrQmanički ~ II () m e1lici otoka $iparw

Sl 5 Stražnji dio crwe sv Peera s pOnl~eom (Ipsinom

SI 6 Crklll sv I vancl lili ~ipatlu

bullo

t

J POiwr ( I Prldr O Ill(l1Iičli $IH ctliti OQJ~II SipIllIU

Sl 1 JU ŽI fl Mrmlll lr-ve ~V P e t ra

Sl 4 U utraillji io ~jefrtI08 =id( awp w P( t rtl

J JgtoseteJ PretrQmanički ~ II () m e1lici otoka $iparw

Sl 5 Stražnji dio crwe sv Peera s pOnl~eom (Ipsinom

SI 6 Crklll sv I vancl lili ~ipatlu

J POiwr ( I Prldr O Ill(l1Iičli $IH ctliti OQJ~II SipIllIU

Sl 1 JU ŽI fl Mrmlll lr-ve ~V P e t ra

Sl 4 U utraillji io ~jefrtI08 =id( awp w P( t rtl

J JgtoseteJ PretrQmanički ~ II () m e1lici otoka $iparw

Sl 5 Stražnji dio crwe sv Peera s pOnl~eom (Ipsinom

SI 6 Crklll sv I vancl lili ~ipatlu

J JgtoseteJ PretrQmanički ~ II () m e1lici otoka $iparw

Sl 5 Stražnji dio crwe sv Peera s pOnl~eom (Ipsinom

SI 6 Crklll sv I vancl lili ~ipatlu

) Po se( el Pr tldlo mtwič hi ~J1olllenici otoka Sipana

Sl 7 )ug uis l očli rliu crkvi sv Mihovila IHI ~ipa

Sl 8 Krov na crk vi sv Milw vile

J Po bulledel Pr(dnHlHl1Iičk i ~ Jl OIII( id Qlok(1 Šip(lna

SI 9 Arjilrtw 1IIIotr(bjf1I Iw ~I(lel1i(( -OIl južnih vrafiju (1 MihnJilll

SI JO Sllmf) ~IIII ~li lrQzor II PllkJj f lli

l POJedei Predrol1l(m ički Jpomenici otoka Sipana

SI 11 Fragment luka iz S6flrda

J Po bulledel Pr(dnHlHl1Iičk i ~ Jl OIII( id Qlok(1 Šip(lna

SI 9 Arjilrtw 1IIIotr(bjf1I Iw ~I(lel1i(( -OIl južnih vrafiju (1 MihnJilll

SI JO Sllmf) ~IIII ~li lrQzor II PllkJj f lli

l POJedei Predrol1l(m ički Jpomenici otoka Sipana

SI 11 Fragment luka iz S6flrda

l POJedei Predrol1l(m ički Jpomenici otoka Sipana

SI 11 Fragment luka iz S6flrda