K U LT U R A

15 * V J E S N I K • Petak, 20. rujna 2002.

Ante Matiæ iskljuèeniz DHKudruge

»Pompej Veliki« otvaraVara�dinske barokne veèeri

ZAGREB, 19. rujna – Upravni odbor Društva hrvatskihknji�evnika na sjednici u èetvrtak jednoglasno je iskljuèioAntu Matiæa iz Društva s obrazlo�enjem da je naniomoralnu štetu toj knji�evnièkoj udruzi. Novinarima je topriopæio potpredsjednik Društva Anðelko Novakoviæ, tenajavio konferenciju za novinstvo za 26. rujna u 10 sati.Izjavio je da je to priprema za otvorenu kritièku tribinu»DHK danas«, nakon èega æe uslijediti izvanredna skupštinaDruštva. »Na toj skupštini èut æete neke podatke o kojimase piše i govori u orkestriranoj crno-bijeloj hajci na Društvohrvatskih knji�evnika«, kazao je Novakoviæ i dodao da sveto baca drukèije svjetlo na ustrojstvo Društva. Upravniodbor �ali za pojedinim èlanovima koji su istupili izDruštva, a nisu pristupili drugoj knji�evnièkoj udruzi.Pokušat æe s njima uspostaviti kontakt u eventualnomprevladavanju tenzija i radi po�eljne suradnje. Na sjedniciUpravnog odbora èlan toga tijela Branimir Bošnjak »vratioje mandat na provjeru novoj Izbornoj skupštini«. Iz UO dosada su istupili �eljka Èorak, Tonko Maroeviæ i ZvonimirMrkonjiæ na èije je mjesto izabran Borben Vladoviæ. Postatutu DKH, na ispra�njena mjesta biraju se èlanovi koji suna izbornoj skupštini dobili najveæi broj glasova nakon onihkoji su izabrani u UO, a to su Goran Rem i JozefinaDautbegoviæ. (Hina)

ZAGREB, 19. rujna – Bit æe to u petak, 20. rujna uVara�dinu svjetska suvremena praizvedbabarokne opere »Pompeo Magno« skladateljaFrancesca Cavallija u redakciji Denisa Stevensa.To stoljeæima zaboravljeno djelo izvodi poslijesveèanog otvorenja 32. vara�dinskig baroknihveèeri u 19 sati u vara�dinskome HNK posebnosastavljeni festivalski ansambl, u kojemu æe uzZagrebaèke soliste i niz hrvatskih prete�nomlaðih pjevaèa, nastupiti ugledni engleski vokalnisolisti na èelu s Charlesom Humphriesom unaslovnoj ulozi, Dirigirat æe poznati engleskikontratenor Paul Esswood, re�irat æe jedan odnajpoznatijih engleskih opernih redatelja TomHawkes. Kostimi su po nacrtima Daphne Stevens-Pascucci izraðeni u radionicama slavne londonskeCovent Garden opere, a scenografiju i rasvjetupotpisuje Dinka Jerièeviæ. Asistent dirigenta jenaš mladi maestro Tomislav Faèini, a u veæimulogama nastupaju naši pjevaèi Valentina Fijaèko,Neven Valent, Tvrtko Stipiæ, Ivo Gamulin,Dubravka Šeparoviæ, Lana Kos i Helena Luciæ.Djelo æe imati još dvije izvedbe u Vara�dinu – 22. i23. rujna. N. T.

festivali izlo�be

PARIZ, 19. rujna – Izlo�ba »Manet-Velazquez«, otvorena u Parizu, svjedoèio revoluciji u francuskom slikarstvu 19.stoljeæa koja se dogodila otkriæemšpanjolskih majstora. Manet iVelazquez nisu jedine zvijezde izlo�be.Meðu 120 djela izlo�enih do 5. sijeènja uMuzeju Orsay, koja æe nastaviti putnjujorškog Metropolitan muzeja, nalazese Zurbaran, Goya i Murillo, Delacroix,Courbet i Degas. Manet ipak zauzimapoèasno mjesto, jer njegovih 37 slika igrafika »na španjolski naèin« èine jednutreæinu izlo�be. To je razmjernonjegovu obo�avanju Velazqueza,»najveæeg slikara koji je ikad postojao«,kao što piše u pismu Baudelaireu 1865.godine. Oduševljen slikom »Pablo deValladolid«, Velazquezovim potretomjednog glumca iz vremena PhilippeaIV., Manet (1832.-1884.) æe reæi:»Pozadina nestaje i samo zrak okru�ujeosobu u crnom koja zraèi �ivotnošæu«.(Hina/AFP)

Manet i Velazquezu Muzeju Orsay

SAJMOVI – Odr�ana konferencija za tisak u povodu Frankfurtskog sajma knjiga

MANJE NOVCA ZA NACIONALNIPOSTAV Ovogodišnji nacionalni nastup na Frankfurtskom sajmu stajat æe oko 740.000 kuna / Naštandu od 265 èetvornih metara predstavit æe se pedesetak nakladnika / Okrugli stol oaktualnom trenutku hrvatske knji�evnosti

ZAGREB, 19. rujna – Zarazliku od prošlogodišnjihpriprema za Meðunarodnisajam knjiga u Frankfurtu,koje su obilje�ili skandalioko kontroverzne »Ambre« injezina predstavljanja uslu�benom programu, ovo-godišnje se pripreme odvi-jaju više nego mirno i posveizvan fokusa novinarskeznati�elje. Pouèeni, naime,prošlogodišnjim iskustvom,organizatori skupnog na-kladnièkog postava – koji seodvija, kao obièno, pod pa-tronatom Zajednice naklad-nika i knji�ara Hrvatske tePovjerenstva za osmišlja-vanje programa, a pod po-kroviteljstvom Ministarstvakulture, èiji su predstavniciu èetvrtak u prostorijamaHrvatske gospodarske ko-more i uprilièili konferenci-ju za tisak – nastojali su oovoj najznaèajnijoj svjetskojknji�noj smotri i našem ta-mošnjem sudjelovanju izvi-jestiti što šturije, ne �eleæinièim zagolicati novinarskuznati�elju. Èak nismo us-pjeli saznati koji æe naslovibiti predstavljeni u slu�be-nom programu, oko èega seprošle godine i povela ne-mala diskusija.

Predsjednik ZajedniceZdenko Ljevak i predsjed-nik Povjerenstva za pripre-mu programa dr. Sreæko Li-povèan izvijestili su da je zaovogodišnji hrvatski nastupna Frankfurtu, što æe se odr-�ati od 9. do 14. listopada,izdvojeno manje sredstavanegoli prošle godine, pa dok

je prošlogodišnji stajao 850tisuæa kuna, ove æe se godi-ne utrošiti za svekolikopredstavljanje 700 do 740 ti-suæa kuna. Valja reæi da po-lovicu sredstava namièe Mi-nistarstvo kulture. Ostala sepolovica ubire od gradskogPoglavarstva u Zagrebu, Hr-vatske gospodarske komorei raznovrsnih sponzora, advadesetak posto iznosa po-krivaju izlagaèi sami. Dakle,na prostoru od 256 èetvor-nih metara (nešto manjemod prošlogodišnjega) u pavi-ljonu 5.0 predstavit æe svojeknji�ne novitete pedesetakhrvatskih nakladnika naštandu što ga je idejno os-mislio Zlatko Rebrenjak.

Program je podijeljen,prema rijeèima dr. Lipovèa-na, u dva dijela stalnog pro-gramskog postava, što ga èi-ne zasebne izlo�be meðuna-rodno nagraðenih hrvatskihautora. Tu je prozaik Ned-jeljko Fabrio, ovogodišnjidobitnik presti�ne Herdero-ve nagrade, te pjesnik Slav-ko Mihaliæ, dobitnik Zlatnogvijenca Struških veèeri poe-zije, a uz njih i bard hrvat-ske poezije Dragutin Tadi-janoviæ s novim izdanjemSabranih djela. Zasebanizlo�beni segment èine ilus-tracije Svjetlana Junakovi-æa, Pika Vonèine i AndrejePetrlik-Huseinoviæ. Za svevrijeme na velikom platnuodvijat æe projekcije koje æepredstavljati Hrvatsku kaozemlju ljepote i turizma, alii drevne pismenosti i kultu-re.

Drugi osmišljeni dio pro-grama odnosi se na okruglistol koji æe oko teme »Ak-tualni trenutak u hrvatskojknji�evnosti« okupiti za tuzgodu pozvane pisce: SibiluPetlevski, Boru Æosiæa,Nedjeljka Fabrija, JuricuPavièiæa i Edu Popoviæa.Diskusiju æe voditi dr. Sreæ-ko Lipovèan i Alida Bremer,a na skup su, kako saznaje-mo, pozvani i strani naklad-nici koje bi neko od pozva-nih imena i njihovih djelamoglo zaintrigirati da pose-gnu za prijevodom. No, tomse prigodom neæe raspra-vljati o domaæim knji�evniè-kim podjelama i sliènim do-maæim specijalitetima, veæo recentnoj hrvatskoj pro-dukciji i njezinim trendovi-ma, kako je na novinarskopitanje odgovoreno. Na saj-mu æe se predstaviti i 13dvojeziènih knjiga o povi-jesnim i suvremenim odno-sima hrvatske kulture iknji�evnosti s drugim naro-dima i dr�avama iz bibliote-ke »Relations«, što je u okri-lju DHK ureðuje Dra�en Ka-tunariæ.

Sve æe se to dogoditi u sri-jedu i èetvrtak, dakle, prvadva dana sajma, kada æe ko-morni koncert odr�ati i hr-vatska etno pjevaèica LidijaBajuk. Bit æe tiskan opse�andvojezièni katalog (hrvat-sko/engleski), a naši æe pro-grami prvi put biti dostupnisvim novinarima svijeta upress centru.

Branka D�ebiæ

Glasoviti animator danas �ivi iradi u Münchenu: NedeljkoDragiæ

PRIZNANJA – Vjesnikova Nagrada za �ivotni doprinos filmskoj umjetnosti

NEDELJKU DRAGIÆUNAGRADA »KREŠO GOLIK«Vjesnikova nagrada za filmsku umjetnost sveèano æe biti dodijeljena u petak na veèer uHrvatskome kulturnom klubu na šestu obljetnicu smrti Kreše Golika

ZAGREB, 19. rujna - Oc-jenjivaèki sud u sastavu Jo-ško Marušiæ, predsjednik,te èlanovi Mate Kukuljica,Zlatko Bourek, Pavao Štal-ter i Branka Sömen, jedno-glasno je, na sjednici odr-�anoj sredinom svibnja,odluèio dodijeliti Vjesniko-vu nagradu »Krešo Golik«za �ivotno djelo NedeljkuDragiæu, jednomu od naj-briljantnijih autora Zagre-baèke škole animacije isvakako najveæem �ivuæemautoru iz klasiènog ili zlat-nog doba te škole.

Vjesnikova Nagrada æeNedeljku Dragiæu sveèanobiti dodijeljena u petak na-veèer u Hrvatskome kul-turnom klubu, toèno našestu obljetnicu smrti Kre-še Golika, a koja se podnjegovim imenom dod-jeljuje od 1997. godine. Dosada su laureati Vjesnikovenagrade »Krešo Golik« biliFabijan Šovagoviæ, NikolaTanhofer, Antun Vrdoljak,Branko Lustig i Boris Dvor-nik.

Nedeljko Dragiæ rodio se1936. godine u Paklenicikod Novske, a još za vrije-me studija poèeo se bavitikarikaturom. Dragiæ vrlobrzo postaje kultni karika-turist i poput svih zagre-baèkih autora toga doba izstranica novina isijavao jebeskompromisnu satiru,samoironiju, otvoreni paci-fizam, odreðeno ljevièar-

stvo predodreðeno podri-jetlom i ratnim sjeæanjima,a nadasve govor potpuneslobode. Dragiæ je ostao za-pamæen kao jedan od na-ših najveæih novinskih ka-rikaturista.

U studiju Zagreb filma is-pisao je ili, bolje reèeno, is-crtao najbolje stranice Za-grebaèke škole. Opæenitose u teoriji animacije Dra-giæ smatra jednim od naj-boljih primjera linearnekarikaturistièke manire.Njegovi najpoznatiji filmo-vi su »Idu dani«, »Mo�daDiogen«, »Krotitelj divljihkonja«, »Dnevnik«, »Tup-

tup«, »Dan kad sam pres-tao pušiti« i »Slike iz sje-æanja«. No ostat æe zapam-æen i kao rodonaèelnik �a-nra »miniæa«, kratkih ani-miranih formi. Legendarnisu njegovi filmovi »Put ksusjedu« i »Per aspera adastra«.

Sa svojim filmovima Dra-giæ je pobjeðivao na svimrelevantnim festivalima nakojima se natjeèu animira-ni filmovi. Bio je nominiranza Oscara za film »Tup-tup« i èlan je Amerièke fil-mske akademije.

Na vijest o dodjeli Vjesni-kove nagrade »Krešo Go-lik« Dragiæ se skromno isamozatajno, kako samoon zna, prisjetio svojih dru-�enja s pokojnim KrešomGolikom: »Prvo što sam po-mislio i sjetio se bile su us-pomene na susrete s Kre-šom, finim gospodinom isjajnim filmskim umjetni-kom. S njima sam se èestosusretao u Zagreb filmu,gdje je radio dokumentar-ne filmove, a i na raznimfestivalima. Volio sam slu-šati njegove komentare ofilmovima koje smo zajed-no gledali, jer sam uvijeknešto nauèio. Njegov meskepticizam oduševljavao.Takav umjetnik je zaslu�ioda ta nagrada nosi njegovoime, iako bi on da mo�e, si-guran sam, iz svoje skrom-nosti bio protiv toga.«

Branka Sömen

Èvrsti nanos boje: »Na balkonu«Edouarda Maneta

Hellenic Cosmos: Povijest u suvremenosti virtualnom slikom helenistièke kulture

Muzej Anne Frank: Annin dnevnik temelj za muzeološko bavljenjesvim oblicima diskriminacije

PROJEKTI – »Najbolji u baštini« u Dubrovniku prezentiraju svoje muzejske i kulturološke projekte

ELEKTRONIÈKI ANIMIRANIMUZEJI Suvremena tehnologija postaje glavno sredstvo moderne muzejske interpretacije povijesti / Publika prestajebiti pasivnim promatraèem i postaje interaktivnim sudionikom muzejskih postava / Predstavljeni Kulturnicentar Hellenic Cosmos, Muzej Anne Frank u Amsterdamu i Muzej grada Zagreba

DUBROVNIK, 19. rujna –Malo domišljatosti, punopameti i suvremenih elek-tronièkih pomagala te, da-kako, dostatnog novca do-voljno je za stvaranje mu-zejsko-kulturoloških centa-ra u kojima se na novim ge-neracijama pristupaèan na-èin posreduju informacije obaštini koja nije uvijek us-redotoèena samo na spome-nièko nasljeðe nego i nakulturološke promjenedruštava u neprekidnoj po-vijesnoj mijeni. To je poka-zao veæ prvi dan meðunaro-dnog skupa »Najbolji u baš-tini« (The best in heritage)što je u organizaciji Europ-ske udruge za baštinu po-èeo u èetvrtak u Dubrovni-ku.

Da Hrvatska prepoznajekulturološko znaèenje togaprojekta, koji u Dubrovnikuna svojevrsnoj reviji muzej-skih i baštinskih projekataokuplja vrhunske (zasad)europske struènjake (s ten-dencijom širenja kruga su-dionika na svjetsku struènuelitu), potvrdio je ministarkulture dr. Antun Vujiæ, ko-ji je, za�eljevši dobrodošli-cu, nazoène pozvao da se isljedeæih godina okupe po-novno u Dubrovniku ne sa-mo kao struènjaci i kolegenego i kao prijatelji koji æe

tako lakše meðusobno sura-ðivati. Tom prigodom upoz-nao ih je s nizom hrvatskihvelikih muzejskih i baštin-skih projekata, realizacijakojih je upravo u tijeku. Ri-jeè je o muzejima suvreme-ne umjetnosti u Zagrebu iRijeci, Muzeju Narona u Vi-du kraj Metkoviæa te o veli-kim restauratorskim i kon-zervatorskim zahvatima nabiskupskom kompleksu Eu-frazijane u Poreèu, na Kne-�evoj palaèi u Zadru teFranjevaèkom samostanu uVukovaru.

Helenistièki kozmos ukompjutorskoj animaciji

U ime grada domaæinagoste je pozdravio dogrado-naèelnik Frano Matušiæizrazivši uvjerenje da æe ioni brzo shvatiti da Dubrov-nik nije samo grad muzej,nego i idealan grad za mu-zeje, odnosno mjesto na ko-jem mogu razmjenjivatisvoja suvremena muzejskaiskustva. Da je Dubrovnikinspirativan grad za upravotakve projekte, potvrdio jeu svome pismu predsjednikICOM-a Jacques Perot, kojeje proèitala predsjednicaHrvatskoga nacionalnog ko-miteta ICOM-a �eljka Kol-veshi.

U jutarnjem dijelu skupa

prezentirana su tri ostvare-na muzejska projekta. Prvomjesto pripalo je Kultur-nom centru Hellenic Cos-mos, koji je investicijombrodovlasnika (dakle, pri-vatnog kapitala) LazarosaEfraimogloua, otvoren 1993.godine. Njegovo sasvim po-sebno znaèenje potvrðuje i18 meðunarodnih nagradakoje je taj Centar dobio zacjeloviti projekt kao i za po-jedine njegove segmente.Tu nije rijeè o klasiènoj mu-zejskoj instituciji, nego osuvremenom kompleksu ukojemu je uz pomoæ moder-ne tehnologije posredovanakompletna helenistièka po-vijest i kultura. Ona nije us-redotoèena samo na grèku,kao temelj te kulture, negoi na njenu disperziju na sveokolno zemlje Europe i Blis-kog istoka.

Kompjutorskom animaci-jom što interaktivno uklju-èuje sve posjetitelje, koji niu jednom trenutku ne mogubiti samo pasivni promatra-èi, u Hellenic Cosmosuizrastaju virtualne rekon-strukcije davno srušenihhramova unutar kojih sepublika kreæe i sama ih pro-jicira (stiskanjem tastature)na zidove Centra po vlasti-toj �elji. Ona se takoðermo�e ukljuèiti u slagalicemotiva grèkih vaza na koji-ma su oslikani pojedini po-vijesni prizori, što takoðermogu biti animirani. Kultu-rološke igre za sve uzrastetu su takoðer dostupne svi-ma. Povremene izlo�be,pak, izvlaèe pojedine sas-tavnice helenistièkoga kul-turološkog fenomena kojise odrazio u cijeloj europ-skoj kulturi, kao primjericeèetiri tisuæe godina grèkihkostima (odjevnih predme-ta). Svaki posjetitelj mo�ese ukljuèiti i u drevne olim-pijske igre i tako postati su-dionikom te bogate povijes-ti koja pru�a bezbrojne de-talje za najrazlièitije muzej-ske animacije. Rijeè je okulturnom centru u kojemugrèka povijest najintenziv-nije �ivi u suvremenosti.Kao takav on ima ponajpri-je edukacijsku ulogu koja,meðutim, nije izazovna sa-mo za lokalnu veæ i za glo-balnu svjetsku publiku, oèemu svjedoèe milijuni pos-jetitelja iz svih krajeva svi-jeta. A to je najbolji dokazda je Fondation of the Hel-lenic World tim projektomuspjela.

Drugi primjer Muzeja An-ne Frank u Amsterdamu ta-koðer pokazuje kako se mi-nimalnom dokumentacijom

saèuvanom kao ostavštinomAnne Frank mo�e uz pomoætehnologije stvoriti kulturo-loška institucija u kojoj te-meljne informacije iz Anni-na dnevnika mogu poslu�itiza razmatranje ne samo po-vijesnih (Drugi svjetski rat,holokaust), nego i suvreme-nih problema vezanih uzdesnièarski ekstremizam,rasizam, antisemitizam irazne oblike diskriminaci-ja.

Tragom Dnevnika AnneFrank

Kuæa Anne Frank, u kojuposlije rata gotovo nitko ni-je �elio uæi (iz razumljivihrazloga), nakon što je posta-la suvremenim muzejom,privlaèi 900 tisuæa posjeti-telja godišnje, pokazujuæineprekidno porast interesaza te teme, kojima je uvijekpolazna toèka Dnevnik An-ne Frank. Kompjuterskimsimulacijama na zidovimamuzeja, naime, mogu sepratiti Annine dnevne zabi-lješke i paralelna zbivanjakoja su se na prostoru Euro-pe (i šire) odvijala tih povi-jesnih dana. Jedino mjestokuæe u kojemu nema te po-kretne slike povijesti jestAnnina soba koja je ostala,po �elji njena oca Otta, is-pra�njena. Samo su na zi-dovima ostale slièice (foto-grafije i izresci iz novina)koje je Anna tu ostavila, akoje nitko nije pobrao. Onasama prisutna je jednimsluèajnim filmskim snim-kom koji ju dr�i u kadru sa-mo sedam sekundi. Annaje, zapravo, svojim zabilješ-kama i promišljanjimaodredila na izvjestan naèinsadr�aj toga muzeja, koji sei dalje bavi aktualnim dis-kriminacijama, ali i moral-nim kategorijama suvreme-noga svijeta, što ih je ona ta-da svojim promišljanjimanaznaèila.

Predstavljanje hrvatsko-ga Muzeja grada Zagrebabilo je, pak, usredotoèenona interpretaciju povijesnihslojeva zdanja u kojima semuzej nalazi i koji je svojimpostavom nastojao prikaza-ti sve te segmente povijes-nosti što svjedoèe o kulturi�ivljenja na toj lokaciji odprethistorije do danas, odprvih nastamba do suvre-menog otpada – u ambala�iproizvoda koji su dio svakepovijesne epohe, pokazuju-æi tako razumijevanje zasve kulturološke detalje,koje neki još nisu sposobnishvatiti kao dio vlastite po-vijesnosti.

Vesna Kusin