Tematsko izvješće Kako bi se zajamčila djelotvorna provedba postupka u slučaju prekomjernog deficita, potrebna su dodatna poboljšanja

HR 2016. BR. 10

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspxInternetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Print ISBN 978-92-872-4867-1 ISSN 2315-0548 doi:10.2865/735656 QJ-AB-16-011-HR-CPDF ISBN 978-92-872-4857-2 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/669278 QJ-AB-16-011-HR-NEPUB ISBN 978-92-872-4806-0 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/56463 QJ-AB-16-011-HR-E

© Europska unija, 2016.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Kako bi se zajamčila djelotvorna provedba postupka u slučaju prekomjernog deficita, potrebna su dodatna poboljšanja

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

Tematsko izvješće

HR 2016. BR. 10

02Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna prora-čunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstoje-će razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojem je na čelu član Suda Milan Martin Cvikl i koje je specijalizira-no za revizije u području prihoda, istraživanja i unutarnjih politika, financijskog i gospodarskog upravljanja te institucija i tijela Europske unije. Reviziju je predvodio član Suda Milan Martin Cvikl, a na njoj su radili i voditeljica njegova ureda Kathrine Henderson, ataše Andreja Rovan, ravnatelj Zacharias Kolias, voditelj radnog zadatka Albano Martins Dias da Silva te revizori Giuseppe Diana, Marko Mrkalj, Maria Isabel Quintela, Marion Schiefele, Duarte Semedo Leite i Stefano Sturaro. Jezičnu podršku pružili su Thomas Everett i Marek Riha.

Slijeva nadesno: G. Diana, M. Schiefele, A. Rovan, A. Martins Dias da Silva, Z. Kolias, M. M. Cvikl, S. Sturaro, M. I. Quintela, K. Henderson, T. Everett.

03Sadržaj

Odlomak

Kratice i pokrate

Pojmovnik

I.–IX. Sažetak

01.–25. Uvod

01.–04. Osnovne informacije o politici ekonomskog i fiskalnog upravljanja u EU-u

05.–25. Postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP): održavanje stabilnosti javnih financija

07.–17. Proces provedbe EDP-a: jamčenje kvalitete podataka, procjena stanja, pokretanja EDP-a

18.–24. Korektivne mjere: države članice izvješćuju, a Komisija prati i nadzire

25. Ishod postupka u slučaju prekomjernog deficita

26.–31. Opseg i ciljevi revizije te revizijski pristup

26.–29. Opseg i ciljevi revizije

30.–31. Pristup

32.–127. Opažanja

32.–84. Proces provedbe EDP-a: kako bi se pojačali temelji postupka u slučaju prekomjernog deficita i povećala objektivnost procjena, potrebna su poboljšanja

32.–62. Okvir za donošenje odluka je prikladan, ali trebao bi biti jasniji

63.–84. Procjene kvalitete podataka i ekonomske analize nisu dovoljno transparentne; analize su provedene u skladu s pravilima, ali bile su usmjerenije na državni deficit nego na dug

04Sadržaj

85.–112. Korektivne i nadzorne mjere u okviru EDP-a: države članice izvješćuju, a Komisija prati i nadzire

85.–87. Izvješćivanje država članica o korektivnim mjerama moglo bi se unaprijediti

88.–112. Na praćenje i nadzor koje obavlja Komisija primjenjuju se sve složenija pravila, navedeni postupci nisu dovoljno transparentni i pružaju nepotpunu procjenu učinka strukturnih reformi

113.–127. Ishod postupka u slučaju prekomjernog deficita

113.–127. Reformama EDP-a uvedeni su alati za povećanje proračunske discipline, ali se EDP kao korektivni mehanizam nije pokazao potpuno djelotvornim

128.–149. Zaključci i preporuke

130.–139. Eurostat

130.–131. Provjera podataka

132. Procjena kontrolnih sustava

133.–135. Posjeti u svrhu dijaloga i izravna provjera

136. Akcijske mjere

137. Smjernice

138.–139. Ishod

140.–149. GU za gospodarske i financijske poslove

140.–141. Transparentnost

142.–143. Kriterij duga

144.–145. Strukturne reforme

146.–147. Izvješćivanje

148.–149. Sankcije

05Sadržaj

Prilog I. — Zakonodavstvo o postupku u slučaju prekomjernog deficita

Prilog II. — Neki primjeri obveznih informacija koje nisu navedene u dokumentima šest ispitanih država članica

Prilog III. — Neki primjeri nedostataka u pogledu klasifikacije u dokumentima šest ispitanih država članica

Prilog IV. — Primjeri akcijskih mjera s mogućim učinkom na podatke o deficitu i dugu

Prilog V. — Godišnja stopa rasta nominalnog BDP-a

Prilog VI. — Pridržavanje nominalnih i strukturnih ciljeva navedenih u preporukama u vezi s EDP-om i produljenih rokova za EDP

Prilog VII. — Razlike između preporuka Komisije i Vijeća

Prilog VIII. — Provedba planiranih strukturnih reformi

Odgovori Komisije

06Kratice i pokrate

AMECO: Makroekonomska baza podataka Europske komisije

BDP: Bruto domaći proizvod

ECOFIN: Vijeće za ekonomske i financijske poslove

EDP: Postupak u slučaju prekomjernog deficita

EEP: Europska ekonomska prognoza

EMU: Ekonomska i monetarna unija

ESA: Europski sustav računa

ESB: Europska središnja banka

Eurostat: Statistički ured Europske unije

GFO: Gospodarski i financijski odbor

GFS: Statistika državnih financija

GU za gospodarske i financijske poslove: Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove

GU za migracije i unutarnje poslove: Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove

MTO: Srednjoročni proračunski cilj

NPK: Neovisna preporuka Komisije

PGP: Program gospodarskog partnerstva

PSK: Program stabilnosti i konvergencije

PSR: Pakt o stabilnosti i rastu

SDV: Standardni posjet u svrhu dijaloga

UDV: Posjet u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka (engl. upstream dialogue visit)

UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije

07Pojmovnik

Ciklička sastavnica proračunskog salda: Dio promjene u proračunskom saldu koji automatski nastaje zbog cikličkih elemenata u gospodarstvu zbog reakcije javnih prihoda i rashoda na promjene u razlici stvarnog i potencijalnog BDP-a. Vidjeti Strukturni (proračunski) saldo.

Državni deficit: Razina neto pozajmljivanja kako je definirana u sustavu ESA 95/ESA 2010, s određenim prilagodbama.

ESA (ESA 95 i ESA 2010): Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa međunarodno je kompatibilan računovodstveni okvir EU-a za sustavan i podroban opis gospodarstava država članica i regija EU-a. Za većinu revidiranog razdoblja relevantan sustav bio je ESA 95, koji je u rujnu 2014. godine unaprijeđen u sustav ESA 2010, što je odraz napretka u mjerenju modernih gospodarstava, napretka u metodološkom istraživanju i potreba korisnika.

Iako je sustav ESA uvelike usklađen s definicijama, računovodstvenim pravilima i klasifikacijama koje primjenjuje usporedivi sustav UN-a, ima neke posebne značajke koje su više u skladu s praksama EU-a.

Europski semestar: Godišnji ciklus usklađivanja gospodarske politike koji se provodi tijekom prvih šest mjeseci godine. Europska komisija provodi podrobnu analizu programa država članica o gospodarskim i strukturnim politikama, a Europsko Vijeće i Vijeće Ministara daju savjete u pogledu politika prije nego što države članice dovrše nacrte svojih proračuna.

Financijske/nefinancijske korporacijeSektor financijskih korporacija (ESA 95, stavak 2.32.)Uključuje sve korporacije i kvazikorporacije koje su u načelu uključene u financijsko posredovanje (financijski posrednici) i/ili u pomoćne financijske aktivnosti (financijski pomoćnici).

Sektor nefinancijskih korporacija (ESA 95, stavak 2.21.)Sastoji se od institucijskih jedinica čije se distributivne i financijske transakcije razlikuju od transakcija njihovih vlasnika te koje su tržišni proizvođači čija je glavna aktivnost proizvodnja dobara i nefinancijskih usluga.

Fiskalna konsolidacija: Poboljšanje proračunskog salda s pomoću mjera diskrecijske fiskalne politike koju određuje razina napretka ili razdoblje tijekom kojega se napredak zadržava.

Fiskalni napor pristupom odozdo prema gore: Kvantifikacija fiskalnog učinka korektivnih mjera, izraženoga kao ukupnog učinka pojedinačnih mjera. Vidjeti fiskalni napor pristupom odozgo prema dolje.

Fiskalni napor pristupom odozgo prema dolje: Kvantifikacija fiskalnog učinka vladine politike postignuta razmatranjem ukupne promjene u strukturnom proračunu. Može se razlikovati od kvantifikacije učinka pristupom odozdo prema gore zbog nepotpunog opsega potonjega, gospodarskih učinaka drugog reda ili nedosljednosti u pretpostavci da neće doći do promjene politike.

08Pojmovnik

Gospodarski i financijski odbor (GFO): GFO, bivši Monetarni odbor, odbor je Vijeća Europske unije osnovan člankom 134. UFEU-a. Njegova je glavna zadaća pripremati i razmatrati odluke Vijeća ECOFIN u pogledu gospodarskih i financijskih pitanja.

Javni dug: Ukupan nepodmireni bruto dug u nominalnoj vrijednosti na kraju godine koji je konsolidiran između sektora opće države i unutar tih sektora kako je to definirano u sustavu ESA 95. Obuhvaća valutu i depozite, vrijednosne papire koji nisu dionice koje isključuju financijske izvedenice te zajmove (maastrichtski dug).

Javni dug: Vidjeti javni dug.

Javni računi: Javna financijska izvješća (službi, agencija i svih javnih korporacija koje su klasificirane kao dio opće države). U njima se evidentiraju državni prihodi i rashodi te su oni glavni izvor za prikupljanje podataka relevantnih za EDP.

Jednokratne i privremene mjere: Javne transakcije koje imaju prijelazni učinak na proračun koji ne vodi do trajne promjene u stanju proračuna. Vidjeti također Strukturni (proračunski) saldo.

Kodeks ponašanja: Dokument politike sa smjernicama koje se odnose na provedbu Pakta o stabilnosti i rastu te na oblik i sadržaj programa stabilnosti i konvergencije.

Kvaliteta podataka: Kvaliteta podataka podrazumijeva njihovu usklađenost s računovodstvenim pravilima, potpunost, pouzdanost, pravodobnost i dosljednost (članak 8. stavak 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2009).

Metodološki posjet: Izvanredan posjet Eurostata državi članici radi praćenja i provjere ako su jasno utvrđeni znatni rizici ili problemi u pogledu kvalitete podataka.

Mogući BDP: Razina realnog BDP-a u određenoj godini koja je usklađena sa stabilnom stopom inflacije. Ako stvarni BDP naraste iznad potencijalne razine, počet će se primjenjivati ograničenja kapaciteta, a pritisak inflacije počet će rasti; ako BDP padne ispod potencijalne razine, sredstva se ne upotrebljavaju, a pritisak inflacije opada. Vidjeti također Razlika stvarnog i potencijalnog BDP-a.

Obavijesti relevantne za EDP i povezani upitniciObavijesti relevantne za EDPDvaput godišnje države članice šalju podatke o iznosu deficita i duga opće države u obliku obavijesti koje sadržavaju četiri skupine tablica s informacijama, za sve razine vlasti, o državnom deficitu/suficitu i razinama duga, prilagodbama tekućeg salda javnih računa kojima je ostvaren deficit/suficit, čimbenicima koji pridonose razini duga i drugim obveznim podatcima.

Povezani upitniciSkupina tablica koje sadržavaju standardne informacije o izmjenama, prilagodbama, financijskim transakcijama i primjeni odluka Eurostata.

09Pojmovnik

Opća država: U sustavu ESA 95 sektor „opće države” definira se kao „Sve institucijske jedinice koje su ostali netržišni proizvođači čiji su proizvodi namijenjeni za individualnu i kolektivnu potrošnju te koje se uglavnom financiraju obveznim plaćanjima koje provode jedinice koje pripadaju ostalim sektorima i/ili sve institucijske jedinice koje su uglavnom uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.”

Sastoji se od četiriju podsektora:

ο središnja država – svi administrativni odjeli države i ostale središnje agencije čije odgovornosti obuhvaćaju cijeli gospodarski teritorij neke zemlje, osim upravljanja fondovima socijalnog osiguranja;

ο područna uprava – institucijske jedinice koje vrše neke upravne funkcije ispod razine središnje države i iznad razine lokalne uprave, osim upravljanja fondovima socijalnog osiguranja;

ο lokalna uprava – sve vrste javne uprave čije odgovornosti obuhvaćaju samo lokalni dio gospodarskog teritorija, osim lokalnih agencija fondova socijalnog osiguranja;

ο fondovi socijalnog osiguranja – središnje, državne ili lokalne institucijske jedinice čija je osnovna aktivnost pružanje socijalnih naknada.

Pakt o stabilnosti i rastu (PSR): Odobren 1997. g., a reformiran 2005. g. i 2011. g., PSR pojašnjava odredbe Ugovora iz Maastrichta u pogledu nadzora proračunskih politika država članica i praćenja proračunskih deficita tijekom treće faze gospodarske i monetarne unije. PSR se sastoji od dviju uredbi Vijeća kojima se utvrđuju pravno obvezujuće odredbe kojih se europske institucije i države članice moraju pridržavati te dvije rezolucije Europskog vijeća u Amsterdamu (lipanj 1997. g.).

Popis izvora i metoda u okviru EDP-a: Opis postupaka (metoda) i osnovnih statistika (izvora) koje određena država članica upotrebljava za izradu procjena za obavijesti relevantne za EDP. Uključuje tablice za usporedbu stavki (engl. bridge tables), koje pokazuju koje stavke javnog računovodstva odgovaraju kojim naslovima iz sustava ESA, te popis jedinica opće države klasificiranih prema podsektorima i sektorima.

Posjet u svrhu dijaloga: Obavlja ga Eurostat u određenoj državi članici radi pregleda stvarnih podataka koji su prijavljeni i svih važnih aspekata podataka relevantnih za EDP. Države članice posjećuju se barem jedanput u dvije godine. GU za gospodarske i financijske poslove i ESB imaju ulogu promatrača.

Od 2011. do 2013. godine Eurostat je obavljao standardne posjete u svrhu dijaloga (engl. standard dialogue visit) i posjete u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka (engl. upstream dialogue visit), pri čemu su se potonji obavljali radi procjene upravljanja tokovima primarnih podataka o javnim financijama / sustavima i kontrole tih tokova. Te su provjere sada uključene u standardne posjete u svrhu dijalog.

Prilagodba toka i stanja: Prilagodba toka i stanja (poznata i kao prilagodba duga i deficita) omogućuje dosljednost između neto pozajmljivanja (toka) i raznolikosti u stanju bruto duga. Obuhvaća prikupljanje financijske imovine, promjene u vrijednosti duga u stranoj valuti i ostale statističke prilagodbe.

10Pojmovnik

Primarni (proračunski) saldo: Proračunski saldo umanjen za isplate kamata na ukupan javni dug.

Primarni/polazni podatci: Podatci koje je prikupio nacionalni zavod za statistiku (npr. iz administrativnih evidencija, ispitivanja, popisa stanovništva) radi sastavljanja agregata (kao što su transakcije EDP-a). Javni računi ministarstava, agencija itd. primjer su primarnih podataka.

Programi konvergencije: Srednjoročne proračunske i monetarne strategije koje izrađuju države članice koje još nisu uvele euro. Ažuriraju se jedanput godišnje u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Vidjeti također Programi stabilnosti.

Programi stabilnosti: Srednjoročne proračunske strategije koje izrađuju države članice koje su uvele euro. Ažuriraju se jedanput godišnje u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Vidjeti također Programi konvergencije.

Proračunski saldo: Saldo ukupnih javnih rashoda i prihoda u određenoj godini, pri čemu pozitivni saldo naznačuje suficit, a negativni saldo deficit. Za praćenje stanja proračuna država članica EU upotrebljava agregate opće države. Vidjeti također Strukturni (proračunski) saldo, Primarni (proračunski) saldo.

Razlika stvarnog i potencijalnog BDP-a: Razlika između stvarnog i procijenjenog mogućeg BDP-a u određenom trenutku. Vidjeti također Cikličku sastavnicu proračunskog salda.

Srednjoročni proračunski cilj (MTO): Prema reformiranom Paktu o rastu i stabilnosti, programi stabilnosti i konvergencije predstavljaju srednjoročni cilj za stanje proračuna. MTO je prilagođen pojedinoj državi kako bi se uzela u obzir raznolikost stanja gospodarstva i proračuna i razvoja te fiskalnih rizika za održivost javnih financija, a definiran je u strukturnim uvjetima. Vidjeti Vidi također Strukturni (proračunski) saldo.

Statistika državnih financija: Podatci o gospodarskim aktivnostima opće države, uključujući državne prihode, rashode, deficit, transakcije u imovini i obvezama, druge ekonomske tokove i bilance. Europski GFS proizveden je u skladu sa sustavom ESA, s dodatnim tumačenjem i smjernicama Eurostata.

Strukturni (proračunski) saldo: Stvarni neto proračunski saldo cikličke sastavnice te jednokratnih i privremenih mjera. Strukturni saldo daje mjeru temeljnog trenda u proračunskom saldu.

Stvarni podatci: Povijesni podatci (koji nisu planirani/prognozirani).

Tekući saldo: Prihodi javnih računa umanjeni za rashode.

Učinak snježne grude: Učinak akumulacije ili dekumulacije javnog duga koji jača sam sebe i koji je uzrokovan pozitivnim ili negativnim diferencijalom između plaćene kamate na javni dug i stope rasta nacionalnoga gospodarstva.

11Sažetak

IU Ugovoru o funkcioniranju Europske unije kao osnovno pravilo proračunske politike određeno je da države članice moraju izbjegavati prekomjerne državne deficite. Sukladno tomu, ako određena država članica prekorači referen-tne vrijednosti za deficit i dug, protiv nje je moguće upotrijebiti korektivni mehanizam. Taj je mehanizam postupak u slučaju prekomjernog deficita te je ključan element okvira EU-a za ekonomsko upravljanje.

IIU provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita uloga je Komisije provjeravati kvalitetu podataka koje šalju sve države članice i procijeniti jesu li prekoračene referentne granične vrijednosti, odnosno postoji li rizik da ih se prekorači, te na toj osnovi uputiti Vijeću mišljenja i preporuke kako bi Vijeće moglo poduzeti potrebne korake. Vijeće potom, u skladu s odredbama iz Ugovora, odlučuje o tome hoće li usvojiti preporuke Komisije ili neće.

IIIDržavama članicama za koje se pokrene postupak u slučaju prekomjernog deficita daju se preporuke za popravlja-nje stanja te rok do kojega je to potrebno ostvariti, plan korektivnih mjera te godišnji fiskalni napor koji je potrebno ostvariti. Komisija prati kako određena država članica provodi korektivne mjere i o svojim nalazima izvješćuje Vijeće. Vijeće tada, na temelju prijedloga Komisije, po potrebi poduzima daljnje mjere (obustava postupka, produljenje roka, postavljanje novih ciljeva ili određivanje sankcija).

IVSud je ispitao kako je Komisija provodila postupak u slučaju prekomjernog deficita u razdoblju od 2008. do 2015. godine, s naglaskom na šest država članica. Razmotrili smo procjenu kvalitete koju Komisija primjenjuje na podatke država članica relevantne za EDP, kvalitetu podataka i modela koje primjenjuje za izradu prognoza te uskla-đenost njezinih procjena s odlukama Vijeća o pokretanju postupka. Naposljetku, ispitali smo kako je Komisija pratila korektivne radnje koje su države članice poduzele u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita.

VUtvrdili smo da Komisija, unatoč tome što raspolaže detaljnim postupcima i smjernicama za većinu područja u kojima prikuplja i analizira podatke kao i za procjenu usklađenosti s pravilima o proračunskoj disciplini, i dalje nai-lazi na poteškoće pri provedbi tih zadataka. Razlog je u tome što Komisija nije do kraja iskoristila ovlasti da zajamči slanje sveobuhvatnih podataka i pridržavanje preporučenih korektivnih radnji, kao i u činjenici da se o izvješćima država članica katkad ne daju odgovarajuće povratne informacije, da se za analizu ključnih podatka i izvješćivanje o njima ne osiguravaju dovoljni resursi te da vođenje evidencije nije zadovoljavajuće.

12Sažetak

VIS tim je povezan problem s transparentnošću, pri čemu je unatoč poboljšanju u posljednjih nekoliko godina i dalje u pravilu nedostupno previše informacija u pogledu podatkovnih pretpostavki i parametara Komisije te njezina razumijevanja ključnih pojmova. Osim toga, čak i u slučajevima u kojima je Komisija odredila jasna interna pravila, ona može odlučiti odstupiti od utvrđenog postupka, zbog čega se postavlja pitanje o općoj pouzdanosti njezinih procjena.

VIIU području praćenja strukturnih reformi, aspektu korektivnih mjera koji je Komisija nedavno istaknula kao ključan aspekt za prevladavanje stanja prekomjernog deficita, postoje naznake da nastojanja Komisije nisu dovoljna jer se uglavnom usredotočuje na zakonodavne aspekte umjesto na stvarnu provedbu reformi. U okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita i dalje se prevelik naglasak stavlja na kriterij deficita umjesto na dug.

VIIINaposljetku, nastojanja Komisijine u proteklim godinama da prilagodi i racionalizira postupak u slučaju prekomjer-nog deficita u skladu s razvojnim promjenama u EU-u smatramo vrlo pozitivnim signalom. Zakonodavna je osnova čvrsta te se uglavnom oslanja na jasna interna pravila i smjernice. Međutim, dosad nije bilo dosljednosti i transpa-rentnosti u primjeni tih pravila: Komisija ne evidentira svoje temeljne pretpostavke na odgovarajući način niti stavlja državama članicama na raspolaganje nalaze provedenog nadzora kako bi one ostvarile što veću korist. U nedavnim izjavama Komisija je priznala te nedostatke i izrazila spremnost da uvede nužna poboljšanja.

IXNaši ukupni zaključci podrobno su objašnjeni na kraju izvješća te je Komisiji upućen niz posebnih preporuka. Te su preporuke sažete u nastavku.

Naše preporuke

(a) U području prikupljanja i analize podataka, što je u nadležnosti Eurostata, Komisija bi trebala napraviti sljedeće:

(i) poboljšati postupke procjene kvalitete i bolje dokumentirati svoj rad;

(ii) procjenjivati kontrolne sustave država članica;

(iii) poduzeti korake da poveća djelotvornost terenskih provjera koje provodi;

(iv) u potpunosti iskoristiti dostupne ovlasti kako bi se zajamčilo da države članice poduzimaju daljnje akcijske mjere;

(v) povećati transparentnost na najveću moguću mjeru stavljanjem svih savjeta i smjernica na raspolaganje državama članicama;

(vi) bolje dokumentirati interne postupke i kriterije za izražavanje zadrški ili izmjenu podataka

13Sažetak

(b) U pogledu procjena stanja u državama članicama na temelju kojih se iznose preporuke u vezi s EDP-om (za što je zadužen GU za gospodarske i financijske poslove) Komisija bi trebala napraviti sljedeće:

(i) povećati transparentnost primjenjivanjem jasnih definicija, stavljanjem svih izračuna i podataka o procje-nama na raspolaganje te poticanjem aktivnog djelovanja nacionalnih fiskalnih vijeća kako bi se potvrdili nacionalni podatci kojima se Komisija koristi u analizama;

(ii) snažno se usredotočiti na smanjenje javnog duga, posebice u veoma zaduženim državama članicama;

(iii) pojačati praćenje provedbe dogovorenih strukturnih reformi, što podrazumijeva potpuno iskorištavanje ovlasti kako bi se zajamčilo da države članice ispunjavaju preuzete obveze;

(iv) zajamčiti strožu primjenu pravila o izvješćima država članica;

(v) po potrebi iskoristiti mogućnost iznošenja preporuke Vijeću da provede strože mjere i odredi sankcije.

14Uvod

Osnovne informacije o politici ekonomskog i fiskalnog upravljanja u EU-u

01 Ugovorom o Europskoj uniji, također poznatim kao Ugovor iz Maastrichta, koji je stupio na snagu 1. studenoga 1993. g., uspostavljena su načela ekonomske i mo-netarne unije (EMU) te je naposljetku doveo do određivanja eura kao zajedničke valute u 19 od 28 država članica. Pravilno funkcioniranje EMU-a zahtijevalo je uvođenje mehanizma za zaštitu stabilnosti javnih financija i smanjenje rizika od prelijevanja iz država članica koje imaju neprikladne fiskalne politike. Taj mehani-zam ima dva dijela: jedan je preventivan, a drugi korektivan. Cilj je preventivnog dijela zajamčiti stabilne proračunske politike u srednjoročnom razdoblju i izbjeći stanja prekomjernog deficita1. Korektivni dio bavi se stanjima prekomjernog deficita i poznat je kao postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP). Države članice koje premašuju gornju granicu proračunskog deficita (3 % BDP-a) ili duga (60 % BDP-a) mogu biti predmet EDP-a.

02 Primarna je pravna osnova EDP-a članak 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Protokol br. 12 priložen tomu Ugovoru. Oni utvrđuju različite ko-rake u postupku i referentne granične vrijednosti. Nadopunjeni su sekundarnim zakonodavstvom u obliku Pakta o stabilnosti i rastu (PSR), koji je uveden 1997. g. i u kojemu se pružaju operativna pojašnjenja o okolnostima u kojima bi se EDP trebao pokrenuti.

03 EDP je bio predmet nekoliko reformi (2005., 2011. i 2013. g.) kojima je u cilju bilo poboljšanje njegove provedbe uvođenjem većih obveza u pogledu izvješćivanja i težih sankcija te fleksibilnosti radi prilagodbe postupka promjenjivom gospo-darskom okruženju. Na slici 1. nalazi se pregled razvoja politike ekonomskog i fiskalnog upravljanja u EU-u, a mjere koje se odnose na EDP označene su pode-bljanim slovima. U Prilogu I. sadržan je kronološki popis pravnih instrumenata EU-a koji su najvažniji za EDP.

1 Stanje prekomjernog deficita znači da deficit opće države, dug opće države ili oba premašuju referentne vrijednosti koje se na njih odnose.

15Uvod Sl

ika 

1. Razvoj politike ekonomskog i fiskalnog upravljanja u EU-u

Napomena: mjere u vezi s EDP-om označene su podebljanim slovima.

Izvor: Europski revizorski sud.

1992.

1997.

2005.

2011.

2012.

2013.

Ocjena nacrta proračunskih planova koje provode nacionalna fiskalna vijećaPojačan nadzor država članica koje imaju ili će vjerojatno imati ozbiljne teškoće u pogledu financijske stabilnosti; programi makroekonomske prilagodbe; nadzor nakon provedbe programa.Plan djelovanja za strukturne reforme: programi gospodarskog partnerstvaIntenzivnije praćenje država članica u EDP-u: redovito izvješćivanje (godišnje izvješćeo izvršavanju proračuna)Mehanizmi ranog upozoravanja protiv rizika od izostanka smanjenja prekomjernog deficita do roka EDP-a: neovisne preporuke KomisijeBrže provođenje sankcija

„Zlatno pravilo” pravila o strukturnom deficitu koje ne premašuje MTO, s državnim mehanizmom automatskog ispravka u slučaju odstupanja; treba se nalaziti u nacionalnim ustavima, a nacionalna fiskalna vijeća moraju pratiti poštovanje pravila.

Europski semestar za usklađivanje ekonomskih politikaPodrobniji zahtjevi o sadržaju programa stabilnosti i konvergencije; novo mjerilo za rashode: da rashodi rastu slabije od mogućeg BDP-aZahtjevi za proračunske okvire u državama članicamaPostupak u slučaju makroekonomske neravnoteže i sankcijeOperacionalizacija kriterija duga (prosječno godišnje smanjenje od 1/20 viška iznad 60 % u tri godine); trogodišnje prijelazno razdoblje od kraja EDP-a za 23 države članice koje se nalazeu EDP-u od studenoga 2011. g.Strukturni napor mora se prilagođavati na godišnjoj osnoviIzvješća o poduzetoj mjeriSankcije u obliku novčanih kazni koje Vijeće treba odobriti

Srednjoročni cilj ponovno je definiran u strukturnom smislu (ciklički prilagođen saldo jednokratnihi privremenih mjera) te je prilagođen pojedinoj državi.Odstupanja od srednjoročnog cilja ili plana prilagodbe dopuštaju se u slučaju velikih strukturnih reformi.Strukturni naporNova definicija „teške gospodarske krize”Otvoren popis „ostalih važnih čimbenika”, uključujući mirovinske reformePomicanje rokova za smanjenje prekomjernih deficita

Države članice moraju podnijeti programe stabilnosti ili konvergencije u kojima objavljuju svojesrednjoročne proračunske planoveDržave članice moraju stremiti ka nominalnom srednjoročnom cilju za svoje stanje proračunaDefinicija privremenog i izvanrednog prekomjernog deficita u usporedbi s referentnom vrijednostiPravila za ubrzanje EDP-aKazne (samo za države članice iz europodručja) u obliku beskamatnog pologa

Osnivanje ekonomske i monetarne unijeDržave članice moraju uskladiti svoje ekonomske politike i u tom se pogledu podvrgnuti multilateralnom nadzoru (članak 121. UFEU-a)Države članice obvezuju se poštovati financijsku i proračunsku disciplinu te se mogu podvrgnuti EDP-u ako se nađu u situaciji prekomjernog deficita (članak 126. UFEU-a)

Ugovor iz Maastrichta

Pakt o stabilnosti i rastu (PSR)

Reforma PSR-a

Paket od šest mjera

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju („Fiskalni ugovor”)

Paket od dviju mjera (samo države članice iz europodručja)

16Uvod

04 Nedavno, 21. listopada 2015. g., Komisija je donijela komunikaciju2 o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije radi provedbe „Izvješća petorice predsjednika”3. Komunikacija i njezini popratni prijedlozi namijenjeni su za una-pređenje procesa produbljivanja EMU-a i poticanja konkurentnosti. Paket mjera uključuje poboljšane alate za ekonomsko upravljanje, uključujući osnivanje na-cionalnih odbora konkurentnosti i savjetodavnoga Europskog fiskalnog odbora. Komisija je upozorila na to da su predloženi koraci ambiciozni i pragmatični te da će zahtijevati usklađeno djelovanje svih uključenih dionika.

Postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP): održavanje stabilnosti javnih financija

05 Glavne strane u EDP-u čine predmetna država članica, Komisija (GU za gospodar-ske i financijske poslove i Eurostat) i Vijeće.

(i) Predmetna država članica dužna je (a) dvaput godišnje slati Eurostatu sta-tističke podatke (do 1. travnja i 1. listopada); (b) ispraviti stanje prekomjernog deficita do datuma koji odredi Vijeće; (c) ostvariti fiskalni napor zatražen u relevantnoj preporuci u vezi s EDP-om; i (d) podnijeti izvješće o poduzetim radnjama.

(ii) Eurostat je zadužen za procjenu kvalitete stvarnih podataka koje šalju države članice, ali i podataka iz povezanih državnih računa.

(iii) GU za gospodarske i financijske poslove odgovoran je za procjenjivanje toga pridržava li se država članica graničnih vrijednosti u pogledu duga i deficita te praćenje onoga što ona poduzima kako bi ispravila stanje prekomjernog deficita.

(iv) Na Komisijin prijedlog Vijeće odlučuje pokrenuti, ubrzati ili ukinuti EDP.

06 Na slici 2. prikazano je kako te strane surađuju i kakva im je interakcija u različi-tim fazama EDP-a.

2 COM(2015) 600 završna verzija od 21. listopada 2015. „O koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije”.

3 „Completing Europe’s Economic and Monetary Union” („Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”), izvješće Jean-Claudea Junckera, u uskoj suradnji s Donaldom Tuskom, Jeroenom Dijsselbloemom, Marijem Draghijem i Martinom Schulzom, 22. lipnja 2015. g.

17Uvod Sl

ika 

2. Kratak pregled EDP-a

PREP

ORUK

AKO

MISI

JE

Zadr

ške

Izmjen

e pod

atak

a

Nacio

naln

atij

elana

dlež

na za

statis

tiku

Anali

za ri

zika

(god

išnja)

ODLU

KAI P

REPO

RUKE

U VE

ZIS E

DP-o

m

Stat

ističk

ipo

datci

Prav

ila za

prov

edbu

EDP-

a

Euro

pske

ekon

omsk

epr

ogno

ze (E

EP)

Mišl

jenje

GFO-

a

Izvješ

će iz

člank

a 126

.sta

vka 3

.

PROC

JENA

KVA

LITE

TE

PODA

TAKA

Stat

ističk

ipo

datci

Drža

vni

zavo

d za

statis

tiku

Min

istar

stvo

finan

cija

Gosp

odar

ski

i fina

ncijs

kiod

bor

2/2

1/2

DRŽA

VE ČL

ANIC

EEU

ROST

ATGU

za g

ospo

dars

ke i fi

nanc

ijske

pos

love

VIJE

ĆE

Sred

išnja

bank

a

ANAL

IZA

PODA

TAKA

Met

odol

oška

pita

nja

IZRA

DA EE

P-a

Akcij

ske m

jere

POSJ

ETI U

SVRH

U DI

JALO

GA S

DRŽA

VAM

A ČL

ANIC

AMA

SMJE

RNIC

E

Plan

irani

poda

tci

18Uvod

Slik

a 2.

Odlu

ka i p

repo

ruke

u vez

i s ED

P-om

Prep

oruk

aKo

misi

je

Radn

i dok

umen

tslu

žbi K

omisi

je

Prav

ila za

prov

edbu

EDP-

a

Prog

ram

gosp

odar

skog

partn

erstv

a

Nacr

tpr

orač

unsk

og pl

ana

Nacio

naln

ipr

ogra

m re

form

i

Prog

ram

stabi

lnos

ti i k

onve

rgen

cije

Izvješ

ćeo p

oduz

etim

radn

jama

Anali

ze fi

skaln

ih m

jera

i stru

ktur

nih

refo

rmi

1/2

Fisca

lm

easu

res

Stru

ctur

alre

form

s

Othe

rs

2/2

Fiska

lne

mjer

e

Stru

ktur

nere

form

e

Osta

lo

DRŽA

VE ČL

ANIC

EGU

za g

ospo

dars

ke i fi

nanc

ijske

pos

love

VIJE

ĆE

Kore

ktivn

e rad

nje

Izvješ

ćivan

je

Min

istar

stvo fi

nanc

ija

Izvo

r: Eu

rops

ki re

vizo

rski

sud

.

19Uvod

Proces provedbe EDP-a: jamčenje kvalitete podataka, procjena stanja, pokretanja EDP-a

07 U ovom su odjeljku obuhvaćene uzastopne faze procesa koje vode ka odluci.

Jamčenje kvalitete podataka upotrijebljenih za izračun razine deficita i duga

08 Države članice moraju prikupiti podatke relevantne za EDP u skladu s Europskim sustavom računa (ESA4) i Priručnikom o državnom deficitu i dugu (PDDD) te od-lukama i smjernicama Eurostata. Ti podatci, prikazani u standardiziranim „obavi-jesnim” tablicama i povezanim upitnicima, šalju se Eurostatu zajedno s ostalim statističkim podatcima državnih financija (GFS) i popisom izvora i metoda.

09 Svaka država članica odlučuje kako će se prikupljati podatci relevantni za EDP. Nacionalni zavod za statistiku (NZS) preuzima vodeću ulogu5 te je odgovoran za prikupljanje stvarnih podataka6, a planirane podatke7 prikuplja ministarstvo financija. Međutim, ministarstvo financija te ostala ministarstva i središnja banka obično također pružaju primarne podatke te su, u nekim slučajevima, zajedno odgovorni za proces prikupljanja. NZS dopunjuje svoje procjene iz drugih izvora podataka (financijska izvješća državnih jedinica, poslovna ispitivanja itd.).

10 Eurostat ispituje i procjenjuje kvalitetu stvarnih podataka koje šalju države članice i temeljnih računa sektora opće države. Kvalitetni podatci pretpostavlja-ju poštovanje računovodstvenih pravila (ESA i PDDD), potpunost, pouzdanost, pravodobnost i dosljednost. Procjena je usredotočena na područja navedena u popisima relevantnima za EDP, kao što je razgraničenje populacije sektora opće države (uključujući provjere sveobuhvatnosti da su uključene sve javne jedini-ce), klasifikacija određenih državnih transakcija, obveza i obračunska evidencija transakcija8.

4 Ranije ESA 95, danas ESA 2010.

5 Osim u Belgiji, gdje je tu ulogu preuzela središnja banka.

6 „Stvarni podatci” pojam je koji se upotrebljava za povijesne podatke. U obavijesti relevantnoj za EDP za neku godinu N stvarni podatci moraju se poslati za godine N-1, N-2, N-3 i N-4.

7 Planirani podatci za neku godinu N odgovaraju prognozi za tu godinu.

8 Tokovi se evidentiraju na obračunskoj osnovi; odnosno, kad se gospodarska vrijednost stvori, pretvori ili nestane ili kad dođe do potraživanja i obveza, kad se oni pretvore ili otkažu (vidjeti ESA 95, stavak 1.57.).

20Uvod

11 Eurostat također obavlja „posjete u svrhu dijaloga” s državama članicama kako bi provjerio i procijenio podatke relevantne za EDP i izvješćivanje o EDP-u, uključu-jući i pridržavanje računovodstvenih pravila. Ako se ustanove znatni rizici i pro-blemi u pogledu kvalitete podataka, Eurostat može obaviti „metodološke posje-te” (dosad je obavljen samo jedan takav posjet, i to Grčkoj)9.

12 Nakon procjene kvalitete Eurostat prosljeđuje podatke GU-u za gospodarske i financijske poslove radi ekonomske analize. Međutim, ako postoje dokazi da podatci koje je prijavila država članica ne poštuju računovodstvena pravila, Eu-rostat može izraziti zadršku u pogledu kvalitete stvarnih podataka10 ili napraviti izmjene11. Također može pokrenuti istragu u pogledu manipulacije statističkim podatcima. U takvim slučajevima mogu se odrediti novčane kazne u iznosu do 0,2 % BDP-a12.

Procjena stanja

13 GU za gospodarske i financijske poslove analizira stvarne podatke država članica koje pruža Eurostat i svoje europske ekonomske prognoze stvorene u kontekstu europskog semestra13 radi praćenja razvoja deficita i duga te radi procjene plano-va država članica za konvergenciju prema referentnim graničnim vrijednostima. Podatci se analiziraju prema okviru pravila i smjernica. GU za gospodarske i finan-cijske poslove održava redovite kontakte s državama članicama tijekom cijeloga procesa radi dobivanja informacija o napretku na lokalnoj razini.

14 Cilj je analize sljedeći:

(i) procijeniti je li država članica povrijedila kriterij deficita i/ili duga, uzimajući u obzir sve posebne okolnosti (teška gospodarska kriza, nedavni trendovi i prognoze za pokazatelje, prilagodba potencijalnog BDP-a itd.);

(ii) ako se utvrdi da je došlo do povrede kriterija deficita ili duga, u skladu s član-kom 126. stavkom 3. pripremiti izvješće u kojemu se podrobno razmatra čitav niz otegotnih i olakotnih čimbenika te se procjenjuje ima li temelja za pokre-tanje EDP-a; izvješće se šalje Gospodarskom i financijskom odboru (GFO)14 radi dobivanja mišljenja ;te

(iii) ako se prepozna slučaj prekomjernog deficita, obavijestiti državu članicu i Vi-jeće te preporučiti Vijeću da pokrene EDP s rokovima u kojima država članica mora poduzeti korektivne mjere.

9 Metodološki posjeti osmišljeni su radi praćenja procesa i provjere računa na kojima se temelje prijavljeni podatci te za donošenje zaključaka o kvaliteti tih podataka. Eurostat obavlja metodološke posjete u iznimnim slučajevima, ako se jasno ustanove znatni rizici ili problemi u pogledu kvalitete podataka.

10 Izražavanjem zadrške Eurostat naznačuje da dotične podatke ne smatra dovoljno kvalitetnima; to najavljuje javno, priopćenjem za medije povezanim s obavijesti.

11 Eurostat može jednostrano izmijeniti podatke države članice ako može dovoljno točno procijeniti učinak zadrške.

12 Vidjeti članak 8. Uredbe (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju (SL L 306, 23.11.2011., str. 1.) i Delegiranu odluku Komisije 2012/678/EU o istragama i novčanim kaznama povezanima s manipuliranjem statistikama (SL L 306, 6.11.2012., str. 21.).

13 GU za gospodarske i financijske poslove izrađuje ekonomske prognoze za potrebe Komisije. One služe kao osnova za različite postupke gospodarskog nadzora, primjerice u kontekstu europskog semestra, i objavljuju se tri puta godišnje (proljeće, jesen i zima).

14 Gospodarski i financijski odbor radna je grupa osnovana radi promicanja usklađivanja politika među državama članicama, posebno podupiranjem rada Vijeća ECOFIN. Čine ga viši dužnosnici iz nacionalnih uprava i središnjih banaka, ESB-a i Komisije. Dodatne informacije o njegovu ustrojstvu i ciljevima mogu se naći u članku 134. UFEU-a i na internetskoj stranici http://europa.eu/efc/index_en.htm.

21Uvod

Pokretanje EDP-a

15 Vijeće odlučuje hoće li smjestiti državu članicu u EDP. Zatim država članica prima obavijest o tome i odluka se objavljuje. Vijeće određuje rok za rješavanje tog stanja (u načelu jedna godina od utvrđivanja prekomjernog deficita, no 2009. g. zbog financijske i gospodarske krize pokrenuto je nekoliko višegodišnjih EDP-ova). U tablici 1. sažete su sve odluke Vijeća o EDP-u do 17. studenoga 2015. g.

16 U slučaju višegodišnjih EDP-ova Vijeće također određuje godišnje fiskalne ciljeve. Nadalje, preko svojih preporuka obično poziva na razvoj i provedbu nacionalnih strukturnih mjera, kao što je reforma javnih rashoda.

17 U ovom trenutku države članice europodručja koje su već sankcionirane zbog nepridržavanja preporuka koje se temelje na članku 121. stavku 4. UFEU-a o pre-ventivnom dijelu Pakta, kao i one čija je povreda omjera deficita i duga osobito ozbiljna mogu također dobiti novčanu kaznu u obliku iskupivog beskamatnog pologa u iznosu od 0,2 % BDP-a.

22Uvod

Dosad pokrenuti postupci u slučaju prekomjernog deficita

Zaključen U tijeku

Odluka Vijeća kojom je započet EDP

Odluka Vijeća kojom je ukinut EDP

Odluka Vijeća o započi-njanju EDP-a

Trenutačni rok za rješenje

Belgija2.12.2009.

2015.20.6.2014.

2015.1- -

Bugarska 13.7.2010. 22.6.2012. - -

Češka5.7.2004.

2.12.2009.3.6.2008.

20.6.2014.- -

Danska 13.7.2010. 20.6.2014. - -

Njemačka21.1.2003.2.12.2009.

5.6.2007.22.6.2012.

- -

Irska - - 27.4.2009. 2015.

Grčka 5.7.2004. 5.6.2007. 27.4.2009. 2016.

Španjolska - - 27.4.2009. 2016.

Francuska 3.6.2003. 30.1.2007. 27.4.2009. 2017.

Hrvatska - - 21.1.2014. 2016.

Italija28.7.2005.2.12.2009.

3.6.2008.21.6.2013.

- -

Cipar 5.7.2004. 11.7.2006. 13.7.2010. 2016.

Latvija 7.7.2009. 21.6.2013. - -

Mađarska 5.7.2004. 21.6.2013. - -

Litva 7.7.2009. 21.6.2013. - -

Luksemburg 2010. 2010.1 - -

Malta

5.7.2004.2009.

7.7.2009.21.6.2013.

5.6.2007.2009.1

4.12.2012.19.6.2015.

- -

Nizozemska2.6.2004.2.12.2009.

7.6.2005.20.6.2014.

- -

Austrija 2.12.2009. 20.6.2014. - -

Poljska5.7.2004.7.7.2009.

8.7.2008.19.6.2015.

- -

Portugal5.11.2002.20.9.2005.

11.5.2004.3.6.2008.

2.12.2009. 2015.

Rumunjska 7.7.2009. 21.6.2013. - -

Slovenija - - 2.12.2009. 2015.

Slovačka5.7.2004.

2.12.2009.3.6.2008.

20.6.2014.- -

Finska 13.7.2010. 12.7.2011. - -

Ujedinjena Kraljevina2004.

24.1.2006.2004.1

9.10.2007.8.7.2008. Financijska godina 2016./2017.

Tabl

ica 

1.

1 Komisija je izdala izvješće o članku 126. stavku 3. koje nije potaknulo odluku Vijeća.Izvor: Internetska stranica GU-a za gospodarske i financijske poslove (17.11.2015.).

23Uvod

Korektivne mjere: države članice izvješćuju, a Komisija prati i nadzire

18 U ovom se odjeljku opisuje kako Komisija izvješćuje o korektivnim mjerama i kako ih prati. Izvješćivanje država članica

19 Države članice odgovorne su za razvoj i provedbu korektivnih mjera radi vraćanja fiskalne stabilnosti u skladu s preporukama Vijeća.

20 One moraju obavješćivati GU za gospodarske i financijske poslove o mjerama koje planiraju i/ili donose i napretku u pogledu svoga fiskalnog i gospodarskog stanja15. Moraju podnijeti izvješće o poduzetim radnjama i objaviti informacije važne za EDP u svojim programima stabilnosti i konvergencije16 te nacionalnim programima reformi17 priređenima u kontekstu europskog semestra. Prije paketa od šest mjera (2011. g.) države članice nisu bile zakonski obvezne podnijeti izvje-šće o poduzetim radnjama. Potom su paketom od dviju mjera uvedeni dodatne obveze u pogledu izvješćivanja za države članice europodručja (vidjeti sliku 1. i sliku 7.) radi poboljšanja praćenja i nadzora koje provodi Komisija.

Praćenje i nadzor koje obavlja Komisija

21 GU za gospodarske i financijske poslove odgovoran je za ispitivanje činjenice je li država članica poštovala preporuke Vijeća, praćenje provedbe korektivnih mjera EDP-a i predlaganje daljnjih mjera.

15 Države članice moraju izvješćivati unutar rokova koje određuje Vijeće u skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 306, 23.11.2011., str. 33.) radi poštovanja preporuka (od tri do šest mjeseci ovisno o ozbiljnosti situacije).

16 U okviru PSR-a države članice europodručja jedanput godišnje podnose programe stabilnosti, a države članice izvan europodručja podnose programe konvergencije. U njima se utvrđuje proračunski plan države članice za sljedeće tri ili četiri godine.

17 Dokument koji predstavlja politike u zemlji i mjere za podržavanje rasta i otvaranja radnih mjesta te ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. Predstavlja se usporedno sa svakim godišnjim programom stabilnosti/konvergencije.

24Uvod

22 GU za gospodarske i financijske poslove obavlja procjene radnji koje poduzima svaka država članica u okviru EDP-a:

(i) najranije tri ili šest mjeseci od pokretanja postupka na temelju izvješća države članice o radnjama poduzetima kao odgovor na preporuke Vijeća;

(ii) u okviru redovitog praćenja istodobno s objavom svake prognoze, također u svjetlu informacija koje predmetna država članica iznese u svom programu stabilnosti/konvergencije i, za zemlje europodručja, nacrtu proračunskog plana; te

(iii) po isteku roka, osim u slučaju prekida postupka.

23 Konkretnije, GU za gospodarske i financijske poslove procjenjuje je li država članica najavila ili poduzela mjere koje se čine prikladnima da se zajamči dovo-ljan napredak prema rješavanju pitanja prekomjernog deficita u rokovima koje je odredilo Vijeće.

24 Ovisno o procjeni koju provede, GU za gospodarske i financijske poslove predlo-žit će Vijeću različite mjere:

(i) ako Komisija smatra da je država članica poštovala preporuke te da će se obveze u vezi s EDP-om vjerojatno ispuniti, postupak će biti „u mirovanju”18;

(ii) ako su poduzete djelotvorne radnje19, ali je „došlo do neočekivanih nepovolj-nih događaja sa značajnim nepovoljnim posljedicama za državne financije”20, moguće je predložiti izmjenu preporuke. Izmijenjenom preporukom rok se može produljiti radi ispravljanja deficita, obično za jednu godinu, ili se mogu odrediti novi nominalni i strukturni ciljevi povezani s novim temeljnim ma-kroekonomskim scenarijem bez produljivanja roka;

(iii) ako nisu poduzete djelotvorne radnje, a država članica nalazi se u europo-dručju, EDP je moguće „pojačati”. Vijeće će izdati obavijest kojom poziva države članice na poduzimanje posebnih mjera i podnošenje izvješća do određenih rokova, a ako država članica ne poštuje tu obavijest, Vijeće može odrediti sankcije21. Vijeće po potrebi može odlučiti obustaviti isplate u okviru Kohezijskog fonda te, od stupanja na snagu programskog razdoblja 2014.–2020., europskih strukturnih i investicijskih fondova.

18 Članak 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 209, 2.8.1997., str. 6.). Dok je postupak u mirovanju, Vijeće i Komisija redovito prate poštuje li država članica preporuke. Ovisno o zaključcima praćenja, postupak se stavlja izvan snage ili ponovno pokreće.

19 Procjenjuje se da su države članice koje su ostvarile fiskalni napor u skladu s preporukama poduzele djelotvorne radnje.

20 Članak 3. stavak 5. Uredbe Vijeća (EZ) 1467/97.

21 Kako je određeno u članku 126. i članku 149. UFEU-a te izmijenjenom članku 10. Uredbe (EZ) br. 1467/97.

25Uvod

Ishod EDP-a

25 Očekivani je ishod odluke i korektivne mjere EDP-a da država članica vrati prora-čunsku disciplinu, a prema tome i održivost svojih javnih financija ispravljanjem prekomjernog deficita u razumnom roku. Odlukom EDP-a također bi se trebala poticati provedba strukturnih reformi u državi članici, što srednjoročno/dugoroč-no pogoduje stabilnosti javnih financija.

26Opseg i ciljevi revizije te revizijski pristup

Opseg i ciljevi revizije

26 Sud je procijenio upravlja li Komisija provedbom EDP-a na odgovarajući na-čin. U tu smo svrhu razmotrili postupke koji su se primjenjivali na Cipar, Češku, Francusku, Njemačku, Italiju i Maltu22 između travnja 2009. i svibnja 2015. godi-ne23. Kad je riječ o kvaliteti podataka, promatrali smo razdoblje 2008.–2014., a po potrebi i unatrag od 2005. godine.

27 Međutim, iako smo analizirali neke od pojedinosti na kojima se temelji definicija graničnih vrijednosti EDP-a, nismo procijenili primjerenost tih vrijednosti niti kvalitetu mjera koje su države članice poduzele kako bi provele postupak.

28 Konkretno, ispitali smo sljedeće:

(i) Komisijinu procjenu kvalitete statističkih podataka država članica (Eurostat) i njezino tumačenje tih podataka (GU za gospodarske i financijske poslove) koje naposljetku vodi do preporuka da Vijeće potakne ili poduzme daljnje mjere u pogledu EDP-a;

(ii) zadaće praćenja i nadzora koje obavlja Komisija; i

(iii) ishod postupka.

29 Glavni revizijski kriteriji izvedeni su na temelju:

(i) regulatornih obveza (iz npr. uredbi, odluka, direktiva i zaključaka Vijeća); i

(ii) internih pravila i postupaka Komisije (npr. upute i smjernice).

22 Na Malti su pokrenuta dva zasebna postupka tijekom tog razdoblja.

23 Uzorak je uzet s užeg popisa država članica na kojemu se nisu nalazile zemlje koje i. trenutačno su u drugim revizijskim zadaćama Suda u području financijskog i ekonomskog upravljanja (Mađarska, Irska, Latvija, Portugal, Rumunjska i Grčka); ii. za njih nikad nije pokrenut EDP (Estonija, Švedska i Luksemburg); iii. imaju koristi od posebnih ili jedinstvenih uvjeta u odnosu na EDP (Ujedinjena Kraljevina); ili iv. tek su se nedavno pridružile Europskoj uniji (Hrvatska). Pri odabiru među preostalim državama članicama cilj je bio dobiti reprezentativan uzorak velikih i malih zemalja, u europodručju i izvan njega te, koliko je moguće, postupaka pokrenutih nakon 2008. g. koji su otad zaključeni ili bi mogli biti zaključeni.

27Opseg i ciljevi revizije te revizijski pristup

Pristup

30 Pregledali smo dokumentaciju koja se odnosi na zasebne EDP-ove. Također smo razgovarali sa zaposlenicima Eurostata i GU-a za gospodarske i financijske poslo-ve te predstavnicima institucija uključenih u provedbu postupka u svakoj državi članici odabranoj za reviziju. U tablici 2. navode se subjekti posjećeni u svakoj državi članici.

31 Naposljetku, o pitanjima u vezi s EDP-om razgovarali smo i s predstavnicima nekoliko udruga čija su mišljenja bila važna za reviziju (uključujući predstavnike MMF-a i Ureda za proračunsku odgovornost Ujedinjene Kraljevine), a za tehnički složenije aspekte iskoristili smo znanje specijaliziranih stručnjaka sa Suda i izvan njega.

Tabl

ica 

2. Posjeti nadležnim tijelima država članica i ostalim subjektima

Vrhovna revizijska institucija

Nacionalni zavod za

statistiku

Ministarstvo financija

Fiskalno vijeće

Središnja banka Ostali

Češka √ √ √

Njemačka √ √ √

Francuska √ √

Italija √ √ √ √ √Ekonomski savjetodavac Predsjedništva Vijeća

ministara

Cipar √ √ √ √ √Predstavnik GU-a za gospodarske i financijske

poslove stalno nastanjen u državi članici

Malta √ √ √ √

Izvor: Europski revizorski sud.

28Opažanja

Proces provedbe EDP-a: kako bi se pojačali temelji postupka u slučaju prekomjernog deficita i povećala objektivnost procjena, potrebna su poboljšanja

Okvir za donošenje odluka je prikladan, ali trebao bi biti jasniji

32 U ovom se odjeljku ispituje Komisijin postupak za analiziranje podataka i procje-njivanje poštovanja prije preporučivanja odluke.

Komisija opsežno ispituje kvalitetu statističkih podataka…

33 Eurostat je odgovoran za procjenjivanje kvalitete statističkih podataka koji se ko-riste u procesu provedbe EDP-a. Njegova uloga u ovoj zadaći osjetno se razvila od 1993. godine, posebno uvođenjem novih alata i novih diskrecijskih ovlasti (na sli-ci 3. prikazuje se kako se glavni pravni okvir razvijao od Ugovora iz Maastrichta).

29Opažanja Sl

ika 

3. Razvoj glavnoga pravnog okvira kojim je uređena procjena kvalitete koju Eurostat primjenjuje na statističke podatke relevantne za EDP-a

Izvor: Europski revizorski sud.

Provedba ESA-e 2010. u prikupljanju podataka relevantnih za EDP koja stupa na snagu od rujna 2014. g.(Uredba Komisije od 7. ožujka 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 479/2009)

Mogućnost određivanja novčanih kazni u slučaju manipuliranja statističkim podacima.(Uredba Vijeća (EZ) br. 1173/2011; Delegirana odluka Komisije od 29. lipnja 2012.)

Eurostatu je omogućen pristup DZS-ovima i svim izvorima podataka u državi članici te je ovlašten odlučivati u pitanjima tumačenja. Okvirni popis slučajeva koji mogu potaknuti metodološki posjet.(Uredba (EZ) br. 479/2009 kako je izmijenjena; Uredba (EZ) br. 223/2009)

Države članice moraju poslati nove informacije (planirani dug i dodatne informacije, uključujući popis) u novim rokovima izvješćivanja o EDP-u, objaviti podatke relevantne za EDP, izvijestiti o većim postupcima revidiranja i savjetovati ses Eurostatom o složenim pitanjima. Eurostat mora redovito procjenjivati kvalitetu podataka i u roku od tri tjedna izvijestiti o tome, obavljati posjete u svrhu dijaloga te, po potrebi, metodološke posjete. Eurostat ima mogućnost izraziti zadrškuu pogledu kvalitete stvarnih podataka ili napraviti izmjene.(Uredba (EZ) br. 2103/2005 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 3605/93)

Definicija uloge i odgovornosti Eurostata (analizirati statističke podatke, pružati savjete i podršku državama članicama, promicati suradnju i razvoj statističkih metoda)(Odluka Komisije od 21. travnja 1997.)

Definicija podataka (planirani deficit te stvarni deficit i dug) koje države članice moraju pružiti te učestalost i rokovi.(Uredba (EZ) br. 3605/93)1993.

1997.

2005.

2009.

2011.

2014.

30Opažanja

Slik

a 4. Procjena kvalitete podataka koju obavlja Eurostat (glavna poboljšanja od 2011.)

34 Eurostat je uložio dodatan trud da razvije svoj pristup i poboljša proces procjene kvalitete. Između 2008. i 2014. godine uveo je mnoge nove mjere. Što je najvaž-nije, nakon što je preispitao strukture i procese za procjenu kvalitete podataka relevantnih za EDP, Eurostat je 2011. godine uveo izmjene u pogledu resursa i postupaka. Primjerice, uvedeni su posjeti pružateljima primarnih podataka radi procjene kvalitete sustava iz kojih se prikupljaju primarni podatci. Za više pojedi-nosti vidjeti sliku 4.

Izvor: Sud, na temelju informacija Eurostata.

posebna Uprava za statistike javnih financija

imenovanje otprilike 50 zaposlenika za rad na EDP-u(tri puta više nego prije nekoliko godina)

osnivanje skupine dužnosnika,a svaki od njih bio bi odgovoran za najviše dvije države članice

osnivanje skupine metodologa koji također sudjeluju u misijama

uvođenje standardiziranih postupaka i planova u posjeteu svrhu dijaloga u vezi s EDP-om

interna uspostava godišnjih ocjena rizika zemlje

uvođenje standardiziranih postupaka za pružanje smjernica (bilateralno i u pogledu složenih pitanja)

provedba opsežne analize obavijesti relevantnih za EDPi povezanih upitnika, čime se omogućuje detaljnija analiza deficita i duga

uvođenje posjeta u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka

više ovlasti dodijeljenih za pristup svim podatcimarelevantnima za EDP-a koji su temelj postupka prikupljanja

ovlast za preporučivanje financijskih sankcija za namjerno pogrešno izvješćivanje ili ozbiljan nemar u izvješćivanju statističkih podatka relevantnih za EDP

NadzorPostupciResursi

31Opažanja

…na temelju sveobuhvatnih i raširenih internih pravila i smjernica…

35 Komisijine preporuke za pokretanje EDP-a predviđaju se na temelju rezultata posebnih analiza GU-a za gospodarske i financijske poslove. Te se analize pak temelje na nizu internih pravila, uputa i smjernica kojima se objašnjava kako se trebaju obavljati i kojima se opisuju najvažniji koncepti na kojima se one temelje.

36 Većina tih internih pravila, uputa i smjernica može se pronaći u „Priručniku o Paktu o stabilnosti i rastu” (dostupno za javnost24) i „Specifikacijama za proved-bu Pakta o stabilnosti i rastu” (poznate i kao „Kodeks ponašanja”25). U njima su obrađena sva najvažnija pitanja.

37 Nadalje, s obzirom na temeljnu važnost pravila, uputa i smjernica za Komisijine prijedloge o pokretanju nekog EDP-a, GU za gospodarske i financijske poslove redovito priprema analitičke i operativne bilješke za GFO kako bi državama člani-cama objasnio svoj pristup tumačenju i provedbi PSR-a.

…primjenjujući metodologije u širokoj uporabi za izradu prognoza…

38 Komisijine redovite europske ekonomske prognoze (proljeće, jesen i zima) još su jedan važan dio njezinih analiza koje dovode do odluke o tome hoće li se prepo-ručiti pokretanje EDP-a. Izrada prognoza kombinira elemente na razini zemlje, koje su pripremile službe GU-a za gospodarske i financijske poslove zadužene za pojedinačne zemlje, s centraliziranim elementima koje je napravila horizontalna jedinica (vidjeti okvir 1.). Sve u svemu, u taj je proces uključeno otprilike 150 za-poslenika iz različitih jedinica u GU-u za gospodarske i financijske poslove.

24 Povremena publikacija GU-a za gospodarske i financijske poslove 151, svibanj 2013. g.

25 Specifikacije za provedbu Pakta o stabilnosti i rastu te Smjernice o obliku i sadržaju programa stabilnosti i konvergencije, 3. rujna 2012. g.

32Opažanja

39 Postupak u kojem Komisija izrađuje prognozu je složen. Međutim, ima struk-turu sličnu strukturi drugih međunarodnih organizacija (npr. MMF, OECD, ESB) kao kombinacija elemenata pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore. Takva struktura omogućuje da prognoze za zemlje budu prilagođene značajkama pojedine zemlje, a da se pritom ne izgubi središnji nadzor. Osim toga, u pogledu točnosti ukupne prognoze, ekonomske prognoze Komisije ne odstupaju znatno od onih koje daju usporedive organizacije26.

40 Za razliku od prognoza usporedivih institucija, prognoze Komisije za određenu zemlju više se oslanjaju na stručnu prosudbu, a manje na ekonometrijske pristu-pe. To uzrokuje teškoće pri evaluaciji i procjeni njihove valjanosti.

26 U tom je pogledu proveden niz studija. Među najnovijim su studijama one navedene na str. 27. radnog dokumenta Odjela OECD-a za gospodarstvo br. 1107 (2014.), koji je dostupan na http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/economics/oecd-forecasts-during-and-after-the-financial-crisis_5jz73l1qw1s1-en, i u biltenu Europske komisije o gospodarstvu br. 476 iz prosinca 2012. na http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/economic_paper/2012/ecp476_en.htm (riječ je o komparativnoj analizi točnosti ekonomskih prognoza Europske komisije, MMF-a i OECD-a).

Izrada europskih ekonomskih prognoza

Dva mjeseca prije očekivanog datuma objavljivanja GU za gospodarske i financijske poslove priprema pisme-no očitovanje u kojemu se navode općenite pretpostavke. Izrada prognoza stoga se temelji na iterativnom procesu s unakrsnim provjerama kako bi se zajamčila dosljednost između prognoza na razini zemalja i središ-nje prognoze.

Službe zadužene za pojedinačne zemlje izrađuju makroekonomske i fiskalne prognoze za pojedine zemlje. Kako bi to napravile, upotrebljavaju alat proračunske tablice koji se temelji na uzorku sa središnjim upravlja-njem te dodatne alate koji su u skladu sa značajkama pojedine zemlje, kao što je dostupnost podataka i gos-podarska struktura.

Horizontalna jedinica dodaje naknadne izračune temeljene na projekcijama službi zaduženih za pojedinačne zemlje (npr. razlika stvarnog i potencijalnog BDP-a i ciklički prilagođeni fiskalni podatci) i obavlja provjere kvalitete, koje uključuju:

ο jamčenje uporabe zajedničkog niza vanjskih pretpostavki;

ο provjeravanje brojčane i gospodarske dosljednosti između prognoza službi zaduženih za pojedinačnu zemlju;

ο provjeravanje dosljednosti projekcija službi zaduženih za pojedinačnu zemlju o kretanju toka trgovine.

Okv

ir 1

.

33Opažanja

…koje su i dalje nedovoljno transparentne

41 Vlasti nekih država članica s kojima su obavljeni razgovori smatraju da proces izrade prognoza nije transparentan, posebno u pogledu detaljnih pretpostavki za pojedinu zemlju iznesenih za fiskalne pokazatelje. Ako dođe do razlika između projekcija Komisije i projekcija nastalih u pojedinoj državi, državama članicama nemoguće ih je vrednovati jer Komisija ne objavljuje dovoljno pojedinosti o pret-postavkama koje iznosi u razgovorima s nacionalnim tijelima.

42 To je u skladu s našim iskustvom pri pregledu prognoza. Nedosljednosti izme-đu Komisijinih prognoza i prognoza država članica mogu se objasniti različitim pretpostavkama na kojima se temelje. Međutim, utvrđivanje pretpostavki iz kojih te nedosljednosti proizlaze nije jednostavan zadatak ako se u obzir uzme velik broj različitih proračunskih tablica i mišljenja stručnjaka. Osim toga, ne postoji standardan sažetak (npr. u obliku tablice usklađenosti) u kojemu se jasno navode razlike između procjena Komisije i država članica za fiskalne pokazatelje koji se upotrebljavaju kao osnova za Komisijine preporuke.

43 Prethodno navedeno potrebno je promatrati u svjetlu pravila u kojima se navodi da „Komisija objavljuje metodologije, pretpostavke i relevantne parametre koji podupiru makroekonomske i proračunske prognoze”27. Unatoč tomu, nadležna tijela država članica također su primijetila da se Komisijino objavljivanje informa-cija znatno popravilo tijekom godina.

44 Promjene u gospodarskom znanju i strukturi gospodarstva pozivaju na stalna poboljšanja procesa izrade prognoza. Posljednjih je godina Komisija poduzela niz koraka za poboljšanje izrade prognoza. Primjerice, temeljito je pregledan glavni obrazac izrade prognoza, povećana je razina podrobnosti za neke gospodarske sektore te je uveden novi složeni alat za otkrivanje dodatnih nedosljednosti u po-datcima. Nadalje, Komisija razvija probni model prognoza, prvotno namijenjen za cijelo europodručje, i module za pojedinačne zemlje u cilju moguće uporabe modela za obavljanje kvalitetnih provjera koje nadopunjuju njezine prognoze temeljene na prosudbi28.

27 Članak 4. stavak 2. Odluke Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23.11.2011., str. 41.).

28 Vidjeti Komisijin odgovor na 2. preporuku u Tematskom izvješću br. 18/2015 „Financijska potpora pružena zemljama u teškoj situaciji” (http://eca.europa.eu).

34Opažanja

45 Potrebno je daljnje poboljšanje. Komisija objavljuje važne pretpostavke vanjske prognoze i ostale tehničke pretpostavke, ali se implicitne pretpostavke za pojedi-nu zemlju ne opisuju te ih je vrlo teško izvesti iz proračunskih tablica. Osim toga, GU za gospodarske i financijske poslove smatra da su proračunske tablice interni dokumenti te ih se ne smije stavljati na raspolaganje izvan Komisije.

Nedostatke u procesu ispitivanja statističkih podataka tek treba riješiti…

46 Eurostatovo ispitivanje statističkih podataka uključuje unutarnje provjere (pro-cjene kvalitete podataka) ili terenske provjere (posjete u svrhu dijaloga). Njih nadopunjuju smjernice koje se daju bilateralno (na zahtjev države članice) ili, kao inicijativa Eurostata, u pogledu posebno složenih pitanja.

Procjena kvalitete podataka

47 Eurostat provodi opsežnu analizu statističkih podataka koje prima od država čla-nica i njihovih odgovora na zahtjeve za pojašnjenje, i to u roku od tri tjedna na-kon svake od dviju godišnjih obavijesti relevantnih za EDP (vidjeti odlomak 10.). Izvan navedenog razdoblja Eurostat također obavlja unutarnje provjere metodo-loških pitanja i drugih pitanja povezanih s podatcima, koje nadopunjuju posjete u svrhu dijaloga s državama članicama.

48 I dalje ima prostora da dokumentiranje procesa unutarnje provjere postane podrobnije. Trenutačno može biti teško vidjeti kako su provedene pojedinačne procjene kvalitete te je stoga teško shvatiti razloge za procjenu. Također može biti otežano dokazati da se procjene provode na dosljedan način. U okviru 2. navode se neki primjeri nezadovoljavajućeg dokumentiranja.

35Opažanja

49 Osim toga, podatci koje šalju države članice nisu uvijek potpuni. To se odnosi na obvezne i dobrovoljno pružene podatke, koji se često upotrebljavaju u procjena-ma Eurostata. U Prilogu II. nalaze se neki primjeri informacija koje nisu navedene.

50 Veći dio procesa procjene kvalitete uređen je internim pisanim postupcima i smjernicama u kojima je određeno kako treba analizirati podatke. No moglo bi se jasnije odrediti kako bi se postojeća pravila i smjernice (ESA i MGDD) trebali primjenjivati u jednom ključnom području, a to je klasifikacija (razgraničenje) javnih institucijskih jedinica u sektoru opće države (tj. koje je subjekte/tijela po-trebno uključiti u izračun javnog duga i deficita). Time bi se mogli povećati opseg i dosljednost procjene (vidjeti Prilog III.).

Neki primjeri nezadovoljavajućeg dokumentiranja u Eurostatu

U šest posjećenih država članica zabilježeni su pojedini slučajevi u kojima se nadležnim tijelima postavilo pitanje primjenjuju li potrebne kriterije, ali nisu morala potkrijepiti svoje odgovore dokazima. Među primjere se ubrajalo evidentiranje privatizacijskih poslova i dividendi.

Jedna je država članica poslala podatke o kamatama i financijska izvješća, ali procjena koju je obavio Eurostat nije dobro dokumentirana.

Jedna je država članica, ne iznijevši nikakve druge dokaze, jednostavno u najkraćem mogućem obliku potvrdi-la da se kamate računaju na obračunskoj osnovi.

Ne postoje dokazi ni o kakvoj sustavnoj ili detaljnoj Eurostatovoj analizi informacija iz tablica za usporedbu stav-ki29. Eurostat državama članicama nikad nije dao povratnu informaciju o kvaliteti tablica za usporedbu stavki.

29 Tablice za usporedbu stavki pokazuju koje stavke javnih računa odgovaraju kojim stavkama iz klasifikacije sustava ESA.

Okv

ir 2

.

36Opažanja

51 Ispitali smo klasifikaciju niza javnih institucijskih jedinica u šest država članica u uzorku. U nekoliko smo slučajeva ustanovili da su se pravila ESA 95 za klasifi-kaciju jedinica30 trebala podrobnije analizirati. Također smo ustanovili da je šest država članica primjenjivalo različita razdoblja za analiziranje i klasifikaciju javnih jedinica (vidjeti okvir 3. radi nekih primjera).

30 Prema računovodstvenim pravilima, kako bi se utvrdila populacija sektora opće države, svaku institucijsku jedinicu potrebno je analizirati u smislu njezine glavne funkcije, prirode i mehaniza-ma kontrole. Ako je glavna funkcija jedinice raspodjela bogatstva, trebala bi se uključiti u opću državu. Jedinice koje obavljaju financijsko posredovanje potrebno je klasificirati u sektor financijskih korporacija. Jedinice koje ne podliježu kontroli opće države potrebno je klasificirati izvan opće države. U pogledu njihove prirode, jedinice pod kontrolom opće države trebaju se klasificirati unutar sektora opće države ako se smatraju netržišnima nakon primjene kriterija od 50 % u kojemu se navodi da je jedinica „tržišna” ako je omjer između prodaje i troškova proizvodnje iznad 50 %, odnosno „netržišna” ako je taj omjer manji od 50 %. Prodaja obuhvaća prodaju dobara i usluga, isključujući porez na proizvode, ali uključujući sve subvencije na proizvode (sva plaćanja povezana s količinom ili vrijednošću proizvodnje), no isključuju se plaćanja radi pokrivanja ukupnog deficita.

Neki primjeri nedostatka u pogledu klasifikacije u dokumentima šest ispitanih država članica

ο Slučajevi koji nisu u cijelosti u skladu sa sustavom ESA 95, ali ih je Eurostat prihvatio, kao što su sveobu-hvatnost i različiti pristupi pri klasifikaciji jedinica;

ο glavni nedostatci utvrđene u klasifikaciji javnih institucijskih jedinica;

ο nedostatci u pogledu postupaka i vremenskog rasporeda analize i (re)klasifikacije jedinica unutar/izvan sektora opće države.

Za više pojedinosti vidjeti Prilog III.

Okv

ir 3

.

37Opažanja

Posjeti u svrhu dijaloga

52 Kako bi provjerio podatke upotrijebljene u procesu provedbe EDP-a, Eurostat je obavljao dvije vrste posjeta državama članicama. Prva je vrsta standardni posjet u svrhu dijaloga (engl. standard dialogue visit, SDV), koji se obavlja radi pregleda podataka, ispitivanja metodoloških pitanja i procjene poštuje li DSZ računovod-stvena pravila. Standardni posjeti u svrhu dijaloga obavljaju se u svakoj državi čla-nici barem jedanput svake dvije godine. Kao drugo, od 2011. do 2013. g. Eurostat je također obavljao posjete u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka (engl. upstream dialogue visit, UDV) kao sredstvo za procjenu upravljanja tokovima primarnih podataka i kontrole tokova primarnih podataka o javnim financijama/sustavima koje razni pružatelji statističkih podataka relevantnih za EDP šalju DSZ-u, koji ih potom upotrebljava za izradu statističkih podataka o deficitu i dugu. Cilj tih posjeta bio je utvrditi, procijeniti i pratiti znatne rizike ili probleme radi poduzimanja korektivnih mjera. Posjeti u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka od 2014. g. uključeni su u standardne posjete u svrhu dijaloga. U tabli-ci 3. navedeni su datumi posjeta u svrhu dijaloga tijekom razdoblja revizije.

Tabl

ica 

3. Posjeti u svrhu dijaloga obavljeni u razdoblju 2008.–2014.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Češkakolovoz

(SDV)svibanj (SDV)

svibanj (UDV) studeni

(SDV)studeni (SDV)

Njemačkasvibanj (SDV)

svibanj (SDV)

lipanj (UDV)

listopad (UDV)

veljača (SDV)

Francuskalipanj (SDV)

studeni (SDV) studeni (SDV)lipanj (SDV)

Italijaožujak (SDV)

lipanj (SDV)

studeni (UDV)veljača (SDV)

Cipar prosinac (SDV) prosinac (SDV) rujan (SDV) rujan (SDV)

Maltasiječanj (SDV)

srpanj (SDV)

svibanj (SDV)

svibanj (SDV)

Izvor: Sud, na temelju informacija Eurostata.

38Opažanja

53 Eurostat upotrebljava model analize rizika kako bi utvrdio rizike povezane s pri-kupljanjem i sastavljanjem statističkih podataka relevantnih za EDP u određenoj državi članici. Procjena rizika provodi se jedanput godišnje za svaku državu čla-nicu. To je sveobuhvatan model s dobrom strukturom koji obuhvaća sve aspekte procesa prikupljanja (vidjeti sliku 5.). Analiza rizika uglavnom se upotrebljavala za rangiranje država članica koje je potrebno posjetiti u svrhu dijaloga s pruža-teljima primarnih podataka (UDV). Međutim, ta je analiza mogla biti bolje doku-mentirana. Primjerice, nismo uvijek uspjeli naći pisano objašnjenje za promjene u vjerojatnosti i/ili učinku procijenjenih rizika od godine do godine. Nije bilo ni dokaza da su za posjete odabrane teme visokog rizika.

Slik

a 5. Model analize rizika

Izvor: Sud, na temelju informacija Eurostata.

zakonsko i institucijsko okruženje DZS-a i drugih tijela nadležnih za statistikupristup podacimaresursistručnostneovisnost i nepristranostpopis u vezi s EDP-omtransparentnost i spremnost na odaziv

metodološka pouzdanostpitanja povezana s ESA-om 95/PDDD-omrevizije

u odnosu na DZS/ostala tijela nadležna za izvješćivanjeu odnosu na prethodne subjekte koji pružaju podatke relevantne za EDP

Područje kontroleu vezi s EDP-om

Prisutni rizici

Rizici povezani s institucijskim okruženjem

39Opažanja

54 U šest država članica od 2006. do 2014. godine prosječno trajanje standardnih posjeta u svrhu dijaloga bilo je 1,7 dana, a posjeta u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka 3,5 dana. Broj tema koje je trebalo obuhvatiti kretao se od tri do deset za standardne posjete u svrhu dijaloga i od četiri do sedam za posjete u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka. Program posjeta u svrhu dijaloga u pravilu uključuje pet standardnih točaka31 i niz posebno odabranih pitanja. U iznimnim slučajevima, ako je država češće posjećivana ili ako je svrha raspravljati o ograničenom broju pitanja, program može sadržavati manje točaka. S obzirom na to da se skupina sastoji od tri ili četiri zaposlenika, nije izgledno da je vrijeme na terenu dovoljno za podrobno obuhvaćanje svih tema, stoga kvalite-ta podataka možda neće biti ispitana na primjeren način.

55 Procjena kvalitete koju Eurostat primjenjuje na podatke relevantne za EDP oslanja se na statističke sustave država članica. Slijedom toga, mora imati jamstvo ne samo da su podatci relevantni za EDP usklađeni s normama Europskog sustava ra-čuna nego i da, ne dovodeći u pitanje njihove različite statističke sustave, države članice primjenjuju dosljedan pristup prikupljanju podataka. Tijekom promatra-nog razdoblja Eurostatovim su posjetima obuhvaćeni postojeći institucijski me-hanizmi u državama članicama, posebice postojanje formalnih sporazuma kojima se nacionalna tijela obvezuju u okviru EDP-a. Iako se preporučuje, to nije zakon-ska obveza. Tijekom posjeta u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka Eurostat je također pregledao kvalitetu sustava EDP-a, uglavnom u odnosu na primarne podatke. Eurostat o tome nema formalna pravila u pisanom obliku te nismo pronašli nikakve dokaze o tome da službenici procjenjuju nadzorne i kontrolne sustave država članica. Bez mnogo dokumentacije o uspostavljenim nadzornim i kontrolnim sustavima za prikupljanje podataka, nije moguće provesti pristup temeljen na sustavima za ispitivanje kvalitete zaprimljenih podataka.

56 Za ispitane države članice objavljena su izvješća između devet tjedana i 52 tjedna nakon odgovarajućih posjeta (vidjeti sliku 6.). Zbog terenskih provjera mogu se pokrenuti akcijske mjere koje bi predmetna država članica trebala provesti kako bi riješila nedostatke pronađene tijekom provjera. Akcijske mjere nisu obvezne i pitanja na koja se odnose često se dugo rješavaju. U šest država članica približ-no jedna trećina akcijskih mjera nije provedena u roku koji je odredio Eurostat. Međutim, u uzorku nismo našli nijedan slučaj u kojem je u procjeni kvalitete poslanih podataka uzeto u obzir da se na te akcijske mjere nije reagiralo u zada-nom roku, iako katkad obuhvaćaju vrlo važna pitanja koja bi mogla imati učinak na podatke.

31 Pitanja statističkog kapaciteta (institucijski mehanizmi i izvori podataka, status popisa); daljnje postupanje u vezi s prethodnim posjetima u svrhu dijaloga; praćenje posljednjih izvješća – analiza tablica u vezi s EDP-om i povezani upitnici; metodološka pitanja i evidentiranje posebnih državnih transakcija (razgraničenje opće države, primjena pravila 50 % na nacionalnim računima, primjena obračunskog načela i evidentiranje posebnih državnih transakcija), ostala pitanja (planirane buduće operacije, prijenos podataka GFS-a itd.).

40Opažanja

Slik

a 6. Vrijeme potrebno za objavljivanje izvješća o posjetu (u tjednima)

Izvor: Sud, na temelju informacija Eurostata.

CiparČeška FrancuskaNjemačkaItalijaMalta

6050403020100

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

41Opažanja

Smjernice

57 Kako bi se zajamčio usklađen pristup, Eurostat državama članicama pruža meto-dološke smjernice o tome kako treba evidentirati posebna pitanja opće države. Do pružanja smjernica može doći zbog jednog od sljedeća dva načina:

(a) države članice mogu od Eurostata zatražiti savjet o složenim pitanjima;

(b) tijekom procjene kvalitete Eurostat može naići na metodološka pitanja koja zahtijevaju tumačenje. Ako se ta pitanja odnose na više država članica, Eu-rostat osniva radnu skupinu ili organizira savjetovanje stručnjaka Odbora za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku.

58 Eurostat pruža bilateralne smjernice na razini usluge ako to zatraži država člani-ca. U pogledu posebno složenih pitanja katkad također preuzima inicijativu za pružanje smjernica. Iako su obvezujuće, bilateralne smjernice ne prijavljuju se uvijek GFO-u i ne objavljuju se uvijek zbog želje država članica za povjerljivošću. Smjernice pružene trima od šest država članica (u obliku ex ante/ex post savjeta) nisu prijavljene GFO-u niti su objavljene na internetskoj stranici Eurostata. Godine 2014. i 2015. Eurostat je primio 36 formalnih zahtjeva za ex ante/ex post savjete, od kojih su samo 23 savjeta objavljena. Objavljivanje tih smjernica moglo bi doprinijeti razmjeni praksi među državama članicama te poboljšati usporedivost i transparentnost.

…a ključne aspekte procesa procjene potrebno je dodatno pojasniti.

59 Neki su ključni aspekti procesa procjene nejasni, primjerice utvrđivanje jed-nokratnih i privremenih mjera te kvantifikacija njihova procijenjenog učinka. Te mjere mogu imati učinak pri odlučivanju treba li neku državu članicu staviti u EDP i treba li produljiti rok za ispravljanje stanja prekomjernog deficita (vidjeti također odlomak 80.).

42Opažanja

60 Definicija tih mjera nejasna je i stoga ostavlja mjesto tumačenju. One se defini-raju kao „mjere koje imaju prijelazni učinak na proračun koji ne vodi do trajne promjene u intertemporalnom stanju proračuna”32 ili kao „jednokratne mjere čiji se učinak na bilance opće države koncentrira u jednoj godini ili vrlo ograni-čenom broju godina”33, ali ne postoje detaljne metodologije za njihovo utvrđi-vanje. Okvirni popis u okviru 4. preuzet je iz izvješća „Javne financije u EMU-u 2006. g” i u njemu se navode neki primjeri mjera koje se smatraju jednokratnima i privremenima.

32 Kodeks ponašanja.

33 „Javne financije u EMU-u 2006. g”, Dio II., odjeljak 4.2. Izvješće je izdano kao European Economy br. 3/2006.

Javne financije u EMU-u 2006. g. (izvadak)

Mjere za smanjenje deficita

Oslobađanje od poreza podrazumijeva jednokratno plaćanje. Tipičan je slučaj države koja nudi oslobađa-nje kako bi se repatrirao kapital iz inozemstva. Oslobađanje može podlijegati jednokratnom plaćanju poreza, koji može biti velik.

Prodaja nefinancijske imovine (nekretnine, licencije i koncesije u javnom vlasništvu). Najpoznatiji je primjer prodaje licencija za UMTS 2000. g. (i u narednim godinama u nekim zemljama).

Privremene zakonodavne izmjene u vremenskom rasporedu izdataka ili prihoda s pozitivnim učinkom na saldo opće države. To obuhvaća izmjene u poreznim stopama koje se jasno najavljuju kao privremene i privremene izmjene u vremenskom rasporedu rashoda i prikupljanja prihoda.

Izvanredni prihodi povezani s prijenosom mirovinskih obveza. Ti prihodi odgovaraju plaćanjima određe-noga trgovačkog društva državi u razmjenu za prijenos odgovornosti za buduće isplate mirovina njegovim za-poslenicima. Visina jednokratne isplate ovisi o vrijednosti mirovinskih obveza koje je preuzela vlada te postoji mogućnost da je važna.

Izmjene u prihodima ili rashodima koje su uslijedile nakon presuda Suda ili drugih tijela. Te mjere obu-hvaćaju, primjerice, povrat subvencija općoj državi o kojemu je odlučila Komisija.

Operacije sekuritizacije s pozitivnim učinkom na saldo opće države.

Izvanredni prihodi od trgovačkih društava u državnom vlasništvu.

Mjere za povećanje deficita

Kratkoročni hitni troškovi povezani s velikim prirodnim katastrofama ili drugim iznimnim događajima (npr. za vojne akcije i ostalo). Iskustvo pokazuje da iznimnost tih troškova uvelike ovisi o veličini zemlje.

Izmjene u prihodima ili rashodima koje su uslijedile nakon presuda Suda ili odluka Komisije.

Okv

ir 4

.

43Opažanja

61 Još jedan ključni aspekt koji zahtijeva pojašnjenje pitanje je „neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja sa značajnim nepovoljnim posljedicama za državne financije” (vidjeti odlomak 24.). Iako definicija „značajnih nepovoljnih po-sljedica za državne financije” postoji za internu uporabu, koncept „neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja” zasad nije definiran34.

62 Iako nije moguće opsežno definirati skup okolnosti pojedinačnih zemalja na koje se taj koncept može primijeniti, osobito jer su takvi događaji po prirodi neočeki-vani, potrebni su kriteriji radi pružanja nekih smjernica. Susrevši se s nedostatkom definicije i smjernica, promatrajući Francusku 2013. godine, Komisija je klasificira-la neočekivano nizak gospodarski rast kao „neočekivani nepovoljni događaj”, ali teško je shvatiti kako to može biti opravdano.

Procjene kvalitete podataka i ekonomske analize nisu dovoljno transparentne; analize su provedene u skladu s pravilima, ali bile su usmjerenije na državni deficit nego na dug

63 U ovom se odjeljku razmatra transparentnost, objektivnost i praktičnost zadrški i preporuka Komisije.

Kriteriji Eurostatovih zadrški i izmjena podataka nisu dovoljno transparentni i objektivni

64 Eurostat može izraziti zadrške ili napraviti izmjene ako procijeni da je kvaliteta podataka narušena. Eurostat je u razdoblju od 2008. do 2014. odredio dvanaest zadrški i izmijenio podatke u deset slučajeva, od kojih se nijedan nije odnosio na države članice koja su bile predmet našeg ispitivanja. S obzirom na velik broj akcijskih mjera, Eurostat zapravo vrlo rijetko izražava zadrške.

34 Prema internoj inačici Priručnika o PSR-u GU-a za gospodarske i financijske poslove.

44Opažanja

65 Eurostat nije izričito utvrdio kriterije za određivanje zadrški ili izmjenu podataka država članica, a sam se postupak temelji na stručnoj prosudbi. U nekim sluča-jevima u kojima je Eurostat utvrdio metodološke teškoće nije dobro dokumen-tirano koji su razlozi za neizražavanje zadrške, a time ni koji je mogući učinak na podatke o deficitu i dugu. U okviru 5. opisuju se neki od navedenih slučajeva.

Neki primjeri slučajeva s mogućim učinkom na podatke o deficitu i dugu koji nisu dobro dokumentirani

Češka

ο neredovita primjena testa za određivanje tržišnih i netržišnih subjekata te velik broj javnih jedinica (korpo-racija) koje nisu testirane.

Francuska

ο iznos koji je državna jedinica primila za preuzimanje troškova stavljanja izvan pogona nuklearnih postroje-nja (1,6 milijardi (0,1 % BDP-a) za 2004.);

ο nedovršenost sektora lokalne uprave.

Njemačka

ο netržišne jedinice nisu svrstane u sektor opće države od prve godine dobivanja netržišnog statusa;

ο nedostupnost detaljnih podataka za analizu dokapitalizacija, financijskih izvedenica i raspodjela.

Malta

ο klasifikacija projekta Malita i City Gate.

Italija

ο bruto investicija u fiksni kapital ne evidentira se na obračunskoj osnovi za velike iznose ulaganja.

Za više pojedinosti vidjeti Prilog IV.

Okv

ir 5

.

45Opažanja

Analize Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove provedene su u skladu s pravilima…

66 Nakon pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove provodi analize, na temelju kojih se donose buduće odluke u vezi s tim postupkom, i izdaje preporuke. Ako je postupak u tijeku, to čini nakon redovite procjene djelotvornosti poduzetih radnji (vidjeti odlomak 22.). Rezultati tih analiza u vezi s novim postupcima prikazuju se u izvje-šću iz članka 126. stavka 3. UFEU-a, a oni u vezi s postupcima u tijeku u internom radnom dokumentu Komisije.

67 Komisija ispituje poštuje li država članica proračunsku disciplinu na temelju kri-terija deficita i duga, što dovodi do pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita u skladu s odredbama UFEU-a35. Glavna uprava za gospodarske i finan-cijske poslove u tu svrhu prati razvoj proračunskog stanja i visine javnog duga u svakoj državi članici na temelju stvarnih podataka, planove navedene u progra-mima stabilnosti ili konvergencije država članica i prognoze Komisije. Premaši-vanje pragova navedenih u Protokolu br. 12 UFEU-u samo po sebi ne dovodi do pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita jer je potrebno uzeti u obzir ostale relevantne čimbenike. Oni obuhvaćaju otvoren popis gospodarskih poka-zatelja razvrstanih u kategorije srednjoročnoga stanja gospodarstva, proračuna i javnog duga36, kao i svih drugih relevantnih čimbenika koje iznesu države člani-ce. Pregledana izvješća iz članka 126. stavka 3. obuhvatila su sve navedene teme.

….međutim, postupak u slučaju prekomjernog deficita dosad je bio usmjereniji na državni deficit nego na dug.

68 Kriterij duga, koji se počeo primjenjivati tek 2012., i dalje se postupno uvodi te se neće primjenjivati na sve države članice barem do 2020. Postupci u slučaju prekomjernog deficita pokrenuti prije studenog 2011. ukidaju se isključivo na temelju kriterija deficita, nakon čega se tri godine primjenjuju prijelazne odredbe za dug. U okviru 6. prikazan je razvoj kriterija duga od potpisivanja Ugovora iz Maastrichta.

35 Članak 126. stavak 2.

36 Za cjeloviti popis vidjeti članak 2. stavak 3. Uredbe (EZ) 1467/97.

46Opažanja

69 Od 2011. na snazi je pravilo da je omjer javnog duga i BDP-a u skladu s kriterijem duga ako on ne premašuje referentnu vrijednost (60 % BDP-a) ili ako se razlika u pogledu referentne vrijednosti smanjivala tijekom prethodne tri godine po pro-sječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje, i to na retroaktivnoj, anticipativnoj ili ciklički prilagođenoj osnovi.

70 Prihvatljivi tempo smanjenja omjera duga i BDP-a odgovara otprilike onomu koji bi, neovisno o početnoj razini duga, bio postignut pri javnom deficitu od 3 % BDP-a i godišnjem nominalnom rastu od 5 %. Budući da je od 2008. stopa nominalnog rasta stalno niža od 5 %, javni deficit trebao bi iznositi manje od 3 % BDP-a kako bi se dosegla referentna vrijednost duga, a kada se uzmu u obzir više razine početnog duga, cilj deficita postaje još zahtjevniji. Stoga obveze u pogle-du konvergencije predstavljaju osobit izazov za veoma zadužene države članice.

Razvoj kriterija duga

U Protokolu br. 12 Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, koji je potpisan u Maastrichtu 1992., određen je prag za javni deficit od 3 % BDP-a i prag za dug od 60 % BDP-a ili omjer državnog duga i BDP-a „koji se sma-njuje u dovoljnoj mjeri ili se približava referentnoj vrijednosti zadovoljavajućim tempom”.

Uz pretpostavku godišnje nominalne stope rasta BDP-a od 5 %, deficit od 3 % BDP-a dovest će do stabilizacije omjera duga i BDP-a na 60 %. Ako omjer premašuje 60 %, deficit u iznosu od 3 % dovest će do godišnjeg sma-njenja omjera duga i BDP-a u iznosu od jedne dvadesetine razlike u odnosu na referentnu vrijednost od 60 %. Drugim riječima, usmjerenost na deficit smatrala se dovoljnom da se zajamči stabilno smanjenje duga te se mnogo godina činilo da tempo konvergencije nije potrebno preciznije odrediti referentnom vrijednošću.

Nakon krize 2008. godine postalo je očito da pretpostavka o godišnjoj nominalnoj stopi rasta BDP-a od 5 % nije realna (vidjeti Prilog V.). Stoga deficit od 3 % BDP-a više ne dovodi automatski do konvergencije prema omjeru duga i BDP-a od 60 % (na primjer, pri godišnjoj nominalnoj stopi rasta od 3 % i deficitu od 3 % omjer duga i BDP-a stabilizirat će se na 100 %). Zbog toga je došlo do prilagodbe kriterija duga.

Preciznija definicija navedena je u članku1. stavku 2. točki (b) Uredbe Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenog 2011.: „smatra se da se omjer između državnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) smanjuje u dovoljnoj mjeri i približava referentnoj vrijednosti zadovoljavajućim tempom […] ako se razlika u odnosu na referen-tnu vrijednost smanjila tijekom prethodne tri godine po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje kao pokazatelj […]”.

Međutim, 23 države članice za koje se postupak u slučaju prekomjernog deficita primjenjivao već u studenom 2011. podliježu prijelaznom pravilu u trajanju od tri godine nakon ukidanja tog postupka. Zbog toga se novi kriterij duga neće univerzalno primjenjivati na sve države članice barem do 2020. (vidjeti također tablicu 1.).

Okv

ir 6

.

47Opažanja

71 U tablici 4. upotrijebili smo podatke Komisije i projekciju37 omjera duga i BDP-a za razdoblje od 2013. do 2020. kako bismo izračunali godišnji omjer za pet država iz uzorka koji proizlazi iz usklađenosti s referentnom vrijednosti duga38. Poka-zalo se da su samo Njemačka i Malta, čiji se dug kreće oko 70 % BDP-a, ispunile kriterij duga u ispitivanom razdoblju. Predviđa se da će Cipar, u kojem se program financijske pomoći provodi od travnja 2013., ostvariti referentnu vrijednost duga 2018. godine. Postupak u slučaju prekomjernog deficita za Francusku pokrenut je u travnju 2009. te se očekuje da će završiti do kraja 2017. Ta bi zemlja trebala ispuniti kriterij duga do kraja trogodišnjeg prijelaznog razdoblja koje započinje ukidanjem tog postupka (tj. 2020. godine). Međutim, za Francusku, čiji je omjer duga i BDP-a 2015. iznosio 96,5 %, ne očekuje se da će ispuniti kriterij duga 2020. Kao i kad je riječ o Francuskoj, Komisija predviđa da će i talijanski omjer duga i BDP-a u svakoj godini tijekom tog razdoblja biti viši od najvećeg dopuštenoga za dosezanje referentne vrijednosti. Prema scenariju Komisije, Italija, čiji je omjer duga i BDP-a 2015. iznosio 133,0 %, neće uspjeti dosegnuti referentu vrijednost duga do 2020., odnosno do kraja razdoblja prognoze, te stoga prima facie ne poštuje kriterij duga.

37 Podatci za Njemačku, Italiju, Francusku i Maltu preuzeti iz Izvješća Komisije o fiskalnoj održivosti iz 2015., osnovni scenarij. Komisija nije iznijela podatke za Cipar jer se u toj zemlji provodi program financijske pomoći. Zato su podatci za Cipar preuzeti iz Izvješća MMF-a za Cipar na temelju članka IV. (Izvješće MMF-a za Cipar br. 14/313 – listopad 2014.).

38 Jedino je omjer duga i BDP-a Češke niži od praga od 60 %.

Tabl

ica 

4. Razvoj duga prema osnovnom scenariju Komisije u odnosu na referentnu vrijednost duga (sve brojčane vrijednosti izražene su u postotcima)

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

NJEMAČKAomjer duga i BDP-a (Komisija) 77,4 74,9 71,4 68,5 65,6 63,0 60,6 58,2

omjer duga i BDP-a (referentna vrijednost) 73,1 70,4 67,6 65,1 62,7

FRANCUSKAomjer duga i BDP-a (Komisija) 92,3 95,6 96,5 97,1 97,4 97,8 97,8 97,4

omjer duga i BDP-a (referentna vrijednost) 91,5 92,9 93,4 93,8 94,0

ITALIJAomjer duga i BDP-a (Komisija) 128,8 132,3 133,0 132,2 130,0 128,2 126,0 123,5

omjer duga i BDP-a (referentna vrijednost) 124,5 125,5 124,7 123,3 121,4

CIPARomjer duga i BDP-a (Komisija) 111,5 117,4 126,0 122,5 116,4 111,1 106,5 102,6

omjer duga i BDP-a (referentna vrijednost) 112,9 116,1 115,5 111,0 106,2

MALTAomjer duga i BDP-a (Komisija) 69,6 68,3 65,9 63,2 61,0 59,2 58,1 57,4

omjer duga i BDP-a (referentna vrijednost) 67,1 65,2 63,0 61,0 59,4

Izvor: simulacija Europskog revizorskog suda temeljena na podatcima Komisije – polja označena žutom bojom upućuju na godinu u kojoj se predviđa da će država članica ostvariti referentnu vrijednost duga.

48Opažanja

Komisijine analize teško je razumjeti….

72 Broj relevantnih čimbenika (vidjeti odlomak 14. točku ii.) koje Komisija može uzeti u obzir u svojoj analizi praktički je neograničen. Osim toga, budući da nije uspostavljen metodološki okvir za mjerenje učinka tih čimbenika u procjeni, sve zaključke donosi Komisija na temelju svoje ekonomske prosudbe. Iako je u nekim slučajevima možda potreban kvalitativniji pristup temeljen na stručnome znanju, teško je razumjeti na koji se način kapacitet Komisije za ekonomsko prosuđivanje primjenjuje na ostale čimbenike.

73 Komisija je zaključila da relevantni čimbenici iz četiriju od devet pregledanih izvješća iz članka 126. stavka 3. upućuju na „nejasnu sliku”39 ili se čini da na nju upućuju, dok oni iz preostalih triju izvješća upućuju na povoljno ili relativno po-voljno stanje40. Međutim, obrazloženje tih zaključaka nije jasno, kao ni učinak te analize na konačnu odluku o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog duga za određenu državu članicu ili o produljenu roka tog postupka.

….bez pristupa svim upotrijebljenim podatcima nije moguće ponoviti temeljne izračune, …

74 Informacije o podatcima koje je Komisija upotrijebila u svojim izračunima često nisu bile lako dostupne, što su također potvrdili predstavnici nacionalnih tijela nekih država članica koje smo posjetili.

75 Na primjer, u slučaju izmijenjenih preporuka, informacije navedene u radnim dokumentima službi Komisije nisu bile dovoljne za ponavljanje izračuna fiskalnog napora i drugih varijabli koje su ključne za procjenu usklađenosti država članica s početnim preporukama. U tom pogledu, radni dokument na kojemu se temelji Komisijina preporuka da se Francuskoj u veljači 2015. produlji rok za postupak u slučaju prekomjernog deficita nije sadržavao podatke koji bi podržavali osnov-ni scenarij41 ili bilo koje dodatne diskrecijske mjere na strani prihoda, iako su ti podatci ključni za ponavljanje procjene djelotvornosti poduzetih radnji na kojoj se temeljilo produljenje roka.

39 Češka (7.10.2009.), Italija (7.10.2009.), Cipar (12.5.2010.), Malta (13.5.2009.).

40 Njemačka (7.10.2009.), Francuska (18.2.2009.), Malta (18.2.2009.).

41 Osnovni scenarij temeljio se na proljetnoj prognozi za 2013., koja je poslužila kao osnova za preporuke u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita za 2013.

49Opažanja

… i odluke koje nisu uvijek bile temeljene na dovoljno objektivnim argumentima.

76 Pregledali smo Komisijine analize na kojima se temelje odluke i preporuke Vijeća u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita donesene za države člani-ce iz uzorka. Zakonodavni okvir kojim se uređuje područje odluka i preporuka u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita omogućuje poprilično visok stupanj fleksibilnosti pri njihovu tumačenju i primjeni. To vrijedi za procjenu pro-računskog stanja Italije u izvješću iz članka 126. stavka 3. sastavljenom 27.2.2015., u kojemu se zaključuje da bi se kriterij duga trebao smatrati ispunjenim. U okvi-ru 7. izložen je sažetak naše analize toga slučaja.

Ispunjavanje kriterija duga – Italija

Postupak u slučaju prekomjernog deficita za Italiju pokrenut je u studenome 2009. Postupak je obustavljen u svibnju 2013. Italija otad mora poštovati trogodišnje prijelazno pravilo za kriterij duga. Komisija je u veljači 2015. provela procjenu i zaključila da ta država članica prima facie ne ispunjava kriterij duga.

Međutim, Komisija je nakon uzimanja u obzir relevantnih čimbenika procijenila da Italija ispunjava kriterij duga unatoč činjenici da se njezin omjer duga i BDP-a i dalje povećavao. U odluci su navedena tri glavna rele-vantna čimbenika:

i. trenutačno nepovoljna gospodarska situacija obilježena veoma niskom inflacijom, koja osobito otežava usklađenost s pravilom o razini duga.

Naša analiza: u okviru referentne vrijednosti prilagodbe duga već je obuhvaćen utjecaj gospodarskog ciklusa na tempo smanjenja duga. Pravila za to navedena su u bilješci pod naslovom „Operacionalizacija kriterija duga u postupku u slučaju prekomjernog deficita” upućenoj Gospodarskom i financijskom odboru. U tom se doku-mentu jasno navodi da je u okvir prilagodbe duga za gospodarski ciklus također uključen razvoj cijena, koji je obuhvaćen deflatorom cijena BDP-a;

ii. pridržavanje srednjoročnog proračunskog cilja (SPC) ili plan prilagodbe u tom smjeru. Prema Glavnoj upravi za gospodarske i financijske poslove, strogo poštovanje ili konvergencija sa SPC-om u uobičajenim makroekonomskim okolnostima podrazumijeva ispunjavanje kriterija duga u srednjem roku i održivost duga.

Naša analiza: prema zimskoj europskoj ekonomskoj prognozi za 2015., Italija je 2014. ostvarila SPC (u smislu da, s obzirom na to da je bila u gospodarskoj recesiji, nije morala provesti nikakve prilagodbe sa SPC-om – njezin strukturni saldo zapravo se pogoršao za 0,2 %) te se predviđalo da će ga ostvariti 2015. Međutim, iako zimska europska ekonomska prognoza za 2015. također obuhvaća 2016., u procjenu ulaze samo 2014. i 2015. Prema Komisijinoj prognozi Italija tijekom 2016. neće poštovati plan prilagodbe prema SPC-u (predviđen pad strukturnog napora od -0,2 % umjesto potrebnog rasta od +0,5 %). Italija stoga, prema predviđanjima, neće ispuniti uvjet „strogog pridržavanja zatražene prilagodbe prema SPC-u”;

Okv

ir 7

.

50Opažanja

77 Usredotočili smo se na Italiju jer je to jedina država članica iz uzorka u kojoj nije pokrenut postupak u slučaju prekomjernog deficita, iako nije ostvarila referentnu vrijednost duga; ta je odluka donesena na temelju razmatranja drugih relevan-tnih čimbenika iz analize. Kada je riječ o pet drugih država članica, omjer duga i BDP-a Češke niži je od utvrđenog praga, dok Njemačka trenutačno ispunjava zahtjev za referentnu vrijednost duga. Malta je bila u postupku u slučaju preko-mjernog deficita od 2013., kada nije ispunila obveze u pogledu duga, do 2015., kada je ispunila obveze u pogledu i deficita i duga. Pravila nadzora drukčija su za Cipar jer se u toj zemlji od 2013. provodi program financijske pomoći. Na koncu, kad je riječ o Francuskoj, za koju je EDP pokrenut 2009., kriterij duga će se, u skla-du s Uredbom br. 1467/97, početi primjenjivati na tu zemlju tek nakon izlaska iz postupka u slučaju prekomjernog deficita, odnosno najranije 2018.

iii. Strukturne reforme: Komisija je u komunikaciji iz siječnja 2015.42 pojasnila da relevantni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir pri donošenju odluke o nepokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita uključuju velike strukturne reforme s neposrednim dugoročnim pozitivnim proračunskim učincima koje su države članice dovoljno detaljno isplanirale. Prema mišljenju Glavne uprave za gospodarske i financij-ske poslove, Italija je ostvarila napredak u pogledu primjene opsežnog programa reformi koji uključuje mjere „za koje se očekuje da će imati pozitivan učinak na rast i stoga na održivost javnih financija.”

Naša analiza: Termini „znatan pozitivan učinak na rast” i „dugoročni pozitivni proračunski učinci” nisu kvan-tificirani u komunikaciji. Italija je kvantificirala očekivani učinak reformi na rast, ali to nije učinila za dugoročni proračunski učinak. Nadalje, Komisija se nije složila s nekim pretpostavkama na kojima se temelji talijanska procjena pozitivnog učinka na rast te je samo navela da „te rezultate nije podržala ni jedna neovisna nacional-na institucija i da se čini kako oni precjenjuju učinak reformi”. Naposljetku, nije uspostavljen metodološki okvir za procjenu proračunskih troškova reformi i njihovo uračunavanje u procjenu ispunjavanja kriterija duga.

42 COM(2015) 12 završna verzija od 13. siječnja 2015. „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu”.

Okv

ir 7

.

51Opažanja

78 Komisija je u slučaju Italije iskoristila mogućnost pozivanja na relevantne čimbe-nike kako bi izbjegla pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za dr-žavu članicu koja najvjerojatnije ne bi mogla ostvariti referentnu vrijednost duga. Drugim riječima, Komisija je umjesto rješavanja uzroka koji su otežali ostvarenje referentne vrijednosti (npr. neuzimanje u obzir početne razine duga) odgodila rješavanje tog problema naglašavanjem relevantnih čimbenika, čime je strogo poštovanje referentne vrijednosti izgubilo na važnosti.

79 Rok postupka u slučaju prekomjernog deficita produljen je za tri od šest država članica iz uzorka te su također iznesene izmijenjene preporuke (vidjeti tablicu 5.).

Tabl

ica 

5. Izmijenjene preporuke

Prvotne preporuke Izmijenjene preporuke

Datum Rok Prosječni godišnji fiskalni napor

Datum Komisi-jine procjene

Datum izdavanja preporuka

Produlje-nje Rok Prosječni godišnji

fiskalni napor

Francuskatravanj 2009.

2012.barem 1 % BDP-a počevši od 2010.

studeni 2009. studeni 2009. 1 godina 2013.više od 1 % BDP-a

u razdoblju od 2010. do 2013.

svibanj 2013. lipanj 2013. 2 godine 2015.1,3 % BDP-a 2013., 0,8 % BDP-a 2014., 0,8 % BDP-a 2015.

veljača 2015. ožujak 2015. 2 godinenajkasnije do 2017.

0,5 % BDP-a 2015., 0,8 % BDP-a 2016., 0,9 % BDP-a 2017.

Ciparsrpanj 2010.

2012.barem 1.5 % BDP-a u razdoblju od 2011.

do 2012.svibanj 2013. svibanj 2013. 4 godine 2016. nije određeno

Maltasrpanj 2009.

2010. nije određeno veljača 2010. veljača 2010. 1 godina 2011. 0,75 % BDP-a 2011.

Izvor: Europski revizorski sud.

52Opažanja

80 Smatramo da analiza zbog koje je produljen postupak u slučaju prekomjernog deficita za Francusku iz ožujka 2015. na temelju prognoze objavljene u zimu 2015. nije bilo potpuno transparentno. Naime, izmijenjena preporuka temeljila se na procjeni „odozdo prema gore”, u kojoj je navedeno da se „cjelokupno govoreći, prema dostupnim dokazima ne može zaključiti da u razdoblju 2013.–2014. nije ostvaren preporučeni napor”43. Do toga je došlo usprkos činjenici da je izračun strukturnog napora uključivao učinke diskrecijske mjere na strani prihoda44, iako nije trebao zbog njezine privremene prirode (financijski učinak u razdoblju 2014.–2016.). Vrijednost dotične mjere iznosila je 0,1 % BDP-a. Bez nje strukturni napor ne bi dosegnuo 1,1 %, koliko je bilo potrebno za opravdanje produljenja roka postupka u slučaju prekomjernog deficita.

81 Nadalje, Komisija je retrospektivno ocijenila da je Francuska ispunila kriterije te se na to pozvala kako bi opravdala produljenje roka radi dovođenja deficita ispod praga blažim tempom. Međutim, ta se procjena temeljila samo na podatcima za 2013. i 2014. Komisija u svojoj procjeni nije uzela u obzir dostupne prognoze za 2015., koje su pokazale da Francuska neće ispuniti svoje ciljeve (vidjeti Prilog VI.).

82 Prema Priručniku o PSR-u, potrebno je provesti procjenu djelotvornosti poduze-tih radnji ako postoji rizik da će podatci o rezultatima na isteku roka pokazati da nije ostvaren cilj ukupnog deficita. Svrha ove preporuke spriječiti je bilo kakav sukob između članka 10. stavka 3. Uredbe br. 1467/97, kojim se zahtijeva trenutač-no pojačavanje postupka u slučaju prekomjernog deficita ako prema podatcima o rezultatima nije ostvaren glavni cilj, i članka 3. stavka 5. iste Uredbe, kojime se dopušta produljenje roka na temelju poduzetih djelotvornih radnji (tj. na temelju pokazatelja „odozdo prema dolje” i „odozdo prema gore” ustanovljeno je da je država članica ostvarila traženi fiskalni napor). Međutim, prema podatcima do-stupnima u vrijeme provođenja procjene Francuska nije bila na putu ostvarivanja bilo kojih nominalnih ili strukturnih pokazatelja do kraja 2015., odnosno isteka roka. Komisija je stoga umjesto produljenja roka trebala izdati rano upozorenje (u vidu neovisne preporuke) ili pojačati postupak.

43 SEC(2015) 19 završna verzija od 27. veljače 2015., str. 18.

44 Povećanje stope izvanrednog doprinosa na porez na dobit s 5 % na 10,7 % (“Contribution exceptionnelle sur l’impôt sur les societés”). Ta je mjera uvedena 29. prosinca 2013., a istječe 30. prosinca 2016.

53Opažanja

83 Komisija u svojim procjenama Italije i Francuske iskoristila visok stupanj fleksibil-nosti i diskrecijskih prava koji pružaju pravila PSR-a.

Nadalje, odluke i preporuke u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita koje je usvojilo Vijeće neobjašnjivo su se razlikovale on onih koje je predložila Komisija.

84 Usporedili smo odluke i preporuke u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita iz završne verzije koju je usvojilo Vijeće s onima koje je predložila Komi-sija te smo pronašli velik broj razlika za koje nije moguće pronaći obrazloženje u dostupnim evidencijama. Na primjer, Komisija je u slučaju Cipra (6. srpnja 2010.) preporučila 1,75 % BDP-a za razdoblje od 2010. do 2012. što je u preporuci Vijeća promijenjeno u 1,5 % BDP-a za razdoblje od 2011. do 2012. Za najvažnije razlike vidjeti Prilog VII.

54Opažanja

Korektivne i nadzorne mjere u okviru EDP-a: države članice izvješćuju, a Komisija prati i nadzire

Izvješćivanje država članica o korektivnim mjerama moglo bi se unaprijediti

Izvješćivanje država članica o korektivnim mjerama u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita ne pruža dovoljno širok i čvrst temelj za Komisijinu provedbu zadaća praćenja i nadzora

85 Paketom od šest mjera i paketom od dviju mjera uvedeni su nove obveze u po-gledu izvješćivanja u cilju poboljšanja nadzora postupka u slučaju prekomjernog deficita (vidjeti sliku 7.). Međutim, ne postoji zakonski mehanizam kojim bi se zajamčilo da države članice poštuju te obveze u pogledu izvješćivanja. Zbog toga Komisija ne poduzima nikakve mjere protiv država članica koje ne pružaju traže-ne informacije. Nadalje, naša je analiza pokazala da Komisija nije skrenula pozor-nost Europskog parlamenta i Vijeća na to pitanje u svojem pregledu ekonomskog upravljanja i primjene paketa od šest mjera i paketa od dviju mjera iz studenog 2014. Države članice iz našeg uzorka katkad nisu ispunjavale svoje nove obveze u pogledu izvješćivanja45 (vidjeti sliku 8. za primjere).

45 Francuska i Malta.

Slik

a 7. Nove obveze u pogledu izvješćivanja uvedene paketom od šest mjera i paketom od

dviju mjera

izvješće o poduzetim radnjama (kao odgovor na preporuku/obavijest Vijeća)

program gospodarskog partnerstvagodišnje izvješće o izvršenju proračunaizvješće o donesenim mjerama(kao odgovor na NPK-ove)

Paket od šest mjera (studeni 2011. g.)

Paket od dviju mjera (svibanj 2013. g.)

Izvor: Europski revizorski sud.

55Opažanja Sl

ika 

8. Primjerni neispunjavanja obveza izvješćivanja država članica

Izvor: Europski revizorski sud.

Malta je poslala oba dokumenta, ali u izvješćima nisu bili navedeni potrebni podaci o godišnjem učinku diskrecijskih mjera za 2014. g.

Godine 2014. Francuska i Malta morale su poslati sljedeća izvješća:

Malta: dva godišnja izvješća o izvršenju proračuna

Francuska: izvješće o donesenim mjerama

Francuska: dva godišnja izvješćao izvršenju proračunareports

Francuska nije podnijela te dokumente.

Komisija je zatražila od Francuske samo da izvijesti o mjerama koje je donijela u svom nadolazećem programu stabilnosti (za 2014. g.), a ne, kako je određeno Uredbom (EU) br. 473/2013, u izvješćuo donesenim mjerama. Ta je država članica dala neke informacije u svom programu stabilnosti za 2014. g., no one nisu bile podrobne onoliko koliko to zahtijeva Uredba.

ZaključakDokument koji je trebalo podnijeti 2014. g.

3. Program gospodarskog partnerstva

2. Izvješće o poduzetim radnjama

1. Godišnje izvješće o izvršenju proračuna Francuska nije poslala taj dokument Komisiji.

Francuska je podnijela izvadak iz svoga nacrta proračuna za 2014. g. koji je trebao zamijeniti izvješće o poduzetim radnjama i program gospodarskog partnerstva. Međutim, izvadak nije u skladu s potrebnim oblikom i sadržajem za program gospodarskog partnerstva, niti jeu njemu objavljeno dovoljno informacijao korektivnim mjerama za posljednje godine toga razdoblja, kako to zahtijeva izvješće o poduzetim radnjama.

ZaključakDokument koji je Francuska morala poslati 2013. g.

U listopadu 2013. g. Francuska je morala podnijeti tri dokumenta u vezi s EDP-om:

56Opažanja

86 Osim u slučaju Cipra (nakon što je pristao na program financijske pomoći 2013.), Komisija nije mogla provesti djelotvoran nadzor jer korektivne mjere nisu bile dovoljno detaljne i/ili njihov fiskalni učinak nije bio dovoljno jasno utvrđen ili objašnjen (vidjeti okvir 8.).

87 Nadalje, utvrđeni rokovi za izradu europskih ekonomskih prognoza nisu usklađe-ni s nacionalnim proračunskim rokovima. Zbog toga dolazi do česte pojave nedo-sljednosti između Komisijinih prognoza i prognoza za nacionalne proračune te, slijedom toga, između proračunskih ciljeva i traženih planova prilagodbe u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita.

Primjeri nedovoljno detaljnih korektivnih mjera

ο Češki nacionalni program reformi (2012.) sadržavao je popis planiranih i provedenih mjera, kao i provede-nih mjera za koje se očekivalo da će imati učinak 2013. i 2014. Međutim, nije sadržavao bilo kakve procjene fiskalnog učinka tih mjera.

ο Češki program konvergencije (2012.) uključivao je tablicu u kojoj su bili navedeni fiskalni učinci mjera pred-viđenih za razdoblje od 2013. do 2015. Međutim, podatci u tekstu nisu se slagali s informacijama u tablici. Nadalje, u jednom slučaju nisu navedeni detalji o predloženim korektivnim mjerama.

ο U malteškom izvješću o poduzetim radnjama (2013.) navode se korektivne radnje za 2013., dok je dio za 2014. nejasan. Umjesto navođenja detalja, u izvješću se samo pozivalo na predstojeći proračun. Stoga Ko-misijina procjena46 nije sadržavala planirane mjere (nisu bile uključene do zimske prognoze), što je oslabilo temelj za djelotvorno praćenje i nadzor.

ο Korektivne mjere za pojedinu godinu47 navedene u francuskim programima stabilnosti od 2010. do 2014. nisu bile opisane na traženi način. Zbog toga Komisija nije imala dovoljno čvrste temelje za djelotvoran nadzor ili donošenje odluka.

46 Objavljena 5. studenog 2013., temeljila se na jesenskoj prognozi.

47 Svaki uzastopni program stabilnosti obuhvaća tri godine. Francuska je pružila sve pojedinosti za prvu godinu, ali je to propustila učiniti za drugu i treću.

Okv

ir 8

.

57Opažanja

Na praćenje i nadzor koje obavlja Komisija primjenjuju se sve složenija pravila, navedeni postupci nisu dovoljno transparentni i pružaju nepotpunu procjenu učinka strukturnih reformi

88 U ovome se odjeljku opisuju pravila i postupci za procjenu djelotvornosti po-duzetih radnji, ispituje kvaliteta Komisijine procjene i razmatra učinak nedavnih promjena.

89 Došlo je do promjene pravila za procjenu djelotvornosti poduzetih radnji zbog:

(i) reformi PSR-a iz 2005. i 2011., koje su dopunile početnu referentnu vrijednost deficita (3 %, PSR iz 1997.) s pristupom „odozgo prema dolje” temeljenim na strukturnom saldu i

(ii) dodatnih interpretativnih smjernica, koje je 2014. odobrilo Vijeće, uključujući i metodologiju procjene „odozdo prema gore”.

90 Poštovanje preporuka u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita pro-vjerava se procjenom ispunjavanja godišnjih ciljeva deficita država članica koja se temelji na stvarnim podatcima i prognozama Komisije. Ako države članice ne ispune te ciljeve, provodi se procjena djelotvornosti poduzetih radnji uporabom pristupa „odozgo prema dolje” i „odozdo prema gore” (vidjeti okvir 9.).

58Opažanja

Procjena djelotvornosti poduzetih radnji

Pristup „odozgo prema dolje”

Ako nisu postignuti godišnji ciljevi deficita, upotrebljava se pristup „odozgo prema dolje” za procjenu toga je li država članica ostvarila poboljšanje strukturnog salda („preporučeni fiskalni napor” – R) zatraženo u prepo-rukama u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita.

To se čini tako da se R usporedi sa zabilježenim ili predviđenim promjenama strukturnog salda („zabilježeni fi-skalni napor” – ΔS) i promjenom strukturnog salda prilagođenog za učinak (a) izmjena mogućeg proizvodnog rasta; (b) izmjena sastavnica gospodarskog rasta ili ostalih neočekivanih viškova/manjkova na strani prihoda; i (c) ostalih neočekivanih događaja („prilagođeni fiskalni napor” ΔS*).

Smatra se da je država članica provela djelotvorne radnje te se postupak u slučaju prekomjernog deficita stavlja u mirovanje ako su ΔS i ΔS* jednaki ili veći od R. U svim ostalim slučajevima procjena se mora potvrditi pozornom analizom koja se provodi uporabom pristupa „odozgo prema dolje” i „odozdo prema gore”.

Pristup „odozdo prema gore”

Procjena fiskalnog napora upotrebom pristupa „odozdo prema gore” temelji se na neposrednoj procjeni pro-računskog učinka novih fiskalnih mjera koje je provela država članica od izdavanja preporuka u vezi s postup-kom u slučaju prehrambenog deficita ili od posljednje provjere ispunjavanja tih preporuka.

Fiskalni napor jednak je zbroju (a) procijenjenoga proračunskog učinka dodatnih diskrecijskih mjera na strani prihoda; i (b) promjene nominalnih rashoda u usporedbi s osnovnim scenarijem koji je Komisija izradila pod pretpostavkom da neće doći do promjene politike.

Okv

ir 9

.

59Opažanja

Pravila za procjenu djelotvornosti poduzetih radnji sve su složenija

91 Pravila za procjenu djelotvornosti poduzetih radnji postala su složenija zbog uvođenja pristupa „odozgo prema dolje” i „odozdo prema gore”.

92 Pristup „odozgo prema dolje”: strukturni napor ovisi o procjeni razlike stvarnog i potencijalnog BDP-a. Potencijalni BDP definira se kao najveća moguća razina BDP-a koja se može postići bez stvaranja inflacijskog pritiska. Tu je varijablu ne-moguće opaziti, a ni njezina procjena nije pretjerano pouzdana (vidjeti okvir 10.).

Potencijalni BDP

Potencijalni BDP imao je nakon reforme iz 2005. ključnu ulogu u postupku u slučaju prekomjernog deficita. Taj teoretski koncept nije moguće opaziti, čak niti gledajući unatrag, nego ga je potrebno procijeniti.

Postoje različite metode procjenjivanja potencijalnog BDP-a. Unatoč stajalištima stručnjaka da „je bilo kakva procjena razlike stvarnog i potencijalnog BDP-a veoma nepouzdana” i činjenici da „ne bi bilo mudro temeljiti procjenu gospodarskih izgleda samo na jednome pristupu”48, Vijeće ECOFIN usvojilo je takav jedinstveni pri-stup, odnosno metodologiju funkcije proizvodnje.

U toj se metodologiji upotrebljava unaprijed definiran oblik funkcije za proizvodnu funkciju te se procjenjuje potencijalni BDP kombiniranjem kapitala, rada i ukupne produktivnosti čimbenika nakon uklanjanja njihovih cikličkih sastavnica. Za sve države članice primjenjuje se ista proizvodna funkcija: Cobb-Douglasova funkcija s proizvodnom elastičnosti rada od 0,65 i proizvodnom elastičnosti kapitala od 0,35. Te vrijednosti dobivene su uporabom „srednje vrijednosti udjela plaće za EU15 u razdoblju od 1960. do 2003. […] kao procjene pro-izvodne elastičnosti rada koja daje vrijednost od 0,63 […] i, prema definiciji, 0,37 za proizvodnu elastičnost kapitala.” Međutim, „te vrijednosti ne odstupaju mnogo od konvencionalnih srednjih vrijednosti od 0,65 i 0,35, od kojih će se posljednja upotrebljavati za sve države”49.

Izmjene procjena potencijalnog BDP-a uzrokovane su prilagodbom podataka iz prošlosti i uporabom novih podataka o stvarnom i očekivanom BDP-u, ali i ostalim tehničkim pitanjima i povezanim pretpostavkama, kao što su očekivane promjene inflacije.

48 Ured za proračunsku odgovornost Ujedinjene kraljevine (fiskalno vijeće Ujedinjene Kraljevine), informativni dokument br. 2. „Procjenjivanje razlike stvarnog i potencijalnog BDP-a”, travanj 2011.

49 „Metodologija funkcije proizvodnje za izračun rasta potencijalnog BDP-a te razlike stvarnog i potencijalnog BDP-a”, Economic Papers br. 535, studeni 2014.

Okv

ir 1

0.

60Opažanja

93 Zbog toga su procjene potencijalnog BDP-a podložne čestim i moguće ozbiljnim izmjenama koje također mogu imati utjecaj na prijašnje procjene. Također može doći do znatne izmjene stvarnih podataka o BDP-u (povijesnih i onih iz prognoza). Zbog toga često dolazi do promjena u razlici stvarnog i potencijalnog BDP-a i nje-zinih snažnih fluktuacija, pri čemu je u nekim slučajevima opseg izmjene veći od prijašnje procjene razlike stvarnog i potencijalnog BDP-a. Na slici 9. prikazana je ta nestabilnost. Na primjer, u prognozi za 2011. razlika stvarnog i potencijalnog BDP-a na Cipru za 2013. prvotno je bila procijenjena na -1,32 %, pa je u proljetnoj progno-zi za 2013. pala na -6,16 %, a onda porasla na -4,1 % u proljetnoj prognozi za 2014.

Slik

a 9. Primjeri promjenjivosti razlike stvarnog i potencijalnog BDP-a u prognozama Komisije

Napomena: J=jesen, P=proljeće, Z=zima

Izvor: Komisijina godišnja makroekonomska baza podataka (AMECO).

SWASWASASASA

Njemačka 2011.Italija 2012.Cipar 2013.

0,00 %

1,00 %

2,00 %

- 1,00 %

- 2,00 %

- 3,00 %

- 4,00 %

- 5,00 %

- 6,00 %

- 7,00 %

2009. 2010. 2010. 2011. 2011. 2012. 2012. 2013. 2013. 2013. 2014. 2014.

61Opažanja

94 Pristup „odozdo prema gore” također je donekle složen, ponajprije zbog teško-će pri definiranju učinka mjera na strani prihoda i zbog mjerila „neizmijenjene politike” u odnosu na koje će se procjenjivati vladine mjere. Komisijin nadzor nad procijenjenim proračunskim učinkom fiskalnih mjera, kao i njegovo potvrđivanje, neizbježno ovisi o informacijama i podatcima koje su pružila nacionalna tijela. Ko-misija ne može prikladno procijeniti točnost tih podataka koristeći se s resursima koje je stavila na raspolaganje za taj zadatak.

Komisijine analize učinka fiskalnih mjera nisu dovoljno transparentne….

95 Mogućnosti Komisije u pogledu tumačenja i diskrecijskih prava postale su op-sežnije zbog povećanja složenosti pravila za procjenu djelotvornosti poduzetih radnji, čime su njezine analize izgubile na transparentnosti.

96 U pogledu pristupa „odozgo prema dolje”, nije moguće ponovno izračunati struk-turni napor bez pristupa određenim ključnim podatcima koji nisu bili u cijelosti dostupni državama članicama do proljetne prognoze za 2015. i koji još nisu obav-ljeni (vidjeti odlomke 74. i 75.).

97 Komisija je upotrijebila pristup „odozdo prema gore” za Francusku u svibnju 2013. Ta metodologija omogućila je Komisiji da procijeni radnje koje je poduzela Fran-cuska kao djelotvorne i produljiti rok postupka u slučaju prekomjernog deficita. Međutim, Vijeće je tu metodologiju odobrilo tek u lipnju 2014. Uz to, procjena učinka mjera na strani prihoda je projekcija, a ne ex post procjena, te stoga može biti previše optimistična u usporedbi sa stvarnim ishodima. Nadalje, učinak mjera na strani rashoda procjenjuje se na temelju osnovne vrijednosti koju je odredila Komisija, uz pretpostavku da neće doći do promjene politike, te je predmet struč-ne prosudbe.

62Opažanja

98 Komisija je uložila napore u poboljšanje transparentnosti. Od proljetne prognoze za 2014. djelomično stavlja državama članicama na raspolaganje podatke koji su im potrebni za ponavljanje izračuna djelotvornosti poduzetih radnji, a od proljet-ne prognoze za 2015. stavlja ih na raspolaganje u cijelosti. Međutim, zainteresi-rana treća strana ne bi mogla ponoviti procjenu jer većina tih detaljnih podataka nije objavljena.

99 Komisijine procjene koje smo pregledali, kao i dokumenti podneseni u vezi s izvješćivanjem o EDP-u koje su podnijela nacionalna tijela (vidjeti odlomak 86.), nisu sadržavale detaljne ili kvantificirane ex post procjene korektivnih mjera koje su provele države članice.

…a njezini zaključci nisu uvijek dovoljno jasni ili dobro utemeljeni

100 Od stupanja na snagu paketa od šest mjera države članice za koje je pokrenut EDP ili države članice kojima je produljen rok moraju unutar sljedećih šest mjese-ci sastaviti izvješće o poduzetim korektivnim radnjama (vidjeti sliku 7. u odlom-ku 85.). To se odnosilo na dvije države članice iz uzorka (Malta i Francuska u li-stopadu 2013.). U oba slučaja utvrdili smo da su se zaključci Komisijine procjene temeljili na nepotpunim podatcima. Posebno:

(i) Komisija je istaknula da Malta (rok postupka u slučaju prekomjernog defi-cita istječe krajem 2014.) nije ispunila ni nominalne ni strukturne obveze u vezi s postupkom u slučaju prekomjernog deficita za 2014. te da ni izvješće o poduzetim radnjama ni nacrt proračunskog plana nisu sadržavali dovoljno pojedinosti o diskrecijskim mjerama na kojima se temelje proračunski ciljevi;

(ii) Komisijina procjena „odozgo prema dolje” pokazala je da strukturni napor Francuske (rok postupka u slučaju prekomjernog deficita produljen do kraja 2015.) nije bio dovoljan ni u 2013. ni u 2014., iako je ostvaren cilj prilagođe-nog strukturnog napora. Također je, u skladu s pravilima, provedena analiza „odozdo prema gore” kako bi se potvrdilo da je država članica poduzela djelotvorne radnje. Nadalje, druga analiza pokazala je da strukturni napor u obje godine nije zadovoljio preporuke Vijeća (tj. proračunski učinak no-vih diskrecijskih mjera nije bio dovoljan). Kad je riječ o 2015., zadnjoj godini razdoblja provođenja postupka u slučaju prekomjernog deficita Komisija je upozorila da „će biti potreban opsežan skup mjera uz one već navedene kako bi se zajamčilo ostvarenje cilja za 2015.”. Francuska, zapravo, nije ostvarila taj cilj.

Ne dovodeći u pitanje te komentare o Malti i Francuskoj, Komisijini zaključci iz oba izvješća o poduzetim radnjama glasili su: „država članica poduzela je djelotvorne radnje pa trenutačno nisu potrebni daljnji koraci u vezi s postupkom”.

63Opažanja

101 Komisija je tvrdila da je procjena izvješća o poduzetim radnjama retrospektiv-na. Međutim, to nije u skladu s pravilima iz Priručnika o SPR-u (odlomak 232. „…Komisija provjerava [izvješće predmetne države članice o provedenim radnjama] kako bi doznala poštuje li ta država članica preporuke iz članka 126. stavka 7. Pritom procjenjuje očekuje li se da će država članica dosegnuti sve nominalne ciljeve, prema prognozama Komisije”) te također znači da bi određivanje neam-bicioznih ciljeva za prvu godinu postupka u slučaju prekomjernog deficita (kada je potrebno predati izvješće) moglo pretvoriti procjenu izvješća o provedenim radnjama u puku formalnost bez dodane vrijednosti. U tom pogledu primjećuje-mo, na primjer, da je prema preporukama Vijeća izdanima u lipnju 2013. Francu-ska morala postići ukupni deficit jednak onome iz europske ekonomske prognoze za 2013. na kojoj se temelje preporuke u vezi s EDP-om, kao i provesti samo one diskrecijske mjere koje je već odobrila u tadašnjem najnovijem proračunu. Napo-sljetku, traženi strukturni napor jednostavno je izveden iz cilja ukupnog prora-čunskog deficita.

102 Procjena djelotvornosti poduzetih radnji trebala bi sadržavati mogućnost pojača-vanja postupka ako država članica ne ostvari sve ciljeve ili se predviđa da ih neće ostvariti (ukupni deficit, strukturni napor, prilagođeni strukturni napor i ciljevi „odozgo prema dolje”. Međutim, utvrdili smo da tome nije bio slučaj s tekućim procjenama („redovito praćenje”) Francuske50 nakon objave proljetne i jesenske prognoze za 2014. Iako Francuska nije ostvarila ni jedan cilj, postupak nije pokre-nut (vidjeti Prilog VI.).

103 Naša analiza procjene koju Komisija provodi nakon isteka roka za izmijenjene preporuke (Malta 2010. i Francuska 2009., 2013. i 2015.) nalazi se u odlomku 79. i odlomcima koji ga slijede.

50 Kao što je moguće vidjeti iz Priloga VI., Francuska je jedina država članica iz uzorka za koju je taj nedostatak utvrđen u tekućoj procjeni.

64Opažanja

104 Kad je riječ o dugu, općenito smo utvrdili da analiza dinamike omjera duga za dr-žave članice u postupku u slučaju prekomjernog deficita pokrenutom prije stude-nog 2011. nije dovoljna za donošenje zaključka ni nakon primjene kriterija duga. U analizi se opširno opisuju povijesni trendovi i trendovi predviđanja u pogledu omjera duga i BDP-a te se upozorava da projekcije država članica možda podcje-njuju stopu rasta duga i da bi planirane mjere iz njihovih programa stabilnosti mogle biti nedovoljne za smanjenje mjera duga i BDP-a. Međutim, u zaključcima se uopće ne preispituje je li ispunjen kriterij duga. Komisija je istaknula da bi bilo koji takav zaključak postao relevantan tek nakon ukidanja EDP-a. U tom pogledu također napominjemo da bi se prema internoj inačici Pravilnika o PSR-u za uki-danje EDP-ova pokrenutih prije studenog 2011. trebao upotrebljavati isključivo kriterij deficita.

Ipak, godišnji fiskalni ciljevi iz preporuka u vezi s EDP-om uvedeni 2011. predstavljaju jasnu referentnu vrijednost za tekuću procjenu djelotvornosti poduzetih radnji u okviru višegodišnjih EDP-ova

105 U načelu, EDP bi se trebao zaključiti do kraja druge godine od njegova pokreta-nja. Prema tome, ciljevi postavljeni u preporuci u vezi s EDP-om imaju godišnji rok.

106 Međutim, 2009. je pokrenuto nekoliko EDP-ova s višegodišnjim rokom. Cilj defi-cita opće države određen je za to razdoblje u cjelini te je u tu svrhu izračunana prosječna vrijednost fiskalnog napora tijekom tog razdoblja (vidjeti Prilog VI., žute ćelije). Nedostatak toga bio je da su države članice mogle odgoditi provedbu većine korektivnih mjera do zadnje godine razdoblja, kada je provedba potreb-nih ispravaka postala nerealističnom zbog njihova opsega, što je prisililo Vijeće na produljenje roka.

107 Kako bi se taj problem ispravio, preporuke u vezi s EDP-om od 2011. uključuju i nominalne i strukturne godišnje fiskalne ciljeve za višegodišnje EDP-ove, čime su ponovno uvedene godišnje referentne vrijednosti za procjenu korektivne mje-re, kao što je tome bio slučaj prije 2009.

65Opažanja

Strukturne se reforme sada također uzimaju u obzir pri ukupnoj procjeni poduzetih radnji u vezi s EDP-om…

108 Prekomjerni javni deficiti mogu biti, barem djelomično, uzrokovani strukturnim nedostatcima. Strukturne reforme rješavaju te probleme i uklanjaju prepreke temeljnim pokretačima rasta, npr. liberalizacijom tržišta rada, proizvoda i usluga, što onda potiče stvaranje radnih mjesta i ulaganje te poboljšava produktivnost. Strukturne reforme mogu poboljšati konkurentnost, potaknuti rast te srednjoroč-no i dugoročno pridonijeti trajnom smanjenju deficita.

109 Od svibnja 2013. Komisija također uzima u obzir strukturne reforme pri ukupnoj procjeni mjera u vezi s EDP-om. To čini procjenom programa gospodarskog par-tnerstva (PGP-ovi). Od stupanja na snagu paketa od dviju mjera, države članice europodručja u postupku u slučaju prekomjernog deficita moraju podnijeti PGP-ove, koji su neka vrsta plana djelovanja planiranih strukturnih reformi, zajedno sa svojim izvješćima o poduzetim radnjama. Nadalje, Komisija od veljače 2015. uzima dovoljno detaljno isplanirane strukturne reforme kao relevantan čimbenik za nepokretanje EDP-a ili odobravanje višegodišnjeg roka51.

…iako su analize provedene u vezi s time i dalje ograničene te ne vode dovoljno računa o važnosti strukturnih reformi u kontekstu EDP-a.

110 Procjene PGP-ova jednokratne su, a Komisija ne provodi sustavno praćenje u vezi s utvrđenim nedostatcima. Na primjer, Vijeće je u svome mišljenju o PGP-u koji je Malta podnijela u listopadu 2013. zaključilo da reforme nisu dovršene i da je provedba izložena rizicima. Nadalje, neke preporuke za pojedine države člani-ce i dalje nisu u cijelosti provedene. Stoga je pozvala Maltu da pruži dodatne informacije o provedbi planiranih reformi u nadolazećem nacionalnom programu reformi i programu stabilnosti, pri čemu je razmatrala dodatne mjere kojima bi se zajamčila dugotrajna financijska stabilnost. Međutim, iako Malta nije uspjela ponuditi rješenja za sve aspekte mišljenja Vijeća u pogledu cijelog niza reformi, Komisija u svojoj procjeni relevantnog nacionalnog programa reformi nije spo-menula da te pojedinosti nisu navedene.

51 COM(2015) 12 završna verzija.

66Opažanja

111 Uz iznimku država članica koje su podvrgnute programu financijske pomoći (npr. Cipar), praćenje provedbe strukturnih reformi država članica u postupku u slučaju prekomjernog deficita provodi se samo u kontekstu europskog semestra (praće-nje provedbe preporuka za svaku pojedinu državu) i nije strože od onoga koje se primjenjuje na ostale države članice.

112 Nadalje, praćenje preporuka za svaku pojedinu državu članicu ne obuhvaća uvijek stvarnu primjenu reformi ili procjenu njihove djelotvornosti. Uglavnom je usredotočeno na korake poduzete radi prenošenja predloženih mjera u zakon (vidjeti okvir 11.). Smatramo da bi nezadovoljavajuće praćenje moglo ugroziti učinak nedavne odluke Komisije o tome da će voditi više računa o provedbi struk-turnih reformi.

Komisijina procjena strukturnih reformi koje je provela Italija

Kako bi se prikazao pristup Komisije procjeni strukturnih reformi, navode se tri reforme kojima su i Italija i Ko-misija dale prednost:

ο Pregled potrošnje: talijanske su vlasti u svojim nacionalnim programima reforme za 2013. i 2014. istaknule imenovanje povjerenika za nadzor pregleda potrošnje. Međutim povjerenik imenovan u listopadu 2013. dao je ostavku u listopadu 2014. (dvije godine prije isteka mandata) nakon što je predložio plan pregleda potrošnje. Komisija je u svojoj procjeni (COM (2015)113 završna verzija) tek navela da je „u kontekstu pregle-da potrošnje donesena odluka o većoj razini političkog vlasništva, no samo je nekoliko instrumenata koji su već potpuno operativni”. Pritom nije uzela u napredak (ili njegov izostanak) Italije u pogledu primjene povjerenikovih prijedloga. Novi povjerenik za pregled potrošnje imenovan je tek pet mjeseci kasnije.

ο Borba protiv korupcije: Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove provela je procjenu tijela za borbu protiv korupcije te nije pronašla nikakve nedostatke koji umanjuju njegovu djelotvornost. Ti su nedostatci otkriveni tek u lipnju 2014. nakon što je Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove utvrdila nekoliko problema u svome izvješću (veljača 2014.) i nakon izbijanja korupcijskog skandala u Italiji (Svjet-ska izložba 2015. u Milanu u travnju 2014.). Još dva slučaja korupcije otkrivena su iste godine (Projekt Mose u Veneciji u lipnju, Mafia Capitale u Rimu u prosincu).

ο Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza: Komisija u svojoj procjeni nije ispitala podatke o ishodima provedenih mjera u vezi s borbom protiv izbjegavanja plaćanja poreza iz nacionalnih programa reformi i programa stabilnosti.

Okv

ir 1

1.

67Opažanja

Ishod postupka u slučaju prekomjernog deficita

Reformama EDP-a uvedeni su alati za povećanje proračunske discipline, ali se EDP kao korektivni mehanizam nije pokazao potpuno djelotvornim

113 U ovome se odjeljku navodi sažetak poduzetih mjera za dodatno unapređenje proračunske discipline i ispituje djelotvornost EDP-a kao korektivnog mehanizma i mehanizma za provođenje strukturnih reformi.

Uzastopne reforme EDP-a uvele su alate za povećanje proračunske discipline država članica…

114 Nedavne reforme fiskalnog okvira EU-a (paket od šest mjera iz 2011. i paket od dviju mjera iz 2013., vidjeti sliku 1.) poduzete su u cilju ostvarivanja i održava-nja stabilnosti javnih financija. U kontekstu EDP-a reforme su uvele dopunska pravila, mehanizam za rano upozoravanje te niz novih alata za praćenje i nadzor. Također je došlo do postrožavanja sankcija i pojednostavnjenja uvjeta za njihovo određivanje.

…međutim, EDP se nije pokazao kao potpuno djelotvoran korektivni mehanizam

115 Proračunski saldo te omjer duga i BDP-a dva su pokazatelja iz Ugovora koji se upotrebljavaju za procjenu stanja proračuna neke države članice (vidjeti odlo-mak 1.). Reforma PSR-a iz 2005. nadopunila je te pokazatelje uvođenjem struktur-nog salda52 kao jednog od ciljeva koje države članice u postupku u slučaju preko-mjernog deficita moraju ostvariti kako bi ispravile stanje prekomjernog deficita.

116 Od 23 države članice koje su bile u postupku u slučaju prekomjernog deficita u studenom 2011. njih 15 izašlo je iz njega do kraja 2015. (vidjeti tablicu 1.). Sve ispitane države članice poboljšale su i proračunski i strukturni saldo tijekom razdoblja revizije (vidjeti sliku 10.53). Češka, Njemačka, Italija i Malta uspjele su izaći iz tog postupka. Cipar je pristao sudjelovati u programu financijske pomo-ći, a Francuska je nakon tri produljenja roka i dalje u postupku prekomjernog deficita. Francuska je jedina država članica iz našeg uzorka s deficitom koji i dalje premašuje prag od 3 % u 2015.

52 Strukturni je saldo neto proračunski saldo cikličke sastavnice te jednokratnih i privremenih mjera.

53 Navedeni podatci odnose se na promatrano razdoblje, odnosno na razdoblje od 2008. do 2015. Međutim, podatci o strukturnom proračunu postali su dostupni u AMECO-u tek 2010.

68Opažanja

Slik

a 10

.

Izvor: Sud, na temelju AMECO-a (zadnje ažuriranje 5. svibnja 2015.).

Proračunski saldo opće države (od 2008. do 2015.) i strukturni saldo (od 2010. do 2015.)

- 10

- 8

- 6

- 4

- 2

2

0

Neto uzajmljivanje opće države (+) / neto pozajmljivanje (-) kao postotak BDP-a

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Njemačka Francuska Italija Cipar Malta Češka

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

- 6

- 5

- 4

- 3

- 2

- 1

0

1

2

Strukturni saldo opće države kao postotak mogućeg BDP-a

Njemačka Francuska Italija Cipar Malta Češka

69Opažanja

117 Omjer duga i BDP-a svih država članica iz uzorka bio je veći 2015. nego 2008. (vidjeti sliku 11.). Potrebno je kao olakotnu okolnost uzeti činjenicu da su ispitani EDP-ovi pokrenuti usred teške financijske krize koja je raznim kanalima pridonije-la brzom povećanju razine duga, na primjer dokapitalizacijom banaka te niskim ili negativnim nominalnim rastom. Omjer BDP-a i duga u EU-u u prosjeku se pove-ćao za više od 24 % BDP-a između 2008. i 2012., čega nije bila pošteđena ni jedna država članica.

Slik

a 11

. Omjer duga i BDP-a (%) za razdoblje od 2008. do 2015.

Izvor: Sud, na temelju AMECO-a (zadnje ažuriranje 5. svibnja 2015.).

140

120

100

80

60

40

20

Njemačka Francuska Italija Cipar Malta Češka

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013 2014. 2015.

70Opažanja

118 Povećanje omjera u razdoblju od 2008. do 2015. bilo je umjereno kada je riječ o Njemačkoj, Malti i Češkoj (4,4 postotna boda za Maltu, 6,4 postotna boda za Njemačku i 12,8 postotnih bodova za Češku), a danas se on smanjuje. Cipar se suočio s nezabilježenom bankovnom krizom i doživio povećanje omjera BDP-a i duga za 61,4 postotna boda od 2008. do 2015., pri čemu je najoštriji rast zabilje-žen između 2008. i 2013. (s 45,3 % na 102,2 %). Međutim, nakon što je u toj zemlji 2013. pokrenuta provedba programa financijske pomoći došlo je do ublažavanja dinamike duga te se omjer stabilizirao 2014. (107,5 %) i 2015. (106,7 %). Naposljet-ku, Italija i Francuska zabilježile su stalan rast omjera duga i BDP-a od otprilike 30 postotnih bodova u razdoblju od 2008. do 2015.

119 Pokretači su dinamike duga primarni saldo54, učinak snježne grude55 i prilagodba toka56. Razvoj omjera duga i BDP-a stoga je moguće raščlaniti prema odgovara-jućim učincima navedenih triju pokretača. Na slici 12. prikazana je ta raščlamba, dok je u okviru 12. pružena njezina pomnija analiza, kao i analiza dinamike duga za države članice iz uzorka.

120 Navedena analiza navodi nas na zaključak da bi okvir EDP-a mogao biti djelo-tvoran u obuzdavanju duga. Međutim, visoka prvotna razina duga (kao i u Italiji) može otežati djelotvornost tog postupka u pogledu zadržavanja omjera duga i BDP-a pod kontrolom, a isti učinak može imati i nevoljkost pojedine države članice (npr. Francuske) da provede preporuke u vezi s EDP-om i zajamči fiskalnu disciplinu.

121 Talijanski dug nastavio je rasti usprkos naporima uloženima u poboljšanje fiskal-ne discipline (koji su vidljivi iz pozitivnog godišnjeg primarnog salda u prosjeku od +1,1 % tijekom tog razdoblja) zbog znatnog učinka snježne grude uzrokova-nog kombinacijom visoke početne razine duga, niskog ili negativnog nominal-nog rasta BDP-a i razdoblja visokih kamatnih stopa. Francuski omjer duga i BDP-a povećao se usprkos početnoj razini zbog nedostatka proračunske discipline, što je vidljivo iz nedovoljnog poboljšanja proračunskih pokazatelja (vidjeti sliku 10.) i znatnog negativnog primarnog salda (u prosjeku -2,7 % tijekom tog razdoblja).

54 Primarni je saldo neto proračunski saldo kamata na dug opće države. Primani saldo upućuje na (pozitivan ili negativan) iznos novog duga koji je stvorila država te se stoga može smatrati pokazateljem fiskalne discipline.

55 Učinak snježne grude učinak je na akumulaciju javnoga duga koji proizlazi iz razlike između kamata plaćenih na javni dug i nominalne stope rasta BDP-a. Učinak snježne grude dovest će do povećanja omjera duga i BDP-a ako je kamatna stopa viša od nominalne stope rasta BDP-a. Država u načelu treba ostvariti primarni saldo dovoljan za neutralizaciju učinka snježne grude kako bi se stabilizirao omjer duga i BDP-a.

56 Prilagodba toka obuhvaća sve promjene javnoga duga koje se ne mogu objasniti deficitom. Ona uključuje promjene (akumulaciju i prodaju) u vezi s financijskom imovinom, promjene vrijednosti duga denominiranog u stranoj valuti i ostale statističke prilagodbe.

71Opažanja Sl

ika 

12. Raščlamba rasta javnoga duga (postotni bodovi) u razdoblju od 2008. do 2015.

Izvor: Sud, na temelju AMECO-a (zadnje ažuriranje 5. svibnja 2015.).

0,3 5,8-1,7

- 4,3

12,5

4,6

4,4

12,8

61,4

16,6

26,4

18,4

- 8,8

2,6

6,4

12,519,2

0,8 28,330,8

6,9

8,3

- 7,8

8,3

31,7

70

60

50

40

30

20

10

0

-10

primarni saldo učinak snježne grude prilagodba toka i stanja omjer duga i BDP-a

Italija Francuska Njemačka Cipar Češka Malta

72Opažanja

Analiza razvoja javnoga duga u razdoblju od 2008. do 2015.

Na početku financijske krize 2008. talijanski javni dug iznosio je 102,3 % BDP-a. Italija je u razdoblju od 2009. do 2015. imala gospodarskih teškoća, što se odrazilo u izrazito negativnoj razlici stvarnog i potencijalnog BDP-a (u prosjeku -3,3 %) i prosječnoj godišnjoj nominalnoj stopi rasta od 0,0 %. Iako se talijanski strukturni saldo poboljšao u odnosu na 2009. (vidjeti sliku 10.), omjer duga i BDP-a porastao je za 30,8 postotnih bodo-va. Dinamiku duga uglavnom je pokretao snažan učinak snježne grude jer je prilagodba toka u velikoj mjeri neutralizirana primarnim suficitom (vidjeti sliku 12.). Učinak snježne grude može se objasniti visokom razinom duga, nezadovoljavajućim nominalnim rastom i učinkom dužničke krize na kamatne stope.

Francuski omjer duga i BDP-a iznosio je 68,1 % u 2008. Francuska se u razdoblju od 2009. do 2015. suočila s gospodarskim padom koji nije bio toliko ozbiljan kao onaj koji je pogodio Italiju te je zabilježila godišnji nominalni rast od +1,3 % i prosječnu razliku stvarnog i potencijalnog BDP-a od -1,6 %. Unatoč nižoj početnoj razini duga i boljim cikličkim uvjetima Francuska je u tom razdoblju zabilježila usporedivo povećanje omjera duga i BDP-a (28,3 postotna boda). Povećanje je uglavnom (otprilike 2/3) posljedica nedostatka proračunske discipline: u tom je razdoblju godišnji primarni deficit Francuske iznosio 2,7 %. Preostala trećina povećanja može se objasniti učinkom snježne grude.

Njemački omjer duga i BDP-a iznosio je 65,1 % u 2008. U razdoblju od 2009. do 2015. Njemačka je zabilježila višu godišnju nominalnu stopu rasta (2,4 %) od Francuske i Italije te nižu negativnu razliku stvarnog i poten-cijalnog BDP-a (u prosjeku -1,1 %), pri čemu je omjer duga i BDP-a porastao za 6,4 postotna boda. Do toga je došlo zbog boljih cikličkih uvjeta u kombinaciji s produljenim razdobljem fiskalne konsolidacije. Međutim, primarnim suficitom samo su djelomično neutralizirane prilagodbe toka koje su bile glavni pokretači poveća-nja duga, za što je također u ograničenoj mjeri odgovoran učinak snježne grude.

Ciparski omjer duga i BDP-a iznosio je 2008. 45,3 %. U tom se razdoblju Cipar nalazio u dubokoj krizi te je zabilježio negativan prosječni nominalni rast (-1,0 %) te razliku stvarnog i potencijalnog BDP-a od -2,1 %. Povećanje omjera duga i BDP-a od 61,4 postotna boda (s 45,3 % u 2008. na 106,7 % u 2015.) može se objasniti negativnim učinkom svih navedenih pokretača: primarni saldo (-18,4 postotna boda), učinak snježne grude (-26,4 postotna boda) i prilagodba toka (-16,6 postotnih bodova).

Omjer duga i BDP-a Češke povećao se s 28,7 % na 41,5 % od 2008. do 2015. te je stoga nije premašio prag. Po-većanje duga (+12,8 postotnih bodova) u ekonomskim prilikama obilježenima prosječnim nominalnim rastom od 1,5 % i razlikom stvarnog i potencijalnog BDP-a od -1,5 % može se uvelike objasniti primarnim deficitom (-12,5 postotnih bodova), pri čemu je prilagodba toka neutralizirala učinak snježne grude.

Malteški omjer duga i BDP-a iznosio je 62,7 % u 2008. U razdoblju od 2009. do 2015. ta je država zabilježila prosječni nominalni rast od 4,6 % i prosječni nominalni deficit od -2,8 %. Zbog toga je njezin omjer duga i BDP-a uglavnom ostao stabilan, pri čemu se povećanje od 4,4 postotna boda uvelike može objasniti prilagodbom toka.

Okv

ir 1

2.

73Opažanja

122 EDP puža mogućnost sankcioniranja država članica europodručja zbog slabe proračunske discipline. Ako Komisijina procjena pokaže da država članica nije poduzela djelotvorne radnje radi pravodobnog smanjenja prekomjernog deficita, postupak se može pojačati. Sankcioniranje bi se moglo provesti i određivanjem novčane kazne u iznosu do najviše 0,5 % BDP-a.

123 Međutim, od uspostave EDP-a do njegova pojačanja došlo je samo jedanput (u slučaju Belgije), a do primjene sankcija dosad nijednom. Mišljenja smo da bi stav država članica zbog toga mogao biti da do određivanja sankcija vjerojatno neće doći. Takav stav umanjio bi djelotvornost i vjerodostojnost EDP-a. Naime, iako određivanje sankcija nije stvarni cilj, sustav bez sankcija oslanja se isključivo na moralni nagovor, što znači da EDP neće biti djelotvoran ako Komisija ne uspije privoljeti države članice na suradnju.

Postupak je također u ograničenoj mjeri pridonio provedbi predloženih strukturnih reformi

124 Strukturne reforme nisu ni obvezujuće ni provedive, zbog čega će vjerojatno ovisiti o političkom programu vlada država članica. Komisija ne može utjecati na njihovu provedbu niti je ubrzati. Zbog toga je napredak u području ciljeva reformi većine država članica iz uzorka bio samo djelomičan ili ograničen (vidjeti Prilog VIII.). Ishod praćenja provedbe strukturnih reformi u vezi s EDP-om često se sastojao samo od ponavljanja preporuka Vijeća za pojedine države iz godine u godinu.

125 Od država iz našeg uzorka samo je Cipar postigao znatan napredak u proved-bi strukturnih reformi nakon što je pristao sudjelovati u programu financijske pomoći (travanj 2013.). Najnovija dostupna procjena pokazuje da je Cipar, iako sa zakašnjenjem, u cijelosti proveo većinu dogovorenih mjera. Cipar se u okviru tog programa našao pod strožim i opsežnijim praćenjem te se morao pridržavati strožih provedbenih pravila.

74Opažanja

Pozitivni znakovi i izazov za budućnost

126 Komisija je pri izlaganju svojih prijedloga za provedbu Izvješća petorice predsjed-nika (vidjeti odlomak 4.) priznala da je europski okvir ekonomskog upravljanja „proteklih godina produbljen te je prošireno njegovo područje primjene, no isto-dobno je on postao i složeniji”57 i da su u okviru prvog pregleda pojačanog okvira „utvrđena područja koja treba poboljšati, posebno u pogledu transparentnosti, složenosti i predvidljivosti donošenja politika, što se odražava na učinkovitost alata”58. Komisija je izrazila svoju predanost promicanju „cjelovite i transparentne primjene dostupnih instrumenata i alata”, razjašnjavanju i smanjenju složenosti radi postizanja konačnog cilja poboljšanja djelotvornosti postojećih pravila.

127 Te prijedloge smatramo pozitivnim razvojem te potičemo Komisiju da se dosljed-no pridržava svojih obveza.

57 Priopćenje za medije nalazi se na sljedećoj internetskoj stranici: http://europa.eu/rapid/press-release_ IP-15. – 587.4_en.htm.

58 COM(2015) 600 završna verzija.

75Zaključci i preporuke

128 U sve složenijim okolnostima Komisija je poduzela važne korake u cilju raciona-lizacije i pojednostavnjenja uporabe postupka u slučaju prekomjernog deficita kao alata za bolje ekonomsko upravljanje u cijelom EU-u. Nedavno je izrazila predanost promjenama u područjima u kojima smo utvrdili postojanje problema tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom, tj. potrebe za sveobuhvatnom per-spektivom te većom jasnoćom i transparentnošću radi povećanja djelotvornosti opsežnih pravila i smjernica na najveću moguću mjeru. Pravila su uspostavljena i provedba EDP-a na dobrom je putu, no još će joj više doprinijeti predanost Ko-misije daljnjim poboljšanjima.

129 U nastavku su navedeni detaljniji zaključci o područjima primjene obuhvaćenima revizijom, zajedno s posebnim preporukama.

Eurostat

Provjera podataka

130 Komisija (Eurostat) je od 2011. poboljšala procese procjene kvalitete kako na razi-ni resursa tako i postupaka. Standardizacija i povećanje broja zahtjeva za infor-macije omogućili su detaljniju analizu podataka relevantnih za EDP.

131 Sud je utvrdio da analiza na kojoj se temelje procjene kvalitete nije lako razu-mljiva zbog nedovoljno dobre dokumentiranosti procesa provjere statističkih podataka. Nadalje, taj se proces temelji na podatcima koji katkad nisu cjeloviti. Također bi se moglo jasnije odrediti kako bi se postojeća pravila i smjernice treba-li primjenjivati (vidjeti odlomke 47.–51.)

76Zaključci i preporuke

1. preporuka

Komisija (Eurostat) trebala bi bolje dokumentirati aktivnosti u vezi s unutarnjim provjerama te povećati njihovu transparentnost. Time bi se rukovoditeljima i ostalim službenicima pružio jasniji pregled sadržaja analiza.

Komisija (Eurostat) trebala bi uspostaviti interne pisane postupke za usmjeravanje provođenja analiza u okviru procjene kvalitete te bolje procjenjivati i dokumen-tirati interne provjere podataka u područjima poput razgraničenja sektora opće države i specifičnih javnih transakcija.

Procjena kontrolnih sustava

132 Način na koji Komisija (Eurostat) procjenjuje kontrolne sustave država članica nije dovoljno prikladan da zajamči primjenu dosljednog pristupa prikupljanju poda-taka u različitim državama članicama unatoč tome što upotrebljavaju različite sta-tističke sustave. Budući da općenito ne postoji dokumentacija o uspostavljenim nadzornim i kontrolnim sustavima za prikupljanje podataka, nije moguće primi-jeniti pristup temeljen na sustavima za provjeru kvalitete zaprimljenih podataka (vidjeti odlomak 55.).

2. preporuka

Komisija (Eurostat) trebala bi unaprijediti procjene kvalitete uključivanjem ispitivanja nadzornih i kontrolnih sustava uspostavljenih u državama članicama te jasno dokumentirati svoje analize. Potrebno je izraditi i primjenjivati pisane postupke kako bi se zajamčila dosljednost.

Posjeti u svrhu dijaloga i izravna provjera

133 U razdoblju od 2011. do 2013. Komisija (Eurostat) nadopunila je svoje standardne posjete u svrhu dijaloga (engl. standard dialogue visit, SDV) uvođenjem posjeta u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka (engl. upstream dialogue visit, UDV) radi analize upravljanja primarnim podatcima i njihove kontrole. Posjeti u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka pokazali su se veoma korisni-ma za zadaće utvrđivanja, procjene i praćenja rizika i problema u okviru procjene kvalitete. Posjeti u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka spojeni su 2014. sa standardnim posjetima u svrhu dijaloga pa svaki posjet otad traje dva dana. Velik broj stavki u programu posjeta onemogućuje prikladno ispitivanje važnih pitanja u vezi s kvalitetom podataka za vrijeme trajanja tih posjeta (vidjeti odlomke 52. i 54.).

77Zaključci i preporuke

134 Izravne provjere koje Eurostat provodi tijekom terenskih posjeta ograničenog su opsega. Uvedena je dobro strukturirana analiza rizika, no ona se ne upotrebljava za predodabir visokorizičnih pitanja za posjete. Elementi analize rizika koji se upotrebljavaju za odabir država članica koje je potrebno posjetiti u svrhu dija-loga, kao i teme o kojima treba raspraviti tijekom tih posjeta, mogli bi biti bolje dokumentirani (vidjeti odlomak 53.).

135 Eurostatova izvješća o posjetima u svrhu dijaloga objavljuju se u razdoblju od 9 do 52 tjedna nakon predmetnih posjeta. Kašnjenja s objavom onemogućuju razmjenu dobrih praksi među državama članicama te mogu otežati ostalim dioni-cima/korisnicima da pravodobno otkriju postojanje određenih problema u danoj državi članici (vidjeti odlomak 56.).

3. preporuka

Komisija (Eurostat) trebala bi prilagoditi trajanje posjeta u svrhu dijaloga na koje odlazi u države članice ili obaviti veći broj posjeta kako bi se zajamčila obrada potpunijega opsega.

Komisija (Eurostat) trebala bi poboljšati izravne provjere u okviru terenskih posje-ta koje obavlja.

Komisija (Eurostat) trebala bi dodatno smanjiti vrijeme potrebno za objavu izvje-šća o posjetima.

Akcijske mjere

136 Akcijske mjere često se ne provode u preporučenom roku. Zbog toga se može pojaviti rizik od toga da se važna pitanja ne uzmu na odgovarajući način u obzir u Eurostatovim procjenama kvalitete (vidjeti odlomak 56.).

4. preporuka

Komisija (Eurostat) trebala bi u cijelosti iskoristiti ovlasti da zajamči djelovanje u području cjelovitosti, metodološke odgovornosti i slanja dokumenata.

78Zaključci i preporuke

Smjernice

137 Ako se Eurostatu uputi zahtjev u vezi s povjerljivošću, on ne izvješćuje GFO o određenim ex ante/ex post savjetima koje pruža državama članicama na bilate-ralnoj osnovi niti ih javno objavljuje. Tom se praksom dovode u pitanje transpa-rentnost i usporedivost (vidjeti odlomke 57. i 58.).

5. preporuka

Kako bi se unaprijedila transparentnost, Komisija (Eurostat) trebala bi izvješći-vati GFO o svim savjetima koje pruža u vezi s metodološkim pitanjima i javno ih objavljivati. Ako se neki dokument ne može objaviti u cijelosti iz razloga povjerlji-vosti, trebao bi se objaviti barem njegov sažetak.

Ishod

138 Obrazloženja Eurostata za izražavanje zadrški i izmjenu podataka mogla bi biti transparentnija (vidjeti odlomak 65.).

139 Eurostat nije izričito utvrdio interne pisane postupke za izražavanje zadrški u vezi s kvalitetom podataka ili za uvođenje izmjena (vidjeti odlomak 65.).

6. preporuka

Komisija (Eurostat) trebala bi bolje dokumentirati interne postupke i kriterije za izražavanje zadrški ili izmjenu podataka kako bi pokazala da se svi metodološki problemi koji mogu utjecati ili stvarno utječu na neto uzajmljivanje/neto pozaj-mljivanje rješavaju dosljedno.

79Zaključci i preporuke

GU za gospodarske i financijske poslove

Transparentnost

140 Analize na kojima se temelje prijedlozi Komisije za odluke i preporuke u vezi s EDP-om općenito nisu dovoljno transparentne te se u nekim ključnim aspekti-ma temelje na nejasnim definicijama. Nadalje, u okviru reformi EDP-a povećana je složenost analitičkog procesa, zbog čega je u nekim slučajevima teško uspostaviti jasnu poveznicu između provedene analize i izvedenih zaključaka (vidjeti odlom-ke 59.–62, 72.–83., 91.–97. i 100.–104.).

141 Stoga je potrebno uravnotežiti povećanu složenost i širi opseg ekonomske pro-sudbe i to povećanjem transparentnosti, čime bi se olakšao javni nadzor. Komisija je u posljednjih nekoliko godina u povećanje transparentnosti uložila hvalevrije-dan trud. Međutim, taj trud još nije dovoljan te ga je potrebno povećati (vidjeti odlomak 98.).

7. preporuka

Komisija (GU za gospodarske i financijske poslove) trebala bi dodatno povećati transparentnost i jasnoću EDP-a u sljedećim područjima:

ο proces procjene: Komisija bi trebala biti transparentnija u vezi s ključnim aspektima analiza koje provodi. To bi mogla postići npr. osmišljavanjem me-todologije za utvrđivanje i kvantificiranje učinka jednokratnih i privremenih mjera, pružanjem dovoljno detaljnih obrazloženja svojih procjena i zaključa-ka iz dokumenata za pojedine države (posebice u pogledu koncepta „neo-čekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja” pri procjeni djelotvornosti poduzetih radnji) te uspostavom metodološkog okvira za usporedbu učinka relevantnih čimbenika koje uzima u obzir u procjenama koje obavlja;

ο pristup podatcima: Komisija bi trebala staviti na raspolaganje sve detaljne informacije potrebne za izračune na kojima temelji svoje analize, čime bi se zainteresiranim trećim stranama omogućilo ponavljanje tih procjena;

ο procjena „odozdo prema gore”: kako bi se nacionalna fiskalna vijeća uključi-lo u proces procjene, potrebno ih je pozvati da provedu neovisnu provjeru pouzdanosti podataka i informacija koje pružaju ministarstva financija i koje Komisija upotrebljava u svojim analizama;

ο pouzdanost analize: Komisija bi se stalno trebala koristiti svim relevantnim informacijama objavljenima u svojim prognozama, pridržavati se relevantnih metodologija te ih stavljati na raspolaganje što većem broju zainteresiranih i što je prije moguće.

80Zaključci i preporuke

Kriterij duga

142 EDP je do sada više bio usredotočen na državni deficit nego na dug. Kriterij duga, koji se počeo primjenjivati tek 2012., i dalje se postupno uvodi te se neće primje-njivati na sve države članice barem do 2020. Procjena dinamike duga država čla-nica za koje je postupak u slučaju prekomjernog deficita pokrenut prije studeno-ga 2011. nije dala jasne odgovore, pa bi se ti EDP-ovi trebali obustavljati isključivo na temelju kriterija deficita, nakon čega će se tri godine primjenjivati prijelazne odredbe za dug (vidjeti odlomke 68., 69. i 104.).

143 Povećanje fleksibilnosti EDP-a dovelo je do toga da bi se u nepovoljnim gospo-darskim situacijama kriterij mogao smatrati zadovoljenim čak i u slučaju poveća-nja omjera duga i BDP-a. To može umanjiti vjerodostojnost cijelog procesa i ugro-ziti održivost javnoga duga, osobito za vrijeme dugotrajnih recesija (kada dug može rasti čak i ako se kriterij duga zadovolji). Konačno, ključna je stvar otplata ili održivo refinanciranje stvarnog iznosa duga neovisno o tome je li kriterij duga zadovoljen (vidjeti odlomke 76.–78.).

8. preporuka

Komisija bi se trebala snažno usredotočiti na promjene visine duga, posebno u veoma zaduženim državama članicama, radi sprječavanja pojave neodrživih razina duga.

Ako određena država članica prijeđe prag od 60 % te se za nju pokrene postupak u slučaju prekomjernog deficita, Komisija bi trebala zajamčiti da zatražene pri-lagodbe čine ostvariv i vjerodostojan plan konvergencije u smjeru usklađivanja s pravilom o razini duga, posebice vodeći računa o početnom dugu.

U svojim preporukama u vezi s EDP-om za države članice koje premašuju prag duga Komisija bi pri utvrđivanju godišnjih ciljeva deficita također trebala navesti godišnje razine omjera duga i BDP-a koje su usklađene s tim ciljevima.

81Zaključci i preporuke

Strukturne reforme

144 Prekomjerni javni deficiti mogu se barem djelomično pripisati strukturnim nedo-statcima. Ciljane strukturne reforme stoga mogu pomoći u ostvarivanju trajnog smanjenja deficita. Komisija je od svibnja 2013. počela pridavati sve veću važnost strukturnim reformama kao čimbeniku u svojim procjenama EDP-ova. Međutim, njihova se provedba još ne može zajamčiti te Komisija nije ništa posvećenija praćenju njihove provedbe nego što je tome slučaj za države članice koje nisu u postupku u slučaju prekomjernog deficita (vidjeti odlomke 108.–111.).

145 Nadalje, praćenje preporuka za svaku pojedinu državu članicu ne obuhvaća uvi-jek stvarnu provedbu i djelotvornost reformi. Time bi se mogao ugroziti učinak nedavne odluke Komisije o tome da će više računa voditi o provedbi strukturnih reformi (vidjeti odlomak 112.).

9. preporuka

Komisija (GU za gospodarske i financijske poslove) trebala bi u cijelosti iskoristiti europski semestar, kao i postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža, za praćenje provedbe strukturnih reformi u državama članicama u postupku u sluča-ju prekomjernog deficita, posebno ako su fiskalne strukturne reforme dio progra-ma gospodarskog partnerstva. Trebala bi se usredotočiti ne samo na zakonodav-ne aspekte nego i na procjenu djelotvornosti prevedenih reformi.

Komisija bi trebala u cijelosti iskoristiti ovlasti da zajamči da države članice u postupku u slučaju prekomjernog deficita ispune preuzete obveze u pogledu strukturnih reformi.

82Zaključci i preporuke

Izvješćivanje

146 Paketom od šest mjera i paketom od dviju mjera državama članicama uvedene su nove obveze u pogledu izvješćivanja u cilju poboljšanja nadzora Komisije nad po-stupkom u slučaju prekomjernog deficita. Međutim, izvršenje tih obveza ne može se zajamčiti, odnosno nije uvedena zakonska odredba kojom bi se zajamčilo da ih države članice ispunjavaju ili sankcioniralo one koje to ne čine. Stoga djelotvor-nost nadzora koji Komisija obavlja ovisi o aktivnoj suradnji država članica. Utvrdili smo jedan slučaj u kojem predmetna država članica nije poslala tražena izvješća. Međutim, Komisija u relevantnim procjenama nije iznijela taj podatak (vidjeti odlomke 85. i 86.).

147 Čak i kada zaprimi cjelovitu dokumentaciju, Komisija katkad ne procjenjuje te informacije niti poduzima daljnje korake, što uzrokuje zabrinutost da propušta iskoristiti izvješća država članica na najbolji mogući način ili da su države članice opterećene nepotrebnim birokratskim obvezama (vidjeti odlomke 99. i 110.).

10. preporuka

Komisija (GU za gospodarske i financijske poslove) trebala bi u svojim procjenama uvijek jasno navesti jesu li države članice ispunile obveze u vezi s izvješćivanjem.

Ako se države članice ne ispunjavaju obveze u vezi s izvješćivanjem, trebala bi iskoristiti mogućnost pokretanja postupka radi utvrđivanja povrede obveze.

Sankcije

148 U okviru uzastopnih reformi EDP-a došlo je do postrožavanja sankcija za drža-ve članice koje ne provode preporuke te pojednostavnjenja uvjeta za njihovo određivanje. Otkako je EDP uspostavljen nije određena niti jedna sankcija (vidjeti odlomke 114. i 122.).

83Zaključci i preporuke

149 Iako su sankcije također korisne za destimulaciju, ako ih se ne primjenjuje na države članice koje ne ispunjavaju obveze u vezi s proračunskom disciplinom, o njima se može stvoriti predodžba kao o alatu čija uporaba nije vjerojatna. To bi umanjilo njihovu vjerodostojnost i djelotvornost, kao i EDP-a u cjelini.

11. preporuka

Komisija (GU za gospodarske i financijske poslove) trebala bi u skladu s postoje-ćim zakonodavstvom preporučiti Vijeću da pojača postupak i primijeni sankcije u slučaju postojanja dokaza da neka država članica nije provela preporuke u vezi s EDP-om te stoga nije ispunila obveze u vezi s proračunskom disciplinom iz Ugovora.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Milan Martin CVIKL, na sastanku održanom u Luxembourgu 25. veljače 2016.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA predsjednik

84PriloziPr

ilog 

I. Zakonodavstvo o postupku u slučaju prekomjernog deficita

– Uredba Vijeća (EZ) br. 3605/93 od 22. studenog 1993. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjer-nog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, kako je izmijenjena:

√ Uredbom Vijeća (EZ) br. 475/2000, 28. veljače 2000. U kojoj je ažuriran konceptualni okvir na kojemu se temelji EDP kako bi odgovarao sustavu ESA 95;

√ Uredbom Komisije (EZ) br. 351/2002 od 25. veljače 2002. U kojoj je pojašnjeno upućivanje na sustav ESA 95 u kontekstu EDP-a zamjenom šifri „B.9” i „D.41” s „EDP B.9” i „EDP D.41”;

√ Uredbom Vijeća (EZ) br. 2103/2005 od 12. prosinca 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike u kontekstu EDP-a.

– Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju preko-mjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (zamijenila izmijenjenu Uredbu br. 3605/93), kako je izmijenjena:

√ Uredbom Vijeća (EZ) br. 679/2010 od 26. srpnja 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 479/2009 o kvaliteti statističkih podataka u kontekstu postupka u slučaju prekomjernog deficita.

– Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita, kako ju je izmijenilo Vijeće.

– Uredba (EZ) br. 1056/2005 od 27. lipnja 2005 i Uredbom (EU) br. 1177/2011 od 8. studenog 2011, koje pred-stavljaju korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu.

– Iz paketa od šest mjera:

√ Uredba (EU) br. 1177/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita;

√ Uredba (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju.

– Iz paketa od dviju mjera:

√ Uredba (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju.

– Međuvladini Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji („Fiskalni ugo-vor”) od 2. ožujka 2012.

85Prilozi Pr

ilog 

II. Neki primjeri informacija koje nisu navedene u dokumentima šest ispitanih država članica

Informacije koje nisu navedene u obavijestima iz travnja 2012., 2013. i 2014.

Za godinu N-1:

– Za jednu državu članicu:

i. nisu navedeni neki detaljni podatci o subjektima koji nisu dio lokalne uprave i ostalim izmjenama podataka lokalne uprave za podsektor fondova socijalnog osiguranja i lokalnu upravu (uključujući tekući saldo);

ii. nisu pruženi podatci o doprinosu dugotrajnih zajmova razini duga (povećanje i smanjenje) za sve razine opće države (samo za travanj 2012.) ili o raspodjeli dionica i ostalog kapitala za područnu i lokalnu upravu;

– za drugu državu članicu nisu pruženi podatci za neke podsektore (tekući saldo, financijske transakcije uključene u tekući saldo i „ostale prilagodbe” za područnu upravu, lokalnu upravu i fondove socijalnog osiguranja). Većina neobveznih zatraženih pojedinosti nije navedena za sve razine opće države.

Podatci o trgovačkim kreditima i predujmovima (AF.71L) koji nisu navedeni u tablici 4.

Za jednu državu članicu nisu pruženi podatci za razdoblje prije 2009., a za tri države članice nisu pruženi podatci za razdoblje prije 2011.

Podatci koji nisu navedeni u upitnicima EDP-a

Pet od šest država članica dostavilo je upitnik EDP-a s nepotpunim obveznim poljima. Primjeri nepotpunih informacija:

i. četiri države članice dostavile su nepotpune informacije o dokapitalizacijama ili ih uopće nisu dostavile za sve godine, a jedna država članica za godinu N-1;

ii. tri države članice dostavile su nepotpunu tablicu 4. (raščlamba ostalih računa potraživanja/obveza navedenih u tablicama EDP-a);

iii. iako se ispunjenost popravila, dvije države članice dostavile su nepotpuno ispunjenu tablicu 5. (porezi i socijalni doprinosi: ostali računi potraži-vanja/obveza opće države), tablicu 8. (potraživanja i otpis dugova središnje države) i tablicu 9. (jamstva).

Ostale informacije

Jedna država članica nije dostavila tražene tablice za usporedbu stavki1 i popis za razdoblje od 2008. do 2014., a tri države članice prekoračile su rok za njihovo podnošenje. Iako je popise EDP-a trebalo predati do prosinca 2013., dvije države članice poslale su ih nakon tog roka – jedna u travnju, a druga studenom 2014.

1 Tablice za usporedbu stavki pokazuju koje stavke javnih računa odgovaraju kojim stavkama iz klasifikacije sustava ESA.

Izvor: Sud, na temelju informacija Eurostata.

86Prilozi

Prilo

g III

. Neki primjeri nedostatka u pogledu klasifikacije u dokumentima šest ispitanih država članica

Glavni slučajevi koje je Eurostat prihvatio iako nisu u cijelosti usklađeni sa sustavom ESA 95

ο Statistički registri javnih jedinica triju država članica nisu bili dovoljno iscrpnog opsega, ponajprije na razini lokalne uprave.

ο Jedna država članica primijenila je oprezan pristup, odnosno automatski je svrstala sve javne jedinice čija je prodaja općoj državi iznosila više od 80 % ukupnog prihoda u sektor opće države, i to kao pomoćne jedinice, dok je na ostale javne jedinice primijenila kriterij od 50 %. Takav oprezan pristup automatski je kriterij kojim se ne uzima u obzir aktivnost te jedinice (vrsta pruženih usluga) ili ostali uvjeti, poput uvjeta nadmetanja ili tržišnih uvjeta. U računovodstvenim pravilima nije navedeno što učiniti u takvim slučajevima. Nadalje, neke jedinice su klasificirane na skupnoj osnovi (npr. bolnice), umjesto pojedinačno prema njihovoj tržišnoj/netržišnoj prirodi.

ο Jedna država članica primijenila je oprezan pristup, ali samo u pogledu jedinica manjih od određene veličine te je za njih kriterij od 50 % primijenjen kako bi se stavka „ostali prihodi” isključila iz prodaje, a sve vrste poreza uključile u troškove proizvodnje. To je učinjeno jer države članice nisu bile u mogućnosti utvrditi subvencije radi odbijanja od prodaje. Međutim, iako su u troškovnu stranu uključeni svi porezi, u skladu s računovodstvenim pravilima trebali su biti uključeni samo „ostali porezi na proizvodnju”.

Glavni nedostatci klasifikacije javnih institucionalnih jedinica

ο Jedna država članica klasificirala je nadzornu jedinicu za financijska tržišta, koja je institucionalna jedinica, u sektor opće države. Jedinice te vrste ne bi trebalo svrstavati u sektor opće države (nego u sektor financijskih društava kao pomoćne financijske institucije) prema sustavu ESA 95. Ostale države članice pravilno su klasificirale te institucionalne jedinice izvan sektora opće države.

ο U jednoj smo državi članici ispitali netržišne javne jedinice koje su reklasificirane u listopadu 2014. nakon izmjene referentne vrijednosti sustava ESA 2010. Ta je država članica reklasificirala ukupno 158 javnih jedinica iz sektora opće države, 20 zbog novih pravila ESA 2010 te ostalih 138 u okviru uobičajene izmjene referentne vrijednosti. Druga skupina bila bi ponovno klasificirana kao dio sektora opće države da je prethodno analizirana na ispravan način.

Ostali nedostatci

ο Utvrdili smo da u šest država članica postoje različiti pristupi u pogledu postupaka i vremenskog rasporeda analize i (re)klasifikacije jedinica unutar/izvan sektora opće države.

i. Dvije države članice analiziraju i (re)klasificiraju jedinice svakih pet godina u skladu s uzastopnim izmjenama referentne vrijednosti, iako prate nove jedinice svake godine. Međutim, 2011. godine jednoj je državi članici preporučena akcijska mjera prema kojoj kriterij od 50 % ne bi trebao prelaziti razdoblje od 3 do 4 godine, dok je drugoj preporučena akcijska mjera tržišnog/netržišnog testiranja svih javnih jedinica na godišnjoj razini.

ii. Tri države članice analiziraju jedinice svake godine te ih reklasificiraju ako se njihova priroda (tržišna/netržišna) tri uzastopne godine razlikovala od utvrđene.

iii. Jedna država članica analizira jedinice dvaput godišnje ili nakon promjene uvjeta financiranja te ih reklasificira ako dođe do promjene njihove prirode.

Izvor: Sud, na temelju podataka i dokumenata Eurostata za šest ispitanih država članica.

87Prilozi Pr

ilog 

IV. Primjeri akcijskih mjera s mogućim učinkom na podatke o deficitu i dugu

Češka

Provedba testa za određivanje tržišnih od netržišnih jedinica nije bila redovita, a velik broj javnih jedinica (društava) nije testiran

Eurostat je tijekom svog posjeta iz 2009. utvrdio da jedinice s „komercijalnim” pravnim statusom (npr. dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću) nisu do tada testirane te je u skladu s time odredio akcijsku mjeru. Tijekom standardnog posjeta u svrhu dijaloga iz 2012. odredio je akcijsku mjeru zbog neprovođenja testa državne kontrole nad društvima u kojima država ima udio u vlasništvu manji od 50 % i koje stoga nisu bile analizirane. Zadrška nije izražena unatoč mogućem učinku.

Njemačka

Reklasifikacija netržišnih jedinica u sektor opće države od prve godine njihova netržišnog statusa

Eurostat je tijekom svog posjeta iz 2014. otkrio taj problem i odredio svibanj 2014. kao rok za usklađivanje. To se pitanje smatralo zaključenim u lipnju 2014. Objašnjenja poslana u listopadu 2014. pokazala su da je DZS primijenio tu akcijsku mjeru samo na jedini-ce koje su klasificirane nakon veljače 2014. Zadrška nije izražena unatoč mogućem (nepoznatom) učinku.

Nedostupnost detaljnih podataka za analizu dokapitalizacija, financijskih izvedenica i raspodjela

Eurostat je prvi put skrenuo pozornost na problem nedostupnosti podataka nakon svog posjeta iz 2007. Tijekom posjeta iz 2009. utvrđeno je da se stanje popravilo u pogledu zamjena i dividenda središnje države. Eurostat nije odredio akcijsku mjeru iako je otkrio određene probleme, a o pitanju dividenda nije se opširno raspravljalo. Akcijske mjere određene su 2011. i 2013. godine. Eurostat je 2011. primijetio da nisu dostupni podatci za pravilnu analizu dokapitalizacija i raspodjela, kao ni podatci lokalne uprave za zamjene, no nije određena nikakva akcijska mjera. Posjet u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka iz 2013. doveo je do određivanja akcijske mjere, ali problem i dalje nije riješen. Zadrška nije izražena unatoč mogućem (nepoznatom) učinku.

Francuska

Stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja – Marcoule (1,6 milijardi (0,1 % BDP-a) za 2004.)

O toj se akcijskoj mjeri raspravljalo za vrijeme posjeta iz 2006., no Eurostat je odgodio donošenje odluke zbog neslaganja s DZS-om u vezi s pravilnom klasifikacijom. U navedenom je slučaju bila riječ o evidentiranju paušalne isplate koju je zaprimila državna jedinica za preuzimanje troškova za stavljanje izvan pogona nuklearnog postrojenja, pri čemu je sve ostale obveze trebao ispuniti operator. Eurostat je 2005. pružio savjet o toj transakciji predlažući da je se klasificira kao predujam u svrhu kupnje usluga, no DZS se nije složio s time te je umjesto toga evidentirao prijenos kapitala, što je poboljšalo podatke o neto uzajmljivanju/neto pozajmlji-vanju. O tom se pitanju ponovno raspravljalo 2008., no nisu poduzete daljnje radnje. Zadrška nije izražena unatoč poznatom učinku.

Razgraničenje sektora

Eurostat je nakon svog posjeta iz 2012. odredio akcijsku mjeru u vezi s činjenicom da sektor opće države nije bio dovršen jer nije uključivao javna poduzeća u vlasništvu/pod kontrolom lokalne uprave. DZS ni nakon 2014. nije pružio iscrpan popis. Zadrška nije izražena unatoč mogućem (nepoznatom) učinku.

88Prilozi

Prilo

g IV

.

Italija

Evidentiranje bruto investicija u fiksni kapital na obračunskoj osnovi

Eurostat je tijekom posjeta u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka iz 2012. odredio akcijsku mjeru u vezi s činjenicom da su veliki iznosi ulaganja evidentirani na gotovinskoj umjesto na obračunskoj osnovi. DZS je do 2014. trebao izračunati ispravne iznose. Akcijska mjera kojom se tražilo podnošenje izvješća o napretku određena je 2013. DZS je ispravio iznose u obavijesti relevan-tnoj za EDP iz listopada 2014. Zadrška nije izražena unatoč mogućem (nepoznatom) učinku.

Malta

Malita i projekt City Gate

Eurostat je otkrio problem u vezi sa svojom analizom izmjena obavijesti relevantnoj za EDP iz listopada 2011. Kao odgovor na rasprave Eurostat je 2012. odredio akcijsku mjeru, pri čemu se od DZS-a zahtijevalo da bez odlaganja dostavi Eurostatu opis svih statistički relevantnih aspekata Malite i projekta City Gate, zajedno sa svojim stajalištem o statističkoj evidenciji operacija. Eurostat je to pitanje analizirao u okviru bilateralnog pružanja smjernica, a dogovor o njemu postignut je u kolovozu 2012. i proveden u listopadu iste godine. Učinak na deficit iznosio je 0,4 % BDP-a. U travnju 2012. nije izražena nikakva zadrška.

Izvor: Sud, na temelju Eurostatovih izvješća o posjetima ispitanih šest država članica.

89Prilozi Pr

ilog 

V. Godišnja stopa nominalnog rasta

Godi

šnja

nom

inaln

a sto

pa ra

sta (y

)

y <

3%

y ≥

5%

SEFIATUKPTNLLUITFRESGRIEDEDKBE

5% >

y ≥

3%

2016

.20

15.

2014

.20

13.

2012

.20

11.

2010

.20

09.

2008

.20

07.

2006

.20

05.

2004

.20

03.

2002

.20

01.

2000

.19

99.

1998

.19

97.

1996

.19

95.

1994

.19

93.

1992

.19

91.

1990

.19

89.

1988

.19

87.

1986

.19

85.

1984

.19

83.

1982

.19

81.

Izvo

r: Su

d, n

a te

mel

ju b

aze

poda

taka

AM

ECO

-a.

90Prilozi

Prilo

g V. Godišnja stopa nominalnog rasta

Izvo

r: Su

d, n

a te

mel

ju b

aze

poda

taka

AM

ECO

-a.

BG RO HR

2016

.20

15.

2014

.20

13.

2012

.20

11.

2010

.20

09.

2008

.20

07.

2006

.20

05.

2004

.20

03.

2002

.20

01.

2000

.19

99.

1998

.19

97.

1996

.19

95.

1994

.

CZ EE CY LV LT HU MT PL SI SK

y ≥ 5%

Godi

šnja

nom

inaln

a sto

pa ra

sta (y

)

5% >

y ≥

3%

y <

3%

91Prilozi

Pridržavanje nominalnih i strukturnih ciljeva navedenih u preporukama u vezi s EDP-om i produljenih rokova za EDP

U Prilogu VI. prikazan je razvoj EDP-ova koje su uvele države članice iz uzorka. Plave ćelije pokazuju godinu iste-ka roka EDP-a za pojedinu državu, a plave strelice upućuju na bilo kakva produljenja roka. Ostale boje pokazuju je li država članica ostvarila (zelena) ili nije (crvena) ciljeve navedene u preporukama Vijeća u vezi s EDP-om za relevantne pokazatelje (ukupni deficit, strukturni napor te – za preporuke izdane nakon stupanja na snagu pake-ta sa šest mjera – prilagođeni strukturni deficit i pokazatelj „odozdo prema gore”). Prva brojka u ćeliji predstav-lja cilj, a druga ostvarenu vrijednost. Konačno, žute ćelije upućuju na to da nije određen godišnji cilj za dotičnu godinu, crne da određeni pokazatelj nije bio primjenjiv (još nije stupio na snagu) i sive da Komisija nije uzela u obzir dostupne podatke u svojoj procjeni djelotvornosti poduzetih radnji.

Izvor: Sud, na temelju odluka i preporuka Vijeća u vezi s EDP-om, Komisijinih izvješća i radnih dokumenata iz članka 126. stavka 3. na kojima se temelji procjena Programa stabilnosti i konvergencije, nacrta proračunskih planova te 4., 6., i 7. pregleda programa gospodarske prilagodbe za Cipar.

Prilo

g V

I.

92Prilozi

Prilo

g V

I.

7.1026.102

5.1024.102

3.1022.102

1.1020.102

9.002

>1%

→

„Cje

loku

pno

govo

reći

, pre

ma

dost

upni

m

doka

zim

a ne

mož

e za

klju

čiti

da u

razd

oblju

20

13. –

 201

4. n

ije o

stva

ren

prep

oruč

eni n

apor

”

Proc

jena

pris

tupo

m o

dozd

o pr

ema

gore

po

kazu

je d

a je

Fra

ncus

ka o

stva

rila

po

treb

ni �

skal

ni n

apor

(no

Vije

ćeu

vrije

me

proc

jene

još

nije

odo

brilo

m

etod

olog

iju z

a pr

ocje

nu p

ristu

pom

od

ozdo

pre

ma

gore

).

Neo

čeki

vani

nep

ovol

jni g

ospo

dars

ki

doga

đaji

sa z

nača

jnim

nep

ovol

jnim

po

slje

dica

ma

za d

ržav

ne �

nanc

ije.

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

5.

(27.

5.20

15.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(27.

2.20

15.)

Rok

EDP-

a

Nac

rt p

rora

čuns

kog

plan

a 20

15. (

28.1

1.20

14.)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

4.

(2.6

.201

4.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(19.

11.2

013.

)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

4.

(15.

11.2

013.

)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(29.

5.20

13.)

> 1%

> 1%

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

3.

(29.

5.20

13.)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

2.

(30.

5.20

12.)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

1.

(7.6

.201

1.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(15.

6.20

10.)

> 1%

→

> 1%

→ 0

,2%

> 1%

→ 0

%

> 1%

→ 1

%

> 1%

→ 1

,1%

> 1%

→ 1

,1%

> 1%

→ 1

,1%

> 1%

→ 1

,4%

> 1%

→ 1

,3%

> 1%

→ 0

,4%

> 1%

→ 0

%

cno

cno

→ -

7,7%

cno

→ -

7,4%

cno

→ -

5,8%

cno

→ -

5,3%

cno

cno

cno

→ -

8,2%

cno

→ -

8%

cno

→ -

7%

cno

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

0.

(31.

3.20

10.)

> 1%

→

> 1%

→

1% →

0,1

%

> 1%

→ 0

,1%

1% →

0,5

%cn

o>

- 3%

→

cno

→ -

7,7%

cno

→ -

8,2%

- 5

,6%

→ -

8,3%

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(11.

11.2

009.

)

Uku

pna

proc

jena

Proc

jena

PRO

DU

LJEN

JE R

OKA

ED

P-a

ROK

EDP-

a

LEG

END

A:

FRA

NCU

SKA

> 1%

→>

- 3%

→

> 1%

→>

- 3%

→

> 1%

→>

- 3%

→

> 1%

→ 0

,9%

> 1%

→ 0

,8%

> 1%

→ 0

,3%

> 1%

→ 0

,2%

> 1%

→ 0

,9%

cno

→ -

5,2%

cno

→ -

7,1%

cno

→ -

0,75

%cn

o →

- 1,

5%cn

o →

1,5

%cn

o →

1,5

%

cno

→ -

5,3%

cno

→ -

4,8%

cno

→ -

4,5%

cno

→ -

4,8%

> 1%

→ 0

,4%

> - 3

% →

- 4,

2%

> - 3

% →

- 3,

9%

> - 3

% →

- 3,

9%

> - 3

% →

- 4,

2%

> - 3

% →

- 4,

2%

> - 3

,9%

→ -

4,1%

> -

3,6%

→ -

3,8%

1,

3% →

0,9

%

1,3%

→ 1

,3%

0%

→ -

0,1%

>

1% →

0,9

%

>1%

→0,

8% →

> 0,

8% →

0,7

%

> 0,

8% →

- 0,

4%

- 2,8

% →

- 3,

7%

> 0,

8% →

0,8

%

> - 3

,9%

→ -

4,1%

> -

3,6%

→ -

3,8%

1,

3% →

0,9

%

1,3%

→ 1

,3%

0%

→ -

0,1%

>

1% →

0,9

%

>1%

→0,

8% →

> 0,

8% →

0,7

%

0,8%

→- 2

,8%

→ -

3,7%

> 0,

8% →

0,8

%

> - 3

,9%

→ -

4,3%

> -

3,6%

→ -

3,9%

1,

3% →

0,8

%

1,3%

→ 1

,2%

0%

→ -

0,1%

>

1% →

1%

>1

% →

0,8%

→

>1%

→0,

8% →

0,8%

→- 2

,8%

→

> 0,

8% →

0,6

%

- 2,8

% →

- 3,

4%

0,8%

→ 0

,4%

>

0,8%

→ 0

,7%

> - 3

,9%

→ -

4,1%

> -

3,6%

→ -

4,4%

1,

3% →

1%

1,

3% →

1,1

%

0% →

- 0,

1%

> 1%

→ 0

,9%

> 0,

8% →

0,3

%

- 2,8

% →

- 4,

5%

0,8%

→ 0

,1%

0,

8% →

0,0

%

> 1%

→ 0

,7%

>

0,8%

→ 0

,5%

> - 3

,9%

→ -

4,1%

> -

3,6%

→ -

4,3%

1,

3% →

1%

1,

3% →

1,2

%

0% →

- 0,

1%

> 1%

→ 1

,1%

0,8%

→ 0

,4%

>

0,8%

→ 0

,7%

- 4,0

% →

- 3,

8%

> - 3

,4%

→ -

3,5%

0,

5% →

0,3

%

0,5%

→ 0

,4%

0,

2% →

0%

1,

2% →

0,3

%

0,8%

→ 0

,0%

0,

8% →

- 0,

1%

EDP

u m

irova

nju

EDP

pokr

enut

6. t

ravn

ja 2

009.

 g.

ISPU

NJA

VAN

JE C

ILJA

NEI

SPU

NJA

VAN

JE C

ILJA

CILJ

NIJ

E O

DRE

ĐEN

(cno

)N

IJE

PRIM

JEN

JIVO

(np)

POD

ACI

NIS

U D

OST

UPN

IPO

DA

CI D

OST

UPN

I, A

LI IH

KO

MIS

IJA

NIJ

E U

ZELA

U O

BZIR

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

93Prilozi

7.1026.102

5.1024.102

3.1022.102

1.1020.102

9.002

>1%

→

„Cje

loku

pno

govo

reći

, pre

ma

dost

upni

m

doka

zim

a ne

mož

e za

klju

čiti

da u

razd

oblju

20

13. –

 201

4. n

ije o

stva

ren

prep

oruč

eni n

apor

”

Proc

jena

pris

tupo

m o

dozd

o pr

ema

gore

po

kazu

je d

a je

Fra

ncus

ka o

stva

rila

po

treb

ni �

skal

ni n

apor

(no

Vije

ćeu

vrije

me

proc

jene

još

nije

odo

brilo

m

etod

olog

iju z

a pr

ocje

nu p

ristu

pom

od

ozdo

pre

ma

gore

).

Neo

čeki

vani

nep

ovol

jni g

ospo

dars

ki

doga

đaji

sa z

nača

jnim

nep

ovol

jnim

po

slje

dica

ma

za d

ržav

ne �

nanc

ije.

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

5.

(27.

5.20

15.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(27.

2.20

15.)

Rok

EDP-

a

Nac

rt p

rora

čuns

kog

plan

a 20

15. (

28.1

1.20

14.)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

4.

(2.6

.201

4.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(19.

11.2

013.

)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

4.

(15.

11.2

013.

)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(29.

5.20

13.)

> 1%

> 1%

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

3.

(29.

5.20

13.)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

2.

(30.

5.20

12.)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

1.

(7.6

.201

1.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(15.

6.20

10.)

> 1%

→

> 1%

→ 0

,2%

> 1%

→ 0

%

> 1%

→ 1

%

> 1%

→ 1

,1%

> 1%

→ 1

,1%

> 1%

→ 1

,1%

> 1%

→ 1

,4%

> 1%

→ 1

,3%

> 1%

→ 0

,4%

> 1%

→ 0

%

cno

cno

→ -

7,7%

cno

→ -

7,4%

cno

→ -

5,8%

cno

→ -

5,3%

cno

cno

cno

→ -

8,2%

cno

→ -

8%

cno

→ -

7%

cno

Rok

EDP-

a

Prog

ram

sta

biln

osti

201

0.

(31.

3.20

10.)

> 1%

→

> 1%

→

1% →

0,1

%

> 1%

→ 0

,1%

1% →

0,5

%cn

o>

- 3%

→

cno

→ -

7,7%

cno

→ -

8,2%

- 5

,6%

→ -

8,3%

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti

podu

zeti

h ra

dnji

(11.

11.2

009.

)

Uku

pna

proc

jena

Proc

jena

PRO

DU

LJEN

JE R

OKA

ED

P-a

ROK

EDP-

a

LEG

END

A:

FRA

NCU

SKA

> 1%

→>

- 3%

→

> 1%

→>

- 3%

→

> 1%

→>

- 3%

→

> 1%

→ 0

,9%

> 1%

→ 0

,8%

> 1%

→ 0

,3%

> 1%

→ 0

,2%

> 1%

→ 0

,9%

cno

→ -

5,2%

cno

→ -

7,1%

cno

→ -

0,75

%cn

o →

- 1,

5%cn

o →

1,5

%cn

o →

1,5

%

cno

→ -

5,3%

cno

→ -

4,8%

cno

→ -

4,5%

cno

→ -

4,8%

> 1%

→ 0

,4%

> - 3

% →

- 4,

2%

> - 3

% →

- 3,

9%

> - 3

% →

- 3,

9%

> - 3

% →

- 4,

2%

> - 3

% →

- 4,

2%

> - 3

,9%

→ -

4,1%

> -

3,6%

→ -

3,8%

1,

3% →

0,9

%

1,3%

→ 1

,3%

0%

→ -

0,1%

>

1% →

0,9

%

>1%

→0,

8% →

> 0,

8% →

0,7

%

> 0,

8% →

- 0,

4%

- 2,8

% →

- 3,

7%

> 0,

8% →

0,8

%

> - 3

,9%

→ -

4,1%

> -

3,6%

→ -

3,8%

1,

3% →

0,9

%

1,3%

→ 1

,3%

0%

→ -

0,1%

>

1% →

0,9

%

>1%

→0,

8% →

> 0,

8% →

0,7

%

0,8%

→- 2

,8%

→ -

3,7%

> 0,

8% →

0,8

%

> - 3

,9%

→ -

4,3%

> -

3,6%

→ -

3,9%

1,

3% →

0,8

%

1,3%

→ 1

,2%

0%

→ -

0,1%

>

1% →

1%

>1

% →

0,8%

→

>1%

→0,

8% →

0,8%

→- 2

,8%

→

> 0,

8% →

0,6

%

- 2,8

% →

- 3,

4%

0,8%

→ 0

,4%

>

0,8%

→ 0

,7%

> - 3

,9%

→ -

4,1%

> -

3,6%

→ -

4,4%

1,

3% →

1%

1,

3% →

1,1

%

0% →

- 0,

1%

> 1%

→ 0

,9%

> 0,

8% →

0,3

%

- 2,8

% →

- 4,

5%

0,8%

→ 0

,1%

0,

8% →

0,0

%

> 1%

→ 0

,7%

>

0,8%

→ 0

,5%

> - 3

,9%

→ -

4,1%

> -

3,6%

→ -

4,3%

1,

3% →

1%

1,

3% →

1,2

%

0% →

- 0,

1%

> 1%

→ 1

,1%

0,8%

→ 0

,4%

>

0,8%

→ 0

,7%

- 4,0

% →

- 3,

8%

> - 3

,4%

→ -

3,5%

0,

5% →

0,3

%

0,5%

→ 0

,4%

0,

2% →

0%

1,

2% →

0,3

%

0,8%

→ 0

,0%

0,

8% →

- 0,

1%

EDP

u m

irova

nju

EDP

pokr

enut

6. t

ravn

ja 2

009.

 g.

ISPU

NJA

VAN

JE C

ILJA

NEI

SPU

NJA

VAN

JE C

ILJA

CILJ

NIJ

E O

DRE

ĐEN

(cno

)N

IJE

PRIM

JEN

JIVO

(np)

POD

ACI

NIS

U D

OST

UPN

IPO

DA

CI D

OST

UPN

I, A

LI IH

KO

MIS

IJA

NIJ

E U

ZELA

U O

BZIR

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

94Prilozi

Prilo

g V

I. NJEMAČKA

LEGENDA:

ROK EDP-a

2013.2012.2011.2010.Procjena

Program stabilnosti 2010.(31.3.2010.)Rok EDP-a

cno → - 5,7%cno → - 1,7%

cno → - 5,7%0,5% → 0,1%

cno →0,5% → 0,1%

> - 3% →0,5% →

cno → - 3,3%cno → 0,0%

cno → - 2,0%0,5% → 0,5%

cno → - 1,2% 0,5% → 0,6%

> - 3% →0,5% →

cno → - 1,0%0,5% → 1,1%

cno → - 0,9% 0,5% → 0,4%

> - 3% → - 0,7%0,5% → 0,1%

cno → - 5,7%cno → 0,5%

cno → - 5,7%0,5% → 0,0%

cno →0,5% →

> - 3% →0,5% →

Procjena djelotvornostipoduzetih radnji (15.6.2010.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2011.(7.6.2011.) Rok EDP-a

Program stabilnosti 2012.(30.5.2012.)Rok EDP-a

S:\PUB\4 REPORTS\3_Reports and Opinions not published\RS\SR-10-2016 EDP\4_PAO\AnnexVI_FR.xlsxAnnex VI DE

EDP pokrenut 30. studenoga 2009. g.

EDP ukinut22. lipnja 2012. g.

ISPUNJAVANJE CILJANEISPUNJAVANJE CILJACILJ NIJE ODREĐEN (cno)NIJE PRIMJENJIVO (np)PODACI NISU DOSTUPNIPODACI DOSTUPNI, ALI IH KOMISIJA NIJE UZELA U OBZIR

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

95Prilozi Pr

ilog 

VI. CIPAR

LEGENDA:

ROK EDP-a

PRODULJENJE ROKA EDP-a

6.1025.1024.1023.1022.1021.1020.102Procjena

Procjena djelotvornosti poduzetihradnji(27.1.2011.)Rok EDP-a

- 6% →- 5,9%

- 6% →- 5,3%

cno → - 5,7%

cno → - 5,1%

cno → - 6,7%

cno → - 5,3% cno → - 6,3%cno → + 0,8%

cno → - 6,3%

- 6,5% → - 8,4%

+ 4,75% → + 4,5%

+ 1,3% (min. 0,5%) → + 1,2%+ 1,3% (min. 0,5%) → + 0,9%

- 6,5% → - 5,4%

+ 4,75% →%

+ 1,3% (min. 0,5%) → + 3,0%+ 1,3% (min. 0,5%) →%

- 8,4% → - 8,4%

+ 1,75% → + 2,5%

+ 0,3% (min. 0,5%) → + 0,1%+ 0,3% (min. 0,5%) → + 0,7%

- 8,4% → - 5,3%

+ 1,75% →%

+ 0,3% (min. 0,5%) → - 0,2%+ 0,3% (min. 0,5%) →%

- 6,3% →%+ 0,7% (min. 0,5%) →%+ 0,3% (min. 0,5%) →%

- 6,3% → - 5,1%+ 0,7% (min. 0,5%) → + 0,2%+ 0,7% (min. 0,5%) →%

- 2,9% →+ 1,8% (min. 0,5%) →%+ 1,8% (min. 0,5%) →%

- 2,9% → - 2,4%+ 1,8% (min. 0,5%) → + 1,7%+ 1,8% (min. 0,5%) →%

- 6,5% → - 5,4%

+ 4,75% →%

+ 1,3% (min. 0,5%) → + 3,0%+ 1,3% (min. 0,5%) →%

- 8,4% → - 5,3%

+ 1,75% →%

+ 0,3% (min. 0,5%) → - 0,2%+ 0,3% (min. 0,5%) →%

- 6,3% → - 5,1%+ 0,7% (min. 0,5%) → + 0,2%+ 0,7% (min. 0,5%) →%

- 2,9% → - 2,4%+ 1,8% (min. 0,5%) → + 1,7%+ 1,8% (min. 0,5%) →%

- 6,5% → - 4,9%

+ 4,75% →%

+ 1,3% (min. 0,5%) → + 4,3%+ 1,3% (min. 0,5%) →%

- 8,4% → - 0,2%

+ 1,75% →%

+ 0,3% (min. 0,5%) → - 0,7%+ 0,3% (min. 0,5%) →%

- 6,3% → - 1,5%+ 0,7% (min. 0,5%) → + 1,4%+ 0,7% (min. 0,5%) →%

- 2,9% → - 0,1%+ 1,8% (min. 0,5%) → + 0,1%+ 1,8% (min. 0,5%) →%

- 6,5% → - 4,9%

+ 4,75% →%

+ 1,3% (min. 0,5%) → + 4,4%+ 1,3% (min. 0,5%) →%

- 8,4% → - 8,8%

+ 1,75% →%

+ 0,3% (min. 0,5%) → + 3,9%+ 0,3% (min. 0,5%) →%

- 6,3% → - 0,9%+ 0,7% (min. 0,5%) → - 1,6%+ 0,7% (min. 0,5%) →%

- 2,9% → - 0,1%+ 1,8% (min. 0,5%) → + 0,0%+ 1,8% (min. 0,5%) →%

> 1% → - 0,4%

> 1% → - 0,9%> 1% → + 2,2%> 1% → + 1,5%

> - 3% →

> - 3% → - 4,9%

> - 3% → - 2,7%

> 1% → + 2,9%> - 3% → - 3,4%

> - 3% → - 6,3%> 1% → - 0,1%> 1% → + 2,4%

> 1% → + 4,25%

> - 3% → - 1,8%

> 1% → + 1,0%> - 3% → - 2,5%

cno → 0,0%

cno → + 0,7%

1,5% → + 0,7%

1,5% → + 0,5%

1,5% → - 0,2%1,5% → - 0,2%

1,5% →%

1,5% → - 0,2%

ukupno 1,5% → + 0,7%ukupno 1,5% → + 0,8%

Program stabilnosti 2011. (7.6.2011.)Rok EDP-a

Procjena djelotvornosti poduzetihradnji(11.1.2012.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2012. (30.5.2012.)Rok EDP-a

Procjena djelotvornosti poduzetihradnji(7.5.2013.)Rok EDP-a

Procjena djelotvornosti poduzetihradnji(6.9.2013.)Rok EDP-a

4. pregled programa(krajnji datum: 20. svibnja 2014.)Rok EDP-a

6. pregled programa (krajnji datum: 15. svibnja 2015.)Rok EDP-a

7. pregled programa (krajnji datum: 24. srpnja 2015.)Rok EDP-a

Neočekivani nepovoljni gospodarskidogađaji sa značajnim nepovoljnimposljedicama za državne �nancije.

S:\PUB\4 REPORTS\3_Reports and Opinions not published\RS\SR-10-2016 EDP\4_PAO\AnnexVI_FR.xlsxAnnex VI CY

ISPUNJAVANJE CILJANEISPUNJAVANJE CILJACILJ NIJE ODREĐEN (cno)NIJE PRIMJENJIVO (np)PODACI NISU DOSTUPNIPODACI DOSTUPNI, ALI IH KOMISIJA NIJE UZELA U OBZIR

Država članica uključenau program �nancijske pomoći

2. travnja 2013. g.

EDP pokrenut 6. srpnja 2010. g.

EDP u mirovanju

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

96Prilozi

Prilo

g V

I. ITALIJA

LEGENDA:

ROK EDP-a

Procjena 2015.2014.2013.2012.2011.2010.

Program stabilnosti 2010.(31.3.2010.)Rok EDP-a

0,5% → 0,0%cno → - 5,3%

0,5% → 0,0%cno → - 5,1%

0,5% →> - 3% →

+ 0,5% → - 0,5%cno → - 5,7%

+ 0,5% → 0,0%cno → - 5,7%

0,5% →> - 3% →

+ 0,5% → + 2,3%cno → - 4,6%

+ 0,5% → + 0,4%cno → - 4,0%

+ 0,5% → + 0,4%> - 3% → - 3,2%

+ 0,5% → - 0,9%cno → - 3,9%

+ 0,5% → - 0,6%> - 3% → - 2,0% > - 3% → - 1,1%

+ 0,5% → + 2,2%> - 3% → - 3,0% > - 3% → - 2,9% > - 3% → - 2,5%

Procjena djelotvornostipoduzetih radnji(15.6.2010.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2011.(7.6.2011.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2012.(30.5.2012.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2013.(29.5.2013.)Rok EDP-a

S:\PUB\4 REPORTS\3_Reports and Opinions not published\RS\SR-10-2016 EDP\4_PAO\AnnexVI_FR.xlsxAnnex VI IT

ISPUNJAVANJE CILJANEISPUNJAVANJE CILJACILJ NIJE ODREĐEN (cno)NIJE PRIMJENJIVO (np)PODACI NISU DOSTUPNIPODACI DOSTUPNI, ALI IH KOMISIJA NIJE UZELA U OBZIR

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

EDP pokrenut 30. studenoga 2009. g.

EDP ukinut21. lipnja 2013. g.

97Prilozi Pr

ilog 

VI. ČEŠKA REPUBLIKA

LEGENDA:

ROK EDP-a

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.Procjena

Program stabilnosti 2010.(31.3.2010.)Rok EDP-a

cno →% - 5,5%1% →% + 1,4%

cno →% - 5,7% cno →% > - 3% →1% →%1% →%1% →% - 0,2%

cno → - 5,7%1% → 0,5%

cno → - 5,7% cno →% > - 3% →1% →1% →1% → 0%

cno → - 4,7%→ + 2,2%

cno → - 4,4% cno → - 4,1% > - 3% →1% →1% → -0,1%1% → + 0,6%

cno → - 3,1% cno → - 2,9% > - 3% → - 2,6%1% → + 0,3%1% → + 0,2%1% → + 1,5%

cno → - 4,4% > -3% → - 2,9% > - 3% → - 3,0%1% → + 0,1%1% → + 0,9%

> - 3% → - 1,5% > -3% → - 1,9% > - 3% → - 2,4%1% → + 1,5%

Procjena djelotvornostipoduzetih radnji (15.6.2010.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2011.(7.6.2011.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2012.(30.5.2012.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2013.(29.5.2013.)Rok EDP-a

Program stabilnosti 2014.(2.6.2014.)Rok EDP-a

S:\PUB\4 REPORTS\3_Reports and Opinions not published\RS\SR-10-2016 EDP\4_PAO\AnnexVI_FR.xlsxAnnex VI CZ

ISPUNJAVANJE CILJANEISPUNJAVANJE CILJACILJ NIJE ODREĐEN (cno)NIJE PRIMJENJIVO (np)PODACI NISU DOSTUPNIPODACI DOSTUPNI, ALI IH KOMISIJA NIJE UZELA U OBZIR

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

Ukupan de�citStrukturni naporPrilagođeni strukturni naporPristup odozdo prema gore

EDP pokrenut 30. studenoga 2009. g.

EDP ukinut20. lipnja 2014. g.

98Prilozi

Prilo

g V

I.

MA

LTA

LEG

END

A:

ISPU

NJA

VAN

JE C

ILJA

NEI

SPU

NJA

VAN

JE C

ILJA

CILJ

NIJ

E O

DRE

ĐEN

(cno

)N

IJE

PRIM

JEN

JIVO

(np)

POD

ACI

NIS

U D

OST

UPN

IPO

DA

CI D

OST

UPN

I, A

LI IH

KO

MIS

IJA

NIJ

E U

ZELA

U O

BZIR

ROK

EDP-

a

PRO

DU

LJEN

JE R

OKA

ED

P-a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (9

.2.2

010.

)

cno →

%cn

o >

- 3,0

% →

- 4,

5%cn

o

cno →

- 4,

5%cn

o →

+ 0

,7%

cno →

- 4,

4%cn

o →

+ 0

,2%

>

- 3,0

% →

- 4,

3%>

0,75

% →

- 0,

3%

cno →

- 3,

8%cn

o →

+ 1

,8%

cno →

- 4,

2%cn

o →

- 1,

0%

> - 3

,0%

→ -

3,0%

> - 3

,0%

→ -

3,3%

> - 3

,0%

→ -

3,6%

> 0,

75%

→ +

1,2

%

cno →

- 3,

6%cn

o →

0,0

%

> - 3

,0%

→ -

3,0%

> - 3

,0%

→ -

3,3%

> 0,

75%

→ +

1,2

%

cno →

- 3,

6%cn

o →

> - 3

,0%

→ -

3,0%

> - 3

,0%

→ +

3,5

%>

0,75

% →

+ 1

,0%

>

0,75

% →

+ 0

,7%

> - 3

,0%

→ -

2,7%

> - 3

,0%

→ -

2,6%

> - 3

,0%

→ -

2,9%

> 0,

75%

→ +

1,0

%

> - 3

,0%

→ -

2,7%

> - 3

,0%

→ -

2,6%

> - 3

,0%

→ -

2,9%

> 0,

75%

→ +

1,1

%

+ 3,

0% →

- 2,

7%- 2

,7%

→ -

2,5%

+ 0,

7% →

0,0

%>

- 3,0

% →

- 2,

6% +

0,7

% →

+ 1

,4%

+ 3,

4% →

- 2,

6%- 2

,7%

→ -

2,1%

ukup

no 1

,4%

→ +

1,3

%>

- 3,0

% →

- 1,

8%>

- 3,0

% →

- 1,

5%

- 3,4

% →

- 3,

4%- 2

,7%

→ -

3,4%

+ 0,

7% →

+ 0

,3%

+

0,7%

→ +

0,5

%

+ 0,

7% →

+ 0

,1%

+

0,7%

→ +

0,3

4%

- 3,4

% →

- 3,

4%- 2

,7%

→ -

3,4%

+ 0,

7% →

+ 0

,3%

+

0,7%

→ -

0,1%

+

0,7%

→ +

0,1

%

+ 0,

7% →

+ 0

,2%

+ 3,

4% →

- 2,

8%- 2

,7%

→ -

2,5%

> - 3

,0%

→ -

2,5%

+ 0,

7% →

+ 1

,2%

+

0,7%

→ +

0,1

%

ukup

no 1

,4%

→ +

1,6

%

ukup

no 1

,15%

→ -

0,1%

Prog

ram

stab

ilnos

ti 20

10. (

7.4.

2010

.)Ro

k ED

P-a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (0

6.1.

2011

.)Ro

k ED

P-a

Prog

ram

stab

ilnos

ti 20

11. (

7.6.

2011

.)Ro

k ED

P-a

Pror

ačun

sko

stan

je 2

011.

 g.

(11.

1.20

12.)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

stab

ilnos

ti 20

12. (

30.5

.201

2.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (1

4.11

.201

2.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (1

5.11

.201

3.)

Rok

EDP-

a

Nac

rt p

rora

čuns

kog

plan

a 20

14.

(19.

11.2

013.

)Ro

k ED

P-a

Prog

ram

stab

ilnos

ti 20

14. (

2.6.

2014

.)Ro

k ED

P-a

Nac

rt p

rora

čuns

kog

plan

a 20

15.

(28.

11.2

014.

) Ro

k ED

P-a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (1

3.5.

2015

.) Ro

k ED

P-a

S:\P

UB

\4 R

EPO

RTS

\3_R

ep

ort

s a

nd

Op

inio

ns

no

t p

ub

lish

ed

\RS\

SR-1

0-20

16 E

DP\

4_PA

O\A

nn

exV

I_FR

.xls

xAn

ne

x V

I M

T

Proc

jena

2009

.20

10.

2011

.20

12.

2013

.20

14.

2015

.20

16.

2017

.U

kupn

a pr

ocje

na

Neo

čeki

vani

nep

ovol

jni g

ospo

dars

ki

doga

đaji

sa z

nača

jnim

nep

ovol

jnim

po

slje

dica

ma

za d

ržav

ne �

nanc

ije.

EDP

pokr

enut

6. s

rpnj

a 20

09. g

.

EDP

ukin

ut27

. pro

sinc

a 20

12. g

.

EDP

pokr

enut

18. l

ipnj

a 20

13. g

.

EDP

ukin

ut19

. lip

nja

2015

. g.

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

99Prilozi

MA

LTA

LEG

END

A:

ISPU

NJA

VAN

JE C

ILJA

NEI

SPU

NJA

VAN

JE C

ILJA

CILJ

NIJ

E O

DRE

ĐEN

(cno

)N

IJE

PRIM

JEN

JIVO

(np)

POD

ACI

NIS

U D

OST

UPN

IPO

DA

CI D

OST

UPN

I, A

LI IH

KO

MIS

IJA

NIJ

E U

ZELA

U O

BZIR

ROK

EDP-

a

PRO

DU

LJEN

JE R

OKA

ED

P-a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (9

.2.2

010.

)

cno →

%cn

o >

- 3,0

% →

- 4,

5%cn

o

cno →

- 4,

5%cn

o →

+ 0

,7%

cno →

- 4,

4%cn

o →

+ 0

,2%

>

- 3,0

% →

- 4,

3%>

0,75

% →

- 0,

3%

cno →

- 3,

8%cn

o →

+ 1

,8%

cno →

- 4,

2%cn

o →

- 1,

0%

> - 3

,0%

→ -

3,0%

> - 3

,0%

→ -

3,3%

> - 3

,0%

→ -

3,6%

> 0,

75%

→ +

1,2

%

cno →

- 3,

6%cn

o →

0,0

%

> - 3

,0%

→ -

3,0%

> - 3

,0%

→ -

3,3%

> 0,

75%

→ +

1,2

%

cno →

- 3,

6%cn

o →

> - 3

,0%

→ -

3,0%

> - 3

,0%

→ +

3,5

%>

0,75

% →

+ 1

,0%

>

0,75

% →

+ 0

,7%

> - 3

,0%

→ -

2,7%

> - 3

,0%

→ -

2,6%

> - 3

,0%

→ -

2,9%

> 0,

75%

→ +

1,0

%

> - 3

,0%

→ -

2,7%

> - 3

,0%

→ -

2,6%

> - 3

,0%

→ -

2,9%

> 0,

75%

→ +

1,1

%

+ 3,

0% →

- 2,

7%- 2

,7%

→ -

2,5%

+ 0,

7% →

0,0

%>

- 3,0

% →

- 2,

6% +

0,7

% →

+ 1

,4%

+ 3,

4% →

- 2,

6%- 2

,7%

→ -

2,1%

ukup

no 1

,4%

→ +

1,3

%>

- 3,0

% →

- 1,

8%>

- 3,0

% →

- 1,

5%

- 3,4

% →

- 3,

4%- 2

,7%

→ -

3,4%

+ 0,

7% →

+ 0

,3%

+

0,7%

→ +

0,5

%

+ 0,

7% →

+ 0

,1%

+

0,7%

→ +

0,3

4%

- 3,4

% →

- 3,

4%- 2

,7%

→ -

3,4%

+ 0,

7% →

+ 0

,3%

+

0,7%

→ -

0,1%

+

0,7%

→ +

0,1

%

+ 0,

7% →

+ 0

,2%

+ 3,

4% →

- 2,

8%- 2

,7%

→ -

2,5%

> - 3

,0%

→ -

2,5%

+ 0,

7% →

+ 1

,2%

+

0,7%

→ +

0,1

%

ukup

no 1

,4%

→ +

1,6

%

ukup

no 1

,15%

→ -

0,1%

Prog

ram

stab

ilnos

ti 20

10. (

7.4.

2010

.)Ro

k ED

P-a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (0

6.1.

2011

.)Ro

k ED

P-a

Prog

ram

stab

ilnos

ti 20

11. (

7.6.

2011

.)Ro

k ED

P-a

Pror

ačun

sko

stan

je 2

011.

 g.

(11.

1.20

12.)

Rok

EDP-

a

Prog

ram

stab

ilnos

ti 20

12. (

30.5

.201

2.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (1

4.11

.201

2.)

Rok

EDP-

a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (1

5.11

.201

3.)

Rok

EDP-

a

Nac

rt p

rora

čuns

kog

plan

a 20

14.

(19.

11.2

013.

)Ro

k ED

P-a

Prog

ram

stab

ilnos

ti 20

14. (

2.6.

2014

.)Ro

k ED

P-a

Nac

rt p

rora

čuns

kog

plan

a 20

15.

(28.

11.2

014.

) Ro

k ED

P-a

Proc

jena

dje

lotv

orno

sti p

oduz

etih

radn

ji (1

3.5.

2015

.) Ro

k ED

P-a

S:\P

UB

\4 R

EPO

RTS

\3_R

ep

ort

s a

nd

Op

inio

ns

no

t p

ub

lish

ed

\RS\

SR-1

0-20

16 E

DP\

4_PA

O\A

nn

exV

I_FR

.xls

xAn

ne

x V

I M

T

Proc

jena

2009

.20

10.

2011

.20

12.

2013

.20

14.

2015

.20

16.

2017

.U

kupn

a pr

ocje

na

Neo

čeki

vani

nep

ovol

jni g

ospo

dars

ki

doga

đaji

sa z

nača

jnim

nep

ovol

jnim

po

slje

dica

ma

za d

ržav

ne �

nanc

ije.

EDP

pokr

enut

6. s

rpnj

a 20

09. g

.

EDP

ukin

ut27

. pro

sinc

a 20

12. g

.

EDP

pokr

enut

18. l

ipnj

a 20

13. g

.

EDP

ukin

ut19

. lip

nja

2015

. g.

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

Uku

pan

de�c

itSt

rukt

urni

nap

orPr

ilago

đeni

str

uktu

rni n

apor

Pris

tup

odoz

do p

rem

a go

re

100Prilozi

Prilo

g V

II. Razlike između preporuka Komisije i Vijeća

Preporuka Komisije Preporuke Vijeća

Cipar6.7.2010.

Ciparske vlasti trebale bi se pobrinuti da u razdoblju od 2010. do 2012. godine ostvare prosječni godišnji fiskalni napor od barem 1,75 % BDP-a.

Ciparske vlasti trebale bi se pobrinuti da u razdoblju od 2011. do 2012. ostvare prosječni godišnji fiskalni napor od barem 1,50 % BDP-a.

Češka30.11.2009.

Vijeće poziva češke vlasti da nastave s potrebnim reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava, reformama usmjerenima na povećanje ponude radne snage i razine vještina te reformama kojima se povećava opseg i djelotvornost javnog istraživanja i razvoja.

Vijeće poziva češke vlasti da nastave s potrebnim reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Francuska6.4.2009.

Francuske vlasti trebale bi biti spremne uložiti potrebne godiš-nje napore koji premašuju napore predviđene za naredne godine razdoblja za ispravak kako bi se zajamčilo poštovanje godišnjih ciljeva i smanjenje deficita ispod referentne vrijednosti do 2012., čak i ako se pojave negativni rizici u vezi s ostvarenjem proračunskih ciljeva.

Francuske vlasti trebale bi uložiti potrebne napore za sma-njenje deficita ispod referentne vrijednosti za 2012.

Francuska30.11.2009.

Francuske vlasti trebale bi zajamčiti prosječnu godišnju strukturnu prilagodbu proračuna od 1,25 % BDP-a u razdoblju od 2010. do 2013.

Francuske vlasti trebale bi zajamčiti prosječni godišnji fiskal-ni napor veći od 1 % BDP-a u razdoblju od 2010. do 2013.

Francuska bi trebala unaprijediti opći okvir tržišnog natjecanja, s osobitim naglaskom na mrežnim sektorima, nastaviti s refor-mom mirovinskog sustava, modernizirati zaštitu zaposlenosti i unaprijediti cjeloživotno učenje radi poboljšanja mogućeg rasta BDP-a.

Francuska bi trebala nastaviti s planiranom reformom mirovinskog sustava koja bi mogla pridonijeti dugotrajnog fiskalnoj stabilnosti.

Francuska18.6.2013.

Francuske vlasti trebale bi barem svakih šest mjeseci izvješći-vati o postignutom napretku u području provedbe tih prepo-ruka, kao i u okviru posebnog poglavlja programa stabilnosti, sve dok se ne postigne potpuno smanjenje prekomjernog deficita.

Ništa.

Njemačka30.11.2009.

Vijeće poziva njemačke vlasti da provedu reforme radi poticanja mogućeg rasta BDP-a. To uključuje (…) reforme za poboljšanje okvira tržišnog natjecanja u pogledu usluga i promicanje inte-gracije niskokvalificiranih i nezaposlenih osoba na tržište rada s pomoću pristupa fleksigurnosti, koji kombinira bolji pristup kvalifikacijama s poboljšanim poticajima za rad.

Vijeće poziva njemačke vlasti da provedu reforme radi poticanja mogućeg rasta BDP-a.

Italija30.11.2009.

Talijanske vlasti trebale bi zajamčiti prosječni godišnji fiskalni napor od 0,5 postotnih bodova BDP-a u razdoblju od 2010. do 2012.

Talijanske vlasti trebale bi zajamčiti prosječni godišnji fiskalni napor od barem 0,5 postotnih bodova BDP-a u razdoblju od 2010. do 2012.

Talijanske vlasti također se pozivaju da ulože više napora u osnaživanje tržišnog natjecanja na tržištima proizvoda i usluga, pojednostave zakonske akte, smanje administrativ-no opterećenje na svim razinama vlasti i – u okviru pristupa fleksigurnosti i u cilju smanjenja razlika među regijama – unaprijede funkcioniranje tržišta rada te djelotvornost, ishode i standarde obrazovnog sustava.

Ništa.

Izvor: Europski revizorski sud.

101Prilozi Pr

ilog 

VIII

. Provedba planiranih strukturnih reformi

2011. 2012. 2013.

FRANCUSKA

PPZ1 djelomično provedene određen napredak određen napredak/ograničen napredak/određen napredak

PPZ2 djelomično provedene određen napredak određen napredak/određen napredak/određen napredak

PPZ3 djelomično provedene određen napredak određen napredak/određen napredak/određen napredak

PPZ4 djelomično provedene značajan napredak ograničen napredak/ograničen napredak/određen napredak

PPZ5 djelomično provedene ograničen napredak bez napretka/bez napretka/određen napredak

ITALIJAPPZ1 djelomično provedene određen napredak ograničen napredak

PPZ2 djelomično provedene u cijelosti provedene ograničen napredak

PPZ3 djelomično provedene određen napredak određen napredak

PPZ4 djelomično provedene određen napredak ograničen napredak

PPZ5 djelomično provedene ograničen napredak ograničen napredak

PPZ6 djelomično provedene određen napredak ograničen napredak

MALTAPPZ1 djelomično provedene nisu provedene određen napredak

PPZ2 nisu provedene bez napretka ograničen napredak

PPZ3 djelomično provedene određen napredak određen napredak

PPZ4 nisu provedene bez napretka ograničen napredak

PPZ5 djelomično provedene ograničen napredak određen napredak

PPZ6 određen napredak

NJEMAČKAPPZ1 djelomično provedene

PPZ2 djelomično provedene

PPZ3 djelomično provedene

PPZ4 djelomično provedene

102Prilozi

Prilo

g V

III.

2011. 2012. 2013.

CIPARPPZ1 djelomično provedene djelomično provedene

PPZ2 djelomično provedene djelomično provedene

PPZ3 djelomično provedene djelomično provedene

PPZ4 djelomično provedene djelomično provedene

PPZ5 djelomično provedene djelomično provedene

PPZ6 djelomično provedene djelomično provedene

PPZ7 djelomično provedene djelomično provedene

ČEŠKAPPZ1 sve provedene/nisu u cijelosti provedene određen napredak određen napredak

PPZ2 djelomično provedene bez napretka ograničen napredak

PPZ3 djelomično provedene ograničen napredak bez napretka

PPZ4 djelomično provedene određen napredak ograničen napredak

PPZ5 djelomično provedene određen napredak ograničen napredak

PPZ6 djelomično provedene ograničen napredak ograničen napredak

PPZ7 ograničen napredak

Izvor: Sud, na temelju Komisijinih procjena programa stabilnosti/nacionalnih programa reformi.

103Odgovori Komisije

Sažetak

VUspostavljeni su detaljni postupci i smjernice u pogledu ocjenjivanja kvalitete podataka te analize i ocjene uskla-đenosti u skladu s fiskalnim pravilima. Komisija bi željela istaknuti da je izvješćivanje o podacima o postupku u slučaju prekomjernog deficita (EDP) znatno razrađeno od 2005. Upitnicima o postupku u slučaju prekomjernog deficita s mnoštvom detaljnih dodatnih podataka i informacija nadopunjuje se obvezno izvješćivanje država članica o postupku u slučaju prekomjernog deficita i podupire se Komisijino ocjenjivanje kvalitete podataka.

Komisija se ne slaže sa zaključcima o neprimjerenim povratnim informacijama i lošem vođenju evidencije jer su ključne informacije primjereno ocijenjene, a evidentiranje se posljednjih godina znatno poboljšalo.

Preporuke i odluke Vijeća o provedbi Pakta o stabilnosti i rastu priprema Gospodarski i financijski odbor (GFO). Komisija sustavno izvješćuje GFO o provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, posebno o postupku u slučaju prekomjer-nog deficita. Osim izvješća Komisije GFO-u, pravni tekstovi i popratni radni dokumenti službi, koji su javno dostupni, sadržavaju opsežne dodatne informacije i objašnjenja o odlukama povezanima s postupkom u slučaju prekomjer-nog deficita. Članovi GFO-a uključuju predstavnike iz svih država članica, Europske komisije i Europske središnje banke. Na svim sastancima GFO-a vodi se zapisnik o radu Odbora kako bi mogao poslužiti kao referentni dokument za sadašnjost i budućnost. U zapisniku se sažima razmjena stajališta među članovima i unesene su donesene odluke. Tajništvo nakon svakog sastanka sastavlja nacrt zapisnika i dostavlja ga članovima da daju svoje primjedbe. Zapi-snici se prihvaćaju na sljedećem sastanku GFO-a. Članovi mogu tijekom sastanaka voditi bilješke za vlastite potrebe iako je zabranjeno neovlašteno otkrivanje informacija koje nisu javne.

Nakon što je GFO potvrdio nacrt dokumenata Vijeća o provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, Tajništvo GFO-a pro-sljeđuje nacrt tih dokumenata Tajništvu Vijeća. Preporuke i odluke Vijeća donosi Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin). Na sastancima Ecofina sudjeluje odgovarajući član Europske komisije. Zapisnici se vode i na svim sastancima Ecofina.

VIKomisija smatra da je transparentnost nedavno znatno pojačana. Međutim, ona se ne slaže da su informacije opće-nito bile nedostupne.

Naprotiv, Komisija je potpuno opredijeljena za transparentnost. U području statistike Komisija objavljuje meto-dološke savjete i smjernice ako se time ne krši statistička povjerljivost utvrđena u Uredbi Vijeća (EZ) br. 479/2009. S Europskim sustavom računa pristup Komisije jasno je utemeljen na pravilima, a Komisija ne odstupa od utvrđenih postupaka. Međutim, Komisija umjesto čisto mehaničkog pristupa mora primijeniti zdravu prosudbu u skladu s pra-vilima jer se jedino na taj način može ispravno uzeti u obzir različitost država članica i predmetnih pitanja.

Posljednjih godina fiskalni okvir EU-a nekoliko je puta izmijenjen u cilju uvođenja komplementarnih pravila, jačanja mehanizama usklađivanja i povećanja nacionalnog vlasništva.

Odgovori Komisije 104

Uvedene izmjene zakona morale su se tehnički provesti. U tu svrhu trebalo je prilagoditi metodologije i klasifikacije koje se upotrebljavaju za ocjenjivanje usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu (PSR). Taj se postupak odvijao kroz opsežne razgovore u okviru Gospodarskog i financijskog odbora (GFO) i drugih nadležnih službi Vijeća. Rasprave su olakšane nizom obrazloženja. U duhu transparentnosti, a zbog sve veće složenosti nadzornog okvira, bila su potrebna dodatna objašnjenja.

Stoga su svi pristupi provedbi revidiranog okvira sažeti u Priručniku za Pakt o stabilnosti i rastu koji je javno dostu-pan na internetskim stranicama Komisije. Priručnik će se sada svake godine ažurirati u skladu s obvezama iz Komuni-kacije Komisije od 21. listopada 2015. o dovršetku ekonomske i monetarne unije.

U cilju daljnjeg povećanja transparentnosti Komisija se složila da će od proljeća 2014. državama članicama dostav-ljati sve potrebne informacije za ponavljanje izračuna povezanih s procjenom usklađenosti s preventivnom i korek-tivnom stranom, uključujući detaljne radne tablice u Excelu s izračunima korak po korak. Kada je riječ o diskrecijskim mjerama, Komisija je objavila niz agregiranih podataka o učinku diskrecijskih mjera i razini jednokratnih mjera od proljeća 2014. te je, u skladu sa Zaključcima Vijeća Ecofina od lipnja 2014., ostvarila daljnji napredak podijelivši s državama članicama prinos ključnih pojedinačnih poreznih mjera koje su od proljeća 2015. ugrađene u pristup odozdo prema gore za države u postupku prekomjernog deficita.

Nadalje, Komisija je detaljne informacije o glavnim mjerama objavila u radnim dokumentima službi Komisije koji su priloženi novim preporukama o postupku u slučaju prekomjernog deficita, uključujući prognoze ključnih varijabli za izračun fiskalnog napora u skladu s temeljnim scenarijem (npr. referentna točka s kojom će se uspoređivati buduće prognoze u cilju izračuna pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore).

VIIU pogledu provedbe strukturnih reformi Komisija bi željela objasniti da iako odgovarajuće strukturne reforme mogu imati ključnu ulogu u uklanjanju prekomjernih deficita, njihova provedba nije pravno relevantna komponenta u obustavi postupka u slučaju prekomjernog deficita.

U pogledu izvršenja, zakonodavstvo kojim je uređen postupak u slučaju prekomjernog deficita usmjereno je na fiskalne ishode te stoga primjenjivo zakonodavstvo ne sadržava posebne odredbe za izvršenje provedbe struk-turnih reformi. Važno je ponoviti da je ocjenjivanje djelotvornih mjera u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita usmjereno na uvođenje potrebnih proračunskih prilagodbi i da na njega ne utječe evaluacija strukturnih reformi. Provedba strukturnih reformi, među ostalim onih koje se poduzimaju u okviru programa gospodarskog par-tnerstva (PGP), nadzire se u kontekstu europskog semestra, uključujući u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža. Međutim, u članku 9. Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. nisu predviđeni posebni koraci u slučajevima kada se provedbom strukturnih reformi ne ostvari ono što se preporučuje u analizi PGP-a. U državama koje podliježu posebnom praćenju zbog postojanja prekomjernih neravnoteža pro-vedba reformi nadzire se u okviru postupka zbog prekomjernih neravnoteža.

Stoga, kada procjenjuje treba li za neku državu članicu pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita, Komi-sija pomno analizira sva relevantna srednjoročna kretanja u pogledu ekonomskih i proračunskih stanja te stanja duga. Ti „relevantni čimbenici” uključuju provedbu strukturnih reformi u okviru europskog semestra, primjerice u okviru postupka zbog prekomjernih neravnoteža. Komisija smatra da je izostanak provedbe strukturnih reformi otežavajući relevantni čimbenik.

Odgovori Komisije 105

Komisija se ne slaže da se postupkom u slučaju prekomjernog deficita pretjerano naglašava dimenzija deficita na štetu duga, posebno budući da je od reforme zakonodavstva iz 2011., koja je poznata pod nazivom „paket od šest mjera”, povreda praga razine duga od 60 % BDP-a povećana do razine pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. Komisija je 2013. u pogledu Malte pokrenula postupak u slučaju prekomjernog deficita utemeljen na dugu (i na deficitu) i ona je uspješno izašla iz postupka 2015. Istovremeno je pojam umanjivanja duga zadovoljavajućom dinamikom primijenjen s pomoću referentne vrijednosti za smanjenje duga i sada se ocjenjuje kao dio Komisijina redovitog praćenja fiskalnih položaja država članica.

VIIIKomisija se obvezala jednako postupati prema državama članicama. Ako u tom pogledu budu utvrđeni nedostaci, Komisija je poduzela mjere za osiguranje dosljedne primjene pravila i nastavit će to činiti.

Komisija je od 2005. znatno povećala transparentnost. U području podataka o EDP-u i metodoloških pitanja Komisija objavljuje sva izvješća s misija, bilateralne savjete pružene državama članicama i druge relevantne informacije.

Iako potvrđuje da do prije nekoliko godina postupak fiskalnog nadzora nije bio dovoljno transparentan, Komisija ističe da su ti nedostaci odlučno uklonjeni posljednjih godina s pomoću prethodno spomenutih mjera (vidjeti odgovor Komisije na odlomak VI.), uključujući pružanjem detaljnijih informacija i prethodnom kodifikacijom ključnih pojmova i metodologija.

IX točka (a)Komisija prihvaća slične (iako ne potpuno iste) preporuke navedene u odjeljku izvješća o „Zaključcima i preporu-kama” (1. do 4. preporuka).

IX točka (a) podtočka i.Komisija smatra da su postojeći postupci ocjenjivanja kvalitete primjereni. I dalje će nastojati bolje evidentirati svoj rad.

IX točka (a) podtočka ii.Komisija smatra da se sustavi kontrole ocjenjuju tijekom posjeta u svrhu dijaloga i u posebnim upitnicima.

IX točka (a) podtočka iii.Komisija smatra da su provjere na licu mjesta djelotvorne (primjerene svrsi) i željela bi podsjetiti da se opsežne pro-vjere provode i interno. Ova preporuka ne bi bila neutralna u pogledu resursa.

IX točka (b) podtočka i.Komisija prihvaća ovu preporuku samo djelomično. Transparentnost je već poboljšana zbog znatnih i djelotvornih postignuća koja su ostvarena posljednjih godina u pogledu kodificiranja pojmova i metodologija koji se upotreblja-vaju u okviru ocjenjivanja usklađenosti s postupkom u slučaju prekomjernog deficita i stavljanja na raspolaganje državama članicama svih izračuna na kojima se temelje ocjene. Postupak neovisne provjere pojačat će se nedavno uspostavljenim Europskim fiskalnim odborom kao funkcionalno neovisnim tijelom koje se sastoji od pet stručnjaka čija je zadaća ocjenjivanje horizontalne usklađenosti odluka i provedba proračunskog nadzora.

Odgovori Komisije 106

IX točka (b) podtočka ii.Komisija prihvaća preporuku. U odnosu na odgovor Komisije na odlomak VII., od reforme zakonodavstva iz 2011. poznate pod nazivom „paket od šest mjera” ostvarena je znatno veća operativna usmjerenost na razine dugova. Povreda praga razine duga od 60 % povećana je do razine pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. Komisija je 2013. u pogledu Malte pokrenula postupak u slučaju prekomjernog deficita utemeljen na dugu (i na deficitu) i ona je uspješno izašla iz postupka 2015. Istovremeno je pojam umanjivanja duga zadovoljavajućom dinamikom primijenjen s pomoću referentne vrijednosti za smanjenje duga i sada se ocjenjuje kao dio Komisijina redovitog praćenja fiskalnih položaja država članica.

IX točka (b) podtočka iii.Komisija djelomično prihvaća preporuku. U skladu s odgovorom na odlomak VII., provedba strukturnih reformi, među ostalim onih koje se poduzimaju u okviru programa gospodarskog partnerstva (PGP), nadzire se u kontek-stu europskog semestra, uključujući u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža. Međutim, u članku 9. Uredbe (EU) br. 473/2013 od 21. svibnja 2013. nisu predviđeni posebni koraci u slučajevima kada se provedbom strukturnih reformi ne ostvari ono što se preporučuje u analizi PGP-a. U državama koje podliježu posebnom praće-nju zbog postojanja prekomjernih neravnoteža provedba reformi nadzire se u okviru postupka zbog prekomjernih neravnoteža. Komisija smatra da već djeluje u skladu sa svim ovlastima koje su joj dodijeljene u zakonodavstvu.

IX točka (b) podtočka iv.Komisija djelomično prihvaća preporuku u pogledu svoje obveze koja se odnosi na izvješćivanje država članica jer bi se uporaba postupka zbog povrede trebala ocjenjivati u odnosu na zahtjeve iz postupka u slučaju prekomjernog deficita.

IX točka (b) podtočka v.Komisija ne prihvaća preporuku jer se na pojačanje postupka u slučaju prekomjernog deficita i na određivanje sank-cija primjenjuju jasna zakonska pravila i postupci koje Komisija mora slijediti. Komisija će i dalje preporučivati Vijeću da odredi sankcije kada je to primjereno u skladu sa zakonodavstvom.

Uvod

10Opis Eurostatovih ocjena zapravo je složeniji. Eurostatove ocjene uključuju i druge alate/korake, kao što su provjere unutarnje usklađenosti/vjerodostojnosti (u okviru podataka EDP-a i između podataka EDP-a i GFS-a), provjere tro-mjesečnih podataka itd.

16Vijeće određuje godišnje fiskalne ciljeve za višegodišnje postupke u slučaju prekomjernog deficita, a Komisija može dati preporuke u tom pogledu. U pogledu strukturnih fiskalnih mjera, paket od šest mjera i paket od dvije mjere uključuju posebne zahtjeve o srednjoročnom fiskalnom planiranju. U Direktivi o proračunskim okvirima (koja je dio paketa od šest mjera) posebno su propisani (u poglavlju V.) zahtjevi u pogledu srednjoročnih proračunskih okvira, uključujući postupke za utvrđivanje višegodišnjih ciljeva za fiskalne agregate, srednjoročna predviđanja politika i ocjena dugoročnih učinaka uz osiguravanje usklađenosti između godišnjih proračuna i višegodišnjih podataka. U paketu od dvije mjere traži se i predstavljanje nacionalnih srednjoročnih fiskalnih planova utemeljenih na neovi-snim prognozama.

Odgovori Komisije 107

20Komisija napominje da države članice imaju obvezu izvješćivati i o planiranim i/ili donesenim mjerama i o promje-nama njihove fiskalne i gospodarske situacije.

Primjedbe

Odgovor na naslov iznad odlomka 32.Okvir je posljednjih godina nekoliko puta izmijenjen u cilju poboljšanja kvalitete podataka o EDP-u uvođenjem komplementarnih pravila, jačanjem mehanizama usklađivanja i povećanjem nacionalnog vlasništva. Sustav prora-čunskog nadzora u EU-u stoga je postao složeniji. Složenost je djelomično rezultat želje za boljim prikazom gospo-darske stvarnosti.

Uvedene izmjene zakona morale su se tehnički provesti. U tu svrhu trebalo je prilagoditi metodologije i klasifikacije koje se upotrebljavaju za ocjenjivanje usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu (PSR). Taj se postupak odvijao kroz opsežne razgovore u okviru Gospodarskog i financijskog odbora (GFO) i drugih nadležnih službi Vijeća. Rasprave su olakšane nizom obrazloženja. U duhu transparentnosti, a zbog sve veće složenosti nadzornog okvira, bila su potrebna dodatna objašnjenja.

Stoga su svi pristupi provedbi revidiranog okvira sažeti u Priručniku za Pakt o stabilnosti i rastu koji je javno dostu-pan na internetskim stranicama Komisije. Priručnik će se sada svake godine ažurirati u skladu s obvezama iz Komuni-kacije Komisije od 21. listopada 2015. o dovršetku ekonomske i monetarne unije.

U cilju daljnjeg povećanja transparentnosti Komisija se složila da će od proljeća 2014. državama članicama dostav-ljati sve potrebne informacije za ponavljanje izračuna povezanih s procjenom usklađenosti s preventivnom i korek-tivnom stranom, uključujući detaljne radne tablice u Excelu s izračunima korak po korak. Kada je riječ o diskrecijskim mjerama, Komisija je objavila niz agregiranih podataka o učinku diskrecijskih mjera i razini jednokratnih mjera od proljeća 2014. te je, u skladu sa Zaključcima Vijeća Ecofina od lipnja 2014., ostvarila daljnji napredak podijelivši s državama članicama prinos ključnih pojedinačnih poreznih mjera koje su od proljeća 2015. ugrađene u pristup odozdo prema gore za postupak u slučaju prekomjernog deficita.

Nadalje, Komisija je detaljne informacije o glavnim mjerama objavila u radnim dokumentima službi Komisije koji su priloženi novim preporukama o postupku u slučaju prekomjernog deficita, uključujući prognoze ključnih varijabli za izračun fiskalnog napora u skladu s temeljnim scenarijem (npr. referentna točka s kojom će se uspoređivati buduće prognoze u cilju izračuna pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore).

Odgovori Komisije 108

35Komisija bi željela istaknuti da su svi relevantni dokumenti, uključujući Kodeks ponašanja i Priručnik o Paktu o sta-bilnosti i rastu i Kodeks ponašanja te drugi relevantni dokumenti s obrazloženjima funkcioniranja Pakta o stabilnosti i rastu dostupni na internetskim stranicama Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/legal_texts/index_en.htm.

41Komisija ističe da je postupak već potpuno transparentan u pogledu svih uključenih država članica. Službe Komisije daju potrebne podatke o pretpostavkama za prognoze.

42Iako je dokumentacija nesumnjivo složena, posebno pretpostavke službi za određene zemlje (koje treba razlikovati od prethodno navedenih uobičajenih vanjskih pretpostavki), ona se posljednjih godina znatno poboljšala i u skladu je s dobrom praksom.

45Komisija ističe da su pretpostavke na kojima se temelje prognoze opisane u pisanom očitovanju koje se priprema na početku svakog kruga prognoziranja. Pretpostavke se potom ažuriraju prije svakog sljedećeg pohranjivanja pro-gnoza i objavljuju se u svakoj prognozi. Službenici zaduženi za pojedine zemlje, stručnjaci iz horizontalnih odjela i glavne uprave sastali su se na nekoliko sastanaka tijekom priprema redovitih predviđanja Komisije. Razgovor o pretpostavkama na kojima se temelje prognoze ključni je dio tih sastanaka.

48Eurostat smatra da se ocjenjivanje kvalitete obavlja dosljedno. Unutarnje provjere temelje se na ESA 2010. i Priruč-niku o državnom deficitu i dugu.

Nadalje, usklađenost Eurostatovih procjena osigurava se izričitim i vrlo centraliziranim unutarnjim postupcima. To uključuje postupke za analizu metodoloških pitanja i odlučivanje o njima, uključujući unutarnje metodološke sastanke, službene savjete ili nalaze iz posjeta u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Okvir 2. prva alinejaKomisija svoje ocjene uvijek i sustavno temelji na dokazima. Oni mogu biti u različitim oblicima, primjerice potpuna dokumentacija o određenom pitanju koju su dostavile države članice, razgovori tijekom posjeta u svrhu dijaloga i dodatna objašnjenja u okviru redovitih i neprekinutih razmjena s državama članicama. Nadalje, glavna pitanja evi-dentirana su u inventaru EDP-a. Pitanja klasifikacije pojašnjena su u sveobuhvatnom postupku ocjenjivanja.

Okvir 2. četvrta alinejaEurostat ne obavlja sustavnu ili detaljnu analizu tablica za premošćivanje za potrebe postupka u slučaju prekomjer-nog deficita. U tablicama za premošćivanje detaljno su opisane sve transakcije statistike državnih financija (GFS) prijavljene u programu prijenosa ESA-e i u načelu nisu relevantne za podatke EDP-a. Ako je to važno, Eurostat može pogledati tablicu za premošćivanje radi pojašnjenja.

Odgovori Komisije 109

49Komisija prima obvezne podatke koje smatra nužnima za potrebe svoje ocjene kvalitete. Podaci u tablicama EDP-a iz tehničkih razloga možda neće biti potpuni, što se obično opravdava izvorima podataka i sustavom prikupljanja u određenoj zemlji, koji je opisan u inventaru EDP-a. Na primjer, u proljeće se podaci o godini izvješćivanja n-1 po prvi puta dostavljaju, ali tada možda neće biti dostupni svi izvori podataka, zbog čega su nužne procjene.

50Komisija dosljedno primjenjuje pravila i smjernice u svim državama članicama. Komisija ističe da je razgraničenje opće države ugrađeno u pravni okvir. ESA, uz potporu MGDD-a, navodi kriterije za klasifikaciju sektora, uključujući detaljno stablo odlučivanja (koji se dosljedno primjenjuju).

Nadalje, za potrebe provjere razgraničenja opće države Eurostat ima na raspolaganju registar državnih tijela, inventar EDP-a, upitnik o subjektima koji nisu državni, ali su pod kontrolom države (dostupan od 2011.) i dokumente o ponovnim klasifikacijama koji su zatraženi prije posjeta u svrhe postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Nadalje, pitanje razgraničenja opće države jedna je od glavnih tema u svakom posjetu u svrhe EDP-a i stoga je obu-hvaćeno nalazima misije.

Naposljetku, ta je evidencija ažurna jer sve države članice moraju svake godine dostavljati popis subjekata koji su pod kontrolom države, među ostalim i njihovu NACE klasifikaciju, obveze i, za subjekte s najvećim dugom, rezultate posljednjih tržišnih/netržišnih testova.

Primjedbe na Prilog III. navedene su u nastavku.

51Komisija osigurava da države članice primjenjuju ESA-u. U tu svrhu te kako bi se osiguralo usklađeno postupanje u svim slučajevima i svim državama članicama i uklonile moguće razlike u tumačenju, Eurostat je dostavljao smjer-nice s pomoću MGDD-a. Komisija bi željela pojasniti da Eurostat i njegov glavni direktor snose isključivu odgovor-nost za statističke odluke u skladu s Uredbom 223/2009.

U pogledu vremenskih razdoblja koja su se upotrebljavala za analizu i klasifikaciju javnih tijela, Komisija razlike sma-tra ne samo legitimnima već i nužnima jer su one odraz različitih pravnih, administrativnih ili poslovnih sustava.

Odgovori Komisije 110

Okvir 3. prva alinejaKada je riječ o potpunosti registara i analizi svakog pojedinog subjekta, Eurostat se iznimno složio da se u državama članicama koje imaju tisuće (ili desetke tisuća) manjih subjekata na razini lokalne vlasti test za određivanje tržišnih i netržišnih subjekata može provoditi na razini skupine. Za veće i složenije jedinice provodi se detaljna analiza na razini jedinice (a ne skupnoj osnovi). Eurostat se također složio s razboritim pristupom u drugoj državi članici. Taj je pristup najisplativiji u kontekstu ograničenih resursa u nacionalnim statističkim uredima (NSU-ovi) i u Eurostatu.

Eurostat ne može pojedinačno provjeriti svaku pojedinu jedinicu u državama članicama. Eurostat svake godine provjerava informacije navedene u upitniku o subjektima pod kontrolom države koji su razvrstani izvan opće države i sve druge dostupne materijale.

Nadalje, Eurostat se složio s ponovnim razvrstavanjem u revizijama referentnih vrijednosti pod uvjetom da to ne utječe podatke o deficitu i dugu ili da je taj učinak zanemariv.

Okvir 3. druga alinejaKomisija smatra da su se u uključenim primjerima poštovala pravila iz ESA95.

Kao prvi primjer u ovom odjeljku (primjenjuje se na sve primjere, samo radi učinkovitosti), u Prilogu III. navedeno je sljedeće:

„jedna država članica razvrstala je nadzornu jedinicu za financijska tržišta, koja je institucionalna jedinica, u sektor opće države. Jedinice te vrste ne bi trebalo razvrstavati u sektor opće države (nego u sektor financijskih društava kao pomoćne financijske institucije) prema ESA95. Ostale države članice pravilno su razvrstale te institucionalne jedinice izvan sektora opće države.”

Međutim, nadzorne jedinice za financijska tržišta mogu se razvrstati u sektor opće države. Nadalje, dovodi se u pita-nje metodološki pristup koji su dogovorili stručnjaci u državama članicama i Eurostat.

Okvir 3. treća alinejaEurostat preporučuje državama članicama da svake godine analiziraju i ponovno razvrstaju jedinice. To se trenu-tačno čini sa svim jedinicama čiji dug prekoračuje 0,01 % BDP-a, a sve države članice prelaze na raspored češćeg ponovnog razvrstavanja manjih jedinica.

Komisija svake godine prikuplja Upitnik o subjektima pod kontrolom države i analizira ga kako bi provjerila zadovo-ljavaju li sve jedinice test od 50 %.

Odgovori Komisije 111

53Komisija na temelju svoje analize rizika odabire države članice i teme za svoje posjete u svrhe dijaloga. Visokori-zične teme uvijek su bile uključene u dnevni red za posjet u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka (UDV) i standardni posjet u svrhu dijaloga (SDV) (podrijetlom iz procjene rizika ili iz drugih izvora). Osim općih visokori-zičnih pitanja koja su uvijek dio dnevnog reda misije, uključena su i posebna pitanja utemeljena na rizicima. Kada su UDV-ovi ugrađeni u SDV, rezultati su se upotrijebili za utvrđivanje rizičnih područja koja su potom bila predmet posjeta u svrhu dijaloga. Eurostat smatra da je tijekom posjeta razmatrao sva visokorizična pitanja (npr. za Italiju, rasprave o bilježenju bruto investicija u fikni kapital na temelju gotovine bile su rezultat procjene rizika iz 2012.).

Iako u prošlosti nije bilo opravdanja za promjene u obliku primjedbi, ta je praksa već promijenjena i primjedbe su sada obvezne.

Iako je postupak procjene rizika EDP-a dobro evidentiran tijekom cijelog godišnjeg postupka, posebne primjedbe o svakoj dimenziji postupka procjene rizika dostavljale su se dobrovoljno. Eurostat se slaže da su za promjene u razini rizika potrebna detaljnija obrazloženja i primjedbe u pisanom obliku.

54Eurostat smatra da je trajanje posjeta dovoljno za prikladno razmatranje pitanja kvalitete podataka. Ako je potrebno, Eurostat može produljiti posjete ili organizirati posjete radi praćenja. Komisija jednim kriterijem smatra „broj tema”, ali važni su i složenost problema i/ili mogući učinak na podatke EDP-a.

Komisija ističe da posjet u svrhe dijaloga nije zasebni instrument za ispitivanje pitanja kvalitete podataka. Posjetom u svrhe dijaloga nastoje se utvrditi rizici ili mogući problemi u pogledu kvalitete dostavljenih podataka (Uredba (EZ) br. 479/2009), dok se podaci ocjenjuju dva puta godišnje, u travnju i listopadu. Nakon svih posjeta u svrhe dijaloga slijede redovite aktivnosti ocjenjivanja koje ih nadopunjuju i obrnuto.

55Institucijski mehanizmi i sustavi nadzora i kontrole bili su dio programa UDV-a i SDV-a i u svim programima posjeta postoji odjeljak kojim su obuhvaćena ta pitanja. Nadalje, posebni upitnik o tim pitanjima proveden je 2012. Napo-sljetku, dodatne informacije o institucijskim mehanizmima prikupljaju se s pomoću „stručnih revizija” koje se izvrša-vaju nad NSU-ovima, inventarima EDP-a i memorandumima o razumijevanju koje su potpisale nacionalne institucije u pogledu postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Komisija se složila da će analizirati kako bi se to pitanje u budućnosti moglo dodatno evidentirati.

Odgovori Komisije 112

56Treba naglasiti da se ovo opažanje izračunava na temelju ekstremnih slučajeva, a ne na temelju prosjeka, što bi bilo primjerenije (Slika 6.). Ti „ekstremi” u većini su slučajeva opravdani: na primjer, u slučaju Njemačke, posjet Njemač-koj u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka u postupku EDP-a iz 2013. sastojao se od dvaju sastanaka Eurostata s nacionalnim tijelima. Nakon svakog sastanka izrađeni su nacrti privremenih nalaza i mjera, ali konačno zajedničko izvješće s glavnim zaključcima i preporukama izrađeno je nakon završetka cijelog dvodijelnog posjeta, odnosno nakon drugog sastanka. Isto se primjenjuje i na Češku: UDV je poslan 2012. nakon 14 tjedana, a objavljen je tek nakon 25 tjedana, zajedno s nalazima SDV-a.

Eurostat i države članice dogovaraju mjere tijekom i nakon posjeta u svrhe dijaloga i u tjednu nakon posjeta dostav-ljaju ih državama članicama (što znači da su vrlo točne). Države članice obvezuju se dogovorom s Eurostatom u pogledu sadržaja i roka. Ovisno o prirodi mjere i o tome ima li učinak na podatke o deficitu i dugu, prije svake obavijesti EDP-a utvrđuju se rokovi koji se pažljivo prate. Popis mjera koje se provode revidira se pri svakom posjetu. Provedba nekih mjera traje dulje zbog potrebnih institucijskih mehanizama u državi ili zbog potrebe za provedbom novih sustava za prikupljanje podataka. Nadalje, mjere su uključene u izvješća o posjetima, koja su javno dostupna na internetskim stranicama Eurostata.

Pri ocjenjivanju kvalitete uzimaju se u obzir mjere s učinkom na dostavljene podatke o deficitu i dugu. Neriješene mjere u pogledu pitanja koja imaju znatan učinak na deficit i dug mogu dovesti i do zadrški.

57 točka (b)Sa stručnjacima iz država članica redovito se, dva puta godišnje, razgovara o metodološkim pitanjima u okviru radne skupine za statistiku EDP-a.

Nadalje, Eurostat je posljednjih godina predsjedavao radnom skupinom o Priručniku o državnom deficitu i dugu (MGDD), koja se sastaje dva do tri puta godišnje radi dogovora o ažuriranoj verziji Priručnika.

58Eurostatova politika jest objaviti sve savjete koji se daju državama članicama. Međutim, ako država članica prigovori na objavu zbog povjerljivosti (na primjer jer sadržava podatke koji su poslovna tajna jer se smjernice često odnose na posebne slučajeve ili zato što operacija neće slijediti nakon smjernica), Eurostat to prihvaća.

Eurostat se slaže s ovim opažanjem i u tom kontekstu spreman je razgovarati s državama članicama o tome kako komunicirati o danom savjetu bez povrede povjerljivosti. On je već pokrenuo ovaj postupak uključivanjem informa-cija o savjetima navedenima u posljednjem izvješću Gospodarskom i financijskom odboru.

Odgovori Komisije 113

59Za provođenje fiskalnog nadzora od ključne je važnosti sposobnost pravilnog utvrđivanja „jednokratnih” mjera, kako je definirano u Paktu o stabilnosti i rastu. Nakon reforme Pakta o stabilnosti i rastu tijekom 2015. sastavljene su posebne smjernice koje su uključivale okvirni i otvoreni popis „jednokratnih” mjera i koje su objavljene u Izvješću o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji iz 2006. (vidjeti Izvješće o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji iz 2006.: „Definicija i utvrđivanje jednokratnih i privremenih mjera”, odjeljak II.4.2., dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication423_en.pdf). Komisija otada upotrebljava te smjer-nice kao referentnu točku za svoje aktivnosti nadzora. Smjernice iz 2006. nedavno su proširene uspostavom „vode-ćih načela” i ažuriranjem popisa „uobičajenih” primjera. Te poboljšane smjernice objavljene su u Izvješću o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji iz 2015.: „Jednokratne mjere – razvrstavanje načela koja se upotrebljavaju u fiskalnom nadzoru”, odjeljak II.3. (objavljeno u prosincu 2015.), dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/eeip/pdf/ip014_en.pdf).

60Definicija jednokratnih mjera i okvirni i otvoreni popis „uobičajenih” slučajeva objavljeni su u Izvješću o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji iz 2006.: „Definicija i utvrđivanje jednokratnih i privremenih mjera”, dio II., odjeljak 4.2, dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication423_en.pdf.

Komisija ističe da je nedavno proširila smjernice i objavila načela za razvrstavanje koja se upotrebljavaju za utvrđiva-nje „jednokratnih” mjera te indikativni popis „standardnih” slučajeva u Izvješću o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji iz 2015.: „Jednokratne mjere – razvrstavanje načela koja se upotrebljavaju u fiskalnom nadzoru”, odjeljak II.3. (objavljeno u prosincu 2015.), dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/eeip/pdf/ip014_en.pdf).

Međutim, treba naglasiti da je uvijek potrebna stručna prosudba jer je potrebno pažljivo razmotriti značajke svake pojedine mjere na temelju načela razvrstavanja koja primjenjuje Komisija.

Okvir 4.Prema popisu „standardnih” slučajeva „jednokratnih” mjera, koji je ažuriran u prosincu 2015. (nakon revizije Suda) i objavljen u Izvješću o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji iz 2015.: „Jednokratne mjere – razvrstava-nje načela koja se upotrebljavaju u fiskalnom nadzoru”, odjeljak II.3., u okviru 4. nije prikazana trenutačna situacija.

Mjere za povećanje deficitaKomisija ističe da su troškovi takvih iznimnih događaja za proračun obično veći ovisno o veličini gospodarstva u manjim zemljama.

Odgovori Komisije 114

61Komisija ističe da u cilju boljeg prikaza gospodarske stvarnosti zajednički dogovorena pravila Pakta o stabilnosti i rastu uključuju odredbe, kojima se želi odgovoriti na nepredviđene promjene i neočekivane događaje i prihvatiti ih. Njihova primjena definirana je u bilješci za zamjenike članova Gospodarskog i financijskog odbora: „Unaprjeđenje ocjene djelotvorne mjere u kontekstu postupka u slučaju prekomjernog deficita - opis metodologije” od 12. lipnja 2014.

62Komisija potvrđuje da pojam „neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja” nije unaprijed utvrđen. Međutim, u metodologiji za ocjenjivanje djelotvornih mjera, kako je opisano u bilješci za zamjenike članova Gospodarskog i financijskog odbora: „Unaprjeđenje ocjene djelotvorne mjere u kontekstu postupka u slučaju prekomjernog deficita - opis metodologije” od 12. lipnja 2014., jasno je navedeno da rast koji je niži nego u prognozi na kojoj se temelji pre-poruka o EDP-u obično predstavlja slučaj „neočekivanog nepovoljnog gospodarskog događaja”.

Komisija se stoga ne slaže s opažanjem Suda u pogledu Francuske1.

Vijeće je pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita za Francusku 27. travnja 2009. s početnim rokom 2012. Taj rok produljen je 2. prosinca 2009. do 2013. i 21. lipnja 2013. do 2015. na temelju nalaza da su poduzete djelo-tvorne mjere, ali da se dogodio „neočekivani nepovoljni gospodarski događaj” s ozbiljnim nepovoljnim posljedi-cama za državne financije.

Komisija je primijenila postojeći pravni okvir kako je objašnjeno u preporukama iz 2009., 2013. i 2015. i popratnim dokumentima službi Komisije.

Odgovor na naslov iznad odlomka 63.Komisija bi željela naglasiti da se osnova za ocjenjivanje kvalitete podataka znatno poboljšala jer su podaci koje dostavljaju države članice o EDP-u od 2005. znatno razrađeni i nadopunjeni detaljnim dodatnim podacima.

Iako se slaže da je provedba Pakta o stabilnosti i rastu tradicionalno bila više usmjerena na deficit nego na dug, Komisija ističe da su se u Izvješćima iz članka 126. stavka 3. uvijek kao relevantni čimbenik uzimali bruto državni dug i njegova održivost.

Od reforme zakonodavstva iz 2011. poznate pod nazivom „paket od šest mjera” ostvarena je znatno veća opera-tivna usmjerenost na razine dugova. Povreda praga duga od 60 % BDP-a povišena je do razine pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita, a pojam umanjivanja duga zadovoljavajućom dinamikom primijenjen je s pomoću referentne vrijednosti za smanjenje duga i sada se ocjenjuje kao dio Komisijina redovitog praćenja fiskalnih položaja država članica.

1 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/deficit/countries/france_en.htm

Odgovori Komisije 115

64U Uredbi (EZ) br. 479/2009 predviđen je opći okvir za iznošenje zadrški u pogledu kvalitete stvarnih podataka i za izmjenu stvarnih podataka koje dostavljaju države članice. U skladu s tom Uredbom Eurostat može upotrijebiti takve ovlasti ako postoje dokazi da podaci koje dostavljaju države članice nisu u skladu s računovodstvenim pravilima, a posebno s metodologijom EDP-a.

Eurostat izražava zadrške samo u iznimnim slučajevima i one su opravdane samo u nekim okolnostima. Eurostat to čini na temelju svoje stručne prosudbe. Međutim, nepostojanje posebne zadrške ili izmjene ne znači da ne postoje aktualna pitanja koja treba riješiti s državama članicama već da Eurostat smatra da ta pitanja nemaju znatan učinak na deficit i dug iz Maastrichta. Druga mogućnost bila bi odrediti zadrške svim zemljama u svakom postupku obavje-šćivanja, što bi bilo nerazmjerno i time se ne bi ostvarivala svrha zadrški.

Nadalje, često se događa da države članice prilagođavaju svoje podatke na temelju pitanja koja je postavio Eurostat u razdoblju pojašnjavanja. Takve prilagodbe nisu vidljive u konačnom priopćenju za tisak jer Eurostat nije izrazio zadršku niti tražio izmjenu.

65Eurostat provodi postupak u kojem su opisani koraci, raspored i uloga svakog dionika tijekom analize obavijesti prije priopćenja za tisak. Taj postupak uključuje redovite sastanke s višom upravom i s glavnim direktorom koji djeluje kao glavni statističar Europske unije.

Zadrške ili izmjene podataka temelje se na stručnoj prosudbi koja se zasniva na kvalitativnim i kvantitativnim poda-cima koji su dostupni prije i tijekom postupka pojašnjavanja i koji se pažljivo razmatraju, kako je prethodno nave-deno. Taj se postupak provodi samo na statističkoj osnovi na temelju statističkih ovlasti koje su u tu svrhu povjerene Eurostatu i bez utjecaja drugih službi Komisije ili drugih vanjskih tijela.

Naknadnom revizijom podataka utvrđeno je, u načelu, da je Eurostatov pristup zadrškama učinkovit i djelotvoran: „bez velikih iznenađenja”, odnosno, kada je problem bio poznat, ali je Eurostat odlučio da zadrške nisu opravdane, nisu bile nužne znatne revizije podataka o deficitu ili dugu.

Okvir 5.Češka - prva alinejaTest određivanja tržišnih i netržišnih subjekata provodi se od 2010. svake godine za javne nefinancijske korporacije i za neprofitne institucije razvrstane pod S.15. Rezultati testiranja dostavljaju se Eurostatu u Upitniku o subjektima pod kontrolom države razvrstanima izvan opće države ili na popisu državnih tijela koji se traži prije posjeta u svrhe dijaloga radi EDP-a.

Odgovori Komisije 116

Francuska - prva alinejaJoš uvijek se razgovara o postupanju u pogledu stavljanja izvan pogona nuklearnih postrojenja i mogućem poveza-nom paušalnom iznosu (čak i u okviru ESA-e 2010.) Dok se ne postigne dogovor, trenutačno nema posebnih smjer-nica za postupanje u pogledu stavljanja izvan pogona nuklearnih postrojenja i povezanih paušalnih plaćanja.

Francuska - druga alinejaZbog velikog broja državnih jedinica u Francuskoj (više od 80 000 jedinica u S.13 i više od 8 000 subjekata pod kon-trolom države razvrstanih izvan vlade) Eurostat se složio s grupiranjem jedinica na razini lokalne vlasti.

Eurostat ne može odrediti zadrške u pogledu pitanja za koje u ESA-i ili MGDD-u nisu utvrđena pravila.

Njemačka - prva alinejaU razdoblju 2011.–2013. nije bilo većeg redovitog ponovnog razvrstavanja jedinica koje imaju znatan učinak na omjere između državnog deficita i duga (tj. blizu ili iznad 0,1 % BDP-a). Stoga veličina povezanih revizija ne bi utje-cala na omjere između državnog deficita i duga prikupljene za potrebe fiskalnog nadzora.

Za sva ponovna razvrstavanja poduzeta u kontekstu: 1. jednokratnih metodoloških revizija; 2. revizija referentnih vrijednosti iz 2011. njemačkih nacionalnih računa; i 3. prelaska na ESA 2010., pri čemu je učinak na podatke o defi-citu i dugu države bio velik (blizu ili više od 0,1 % BDP-a), podaci za cijelo referentno razdoblje EDP-a pravilno su revidirani.

Njemačka -druga alinejaPredmetno pitanje predstavlja rizik za kvalitetu podataka i, kako je predviđeno u Uredbi (EZ) br. 479/2009, Eurostat ga je riješio kada je utvrđeno primjenom postupnog pristupa s obzirom na složenost njemačkog statističkog sustava i veličine njemačkog sustava opće države.

Komisija nije svjesna da se predmetni rizik materijalizirao. Eurostat na temelju ocjene podataka nije utvrdio pove-zane probleme s kvalitetom.

Unutar složenog statističkog sustava u Njemačkoj potrebno je strukturno rješenje za pravni mandat na kojem se temelji redovito prikupljanje statističkih podataka i ograničeni resursi, postupak provedbe relevantnih postupaka za tekuće – veličinom male – pojedinačne operacije na državnoj i lokalnoj razini.

S obzirom na veličinu transakcija i činjenicu da se u ovoj fazi ne mogu donijeti zaključci o ishodu analize, Komisija ne smatra da je na toj osnovi u pogledu njemačkih podataka o deficitu trebalo odrediti zadršku.

Malta - prva alinejaSporazum o zamjeni za prenošenje zakonskog vlasništva nad projektom na društvo Malita potpisan je 28. pro-sinca 2011. (izmijenjen u veljači 2012.), dakle nakon obavijesti o EDP-u iz listopada 2011. Ugovori o najmu potpisani su 26. lipnja 2012., što je isto znatno nakon obavijesti o EDP-u iz listopada 2011.

U obavijestima o EDP-u iz travnja 2012. Malteški nacionalni ured za statistiku ispravno je postupao sa svim relevan-tnim točkama. U svom dopisu iz kolovoza 2012. Eurostat je nakon detaljne analize potvrdio da bi se društvo Malita trebalo razvrstati u sektor nefinancijskih korporacija.

Komisija stoga smatra da nije bila potrebna zadrška.

Odgovori Komisije 117

Italija - prva alinejaKomisija (Eurostat) je pažljivo pratila napredak u tome pitanju. Italija je provodila pristup korak po korak, uključujući uspostavu novih izvora podataka i davanje procjena.

Okvir 6.Sud upućuje na osnovne makroekonomske pretpostavke na kojima se temelje pragovi za deficit i dug predviđeni u Ugovoru. Iako je makroekonomsko okruženje podložno promjenama, Komisija je obvezna postupati u skladu s odredbama Ugovora i sekundarnog zakonodavstva kojim se on podupire.

Opći fiskalni okvir znatno se promijenio, među ostalim zbog reformi provedenih posljednjih godina na temelju paketa od šest mjera i paketa od dvije mjere, u cilju donošenja „pametnih pravila” kojima se omogućuju bolji odgo-vori i bolja prilagodba na postojeću gospodarsku stvarnost.

Iako je tradicionalno provedba Pakta o stabilnosti i rastu bila više usmjerena na deficit nego na dug, Komisija ističe da je pitanje duga bilo stalno obuhvaćeno okvirom. Posebno treba podsjetiti da sastavnica srednjoročnog prora-čunskog cilja povezana sa svojstvenim obvezama i dugom (MTOILD) ima ugrađeni element koji predstavlja prora-čunsku ravnotežu kojom bi se stabilizirao omjer duga na 60 % BDP-a i komplementarnu sastavnicu koja predstavlja dodatnu proračunsku ravnotežu potrebnu za države čiji dug prekoračuje 60 % BDP-a.

Od reforme zakonodavstva iz 2011. poznate pod nazivom „paket od šest mjera” ostvarena je znatno veća opera-tivna usmjerenost na razine dugova. Povreda praga duga od 60 % BDP-a povišena je do razine pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita, a pojam umanjivanja duga zadovoljavajućom dinamikom primijenjen je s pomoću referentne vrijednosti za smanjenje duga i sada se ocjenjuje u okviru Komisijina redovitog praćenja fiskalnih polo-žaja država članica.

70Komisija ističe da početna razina duga ulazi u definiciju referentne vrijednosti za smanjenje duga kroz razliku do praga od 60 %.

Kod država članica s dugom većim od 60 % BDP-a preporučenim pragom prilagodbe mora se uzeti u obzir potreba za usklađivanjem duga barem s referentnom vrijednošću duga usmjerenom prema budućnosti na kraju razdoblja ispravka. Zbog toga razina preporučenog deficita za posljednju godinu može biti ispod 3 % BDP-a i, u slučaju vrlo zaduženih država članica, rok za ispravak može biti duži jer se veličina potrebne strukturne prilagodbe mora uspore-diti s izvedivošću tijekom određenog broja godina.

Činjenica da se javni dug mora smanjiti ispod 3 % BDP-a kako bi se zadovoljila referentna vrijednost duga sadržana je u dosad izdanim preporukama o EDP-u na temelju povrede kriterija duga.

71Komisija napominje da se navedena predviđanja temelje na situaciji bez promjene politike. Prihvaćanjem scenarija u kojem države članice u cijelosti poštuju svoje obveze iz Pakta o stabilnosti i rastu ostvarili bi se pozitivniji rezultati.

Posebno u okviru potpune usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu, Italija bi ostvarila referentnu vrijednost sma-njenja duga do 2019. (varijanta usmjerena na budućnost), a Francuska do 2018. Podaci MMF-a koji se upotrebljavaju za Cipar znatno su neusklađeni s podacima koje upotrebljava Komisija.

Odgovori Komisije 118

72Analiza relevantnih čimbenika provodi se u skladu sa zahtjevima Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97.

U zakonodavstvu je zaista predviđen širok popis mogućih relevantnih čimbenika koji nije iscrpan jer se od Komisije zahtijeva da uzme u obzir i čimbenike koje predmetna država članica smatra relevantnima.

Komisija navodi i, u mjeri u kojoj je to moguće, kvantificira učinke različitih relevantnih čimbenika. Ne postoji formula za ponderiranje svih različitih čimbenika u cilju dobivanja automatskog zaključka. Komisija svoju detaljnu analizu objavljuje u radnim dokumentima službi Komisije.

73Komisija se ne slaže s tvrdnjom da nije jasno obrazložila svoje zaključke. Analiza relevantnih čimbenika predviđena je u zakonodavstvu (Uredba (EZ) br. 1467/97) u skladu s kojim će Komisija uzeti u obzir sve relevantne čimbenike ako oni znatno utječu na ocjenjivanje usklađenosti s kriterijima duga i deficita. Nadalje, Komisija u skladu sa zakonodav-stvom mora uzeti u obzir i čimbenike koje predmetna država članica smatra relevantnima. Na taj način osigurava se odgovarajuća gospodarska ocjena situacije prije donošenja odluke o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita.

U slučaju povrede kriterija deficita u zakonodavstvu je predviđen opsežan popis mogućih relevantnih čimbenika, ali on nije iscrpan niti se u njemu upućuje na neku vrstu prioriteta. Ako je dug opće države iznad 60 % BDP-a, relevan-tni čimbenici uzimaju se u obzir samo kada se odlučuje o tome treba li pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita ako je deficit blizu referentne vrijednosti i smatra se da je povreda privremena.

U slučaju povrede kriterija duga mogu se uzeti u obzir svih relevantni čimbenici bez obzira na razinu deficita.

U skladu s prethodno opisanim odredbama Komisija pripremajući izvješće iz članka 126. stavka 3. navodi učinak različitih relevantnih čimbenika i procjenjuje ga u mjeri u kojoj je to moguće.

U tom pogledu Komisija ističe da su u izvješćima iz članka 126. stavka 3. koja su objavljena za Italiju, Belgiju (veljača 2015.) i Finsku (veljača, svibanj i studeni 2015.) uloženi znatni napori u postizanje veće opsežnosti i transparentnosti analize relevantnih čimbenika nego u prošlosti.

Istovremeno, i u skladu s duhom zakonodavstva, ne postoji formula za ponderiranje svih različitih čimbenika u cilju donošenja automatskog zaključka.

74Komisija nastoji blisko surađivati s državama članicama u tekućem postupku provedbe Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući EDP. Ključni element tog pristupa suradnje jesu interakcija i razgovori u različitim gospodarskim odbo-rima, posebno u okviru sastanaka zamjenika članova Gospodarskog i financijskog odbora (GFO-A). Komisija redo-vito sastavlja analitičke i operativne bilješke za GFO-A kako bi državama članicama objasnila koji je pristup zauzela u pogledu tumačenja i provedbe Pakta o stabilnosti i rastu te prikupila njihova mišljenja o Komisijinim razlozima.

Odgovori Komisije 119

U cilju povećanja transparentnosti Komisija od proljeća 2014. državama članicama dostavlja sve potrebne infor-macije kako bi one mogle u cijelosti ponoviti izračun ocjene djelotvorne mjere i prilaže detaljne tablice u Excelu u kojima su prikazani postupni izračuni pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore. Osim toga, državama članicama dostavljaju se svi podaci i izračuni u pogledu usklađenosti s referentnom vrijednosti za smanjenje duga i najmanjom potrebnom linearnom strukturnom prilagodbom (MLSA). Međutim, na temelju posebnog zahtjeva država članica, podaci nisu potpuno javni već se razmjenjuju s pomoću zajedničke platforme koja se naziva CIRCA, kojoj mogu pristupiti samo članovi GFO-a i njihovi zamjenici.

75Komisija potvrđuje da su radni dokumenti službi Komisije objavljeni prije veljače 2015. mogli biti transparentniji u pogledu podataka uključenih u temeljni scenarij na kojem se temelje preporuke postupka u slučaju prekomjer-nog deficita. Međutim, Komisija ističe da su te informacije bile dostupne od proljeća 2014. u detaljnim tablicama u Excelu u kojima je prikazan postupni izračun ocjene usklađenosti Komisije i koje su dostavljene državama člani-cama s pomoću platforme CIRCA. Tako su države članice imale potpuni pristup skupu podataka koji su potrebni za ponavljanje izračuna fiskalnih napora i drugih varijabli na kojima se temelji ocjena usklađenosti s preporukom EDP-a, kao u slučaju Francuske u veljači 2015. Nadalje, počevši od veljače 2015. relevantni podaci dostavljaju se u datote-kama s prognozama koje se objavljuju u javnoj verziji baze podataka AMECO i koje su dostupne općoj javnosti.

Informacije sadržane u tim datotekama dovoljne su za ponavljanje izračuna napora odozdo prema gore kako ga je izračunala Komisija. One uključuju ukupnu količinu diskrecijskih mjera sa strane prihoda (s jednokratnim mje-rama i bez njih), promjene rashoda, promjene kamatnih stopa i podatke o nezaposlenosti. To su samo vrijednosti potrebne za izračun temeljnog scenarija. Nadalje, u radnom dokumentu službi Komisije navedeno je jasno objašnje-nje kako se gradi temeljni scenarij.

76Komisija ističe da je u Uredbi predviđeno da se u slučaju povrede kriterija duga uzimaju u obzir svi relevantni čimbe-nici bez obzira na razinu deficita.

Okvir 7. točka i.Komisija smatra da ciklički prilagođena referentna vrijednost za smanjenje duga ne uključuje u potpunosti učinak vrlo niske stope inflacije tijekom duljih razdoblja. Iako se ciklički prilagođena razina duga razvija s ciljem isključiva-nja utjecaja gospodarskog ciklusa na procjenu usklađenosti pravila o razini duga, treba naglasiti da se prilagodbom ispravlja samo razlika između moguće i stvarne stope rasta BDP-a u razdoblju od tri godine. Stoga produljeni nomi-nalni rast BDP-a u nekoliko država članica posljednjih godina još uvijek može utjecati na usklađenost s pravilom o razini duga čak i kada se ocjenjuje na temelju ciklički prilagođene razine duga. Nadalje, referentnom vrijednošću za dug ne kontrolira se razvoj cijena. U ciklički prilagođenoj razini duga upotrebljava se deflator BDP-a na kraju roka, odnosno, nema ispravka za neočekivano nisku inflaciju. Međutim, zbog neočekivanog smanjenja inflacije u nekoliko država članica došlo je do znatnog povećanja stvarnih troškova financiranja duga. Povećanje razlike u stvarnom financiranju troškova i stvarnoj stopi rasta BDP-a imalo je znatni negativni utjecaj na dinamiku duga za nekoliko država članica.

Odgovori Komisije 120

Okvir 7. točka ii.U pogledu usklađenosti Italije s referentom vrijednošću za smanjenje duga, Komisija ističe da još nije mogla izvršiti ocjenu za 2016. jer je izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3. izrađeno početkom 2015.

Prije ocjene za sljedeću godinu treba utvrditi pravno važeći zahtjev Vijeća. Preporuke Vijeća daju se u proljeće. U preventivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu takvi se zahtjevi za države članice utvrđuju na temelju cikličkog položaja gospodarstva predmetne države članice (koji se mjeri jazom izlaznih vrijednosti) i rizika održivosti (pojedi-nosti su navedene u Komunikaciji Komisije o fleksibilnosti iz siječnja 2015. koja je dostupna na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/2015-01-13_communication_sgp_flexibility_guidelines_en.pdf

Prva ocjena usklađenosti za 2016. obavljena je u proljeće 2015. i upućivala je na okvirnu usklađenost sa zahtjevima. Pojedinosti su dostupne u odgovarajućim radnim dokumentima službi Komisije koji su dostupni na http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/deficit/countries/italy_en.htm.

Okvir 7. točka iii.Komisija ističe da je metodološki okvir za ocjenjivanje učinka strukturnih reformi na fiskalnu održivost opisan u obavijesti dostavljenoj državama članicama posredstvom GFO-A-a u veljači 2015. U ocjeni talijanskog programa za stabilnost koja je izvršena u svibnju 2015. Komisija je izjavila da je izvršila ocjenu mogućeg učinka održivosti plana za strukturne reforme koji su predložila javna tijela na javne financije i da je s obzirom na metode upotrijebljene za poticanje njihovih učinaka (posebno QUEST) ocijenila da je mjerljivi učinak reformi vjerojatan.

78Komisija je djelovala potpuno u skladu s pravilima. U Uredbi je izričito propisana obveza (a ne mogućnost) da se uzmu u obzir relevantni čimbenici, što upućuje na neiscrpne popise čimbenika koje treba uzeti u obzir. Od tih čim-benika posebno se spominju prilagodba prema srednjoročnom proračunskom cilju, provedba politika za sprječava-nje i ispravljanje neravnoteža i provedba politika u kontekstu strategije zajedničkog rasta Unije.

Pravilo o razini duga ne znači da se u državi članici automatski pokreće postupak u slučaju prekomjernog deficita čim nije ostvaren mjerljivi cilj. Ta je neautomatičnost izričito predviđena u Uredbi.

80Komisija smatra da se predmetna mjera ne bi trebala razvrstati kao jednokratna mjera u skladu s vodećim nače-lima ažuriranima u Izvješću o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji iz 2015. u cilju osiguranja uskla-đene primjene. U skladu s tim smjernicama dodatna naknada nije bila ni privremene ni neponavljajuće prirode - očekivalo se da će imati trajni učinak (od 2012. do 2017.) - i zbog toga ne bi bila razvrstana kao jednokratna naknada. Izvješće o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji iz 2015. dostupno je na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/european_economy/public_finances_emu_en.htm.

Odgovori Komisije 121

81Vijeće je 10. ožujka 2015. smatralo da se na temelju dostupnih dokaza ne može zaključiti da nema djelotvorne mjere jer je utvrđeno da je kumulativni fiskalni napor u skladu s razinom koju traži Vijeće (na temelju metodolo-gije odozdo prema gore; na metodologiju odozgo prema dolje utječe niska inflacija) i da je stoga produljenje roka za ispravak opravdano. Nadalje, podaci o izlaznim vrijednostima (i prognoze Komisije u proljeće 2015. u pogledu temeljne bilance za 2015.) bili su bolji nego što je Komisija očekivala u ožujku 2015.

82Komisija se ne slaže s tim opažanjem jer se prema informacijama koje su bile dostupne u trenutku ocjenjivanja činilo da više nije moguće izvršiti pravovremeni ispravak do 2015. U takvim okolnostima u pravnom okviru Pakta o sta-bilnosti i rastu primjereno je sljedeće: i. istražiti uzroke toga, na temelju čega je donesen zaključak da „na temelju dostupnih dokaza općenito se ne može zaključiti da tijekom 2013.–2014. nisu uloženi preporučeni napori”; te ii. dostaviti novi, valjani put prilagodbe u cilju davanja odgovarajućih smjernica politike predmetnoj zemlji.

83Komisija podsjeća na svoju obvezu iz Uredbe u skladu s kojom mora uzeti u obzir relevantne čimbenike. U zako-nodavstvu je utvrđen neiscrpan popis čimbenika koje treba uzeti u obzir. Od tih čimbenika posebno se spominju prilagodba prema srednjoročnom proračunskom cilju, provedba politika za sprječavanje i uklanjanje neravnoteža te provedba politika u kontekstu strategije zajedničkog rasta Unije.

Relevantni dokumenti za obrazloženja koja se primjenjuju na pojedine slučajeve dostupni su na http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/deficit/countries/france_en.htm za Francusku i na http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/deficit/countries/italy_en.htm za Italiju.

84Komisija ističe da u skladu s pravnim okvirom Vijeće nije institucija koja donosi odluke. Stoga ono ima pravo odba-citi preporuku Komisije o EDP-u te ne odgovara Komisiji.

Izvješćivanje država članica o korektivnim mjerama moglo bi se unaprijeditiKomisija smatra da se postojećim odredbama i/ili smjernicama o sadržaju dokumenata za fiskalni nadzor, uključujući o izvješćivanju o korektivnoj mjeri u postupku u slučaju prekomjernog deficita, osigurava čvrsta osnova za Komisiju kako bi mogla provoditi učinkovit fiskalni nadzor i praćenje ako ga države članice budu primjereno slijedile. Komisija stoga ne smatra da je potrebno izmjenjivati postojeće zakonodavstvo u cilju određivanja strožih obveza izvješćiva-nja državama članicama.

Odgovori Komisije 122

85Kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanje, mogućnost za sankcije u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita ograničena je na neusklađenost s proračunskim ciljevima tog postupka. Međutim, neposto-janje prikladnog izvješćivanja može naštetiti predmetnoj državi članici jer bi se zbog toga što Komisiji nisu dostav-ljene dovoljno detaljne informacije o poduzetim mjerama i proračunskim promjenama mogao pojačati postupak u slučaju prekomjernog deficita ako se na temelju toga zaključi da nisu ispunjeni ciljevi postupka u slučaju preko-mjernog deficita.

Komisija u svakom slučaju obavlja trajno praćenje fiskalnih položaja država članica uz pomoć odgovarajućih službi za pojedine države koje obavljaju redovite misije nadzora u državama članicama. Kada je riječ o redovitom izvješći-vanju, kao što je izvješćivanje uvedeno u okviru paketa od šest mjera i paketa od dvije mjere kroz programe stabil-nosti u proljeće i nacrte proračunskih planova u jesen, utvrđeni su detaljni zahtjevi u pogledu toga o čemu država članica mora izvješćivati. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 473/2013, ako Komisija nije uvjerena da je u nacrtu proračunskih planova države članice na odgovarajući način prikazano da su fiskalni planovi te države članice u skladu s njezinim zahtjevom, ona može zatražiti da predmetna država članica ponovno podnese svoj nacrt proračunskog plana. Međutim, ako država članica ne ispunjuje općenitije zahtjeve za izvješćivanje, Komisija ima ograničene mogućnosti za osiguranje izvršenja tih obveza, posebno u pogledu programa stabilnosti.

86U dokumentima za fiskalni nadzor (kao što su programi stabilnosti i konvergencije ili nacrti proračunskih planova), među ostalim u onima u kojima se izvješćuje o usklađenosti s preporukama Vijeća (izvješća o poduzetim mjerama), ponekad mogu nedostajati konkretne informacije o korektivnim mjerama, posebno za udaljenije godine. To je razvidno u prognozama Komisije koje su osnova za procjene rizika planova država članica. U slučajevima kada se smatra da korektivne mjere nisu dovoljno definirane, one se u prognozi ne uzimaju u obzir. Nadalje, ako nepostoja-nje konkretnih informacija utječe na bilancu rizika, rizici se uvijek jasno spominju u Komisijinim procjenama.

Okvir 8. prva alinejaPopis mjera s fiskalnim učinkom dio je programa konvergencije, a ne primarno nacionalnog programa reformi.

Okvir 8. druga alinejaKomisija ističe činjenicu da je u programu konvergencije iz 2012. učinak mjera prikazan u tri zasebne tablice – u prvoj iz perspektive reforme izravnog oporezivanja (mjere sa strane prihoda), u drugoj u kojoj je navedena detaljna podjela planiranih mjera konsolidacije s učinkom na deficit i u trećoj u kojoj se sažimaju manje promjene važeće od 2012. (samo sa strane rashoda). Iako u popratnom tekstu nije opisana svaka pojedina mjera, naslovi su dovoljno detaljni i razumljivi.

Odgovori Komisije 123

Odgovor na naslov iznad odlomka 88.Komisija se ne slaže da njezino praćenje i nadzor nisu dovoljno transparentni. Fiskalni okvir EU-a posljednjih je godina nekoliko puta izmijenjen u cilju uvođenja komplementarnih pravila, jačanja mehanizama usklađivanja i povećanja nacionalnog vlasništva. Komisija to smatra pozitivnom promjenom.

Uvedene izmjene zakona morale su se tehnički provesti. U tu svrhu trebalo je prilagoditi metodologije i klasifikacije koje se upotrebljavaju za ocjenjivanje usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu (PSR). Taj se postupak odvijao kroz opsežne razgovore u okviru Gospodarskog i financijskog odbora (GFO) i drugih nadležnih službi Vijeća. Rasprave su olakšane nizom obrazloženja. U duhu transparentnosti, a zbog sve veće složenosti nadzornog okvira, bila su potrebna dodatna objašnjenja.

Stoga su svi pristupi provedbi revidiranog okvira sažeti u Priručniku za Pakt o stabilnosti i rastu koji je javno dostu-pan na internetskim stranicama Komisije. Priručnik će se sada svake godine ažurirati u skladu s obvezama iz Komuni-kacije Komisije od 21. listopada 2015. o dovršetku ekonomske i monetarne unije.

U cilju daljnjeg povećanja transparentnosti, Komisija se složila da će od proljeća 2014. dostavljati državama čla-nicama sve potrebne informacije za ponavljanje izračuna povezanih s procjenom usklađenosti s preventivnom i korektivnom stranom, uključujući detaljne tablice u Excelu u kojima su izračuni opisani korak po korak. Kada je riječ o diskrecijskim mjerama, Komisija je objavila niz agregiranih podataka o učinku diskrecijskih mjera i razini jednokrat-nih mjera od proljeća 2014. te je, u skladu sa Zaključcima Vijeća Ecofina od lipnja 2014., ostvarila daljnji napredak podijelivši s državama članicama prinos ključnih pojedinačnih poreznih mjera koje su od proljeća 2015. ugrađene u pristup odozdo prema gore za postupak u slučaju prekomjernog deficita.

Nadalje, Komisija je detaljne informacije o glavnim mjerama objavila u radnim dokumentima službi Komisije koji su priloženi novim preporukama o postupku u slučaju prekomjernog deficita, uključujući prognoze ključnih varijabli za izračun fiskalnog napora u skladu s temeljnim scenarijem (npr. referentna točka s kojom će se uspoređivati buduće prognoze u cilju izračuna pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore).

Metodološki okvir za ocjenjivanje učinka strukturnih reformi na fiskalnu održivost opisan je u obavijesti dostavljenoj državama članicama posredstvom GFO-A-a u veljači 2015.

89 točka ii.Komisija bi željela pojasniti u vezi s primjedbom Suda u odlomku 89. točki ii. da je metodologija djelotvornih mjera, koju je Vijeće potvrdilo 2014., šireg raspona od metodologije odozdo prema gore te uključuje i pristup odozgo prema dolje za ocjenjivanje djelotvornih mjera. Metodologija je objašnjena u dijelu II.1. Izvješća o javnim financi-jama za 2014.

Odgovori Komisije 124

90Usklađenost s preporukama u postupku u slučaju prekomjernog deficita u konačnici se provjerava uporabom stvar-nih podataka koje je provjerio Eurostat, a ne uporabom Komisijinih prognoza. Nadalje, ako država članica ne uspije ostvariti svoje glavne ciljeve deficita ili potrebno poboljšanje strukturne ravnoteže provodi se ocjenjivanje djelo-tvornih mjera koje je poznato kao pažljiva analiza.

Okvir 9. šesta alinejaKomisija se u načelu slaže da je ocjenjivanje djelotvornih mjera postalo složenije. Njime se bolje uzimaju u obzir slo-ženije gospodarske situacije te se dodaju novi elementi nadzora, osigurava jednakost postupanja u svim zemljama i vrijeme potrebno za transparentnu primjenu pravila (vidjeti odgovor Komisije na odlomak 89.).

91Pristupi odozgo prema dolje i odozdo prema gore odraz su potrebe za boljim obuhvaćanjem postojećih gos-podarskih stanja. O bilješci u kojoj se preispituje metodologija za ocjenjivanje djelotvorne mjere, među ostalim za primjenu pristupa odozdo prema gore (Pregled metodologije za ocjenjivanje djelotvorne mjere) prvi puta se razgovaralo 26. veljače 2014. na sastanku zamjenika članova Gospodarskog i financijskog odbora, odobrio ga je GFO 12. lipnja 2014., a potvrdilo ga je Vijeće Ecofina 20. lipnja 2014.

Komisija priznaje da postoji prirodni kompromis između definicije pristupa kojom se što više moguće nastoji obu-hvatiti osnovna makroekonomska situacija i promjene te stupnja složenosti sustava pravila.

U cilju povećanja transparentnosti Komisija je pristala državama članicama dostaviti sve potrebne informacije kako bi one mogle u cijelosti ponoviti izračun ocjene djelotvorne mjere koja uključuje detaljne tablice u Excelu u kojima su prikazani postupni izračuni primjenom pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore. Međutim, na temelju posebnog zahtjeva država članica, ti podaci nisu potpuno javni već se razmjenjuju s pomoću zajedničke platforme koja se naziva CIRCA, kojoj mogu pristupiti samo članovi GFO-a i njihovi zamjenici u ministarstvima.

92Ocjenjivanje fiskalnog napora temelji se na strukturnoj ravnoteži od reformi Pakta o stabilnosti i rastu provedenih 2005. kojima su se nastojali bolje uzeti u obzir učinci gospodarskog ciklusa na fiskalni položaj država članica. Istina je da je strukturna ravnoteža u suštini povezana s procjenama mogućeg rasta, koji je varijabla koju je nemoguće mjeriti. Iz toga su razvidna ograničenja makroekonomije koja nije moguće izbjeći sve dok je strukturna ravnoteža ključni element fiskalnog mjerenja kako je propisano Uredbom.

Detaljni zajednički pristup procjeni mogućih izlaznih vrijednosti dogovara se s državama članicama u okviru trajne Radne skupine o proizvodnom jazu te ga potvrđuje Vijeće.

Odgovori Komisije 125

94U Kodeksu ponašanja navedeno je da bi se procjenom fiskalnog napora „odozdo prema gore” (odnosno onom koja je obično usmjerena na procijenjeni učinak diskrecijskih fiskalnih mjera na proračun) trebala nadopuniti procjena fiskalnog napora nastalog promjenom strukturne ravnoteže (ili pristup „odozgo prema dolje”). O bilješci u kojoj se preispituje metodologija za ocjenjivanje djelotvorne mjere, među ostalim za primjenu pristupa odozdo prema gore (Pregled metodologije za ocjenjivanje djelotvorne mjere) prvi puta se razgovaralo 26. veljače 2014. na sastanku zamjenika članova Gospodarskog i financijskog odbora, odobrio ga je GFO 12. lipnja 2014., a potvrdilo ga je Vijeće Ecofin 20. lipnja 2014.

Ova se metodologija temelji na procijenjenom učinku diskrecijskih mjera na proračun sa strane prihoda i njome se uzimaju u obzir eksplicitne i implicitne mjere sa strane rashoda.

Kada je riječ o diskrecijskim mjerama Komisija je osigurala konkretno praćenje svojih obveza transparentnosti na sljedeće načine: i. objavom učinka diskrecijskih mjera (tekući prihodi/prihodi od kapitala te tekući rashodi/kapitalni rashodi) i razina jednokratnih mjera u elektroničkoj bazi podataka AMECO (tj. potpuno javnoj bazi podatka Komisije) od proljeća 2014.; te ii. razmjenom s državama članicama glavnih diskrecijskih poreznih mjera ugrađenih u pristup odozdo prema gore za države EDP-a s pomoću platforme CIRCA od proljeća 2015.

Nadalje, Komisija je detaljne informacije o glavnim mjerama objavila u radnim dokumentima službi Komisije koji su priloženi novim preporukama o postupku u slučaju prekomjernog deficita, uključujući prognoze ključnih varijabli za izračun fiskalnog napora u skladu s temeljnim scenarijem (npr. referentna točka s kojom će se uspoređivati buduće prognoze u cilju izračuna pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore).

95Komisija se ne slaže da je njezina analiza postala manje transparentna.

Fiskalni okvir EU-a posljednjih je godina nekoliko puta izmijenjen u cilju uvođenja komplementarnih pravila, jačanja mehanizama usklađivanja i povećanja nacionalnog vlasništva. Pravila su također prilagođena različitim gospodar-skim uvjetima.

Zakonodavne promjene morale su tehnički provesti. U tu svrhu trebalo je prilagoditi metodologije i klasifikacije koje se upotrebljavaju za ocjenjivanje usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu (PSR). Taj se postupak odvijao kroz opsežne razgovore u okviru Gospodarskog i financijskog odbora (GFO) i drugih nadležnih službi Vijeća. Rasprave su olakšane nizom obrazloženja. U duhu transparentnosti, a zbog sve veće složenosti nadzornog okvira, bila su potrebna dodatna objašnjenja.

Stoga su svi pristupi provedbi revidiranog okvira sažeti u Priručniku za Pakt o stabilnosti i rastu koji je javno dostu-pan na internetskim stranicama Komisije. Priručnik će se sada svake godine ažurirati u skladu s obvezama iz Komu-nikacije Komisije od 21. listopada 2015. o dovršetku ekonomske i monetarne unije (vidjeti odgovore Komisije na odlomke 88.–94.).

Odgovori Komisije 126

96U pogledu pristupa odozgo prema dolje, iako nužni podaci za ponavljanje Komisijina izračuna nisu bili sustavno dostupni izvan Komisije do 2014., Komisija je uložila znatne napore kako bi ispravila tu situaciju i sada nastoji osigu-rati potpunu transparentnost omogućivanjem pristupa svim relevantnim podacima državama članicama. U tu svrhu Komisija je detaljne informacije o glavnim mjerama objavila u radnim dokumentima službi Komisije koji su priloženi novim preporukama o postupku u slučaju prekomjernog deficita, uključujući prognoze ključnih varijabli za izračun fiskalnog napora u skladu s temeljnim scenarijem (npr. referentna točka s kojom će se uspoređivati buduće pro-gnoze u cilju izračuna pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore). Nadalje, nakon svakog kruga prognoza (od proljetne prognoze Komisije iz 2014.), Komisija državama članicama dostavlja alat u obliku tablice u Excelu sa svim relevantnim ulaznim podacima kako bi one mogle točno ponoviti Komisijine izračune.

97Komisija bi željela pojasniti da je kvantifikacija mjera odozdo prema gore u okviru pažljive analize koja se mora poduzeti u slučaju neispunjenja preporučenih proračunskih ciljeva prvi put predložena zamjenicima članova Gospo-darskog i financijskog odbora (odgovarajuća razina Vijeća) u prosincu 2012. u bilješki Komisije o „Ocjeni djelotvorne mjere” i otad je provođena kao komplementarni pokazatelj fiskalnog napora u okviru pažljive analize, posebno u radnim dokumentima službi Komisije koji prate preporuke EDP-a ili u obavijestima o proračunskom nadzoru o kojima se redovito raspravlja s državama članicama. U pokušaju osiguravanja veće transparentnosti metodologija koje se upotrebljavaju za ocjenjivanje usklađenosti s preporukama EDP-a, bilješka u kojoj se preispituje metodo-logija i opisuje pristup odozdo prema gore (Pregled metodologije za ocjenjivanje djelotvornih mjera) prvi put je predstavljena 26. veljače 2014. na sastanku zamjenika članova GFO-a. Gospodarski i financijski odbor (GFO, matični odbor) odobrio je bilješku 12. lipnja 2014., a Vijeće Ecofin potvrdilo ju je 20. lipnja 2014.

Komisija je zaključila da se očekivalo da će Francuska ispuniti strukturne fiskalne ciljeve u skladu sa zajednički dogo-vorenom metodologijom i odlučila je obustaviti postupak. Obrazloženje je detaljno opisano u radnom dokumentu službi Komisije dostupnom na http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_edps/communication_to_the_council/2015-07-01_fr_communication_swd_en.pdf.

98Komisija je pristala državama članicama dostaviti sve potrebne informacije kako bi one mogle u cijelosti ponoviti izračun ocjene djelotvorne mjere koji uključuje detaljne tablice u Excelu u kojima su prikazani postupni izračuni primjenom pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore. Međutim, u skladu s posebnim zahtjevom država članica, ti podaci nisu potpuno javni već se razmjenjuju s pomoću zajedničke platforme pod nazivom CIRCA, kojoj mogu pristupiti samo članovi GFO-a i njihovi zamjenici u ministarstvima.

Odgovori Komisije 127

99Ex post ocjenama učinka pojedinih mjera možda se neće dobiti valjani rezultati. Takav učinak može biti teško izra-čunati zbog problema s izdvajanjem učinka mjere od širih pokretača promjena u prihodima i rashodima, kao što je gospodarsko okruženje, u odnosu na trend bez promjene politike koji bi prevladao. Djelotvornost diskrecijskih proračunskih mjera ex post se odražava u izvršenju proračuna i u ispunjenju (ili neispunjenju) utvrđenih proračun-skih ciljeva. Komisija ocjenjuje je li država članica poduzela dovoljno mjera politike za ostvarenje preporučenih proračunskih ciljeva na temelju dvaju komplementarnih alata, odnosno, na temelju pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore za ocjenjivanje djelotvornih mjera.

Komisija (i države članice) prate i prinose pojedinačnih diskrecijskih mjera. Agregirane serije dostupne su u bazi podataka AMECO. Prinosi se ocjenjuju ex ante i revidiraju prema potrebi tijekom provedbe (npr. u slučaju izmjene dizajna mjera, ako se one samo djelomično provode, te, među ostalim, ako postoji osnova za reviziju pretpostavki).

100 točka i.U slučaju Malte, izvješće o poduzetim mjerama podneseno je 1. listopada 2013. (tri mjeseca nakon preporuke Vijeća od 21. lipnja 2013.). U njemu su navedene mjere za 2013., dok su mjere za 2014. ostale neodređene. U izvješću su posebno najavljene ekspanzijske mjere na strani rashoda koje se nadoknađuju povećanjem izvornog oporezivanja i ograničenjima zapošljavanja, ali za sve se pojedinosti u njemu samo upućuje na budući proračun.

Nedostatak pojedinosti posljedica je činjenice da Malta u proračunskom postupku nije bila usklađena s europskim kalendarom. Malteške vlasti posebno nisu mogle navesti proračunske mjere u izvješću o poduzetim mjerama i u nacrtu proračunskog plana te stoga nisu dostavile dovoljno pojedinosti o diskrecijskim mjerama kojima se podupiru proračunski ciljevi. Sve nužne pojedinosti stavljene su na raspolaganje tek nakon prezentacije proračuna iz 2014. (koji je predstavljen Parlamentu 4. studenoga 2013. i donesen 21. studenoga 2013.). Komisijina ocjena, koja je bila utemeljena na jesenskoj prognozi objavljenoj 5. studenoga, nije uključivala mjere najavljene za 2014. Te su mjere u konačnici uključene u sljedeću zimsku prognozu.

100 točka ii.Izvješće o poduzetim mjerama koje je Francuska dostavila u listopadu 2013. zaista je spojeno s izvješćem „Rapport économique social et financier” (RESF) u kojem se redovito navodi ocjena javnih financija u okviru priprema nacrta proračuna. Komisija je u svojoj analizi nacrta proračunskog plana smatrala da se dokumentom ne krši zahtjev formalnog izvješćivanja već da su se, u toj fazi, navedene mjere smatrale dovoljnima za ostvarenje deficita od 3 %. Budući da je riječ o višegodišnjem ispravku, ocjena je bila usmjerena na 2013. i 2014. kako je propisano u kodeksu ponašanja. Međutim, rizici povezani s nedostatkom informacija za sljedeće godine označeni su u pratećem Radnom dokumentu službi koji je dostupan na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/dbp/fr_2013-11-15_swd_en.pdf.

Komisija je ponovno ocijenila situaciju u Malti u sljedećoj zimskoj prognozi objavljenoj u veljači 2014. U skladu s ovom novom prognozom deficita, u koju su bile uključene mjere najavljene s proračunom za 2014., zahtjevi EDP-a za 2014. nominalno su ispunjeni.

Odgovori Komisije 128

101Komisija se ne slaže s ovim opažanjem jer je ocjena poduzete mjere istovremeno retrospektivna i usmjerena na budućnost jer uključuje analizu usklađenosti s ciljevima EDP-a za prethodne godine (na temelju izlaznih vrijednosti), tekuću i buduće godine (na temelju prognoze), posebno ocjenjivanjem prikladnosti i vjerodostojnosti mjera koje su predmetne države članice predvidjele za postizanje budućih ciljeva EDP-a. Taj se pristup u načelu primjenjuje u svim povezanim dokumentima Komisije, na primjer u Komunikaciji o poduzetim mjerama, radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ocjeni programa stabilnosti i konvergencije ili mišljenju Komisije o DBP-u te u bilješkama „Utjecaj Komisijine prognoze na nadzor proračuna”, u kojima se redovito navodi pregled usklađenosti sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu za sve države članice nakon svakog kruga prognoza i o kojima se razgovara s relevantnom razinom u Vijeću.

Međutim, budući da postupovni koraci postupka u slučaju prekomjernog deficita koji se poduzimaju u slučaju nedjelotvorne mjere kao odgovor na preporuku Vijeća moraju biti utemeljeni na čvrstim dokazima, oni su većinom poduzeti na temelju uočenih podataka. Komisija smatra da je početna ocjena usklađenosti na temelju izvješća o poduzetim mjerama navedenima u Priručniku preliminarna i odražava najave vlade, što je objašnjeno i u Kodeksu ponašanja.

Nadalje, Komisija bi željela podsjetiti da se, nakon stupanja na snagu paketa od šest mjera, usklađenost s preven-tivnim i korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu stalno nadzire. Komisijine prognoze, koje se objavljuju tri puta godišnje – u zimu, proljeće i jesen – čine ključna postignuća za te redovite fiskalne ocjene, uključujući ocjenu djelotvornih mjera država članica u kojima je obustavljen postupak u slučaju prekomjernog deficita. Ako Komisija u svojoj ocjeni zaključi da postoji neusklađenost s preporukama EDP-a, EDP bi se pojačao. Stoga posljedice nedo-voljno strogih ciljeva za prvu godinu nisu od presudne važnosti za ocjenjivanje djelotvornih mjera.

102Preporuka Komisije za Preporuku Vijeća o nacionalnom programu reformi i programu stabilnosti od 2. lipnja 2014. uključivala je preporuku za „jačanje proračunske strategije, uključujući dodatnim opisivanjem osnovnih mjera” za 2014. i dalje u cilju osiguranja ispravka prekomjernog deficita na održivi način do 2015. postizanjem napora struk-turne prilagodbe navedenog u preporuci Vijeća u okviru EDP-a. Nadalje, Komisija je donijela mišljenje o nacrtu proračunskog plana i 28. studenoga 2014. objavila je radni dokument službi. Komisija je smatrala, na temelju svoje prognoze, da postoji rizik da Francuska neće ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu jer se predviđalo da glavni deficit i prilagodbe strukturne ravnoteže neće biti u skladu s preporukom iz 2013. Komisija je pozvala nadležna tijela da u okviru nacionalnog proračunskog postupka poduzmu potrebne mjere kako bi se osiguralo da proračun za 2015. bude usklađen s Paktom o stabilnosti i rastu.

106Komisija je istaknula da u slučajevima kada su preporuke bile sastavljene u obliku prosječnih godišnjih brojki prvih godina nisu ostvarene djelotvorne mjere i stoga nije pojačan EDP. Zato je Komisija odlučila revidirati svoju praksu u pogledu izrade nacrta preporuka EDP-a, a time se može objasniti zašto od 2011. sve nove preporuke u skladu s člankom 126. stavkom 7. sadržavaju godišnje nominalne i strukturne ciljeve za višegodišnje razdoblje.

Odgovori Komisije 129

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 108. i 109.Komisija bi željela pojasniti ulogu strukturnih reformi u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Komisija je istaknula da je provedba strukturnih reformi kojima se potiče rast kojim se u konačnici može poboljšati dugoročna održivost javnih financija važan čimbenik koji treba uzeti u obzir kada se donosi odluka o tome treba li pokrenuti ili proširiti EDP. U tom pogledu treba napomenuti da Komisija u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1467/97 mora uzeti u obzir takve relevantne čimbenike kada daje preporuke. Međutim, u pogledu izvršenja, zako-nodavstvo kojim je uređen postupak u slučaju prekomjernog deficita usmjereno je na fiskalne ishode te stoga u primjenjivom zakonodavstvu nije posebno predviđena provedba strukturnih reformi. Važno je ponoviti da je ocjenjivanje djelotvornih mjera u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita usmjereno na uvođenje potreb-nih proračunskih prilagodbi i da na njega ne utječe evaluacija strukturnih reformi. Provedba strukturnih reformi, među ostalim onih koje se poduzimaju u okviru programa gospodarskog partnerstva (PGP), nadzire se u kontekstu europskog semestra, uključujući u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža.

110Iako je Vijeće u mišljenju o programu gospodarskog partnerstva iz prosinca 2013. potvrdilo da su reforme u tijeku, ono je istaknulo da je potrebno potpuno obuhvatiti neke preporuke po državama članicama, posebno pristranost prema dugovima u korporativnom oporezivanju u CSR-u 1 i dugoročnu održivosti javnih financija u CSR-u 2.

U Radnom dokumentu službi Komisije ocjenjuje se napredak koji su nadležna tijela ostvarila u provedbi preporuka po državama članicama koje je donijelo Vijeće. U Uredbi nije predviđeno da će Komisija ili država članica posebno pratiti Mišljenje Vijeća o PGP-u. Dodatne informacije o planiranim i provedenim mjerama nakon objave preporuka po državama članicama navedene su u prilogu nacionalnom programu reformi iz 2014., kako je traženo od svih država članica. Kvaliteta i vjerodostojnost dostavljenih informacija odražavaju se u ocjeni provedbe i prijedloga Komisije u pogledu novih preporuka po državama članicama.

Okvir 11. prva alineja – revizija potrošnjeU svim dokumentima koja je Komisija nedavno objavila u vezi s talijanskim javnim financijama, primjerice u izvješću u skladu s člankom 126. stavkom 3. iz veljače 2015. te mišljenjima o DBP-u iz 2015. i 2016., spominje se da bi revizija potrošnje trebala biti sastavni dio proračunskog postupka na svim državnim razinama.

Okvir 11. druga alineja – borba protiv korupcijeKomisija se ne slaže s opažanjem Suda navedenom u Okviru 11. jer su u svim ocjenama Komisije od osnivanja talijan-skog nadležnog tijela za borbu protiv korupcije (ANAC) do donošenja zakona o borbi protiv korupcije iz studenoga 2012. istaknuti problemi postupovne i materijalne prirode koji utječu na radnu učinkovitost nove institucije.

U radnom dokumentu službi Komisije „SWD(2013)362 završna verzija” od svibnja 2013. već je istaknuto u pogledu novog odobrenog zakona o borbi protiv korupcije da „ne samo da još nisu doneseni provedbeni akti za taj zakon već njime nisu obuhvaćena ni neka ključna pitanja”. Nakon donošenja različitih odluka o provedbi zakona o borbi protiv korupcije u radnom dokumentu službi Komisije „SWD(2014)413 završna verzija” od lipnja 2014. istaknuto je sljedeće: „Nacionalno nadležno tijelo za borbu protiv korupcije za evaluaciju i transparentnost javnih uprava (ANAC), koje je zaduženo za koordinaciju preventivnih politika borbe protiv korupcije u cijeloj zemlji i čiji se broj članova 2013. povećao s tri na pet ima samo ograničeni broj zaposlenika i nedostaju mu ovlasti sankcioniranja”. Nadalje, Komisija se sustavno usmjerila na to da Italija treba revidirati svoja pravila o zastari u cilju jačanja učinkovitosti suz-bijanja korupcije od 2012., kada se u preporuci za Italiju to pitanje prvi puta spominje.

Odgovori Komisije 130

Okvir 11. treća alineja – borba protiv izbjegavanja plaćanja porezaKomisija se ne slaže ni s jednom tvrdnjom da ne posvećuje dovoljno pozornosti izbjegavanju plaćanja poreza u Italiji ispitujući sve relevantne brojke uzete u obzir u širokoj ocjeni Komisije. Na primjer, u Izvješću za Italiju za 2015. bilo je riječi o opsegu problema izbjegavanja plaćanja poreza u Italiji. Posebno je istaknuto da je „usklađivanje s poreznim zakonima na niskoj razini i zahtijeva puno vremena, što bi moglo negativno utjecati na jednake uvjete i društvenu jednakost” (stranice 70. i dalje). Nadalje, u „tehničkoj ocjeni programa stabilnosti za 2015.” navedena je kritična Komisijina ocjena djelotvornosti mjera koje je provodila talijanska vlada u cilju jačanja borbe protiv izbje-gavanja plaćanja poreza/utaje poreza, među ostalim u pogledu očekivanih prihoda (vidjeti stranicu 10.): „mjere za poboljšanje usklađenosti s pomoću komunikacija porezne uprave poreznim obveznicima temeljenih na unakrsnoj provjeri baza podataka (uključujući takozvani spesometro) i mogućnosti poreznih obveznika da samostalno revidi-raju svoje porezne prijave prije pokretanja sudskog postupka (tzv. adempimento volontario). Dok bi potonja mjera, ako se bude ispravno provodila u skladu s očekivanjima, mogla biti obećavajuća, Komisijine prognoze ne uključuju povezane predviđene prihode budući da je provedba još u početnoj fazi”.

Odgovor na naslov iznad odlomka 113.Kada je riječ o učinkovitosti postupka u slučaju prekomjernog deficita, Komisija napominje da je 15 država članica od 23 države članice u kojima se u studenome 2011. provodio postupak u slučaju prekomjernog deficita izašlo iz postupka do kraja 2015. i da su sve ispitane države članice poboljšale svoju proračunsku i strukturnu ravnotežu. Prema Komisijinoj zimskoj prognozi 2016. jedine države članice čiji je ukupni deficit 2015. još uvijek prekoračivao 3 % bile su Grčka, Španjolska, Francuska i Finska.

118U Francuskoj se dug opće države povećao u skladu s deficitom opće države koji je još uvijek relativno visok zbog niskog nominalnog rasta.

U Italiji se omjer duga u razdoblju krize od 2008. do 2014. u prosjeku povećavao za 4,7 postotnih bodova BDP-a godišnje te se omjer duga i BDP-a povećao s otprilike 100 % koliko je iznosio prije krize (2007.) na malo iznad 132 % tijekom 2014. Ovo znatno povećanje potaknuto je velikom razlikom između visokih implicitnih kamata koje su se plaćale na dug (u prosjeku 4,2 %) i prosječnog nominalnog rasta BDP-a koji je iznosio gotovo nula (– 1,3 % stvarni i + 1,4 % deflator), odnosno takozvanim učinkom snježne grude. S druge strane, primarna ravnoteža u prosjeku je bila u višku (1,2 % BDP-a), što je i dalje pridonosilo smanjenju duga. Međutim, to smanjenje poništila je velika prila-godba toka i stanja (SFA), koja je uglavnom povezana s financijskom potporom programskim državama u europo-dručju i akumulacijom likvidnosti tijekom tih godina.

U Njemačkoj, Malti i Češkoj (gdje je ta vrijednost ispod praga) zabilježeno je blago povećanje u razdoblju od 2008. do 2015 (1,3 % u Malti, 6,6 % u Njemačkoj i 12,3 % u Češkoj) i omjer se sada smanjuje. Cipar se morao nositi s dotad neviđenom bankarskom krizom i njegov omjer duga i BDP-a povećao se od 2008. do 2015. za 63,3 %, a najveće povećanje zabilježeno je između 2008. i 2013. (s 45,1 % nad 102,5 %). Međutim, od 2013., kada je uključen u pro-gram financijske pomoći, dinamika duga počela se mijenjati i omjer se stabilizirao 2014. (108,2 %) i 2015. (108,4 %). Naposljetku, Francuska i Italija doživjele su u razdoblju od 2008. do 2015. trajno povećanje omjera duga i BDP-a od otprilike 30 %.

Okvir 12.U pogledu Okvira 12. Komisija bi željela istaknuti da će statistički provjereni podaci o izlaznim vrijednostima za 2015. biti dostupni tek u travnju 2016.

Odgovori Komisije 131

120Komisija smatra da je unatoč visokim razinama duga u Italiji koje su ugrožavale učinkovitost talijanskog EDP-a zadovoljen rok za ispravak do 2012. utvrđen u Preporuci o EDP-u za Italiju iz 2009. i EDP je obustavljen 2013. Time se pridonijelo smanjenju premije rizika na visoki javni dug i olakšalo njegovo smanjenje.

123Komisija je potpuno opredijeljena za primjenu sankcija kada je to primjereno i predviđeno u pravilima.

124Postupak u slučaju prekomjernog deficita tradicionalno je usmjeren na fiskalna pitanja i pri njegovoj izradi nije se vodilo računa o strukturnim reformama. Sankcije su moguće samo u slučaju neusklađenosti s proračunskim cilje-vima EDP-a.

Mjere politike koje bi mogle imati fiskalni učinak i znatan učinak na posebna strukturna područja prate se u kontek-stu europskog semestra. Međutim, u državama koje podliježu posebnom praćenju zbog postojanja prekomjernih neravnoteža provedba reformi nadzire se u okviru tog posebnog postupka unutar općeg postupka zbog makroeko-nomskih neravnoteža. Postoje različite mogućnosti provedbe za Pakt o stabilnosti i rastu i za postupak zbog makro-ekonomske neravnoteže:

Fiskalne politike: mjere provedbe u okviru preventivnog i korektivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu

Makroekonomske neravnoteže: mjere provedbe u okviru korektivnog dijela (tj. postupak u slučaju prekomjerne neravnoteže):

Komisija se slaže da stupanj provedbe nije odgovarajući i da bi ga trebalo poboljšati. Na to je usmjeren niz poduze-tih mjera koje su navedene u nastavku:

Komisija podržava redoviti dijalog s državama članicama (tj. u obliku bilateralnih sastanaka), socijalnim partnerima i dionicima na svim razinama u cilju osiguranja pozornog nadzora i praćenja te u cilju preispitivanja uspješnosti i podupiranja razmjene iskustava. Tijekom prošlogodišnjeg ciklusa europskog semestra Komisija je pojačala svoje kontakte s državama članicama u pogledu preporuka. Komisija je također pojačala svoju nazočnost u državama članicama i pojačala političke kontakte, među ostalim s nacionalnim parlamentima i socijalnim partnerima.

Novim usklađenim postupkom prošlogodišnjeg ciklusa europskog semestra osigurano je više vremena za ispitivanje i razmatranje smjernica EU-a upućenih državama članicama. Analize za svaku državu članicu (tj. izvješća za države) dostupne su dva i pol mjeseca prije preporuka za države članice, kao i dubinska izvješća koja se nastavljaju na izvješće o mehanizmu upozoravanja. Time se osigurava veća transparentnost i povratne informacije država članica prije donošenja preporuka za države članice i očekuje se da će se time povećati vlasništvo i učinkovita provedba preporuka.

Komisija također osigurava usmjerenost financiranja EU-a na prioritete EU-a i nacionalne prioritete. Strukturni i investicijski fondovi EU-a glavni su investicijski instrumenti na razini EU-a za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. i preporuka za države članice. Toj će svrsi služiti i novi Plan ulaganja za Europu i osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja. Sredstva EU-a izdvajat će se većinom za ulaganja kojima se potiče rast, primjerice za ona nave-dena u preporukama za države članice i za ona kojima se omogućuje ostvarivanje ciljeva iz strategije Europa 2020. Nadalje, Komisija je sklopila sporazume o partnerstvu s državama članicama za ta sredstva samo ako su ispunjeni uvjeti. Komisija može prema potrebi tražiti od država članica i da izmijene svoje planove kako bi podržale ključne strukturne reforme i može obustaviti financiranje u slučaju učestale i ozbiljne povrede preporuka.

Naposljetku, u cilju povećanja učinkovite provedbe reformi (preporuke za države članice) te kako bi se strukturni fondovi mogli iskoristiti na najbolji mogući način, Komisija svim državama članicama može na zahtjev pružiti i teh-ničku pomoć.

Odgovori Komisije 132

127Komisija ističe planove za poboljšanje okvira za gospodarsko upravljanje utvrđene u Izvješću petorice predsjednika.

Zaključci i preporuke

128Komisija ističe da je ostvaren znatan napredak u poboljšanju postupka u slučaju prekomjernog deficita kao instru-menta za gospodarsko upravljanje.

Komisija je od proljeća 2014. državama članicama dala pristup svim relevantnim podacima, pokazateljima i alatima za izračun relevantnih pokazatelja koji se primjenjuju u postupku fiskalnog nadzora. Na osnovu toga države članice mogu u potpunosti ponoviti Komisijine izračune. U cilju daljnjeg jačanja transparentnosti u postupku u slučaju prekomjernog deficita Komisija od proljetne prognoze za 2015. državama članicama dostavlja i rezultate ključnih pojedinačnih diskrecijskih poreznih mjera za države članice u kojima se primjenjuje EDP u odnosu na koje se primje-njuje pristup odozdo prema gore.

131Ispitivanje statističkih podataka evidentirano je u brojnim unutarnjim i vanjskim dokumentima u kojima su opisani postupci za provjeru obavijesti i upitnika EDP-a i smjernica za misiju.

Osnova za razgraničenje opće države opisana je u okviru ESA2010 i u Priručniku o državnom deficitu i dugu, uklju-čujući i stablo odlučivanja. Za potrebe provjere razgraničenja opće države, Eurostat ima na raspolaganju registar državnih tijela, dio inventara EDP-a, upitnik o subjektima koji nisu državni, ali su pod kontrolom države dostupan od 2011. i dokumente o ponovnim klasifikacijama koji su zatraženi prije posjeta za potrebe postupka u slučaju pre-komjernog deficita. Pitanje razgraničenja uprave jedna je od glavnih tema u svakom posjetu za potrebe postupka u slučaju prekomjernog deficita.

1. preporuka - prvi stavakKomisija prihvaća preporuku.

1. preporuka - drugi stavakKomisija prihvaća preporuku.

Komisija ima odgovarajuće unutarnje postupke na kojima se temelji njezino ocjenjivanje kvalitete. Oni su uspostav-ljeni unutarnjim dokumentima i primjereni su svrsi.

Komisija će svejedno revidirati svoje postupke u tim područjima i učinit će sve što je u njezinoj moći kako bi ih una-prijedila kada je to potrebno.

132Komisija ocjenjuje sustave kontrole u državama članicama tijekom svojih posjeta, s pomoću upitnika o EDP-u, struč-nih revizija, upitnika i drugih instrumenata. Na primjer, potaknula je potpisivanje memoranduma o razumijevanju između glavnih institucija odgovornih za podatke povezane s EDP-om, iako to nije pravna obveza. Sustav Eurostata, koji se sastoji od različitih sastavnih elemenata, primjeren je svrsi.

Komisija može, prema potrebi, pojačati evidentiranje sastavnica koje je utvrdio Sud (sustavi nadzora i kontrole u državama članicama).

Vidjeti isto odgovor Komisije na odlomak 59.

Odgovori Komisije 133

2. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

Institucionalni mehanizmi i sustavi nadzora i kontrole dio su programa posjeta u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka i standardnih posjeta u svrhu dijaloga. Komisija će analizirati kako bi se to pitanje u budućnosti moglo dodatno evidentirati.

133Komisija smatra da je trajanje posjeta dovoljno za prikladno razmatranje pitanja kvalitete podataka. Eurostat može prema potrebi provoditi dulje ili češće posjete. Eurostat je dosad uvijek uspijevao prilagoditi točke dnevnog reda tijekom misija i, ako to nije uspio, pratiti točke nakon misije. To je sve učinkovitije zahvaljujući dostupnoj IT tehnologiji.

Vidjeti isto odgovore Komisije na odlomke 52. i 54.

Broj, trajanje i opseg tih posjeta ovise o dostupnosti ljudskih potencijala i financijskih resursa.

134Tijekom posjeta provode se izravne provjere nekih pitanja (i ne samo tijekom posjeta: na primjer, kada službenici Eurostata preispituju ugovore za javno-privatna partnerstva (JPP) u uredu).

Visokorizične teme uključene su u program posjeta u svrhu dijaloga s pružateljima primarnih podataka i standar-dnih posjeta u svrhu dijaloga. Osim općih visokorizičnih pitanja koja su uvijek dio programa misije, uključena su i posebna pitanja utemeljena na rizicima.

Vidjeti isto odgovore Komisije na odlomak 53.

135Komisija će osigurati objavu završnih izvješća o posjetima u svrhe dijaloga s razumnom odgodom. Međutim, raz-mjena dobre prakse ne ovisi o datumu objave izvješća o misiji jer države članice i Komisija za to imaju razne uspo-stavljene forume (npr. radna skupina za EDP, radna skupina o metodologiji itd.).

Vidjeti isto odgovor Komisije na odlomak 56.

Odgovori Komisije 134

3. preporuka - prvi stavakKomisija prihvaća preporuku.

Komisija smatra da su njezini posjeti u svrhe dijaloga odgovarajućeg trajanja.

Češći posjeti utjecali bi na resurse, u smislu ljudskih potencijala i financijskih sredstava. Komisija će uspostaviti rav-notežu između troškova i koristi ove preporuke.

3. preporuka - drugi stavakKomisija prihvaća preporuku.

3. preporuka - treći stavakKomisija prihvaća preporuku.

Komisija će osigurati objavu završnih izvješća o posjetima u svrhe dijaloga s razumnom odgodom.

136Ako se mjera odnosi na važno pitanje, Komisija ju uvijek prati. Ponekad se rokovi moraju produljiti iz pragmatičnih ili organizacijskih razloga.

Eurostatove ocjene kvalitete uključuju sva važna i bitna pitanja obuhvaćena mjerama.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 56.

4. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

Komisija će istražiti treba li pojačati izvršavanje svojih ovlasti i u kojim to područjima treba učiniti.

137Eurostat objavljuje savjete samo u dogovoru s državama članicama. Kao korak prema većoj transparentnosti Euro-stat je počeo uključivati informacije za GFO o neobjavljenim savjetima.

Vidjeti odgovore Komisije na odlomke 57. i 58.

Odgovori Komisije 135

5. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

138Eurostat ima postupak u kojem su opisani koraci, raspored i uloga svakog dionika tijekom analize dostavljenih poda-taka o EDP-u. To uključuje redovite sastanke s višim dužnosnicima i glavnim direktorom. Nekoliko dana prije objave priopćenja za tisak, glavni direktor, djelujući kao glavni statističar Europske unije, ocjenjuje situaciju u svakoj državi članici i odlučuje o zadrškama i izmjenama.

Zadrške ili izmjene podataka temelje se na stručnoj prosudbi koja se zasniva na kvalitativnim i kvantitativnim podacima koji su dostupni prije i tijekom postupka pojašnjavanja. Taj se postupak provodi isključivo na teme-lju statističkih podataka pri čemu se ostvaruju Eurostatove statističke ovlasti predviđene za tu svrhu i propisane u zakonodavstvu.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 65.

139Eurostat ima postupak u kojem su opisani koraci, raspored i uloga svakog dionika tijekom analize dostavljenih poda-taka o EDP-u. To uključuje redovite sastanke s višim dužnosnicima i glavnim direktorom. Nekoliko dana prije objave priopćenja za tisak, glavni direktor, djelujući kao glavni statističar Europske unije, ocjenjuje situaciju u svakoj državi članici i odlučuje o zadrškama i izmjenama.

Zadrške ili izmjene podataka temelje se na stručnoj prosudbi koja se zasniva na kvalitativnim i kvantitativnim poda-cima koji su dostupni prije i tijekom postupka pojašnjavanja. Taj se postupak provodi isključivo na temelju statistič-kih podataka pri čemu se ostvaruju Eurostatove statističke ovlasti predviđene za tu svrhu.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 65.

6. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

Komisija osigurava da su dosljedno obuhvaćeni svi metodološki problemi koji bi mogli imati učinak na neto posuđi-vanje ili imaju na njega učinak. Međutim, Komisija će nadopuniti pisane unutarnje dokumente za utvrđivanje zadrški ili će prema potrebi izmijeniti podatke.

140Komisija se na slaže s opažanjem da analiza na kojoj se temelje njezine preporuke u kontekstu EDP-a nije dovoljno transparentna. Transparentnost ocjena i preporuka Komisije znatno se povećala posljednjih par godina.

Fiskalni okvir EU-a posljednjih je godina nekoliko puta izmijenjen u cilju uvođenja komplementarnih pravila, jačanja mehanizama usklađivanja i povećanja nacionalnog vlasništva. Trebalo je tehnički provesti izmjene zakona i prilago-diti metodologije.

Odgovori Komisije 136

To je značilo da je Komisija morala utvrditi metodologije koje upotrebljava za ocjenu usklađenosti s Paktom o sta-bilnosti i rastu (PSR) – primjerice metodologiju djelotvornih mjera za ocjenjivanje usklađenosti u kontekstu EDP-a i načela razvrstavanja jednokratnih mjera objavljena u izvješću o javnim financijama u ekonomskoj i monetarnoj uniji za 2015. – i olakšano je nizom objašnjenja dostavljenih nadležnim tijelima u Vijeću čiji je sadržaj sažet u Pri-ručniku koji je dostupan javnosti na internetskim stranicama Komisije. Priručnik će se sada svake godine ažurirati u skladu s obvezama iz Komunikacije Komisije od 21. listopada 2015. o dovršetku ekonomske i monetarne unije.

U cilju daljnjeg povećanja transparentnosti Komisija se složila da će od proljeća 2014. državama članicama dostav-ljati sve potrebne informacije za ponavljanje izračuna povezanih s procjenom usklađenosti s preventivnom i korek-tivnom stranom, uključujući detaljne radne tablice u Excelu s izračunima korak po korak. Kada je riječ o diskrecijskim mjerama, Komisija je objavila niz agregatnih podataka o učinku diskrecijskih mjera i razini jednokratnih mjera od proljeća 2014. i, u skladu sa Zaključcima Vijeća Ecofina od lipnja 2014., ostvarila je daljnji napredak podijelivši s drža-vama članicama prinos ključnih pojedinačnih poreznih mjera koje su od proljeća 2015. ugrađene u pristup odozdo prema gore za postupak u slučaju prekomjernog deficita.

Nadalje, Komisija je detaljne informacije o glavnim mjerama objavila u radnim dokumentima službi Komisije kojima su popraćene nove preporuke o postupku u slučaju prekomjernog deficita, uključujući prognoze ključnih varijabli za izračun fiskalnog napora u skladu s temeljnim scenarijem (npr. referentna točka s kojom će se uspoređivati buduće prognoze u cilju izračuna pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore).

Komisija potvrđuje da se povećala složenosti okvira za nadzor. Zaista postoji prirodna trgovina između definicije pravila i pristupa kojim se što više moguće nastoji obuhvatiti osnovna makroekonomska situacija i promjene i stup-nja složenosti cijelog okvira. Transparentnim kodificiranjem i objavom metodologija smanjio se stupanj diskrecije i raspon tumačenja u sustavu.

Kako je navedeno u Komunikaciji od 21. listopada 2015. Komisija planira uložiti daljnje napore u povećanje jasnoće i smanjiti složenost postojećeg okvira u suradnji s državama članicama, kada je to moguće unutar postojećeg zako-nodavnog okvira. Komisija će nastojati uskladiti metodologiju za ocjenjivanje usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu.

141Veća složenost koju spominje sud nastala je zbog toga što se nastojala osigurati veća transparentnost. Istovremeno su zbog sve veće složenosti okvira za nadzor bila potrebna dodatna objašnjenja u cilju postizanja transparentnosti.

Komisija smatra da se u posljednje vrijeme transparentnost znatno poboljšala i, iako priznaje da ima prostora za daljnje poboljšanje, ne slaže se da do sada nije uloženo dovoljno napora. Komisija je potpuno opredijeljena za tran-sparentnost. U području statistike Komisija objavljuje metodološke savjete i smjernice ako se time ne krši statistička povjerljivost utjelovljena u Uredbi (EZ) br. 479/2009. S Europskim sustavom računa pristup Komisije jasno je uteme-ljen na pravilima i Komisija ne odstupa od utvrđenih postupaka. Međutim, Komisija mora primijeniti zdravu pro-sudbu u skladu s pravilima umjesto čisto mehaničkog pristupa jer se jedino na taj način može ispravno uzeti u obzir različitost država članica i predmetnih pitanja.

Odgovori Komisije 137

Nadalje, trebalo je tehnički provesti zakonodavne izmjene koje su posljednjih godina uvedene u fiskalni okvir EU-a. U tu svrhu trebalo je prilagoditi metodologije i klasifikacije koje se upotrebljavaju za ocjenjivanje usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu (PSR). Taj se postupak odvijao kroz opsežne razgovore u okviru Gospodarskog i finan-cijskog odbora (GFO) i drugih nadležnih službi Vijeća. Rasprave su olakšane nizom obrazloženja. U duhu transparen-tnosti, a zbog sve veće složenosti nadzornog okvira, bila su potrebna dodatna objašnjenja.

Stoga su svi pristupi provedbi revidiranog okvira sažeti u Priručniku za Pakt o rastu i stabilnosti koji je javno dostu-pan na internetskim stranicama Komisije. Priručnik će se sada svake godine ažurirati u skladu s obvezama iz Komuni-kacije Komisije od 21. listopada 2015. o dovršetku ekonomske i monetarne unije.

Međutim, formalizacijom takvih metodologija smanjuje se stupanj diskrecije i raspon tumačenja u sustavu jer postoji obveza postupati u skladu s objavljenom metodologijom.

U cilju daljnjeg povećanja transparentnosti Komisija se složila da će od proljeća 2014. državama članicama dostav-ljati sve potrebne informacije za ponavljanje izračuna povezanih s procjenom usklađenosti s preventivnom i korek-tivnom stranom, uključujući detaljne radne tablice u Excelu s izračunima korak po korak. Kada je riječ o diskrecijskim mjerama, Komisija je objavila niz agregatnih podataka o učinku diskrecijskih mjera i razini jednokratnih mjera od proljeća 2014. i, u skladu sa Zaključcima Vijeća Ecofina od lipnja 2014., ostvarila je daljnji napredak podijelivši s drža-vama članicama prinos ključnih pojedinačnih poreznih mjera koje su od proljeća 2015. ugrađene u pristup odozdo prema gore za postupak u slučaju prekomjernog deficita.

Nadalje, Komisija je detaljne informacije o glavnim mjerama objavila u radnim dokumentima službi Komisije kojima su popraćene nove preporuke o postupku u slučaju prekomjernog deficita, uključujući prognoze ključnih varijabli za izračun fiskalnog napora u skladu s temeljnim scenarijem (npr. referentna točka s kojom će se uspoređivati buduće prognoze u cilju izračuna pristupa odozgo prema dolje i odozdo prema gore).

7. preporuka prva alineja – postupak ocjenjivanjaKomisija djelomično prihvaća preporuku jer je ostvaren znatan napredak u pogledu veće transparentnosti analiza.

Kada je riječ o jednokratnim i privremenim mjerama u Kodeksu ponašanja navedeno je da su jednokratne i privre-mene mjere takve mjere koje imaju prijelazni učinak na proračun koji ne vodi do trajne promjene u intertemporal-nom stanju proračuna i navodi se nekoliko primjera. Međutim, zbog velikih razlika u posebnostima zemalja moguće je da će se javiti mjere koje se ne mogu uredno uklopiti u prethodno poznatu kategoriju i, u takvim okolnostima, poželjno je da Komisija zadrži određeni stupanj slobode u primjeni svoje gospodarske prosudbe. U vezi s time Komisija je objavila aktivnosti u okviru prethodnih izvješća o javnim financijama u kojima je utvrđen analitički pri-stup i logička podloga te se unutar službi počelo raditi na ažuriranju tog materijala. Ažuriranje i detaljnije unutarnje smjernice (uključujući niz vodećih načela i uobičajenih slučajeva) o jednokratnim mjerama objavljene su u Izvješću o javnim financijama za 2015.

Slično tomu, pojam „neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja” nije unaprijed definiran jer nije moguće iscrpno definirati skup okolnosti u pojedinoj državi na koje bi se to moglo ex ante primjenjivati, posebno ako se uzme u obzir da su ti događaji po svojoj prirodi neočekivani. Međutim, Komisija smatra da se dogovorenom meto-dologijom za ocjenjivanje djelotvornih mjera osigurava sveobuhvatan pristup tome pitanju.

Odgovori Komisije 138

Komisija daje analizu relevantnih čimbenika kako je propisano u Uredbi (EZ) br. 1467/97 uzimajući u obzir čimbenike koji su izravno navedeni u zakonodavstvu i one koje predmetna država članica smatra relevantnima.

U Uredbi je predviđeno da se u slučaju povrede kriterija deficita i ako je dug opće države iznad 60 % BDP-a rele-vantni čimbenici uzimaju u obzir samo pri odlučivanju o tome treba li pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita ako je deficit blizu referentne vrijednosti i smatra se da je povreda privremena.

U zakonodavstvu je zaista predviđen široki popis mogućih relevantnih čimbenika koji nije iscrpan jer se od Komisije zahtijeva da uzme u obzir i čimbenike koje predmetna država članica smatra relevantnima. To je ključni element za uzimanje u obzir posebnih okolnosti u državama koje su različite vrste i ozbiljnosti u različitim zemljama i koje možda nisu uvijek mjerljive.

Nadalje, ocjenom djelotvornih mjera na temelju pristupa odozgo prema dolje omogućuje se i ispravak kako bi se uzeo u obzir učinak neočekivanih događaja.

7. preporuka druga alineja - dostupnost podatakaKomisija prihvaća preporuku.

7. preporuka treća alineja – ocjena odozdo prema goreKomisija ne prihvaća preporuku jer ona nema pravne ovlasti uključivati službe neovisnih nacionalnih fiskalnih vijeća.

7. preporuka četvrta alineja – pouzdanost analizeKomisija prihvaća preporuku.

142Opažanje Suda povezano s time da je EDP tradicionalno više bio usmjeren na deficite države nego na dug uteme-ljeno je. Prije stupanja na snagu paketa od šest mjera komponenta duga iz Pakta o stabilnosti i rastu bila je nedo-voljno aktivna u pogledu redovitih postupaka nadzora. Zbog toga je jedna od ključnih reformi u okviru paketa od šest mjera uključivala provedbu pravila o dugu, posebno povećanjem povrede praga duga od 60 % BDP-a na prag za pokretanje EDP-a i definiranjem duga koji se smanjuje dovoljnom brzinom, kako je predviđeno u Uredbi.

Države u kojima se na datum donošenja izmjena Pakta o stabilnosti i rastu na temelju paketa od šest mjera (odno-sno 8. studenoga 2011.) provodio EDP podliježu primjeni prijelaznih mehanizama tijekom tri godine nakon ispravka njihova prekomjernog deficita. Tijekom te tri godine ocjenjuje se usklađenost s kriterijem duga na temelju toga ostvaruje li predmetna država članica dovoljni napredak prema usklađenosti.

Odgovori Komisije 139

Ovim mehanizmom praktički se priznaje činjenica da su države članice u kojima se u trenutku donošenja paketa od šest mjera već provodio EDP prethodno dogovorile putove fiskalne konsolidacije koji nisu bili nužno u skladu sa zahtjevima novog pravila o razini duga. Stoga bi tekući postupci EDP-a i zahtjevi pravila o razini duga bili neuskla-đeni. Prijelaznim razdobljem stoga se nužno priznaje da je tim državama članicama potrebno vrijeme za prilagodbu njihovih strukturnih prilagodbi razini koja je potrebna za usklađivanje s novom referentnom vrijednosti. Važno je napomenuti da države u tom razdoblju još uvijek moraju nastojati ostvariti usklađenost i suočiti se s mogućim postupovnim posljedicama u slučaju neusklađenosti. Zahtjev duga uopće se ne primjenjuje u prijelaznom razdoblju. Nadalje, iako je utvrđeno da prijelazno razdoblje traje tri godine, države članice tijekom posljednje godine moraju pokazati ispunjenost kriterija duga tako da se u stvarnosti prijelazna rješenja razlikuju od uobičajene referentne vrijednosti za smanjenje duga samo tijekom prve dvije godine.

143Komisija se ne slaže da se Komunikacijom o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o sta-bilnosti i rastu na bilo koji način umanjila vjerodostojnost postupka ili ugrozila održivost duga. Komunikacijom se nije odstupalo od prethodno postojećeg scenarija jer se njome nije proširio pojam čimbenika koje treba uzeti u obzir kada se donosi odluka da se neće pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita. U članku 2. Uredbe (EZ) br. 1467/97 o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita jasno je navedeno da Komisija pri izradi izvješća iz članka 126. stavka 3. uzima u obzir sve relevantne čimbenike ako oni znatno utječu na ocjenu ispunjenja kriterija deficita i duga – uključujući promjene u pogledu srednjoročnog mogućeg rasta, provedbu politika u kon-tekstu prevencije i ispravka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i provedbu politika u kontekstu zajed-ničke strategije rasta Unije.

Pravilo o razini duga (cijelo i prijelazno pravilo) ne znači da se u državi članici automatski pokreće postupak u slučaju prekomjernog deficita čim nije ostvaren mjerljivi cilj. To nepostojanje automatizma izričito je predviđeno u Uredbi i gospodarski je opravdano budući da promjene duga (više nego promjene deficita) nisu potpuno pod kontrolom države. Omjer duga i BDP-a posebno ovisi o promjenama u pogledu stvarnog rasta BDP-a i inflacije. Nadalje, to se odnosi i na prilagodbu toka i stanja na koju utječu, među ostalim, valutni tečajevi i promjene statističke klasifikacije.

8. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

U stvarnim i vjerodostojnim ciljevima EDP-a trebala bi se isticati potreba za oprezom kada se odredba o ciljevima omjera između duga i BDP-a uzima kao sastavnica preporuka EDP-a.

Vlade nemaju istu razinu kontrole u pogledu razvoja omjera duga i BDP-a kao u pogledu deficita. Financijske transakcije koje nisu povezane s deficitom (takozvane prilagodbe toka i stanja) posebno mogu imati velik utjecaj na omjere duga u određenoj godini. Budući da se u skladu s prirodom dinamike dugova jedna godina ovisi o dru-goj godini, takvi jednokratni događaji mogu utjecati na sljedeće godine, a time se može uzrokovati neusklađenost između deficita i ciljeva utemeljenih na dugovima.

Odgovori Komisije 140

144U pogledu izvršenja, zakonodavstvo kojim je uređen postupak u slučaju prekomjernog deficita usmjereno je na fiskalne ishode i stoga primjenjivo zakonodavstvo ne sadržava posebne odredbe za provedbu strukturnih reformi. Ocjenjivanje djelotvornih mjera u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita usmjereno je na uvođenje potrebnih proračunskih prilagodbi i nije pod utjecajem ocjene strukturnih reformi. Provedba strukturnih reformi, među ostalim onih koje se poduzimaju u okviru programa gospodarskog partnerstva (PGP), nadzire se u kontekstu europskog semestra. Međutim, u Uredbi nisu predviđeni posebni koraci u slučajevima kada se primjenom struktur-nih mjera nije uspjelo postići ono što je preporučeno u analizi programa gospodarskog partnerstva. U državama koje podliježu posebnom praćenju zbog postojanja prekomjernih neravnoteža provedba reformi nadzire se u okviru postupka zbog prekomjernih neravnoteža.

145U dokumentima povezanima s EDP-om nije osiguran nadzor zbog potrebe za izbjegavanjem udvostručavanja i nepotrebne složenosti postupaka nadzora.

Takvo praćenje opravdano je tijekom europskog semestra koji je stvoren kako bi se osigurala cjelovita provedba gospodarske i proračunske politike uzimajući u obzir njihove interakcije i međuovisnost.

Promjenama koje je Komisija uvela u Europski semestar iz 2015. nastojalo se povećati vlasništvo na nacionalnoj razini i odgovornost odlučivanja na europskoj i nacionalnoj razini.

U okviru pojačanog europskog semestra izvješće za državu priprema se od 2015. u veljači svake godine za svaku državu članicu i za europodručje, a u njemu se utvrđuju posebni izazovi za države koji su posebno povezani s postupkom reforme te napredak ostvaren u pogledu rješavanja utvrđenih problema u prethodnom krugu pre-poruka za države članice. Na tim detaljnim ocjenama temelji se oblikovanje sljedećeg kruga preporuka za države članice.

Nadalje, u državama koje podliježu posebnom praćenju zbog postojanja prekomjernih neravnoteža provedba reformi nadzire se u okviru ovog posebnog postupka unutar općeg postupka zbog makroekonomskih neravnoteža.

U pogledu nedavne odluke Komisije da treba više uzeti u obzir provedbu strukturnih reformi, treba naglasiti da ona ne utječe na ocjenu djelotvornih mjera u okviru EDP-a.

9. preporuka prvi stavakKomisija prihvaća preporuku.

Uvođenje programa gospodarskog partnerstva (PGP) temelji se na činjenici da prekomjerni državni deficiti barem dijelom mogu biti uzrokovani strukturnim nedostacima. Ako se ti nedostaci ne uklone izravno, proračunske mjere možda neće biti dovoljne za ostvarenje trajnog ispravka deficita. Uklanjanje temeljenih nedostataka vjerojatno će s gospodarskog stajališta biti srednjoročno i dugoročno djelotvornije i učinkovitije. Od stupanja na snagu paketa od dvije mjere države članice u pogledu kojih je pokrenut postupak u slučaju prekomjernog deficita ili u kojima je nakon djelotvornih mjera revidiran rok za EDP predstavljaju PGP istovremeno kada i izvješće o poduzetim mjerama, odnosno 3 do 6 mjeseci od poduzimanja koraka u pogledu EDP-a.

Odgovori Komisije 141

PGP-ovi su jednokratni dokumenti koji trebaju služiti kao plan za fiskalne strukturne reforme koje države članice smatraju nužnima za osiguranje učinkovitog i trajnog ispravljanja njihova prekomjernog deficita. Države članice trebale bi u svojim PGP-ovima utvrditi i odabrati prioritete u pogledu konkurentnosti, dugoročnog održivog rasta i uklanjanja njihovih strukturnih nedostataka. Svrha je PGP-a nadopuniti proračunske mjere poduzete tijekom EDP-a širom strategijom usmjerenom na izbjegavanje nastanka prekomjernih deficita. Međutim, njegova jednokratna priroda ne znači da nema praćenja. Komisija i Vijeće nadziru provedbu fiskalno-strukturnih reformi u kontekstu Europskog semestra. U tom pogledu treba voditi računa o potrebi za izbjegavanjem udvostručavanja i neopravdano složenih postupaka nadzora.

9. preporuka drugi stavakKomisija ne prihvaća preporuku jer smatra da već u cijelosti djeluje u skladu s ovlastima koje su joj zakonom dodije-ljene i u više je navrata javno naglasila da države članice moraju provesti nužne strukturne reforme.

146Ne postoje (izričite) zakonodavne odredbe kojima se može osigurati da države članice ispunjuju nove zahtjeve izvješćivanja kao ni sankcije u slučaju neispunjenja tih zahtjeva. Međutim, budući da ovaj zahtjev potječe iz Uredbe, mogao bi se izvršiti ako Komisija dobije mogućnost pokrenuti postupak zbog povrede u slučaju neispunjenja zahtjeva. Učinkovitost ove pravne zaštite trebalo bi prosuđivati na temelju zahtjeva EDP-a.

147Kao u slučaju odgovora na preporuku iz odlomka IX. točke (b) podtočke iv., u Uredbi nije uvijek predviđeno da Komisija mora sustavno objavljivati rezultate evaluacije/povratne informacije. Komisija stoga u potpunosti uzima u obzir dodatno izvješćivanje u okviru svojeg redovitog nadzora (tj. u svakom krugu prognoza; u odjeljku za svaku državu u bilješci o „učinku prognoze na proračunski nadzor” od AF2013) predviđena je kratka ocjena. Samo u slučaju neispunjenja zahtjeva to bi bilo jasno označeno i navedeno u odgovarajućem dokumentu Komisije (ovisno o poseb-noj situaciji, to može biti posebna bilješka ili dio dokumenata u kojima se ocjenjuju programi stabilnosti i konver-gencije ili nacrti proračunskih planova). Postupci zbog povrede mogu se pokrenuti u slučaju neispunjenja zahtjeva.

10. preporuka prvi stavakKomisija prihvaća preporuku.

10. preporuka drugi stavakKomisija ne prihvaća preporuku jer bi se učinkovitost ovog pravnog lijeka trebala ocjenjivati u odnosu na zahtjeve postupka u slučaju prekomjernog deficita.

149Komisija ponovno potvrđuje svoju opredijeljenost za primjenu sankcija, prema potrebi, u skladu s odredbama paketa od šest mjera.

11. preporukaKomisija ne prihvaća preporuku.

Komisija je uvijek postupala u skladu s Ugovorom. Komisija će nastaviti preporučivati Vijeću da ubrza postupak i prema potrebi primijeni sankcije u skladu sa zakonodavstvom.

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP) ključna je sastavnica okvira ekonomskog upravljanja u EU-u. Upotrebljava ga se u slučajevima u kojima je potrebno ispraviti kretanje deficita i duga u državama članicama. U okviru ove revizije ispitali smo kvalitetu EDP-a u teškoj gospodarskoj klimi proteklih godina, i to od podataka na temelju kojih se donose odluke o pokretanju toga postupka pa sve do konačnih rezultata. Utvrdili smo da je i dalje potrebno raditi na njegovoj djelotvornoj provedbi, ali i da je Komisija posvećena nastavku uvođenja potrebnih poboljšanja.

EUROPSKIREVIZORSKISUD