Javni dug u brojkama Udruga poreznih obveznika LIPA

Vuk Vuković, ZSEM

Rujan 2015.

Državni vs. javni vs. inozemni dug Državni dug (dug središnje države) predstavlja iznos ugovorne obveze

države za posuđena sredstva

Javni dug (dug opće države) je širi pojam koji uključuje državni dug, dug koji jamči Vlada, a ponekad i dug poduzeća koje su u vlasništvu države U Hrvatskoj: Garantirani dug je uključen u podacima koje objavljuje Ministarstvo

financija kao zaseban redak.

Dug javnih poduzeća nije iskazan kao dio javnog duga, osim HAC, HRT, HŽ Infrastruktura, AC ZG-RI, Izvanproračunski fondovi (Vode, Ceste, FZO, itd.)

U javni dug uključena i lokalna samouprava te fondovi socijalnog osiguranja (HZZO, HZMO)

Razlika između "državni dug", " i "vanjski državni dug":

Državni dug obuhvaća sve obveze države prema rezidentima i nerezidentima

Vanjski državni dug obuhvaća obveze samo prema nerezidentima

Inozemni dug obuhvaća inozemne obveze svih rezidenata (države, domaćinstva i korporacije) prema nerezidentima

Državni vs. javni vs. inozemni dug

U praksi visoko državno zaduživanje povećava inozemni dug (nacionalni) ne samo direktno već i kroz istiskivanje domaćeg zaduženja privatnog sektora kojeg prisiljava na zaduživanje u inozemstvu. Države sa visokim javnim dugom obično imaju i visok vanjski dug.

Slika. Veza između državnog duga i inozmenog (nacionalnog) duga

Unutarnji državni dug

Inozemni državni dug

Inozemni dug banaka

Inozemni dug poduzeća

Državni dug

Inozeni dug RH (nacionalni)

Javni dug vs. državni dug

Prema Zakonu o proračunu* javni dug je dug općeg proračuna.

Dug općeg proračuna (dug opće države) obuhvaća:

• dug državnog proračuna,

• dug izvanproračunskih korisnika,

• dug jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• dug fondova socijalnog osiguranja (HZZO, HZMO, HZZ)

državni dug (dug središnjeg

proračuna)

Izvor: Narodne Novine (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) http://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-prora%C4%8Dunu

285.262.405.221,14 kn

Stanje duga opće države (javnog duga) u Hrvatskoj na dan

31.05.2015. *

Ako dodamo izdana jamstva središnje države (domaća i inozemna),

dug se povećava za još 7,744 mlrd kn

Raste za 443,66kn po sekundi!

* Izvori: Hrvatska narodna banka, Tablica I3: Dug opće države; Državni zavod za statistiku, travanj 2015.

Koliki je Hrvatski javni dug?

0.0

50,000.0

100,000.0

150,000.0

200,000.0

250,000.0

300,000.0

350,000.0

01.1

2.9

9.

01.0

5.0

0.

01.1

0.0

0.

01.0

3.0

1.

01.0

8.0

1.

01.0

1.0

2.

01.0

6.0

2.

01.1

1.0

2.

01.0

4.0

3.

01.0

9.0

3.

01.0

2.0

4.

01.0

7.0

4.

01.1

2.0

4.

01.0

5.0

5.

01.1

0.0

5.

01.0

3.0

6.

01.0

8.0

6.

01.0

1.0

7.

01.0

6.0

7.

01.1

1.0

7.

01.0

4.0

8.

01.0

9.0

8.

01.0

2.0

9.

01.0

7.0

9.

01.1

2.0

9.

01.0

5.1

0.

01.1

0.1

0.

01.0

3.1

1.

01.0

8.1

1.

01.0

1.1

2.

01.0

6.1

2.

01.1

1.1

2.

01.0

4.1

3.

01.0

9.1

3.

01.0

2.1

4.

01.0

7.1

4.

01.1

2.1

4.

01.0

5.1

5.

Kretanje javnog duga RH, mjesečno, 1999-2015

285 mlrd kn

122 mlrd kn

U 7 kriznih godina, javni dug se povećao za gotovo 2,5 puta!

285.262.405.221,14 kn Stanje duga opće države (javnog duga) u Hrvatskoj na dan

31.05.2015. *

Ako dodamo izdana jamstva središnje države (domaća i

inozemna), dug se povećava za još 7,744 mlrd kn

Je li to puno ili malo?

Udio duga u BDP-u: ≈ 85% **

* Izvori: Hrvatska narodna banka, Tablica I3: Dug opće države; Državni zavod za statistiku, travanj 2015.

** BDP RH: 328,431 mlrd kn (izvor: DZS, 2014)

177

132 130

110 108 107

98 95 89

85 85 81

77 75 69 68

59 54

50 45 44 43 41 40 40

28 26 24

11

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Gre

ece

Ital

y

Port

uga

l

Irela

nd

Cyp

rus

Belg

ium

Spai

n

Fra

nce

United K

ingd

om

Cro

atia

Aust

ria

Slove

nia

Hunga

ry

Germ

any

Neth

erl

ands

Mal

ta

Fin

land

Slova

kia

Pola

nd

Denm

ark

Sweden

Cze

ch R

epublic

Lithuan

ia

Lat

via

Rom

ania

Bulg

aria

Norw

ay

Luxem

bourg

Est

onia

Dug opće države za EU zemlje; udio u BDP-u *

* Izvor: Eurostat, 2015; Podaci za 2014.

85 81

77

71 69

54 50

46 43 41 40 40

37 33

30 28

25

11 11

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Dug opće države za tranzicijske zemlje, udio u BDP-u

* Izvor: Eurostat, 2015; Podaci za 2014.

Koja je gornja granica duga?

Što još mjerimo na brojaču duga?

Javni dug po stanovniku: (N stanovnika: 4.284.889*)

66.574,05 kn

Samo u zadnjih 12 mjeseci je dug per capita porastao za

3265kn

Javni dug po zaposlenome: (N zaposlenih:1.543.000**)

184.875,18 kn

* Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011 http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/H01_01_01.html

** Izvor: Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati, 2015 http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm

Metodološke napomene

Poanta brojača je iskazati povećanje javnog duga u

realnom vremenu

Koristili smo interval kretanja javnog duga u zadnjih

godinu dana, klizno (od 31.05. 2014 do 31.05.2015.)

Metodološki konsenzus (najbolje hvata recentne promjene)

Redovito mjesečno ažuriranje podataka (krajem

9.mjeseca biti će dostupni podaci za 30.06., na što ćemo

prilagoditi brojač)

Umjesto zaključka: Zašto je sve ovo bitno?

Dug nastaje kao akumulacija deficita općeg proračuna

No deficit nije jedina komponenta koja može povećati dug (tu

su još i bailoutovi banaka, preuzimanje duga od javnih poduzeća,

revalorizacija = “istočni grijeh”, itd.)

Veliko posuđivanje neke države može dovesti do

povećanja tzv. country-risk-a = procijene međunarodnih

investitora o opasnosti da zemlja može obustaviti plaćanje

kamata i glavnice duga, što će automatski povisiti

kamate na posuđivanje te zemlje

Posljedica: rast kamatnih stopa domaćim subjektima

(poduzećima i građanima)

Kretanje dugoročnih kamatnih stopa u

izabranim EU zemljama*

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4

4.5

5

Aug. 14 Sep. 14 Oct. 14 Nov. 14 Dec. 14 Jan. 15 Feb. 15 Mar. 15 Apr. 15 May 15 June 15 July 15 Aug. 15

Croatia Romania Hungary Portugal Bulgaria Slovenia Spain Italy Czech Republic Sweden Germany

* Izvor: Europska Središnja Banka, Kolovoz 2015: https://www.ecb.europa.eu/stats/money/long/html/index.en.html

10.26

6

3.9 3.86 3.61

2.88 2.52 2.36

2.07 1.96 1.86 1.84 1.64 1.57 1.29

1.01 1 0.99 0.96 0.96 0.85 0.84 0.82 0.74 0.66 0.61 0.45

0

2

4

6

8

10

12

Povrati na 10-godišnje obveznice za EU zemlje;

Kolovoz 2015 *

* Izvor: Europska Središnja Banka, Kolovoz 2015: https://www.ecb.europa.eu/stats/money/long/html/index.en.html