50
KAKO MISLITI RUBEN PAPIAN

Kako misliti

  • Upload
    others

  • View
    29

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Kako misliti

KAKOMISLITI

RUBENPAPIAN

Page 2: Kako misliti

UVOD

Misao, misao… Evo jedne! Evo druge! I još jedne! Nema im kraja. Jednamisao se pojavi, praćena novom (da li ikada prestaju?). Ako ste dovoljnonesrećni da imate mozak, onda razumete kakav uporan problem mogu dabudu misli. Nikada ne prestaju. Zar ne bi svako od nas voleo da može nakomandu da isključi ta psihička bombardovanja na samo nekolikominuta idatiumuminiodmor,kolikogodbiokratak?Štakontrolišemisli?Šta ih stvara?Upravosada, šta je stvorilo tumisao, isledeću? Da li je neprekidna bujica misli razmišljanje? Da li je razmišljanjesvestanproces?Akojeste,dalijemogućekontrolisatiga?Tozavisiodtogakotraži da ga kontroliše – vaš um, vaš mozak, vaša svest? Svaki od njih imasopstvenispektarmislikojesuizasebneimeđusobnopovezaneustvaranjuipojavi. Koje misli želite da kontrolišete? Da li su to radosnemisli ili tužne,vezanezaposaoilistvaralačkemisli,misliobudućnostiilioneopsesivne?Jelitomozganje?Vrsteikvalitetimislipodjednakosubeskrajni,kaoinjihovbroj.Kadaspavamo,svesniumseodmaraodnesumnjivepsihičkebuke,alimisline prestaju. One igraju u snoviđenju nesvesnog. To su slobodnije misli,nesputaneuslovljavanjemsvesnoguma.Kada ljudimeditiraju,pokušavajudaumiremisli,daumudajuoduškaodneprestanogpritiska.Alimisliidaljenadolaze.Postoje hiljade i hiljade knjiga o razmišljanju, alternativnom mišljenju,hemiji mozga, nauci o mozgu, spoznaji, svesti, kosmičkoj svesti, psihologiji,kvantnoj psihologiji, psihologiji ponašanja – razne vrste teorija koje čovekmože da zamisli o procesima uma. Sve istražuju i pokušavaju da odredeneuhvatljivu iskru misli. Odakle dolazi? Ko je kontroliše? Da li izranja izmozga,uma,svesti,duše,vazduha?Postoje tri glavne komponente u procesu mišljenja: mozak, um i svest.Svaka se oblast posebno i istovremeno preklapa i prepliće sa složenimprocesimakoji stvarajumisao.Mozak,um i svestnisumeđusobno isključivefunkcije,većsuzasebnesilekojedelujukakonezavisnotakoimeđuzavisno.Ova knjiga će istražiti te glavne komponente (i bezbroj sporednihkomponenti)odgovornezaproceskojinazivamorazmišljanjem.

Page 3: Kako misliti

Svisuspremnidavamgovorekakodamislite.Savetinemanjkaju.Nikonetrebadavamkažekakoda razmišljate.Ni ovaknjiga toneće činiti.Onavasjednostavno poziva da obratite pažnju na razmišljanje. Neće vam datijedinstven, konačni odgovor na ove tajne, jer ne postoji ni jedan jediniobjedinjujućiodgovornaprocesebeskonačnesloženosti.Više od nekog priručnika za razmišljanje, ovo je istraživanje beskonačnihmogućnostimisli,načinsagledavanjaprocesakojisezovemišljenjeinačindaserazvijetajproceskojićeotvoritimogućnostizarazvojkorakauspoznaji isvesnosti.Tosupostepenikoraci,sigurnostiradi,aliisuptilni,kojiupočetkumoguizgledatimali,alisemoguuspešnorazvitiuvelikeskokove.

Page 4: Kako misliti

MISAOŠta je misao? Da li je to iznenadna pojava podatka u umu? Da li je toprodukt iz dubine mozga ili bljesak neurona? Je li to erupcija svesti ilispoznajnirefleks?Dalijetosveovogorenavedeno?Niko, zapravo,nemožedadokažeodakledolazemisli.Naučnicimogudaodredeoblastimozgazakojesečinidasuodgovornezaodređenefunkcijeidaodrede koja od ovih zona kontroliše ove funkcije. Tačnije, utvrdili su ovapodručja i pripisali stvaranje i kontrolu određenih procesa svakoj od ovihoblasti. Pomoću savremenih uređaja prate signale do određenih lokacijamozga. Na primer, čini se da je strah povezan sa amigdalom, te sepretpostavljadaamigdalastvarastrah.Dali?Ilireagujenapodsticajestrahaislužiudrugesvrhekoje jošnerazumemo?Činisedanaučnicirazumejuovemoždanefunkcije…svedokodređenamoždanaaktivnostnepokažepotpunonovu dimenziju, a tada se načelo njihovog razumevanja raspada. Kako je tomoguće?Imalinečegauvezisamozgomzbogčegaonmenjasvojeponašanjepremaposmatraču,pomalonalikdualnostitalas/česticakvantnemehanike?Ponekad se delovi mozga oštete, a funkcije koje obavlja taj deo mozgapreuzimajudrugidelovimozga.Kakojeonmisliodatouradi?Naučnicitonemoguadekvatnodaobjasne,aliimajumnoštvosrodnihioprečnihteorija.Ako mislite da vam mozak radi neprekidno kao mašina, ili kao milionimalihklipovakojineprestanoispaljujuiemitujusićušneiskrekojeizbijajuuvašusvestkaomisao,napravilibisteparalelunalikpoređenjusloženostisuperračunara sa kašikom. Da,misao jeste vrsta iskre, tačnije, nizovi i višestrukakombinacija iskri.Ali,važno jeshvatitidasvakamisaokojojpristupamonijecelovitosttemisli.Moždaćevamseiznenadapojavitibljesakrazumevanja.Aha!Mislitedastepotpunoshvatilištajetoizaštotakorazmišljate,aliniste.Neucelosti.

Page 5: Kako misliti

Da biste dobili širu sliku, zaronite u dubinumisli. Naše misli nisu samojedan delić erupcije u našoj svesti. Misao je više od iskre ili niza iskri kojeprepoznajemoiopažamo.Onoštonazivamoiskramasuneuronikojisevajuigranaju se krozmozak. Svake sekunde,milijardu neurona bljesne kroz ovajunutrašnji univerzum.Namestu gde se ovi neuroni ukrštaju, grade sinapsu,što je hemijsko odredište gde neuroni mogu međusobno da komuniciraju.Svaka od ovih milijardi komunikacija, koje se dešavaju svake sekunde,predstavlja misao, mikromisao. I dok naš sistem otkriva i obrađuje ovemilijaredemikromisli,našasvestmožedasedočepamislitekkadajesistempripremi za prikazivanje. Dakle, ono što nazivamo mišlju, jeste svesnoprepoznavanjesignalaizuma.Svaka misao je vrh ogromnog talasa koji se hrani i gradi iz unutrašnjihdubina.Onoštonašasvestuhvatiipredoči,jestesamvrhtogtalasa.Ispodtemisli je nabujali okean od ispaljenih neurona koji se ukrštaju u sinapse,energije,frekvencije,unutrašnjeispoljašnjesilekojegurajuvrhtemislitačnoiznadpovršine,gdeihnašisvesniumovimoguuhvatiti.Jošjedanelementkojitrebadodatidabiseizdigaoovajtalas–emocija.Prenegoštonašasvestmožedaprepoznamešavinumikro-misli,moradasedodai emocionalna komponenta. Emocija je sila koja istiskuje talas u svest. Topokrećesvestdaprepoznamisao.Miverujemodapostojemislikojesulišeneemocija,čistomehaničkihfunkcijakojenasvodekrozdan.Imaihnamilijarde.Alimislikojesvesnoprepoznajemo,supodstaknuteemocionalnimprocesom.Moždamislimodaznamoodakle jedošlaodređenamisao,ali trenutno jesvestsuvišeograničenadabipristupiladubljimdimenzijamaumailishvatilakakofunkcionišeusvomvišedimenzionalnomuniverzumu.Tojekaopokušajdaviditeštasenalazinadnuokeanadoksediteučamcu.Vašesvesnemislisutekojemožetedaprepoznate izsvogčamca.Onesuvašebebe,neverovatnolične, stvorene i proistekle od vas. Svest ima toliko ograničen pristupunutrašnjemmisaonomprocesudaupravoovespoljašnjeraskošičudesnostismatramopravimizrazimasvojihjedinstvenihličnostiijedinstvenihkreacija.Onesu,ustvari,našesićušne,pojedinačnemislisasvimuticajimaspoljašnjegsvetakojiihneprestanooblikujeidopunjuje.Kolektivna volja grupe u kojoj živite je vaše društvo. Okruženje, kojesnažno utiče na vašu svest, otežava preživljavanje bez uklapanja. Šta više,nagrađuju vas zbog podobnosti i čine da verujete da ste dobra osoba akosleditenjihovapravila.

Page 6: Kako misliti

Nemakreativnostiuusklađivanju,proizvodnjiijeluistihmakaronakaosvioko vas. Život lišen bilo kakve prave kreativnosti nagrađuje se društvenimpečatomodobravanja.Glupimakaronivamobezbeđujuetiketu„dobre”osobe.Odlično! Ako želite dosadan život sa iluzijom sigurnosti, jedite još višemekanihmakarona.Međutim,društvoznadaljudimorajudabudukreativniizbogtogasunamdati propisani odušci za našu kreativnost, bezbednu kreativnost. Lepakreativnost.Uopštejenema.Tojezbogtogaštovaspravakreativnoststavljau sukob sa željama društva. Jedinstvena kreativnostmože negativno da vasobeleži i zbog toga ćete biti kažnjeni. Pa, kako onda svest može da stvarasopstvene misli kada celo okruženje radi protiv nje? Kako da povratitesopstvenu svest i spasite je od jednoličnihprocesa koji je drže zarobljenuuosnovnojfunkciji?Odluka da promenite svoje prioritete počinje mišlju da to i učinite.Odbacitesvojauslovljavanja,raditenasvojojsvesnosti.Asadavikažete:„Akodruštvo stvaramoju svest, svemoje svesnemisli su samomisli društva i ja,samojošjednom,sledimnjegoveželje”.Vaše okruženje ne stvara vaše misli - ono oblikuje vašu svest. Vaš umproizvodimislikojevašasvesttraži.Međutim,vašumstvarabeskonačnovišemisliodvašepreduslovljenesvestiioneneprestanoradeukoristsistema.Moždaželitedaproširitesvojusvestdabistepokazaliprijateljimakakosteprosvetljeniigledatekakovamsedive.Ili,možda,dubokousistemu,vašumshvatada jevremeda sepromeni svest, kaopitanjeopstanka.Da li jebitnokojijerazlog?Ne.Važno jepreduzeti korake.Nijevažnoda li je vaš razlog za širenje svestisebičanilijeiznikaoizunutrašnjihdubina,svedokidetenapredipreduzimatete prve korake. Kada uobličite nove prioritete i promenite svoje uslove,svesnost će početi da raste i kvalitet vaših misli će se poboljšati. Vaš maličamac sada imaveliko jedro.Možete čak i da sepopnetena jarbol i gledatedalekouhorizont.

Page 7: Kako misliti

PANDORINAKUTIJANajveći organ zvani ‘mozak’, dom našeg komandnog centra i sedište začetiri glavna čulna receptora - oči, uši, usta i nos, smešten je kao kruna nasamomvrhutela,iznadtrupaisvihudovaiorgana.Zbogčegajemozakuzdignutnavrhtela,kaobožanstvonasvomprestolu?Da li je mozak živi bog? Za naučnike, ljudski mozak je tajna, složena idalekosežna koliko i dubine svemira, a svako novo otkriće otvara bezbrojvidovaneotkriveneoblasti.Učovekovommozgupostojipribližno100milijardineurona.Dalisteznalidajebrojmogućihvezaizmeđuovihstomilijardineuronavećiodbrojaatomau univerzumu? Razmislite na trenutak o tome. Uzmite u obzir prostranstvonašeg univerzuma. A sada, obratite pažnju namikroskopske atome i njihovbrojsadržanusićušnomoblutku.Imaihnamilijarde.Zamislitezatim,kolikobi tih kamenčića, od kojih svaki sadrži milijarde atoma, moglo da napuniuniverzum. To je nezamisliva količina, ali ipak manja od broja mogućihneuronskihvezaujednomljudskommozgu.Mi verujemo da je naša sposobnost mozga slučaj genetske sudbine.Lutrijska sreća. Ako smo rođeni u porodici velikih umova, uvereni smo daimamo više potencijala nego da potičemo iz genskog fonda slabijemoždanematerije.Ovojeistinaakosegledanaograničenikratkovidnačin.Okolnostiukojima se neko rodi biće biti daleko veći faktor ograničenja od genetskogmaterijalamozga.Zbogčegajetotako?Jersveštočovekpokušadauradi,ilibiželeodauradi,njegovilinjenmozak,ako jeuosnovizdravineoštećen, lakomožetodaizvede.Moždaćetebitiprinuđenidaverujetedasteidiotbezdarazamatematiku,naukuiliumetnost.Takosuudetinjstvubilishvaćeninekiodnajvećihgenijanasvetu. Ipak,svisunastavilidaoslobađajubezgraničnesilesvogmozgaiprevazilazesvatazamišljenaograničenjakojasuimpostavljana.Da,postojigenetskaarhitekturamozga,kojusvakičoveknasleđujezajednosa100 milijardi neurona, koji ispaljuju više potencijala nego atomi uuniverzumu.

Svimožetesve.Možetedastvoritemozakkakavželite.

Page 8: Kako misliti

Kako? Na isti način na koji bodibilder razvija svoje mišiće – vežbajući.Svakovašeiskustvojačaneuronskevezespecifičnezaodređenuupotrebu,baškaoštoihnedostatakprimeneslabi.Akoželitedaraditesabrojevimailikaomuzičar,ponavljanjelekcijaćeojačatitaneuronskapolja.Baškaoštodizanjetegovarazvijavašemišiće,jačanjeneuronskihvezarazvijavašmozak.Ova promenljivost mozga se naziva neuroplastičnost. Na taj načinoblikujemomozakkakavželimo–stimulisanineuronifizičkimenjajumozak.Pogledajmo dalje ovaj kraljevski mozak, uzdignutog na svom tronu kaobožanstvo,austvari,višekaoPandorinaKutijanasađenapovrhramena.Biološki, funkcijemozga su primanje, ispitivanje i slanje signala. Njegovanajvećaodgovornostjeupravljanjetelom.Onmoradanadgledasvakiosećaj,svaki dah, otkucaj srca, treptaj oka, svakumikrovibraciju u ljudskojmašini.Mozak upravlja kretanjem, procenjuje i utvrđuje ishode, a sve za dobrobitorganizma. U vezi je sa svim ostalim organima i jedini je organ tela koji jesvestansvihostalihorgana.Vašibubrezineznajuzavašapluća.Vašstomakneznazavašu jetru.Nijedanorgannijesvestanmozga,ali jemozaksvestannjihisveihnadgleda.Zaistajekraljljudskemašine.Posmatranje jedinstvenih delova mozga nije ispitivanje nekog uzorkaelegantnogdizajnakojivamjedonelaevolucijailiBog.Topomaloličinadetekoje, gnječeći glinu, slaže komade jedne na druge, pokušavajući da sve tegrudvice stavi u jednu malu posudu zvanu ljudska lobanja. Ova krhkaevolucijatrajevišeod500milionagodina.Proučavanjeradnihdelovaljudskogmozga predstavlja životno delo generacija i generacija naučnika koji sunadograđivaliiproširivaliteorijesvojihprethodnika.Savremenosnimanjeotkrivaneverovatannapredakiotvaranebrojenetajne,doknaučnicipokušavajudashvateradovihgotovobeskonačnihneuronskihveza.Zasvakopitanje,nakojejedatodgovor,pojavljujesestotinunovih,kaoibezbrojverovanjakojanestaju.Da bismo bolje razumeli ovu neshvatljivu i neverovatnu beskonačnostprostoramozga,moramo da uvažimo i druga dva sastavna delamisli: um isvest.Nepostojedveosobekojemogudanađuprihvatljivudefinicijusvesti.To je sferazajedničkih fantazija iogromnihočekivanja.Postojenaučnicikojičakverujudajesvestsamospoznajnailuzija.Eto,tolikosemišljenjarazlikujuuovojoblasti.

Page 9: Kako misliti

Štosetičeuma,većinaljudikoristiovurečkadamislinamozak,kaodasuto iste stvari, ali nisu. Um živi u mozgu, ali isto tako i u slezini. Čak inerazvijene ćelije imajuum.Da, umpostoji bezmozga. I umdelujeunutar ivannjega.Uz pomoć novih, neverovatnih aparata za snimanje, otkrivene su oblastimozga kao centri za ponašanje i kontrolu telesnih funkcija. Ovim oblastimamozga jepripisanamehanikatela.Naukaoponašanjupostajepoljenakomesebiologijamešasapsihologijomištovišeučimo,tetajnepostajusveveće.Danas se veruje da oštećeni mozak može imati funkcije koje, navodno,kontroliše to povređeno područje, koje preuzimaju drugi delovi mozga. Nedonosimomi, u stvari, svesnuodlukuda toučinimo.To se samodesi. Poštooznačeovunovufunkcijumozga,naučniciposmatrajukakoneuronskevezeizdrugih područja poskakuju kao odgovor na nadražaj oštećenog dela. Da lipostojinekavrstaumaunutarumakojitamodeluje?Možetelidazamislitedaizgubite čulo mirisa i da vaše noge preuzmu njuh? Ili da ogluvite i, zatim,slušatesvojimprstima?Mogućejedatupostojineštovišeusistemuumaodjednostavnogobjašnjenjapodručjamozga.Ako pogledate teoriju o moždanim hemisferama, posebne funkcije suvezanezalevuidesnustranumozga.Ulogalevogdelamozgajeorganizacija,adesnog-kreacija.Ali, govorimo li o hemisferamamozga ili svesti, kada je u pitanju sukobizmeđu tradicionalnih uverenja zasnovanih na strahu i kreativnograzmišljanja?Mipostavljamomodelmozgakoji seu velikojmeri zasnivanadualizmusvojstvenomnašimfilozofskimstrukturama.Mozak jevećpokazaosvojusposobnostdaprevaziđeoblasnegranice.Štose tičebitke levo/desno,sada dolazimo na poprište primarne polarne dinamike: iskustvo nasuprotkreativnosti.Ovo jeosnovnisukobunutarsvih ljudskihbića.Da li sedržimostarihverovanjailidopuštamokreativnurevolucijunovihideja?Velikenacijesu se raspale u građanskom ratu zbog ovih pitanja. Svaki pojedinacsvakodnevnovodi teunutrašnjebitke.Da li prihvatamstatusquo, kaoobliksigurnosti,ilidopuštamdaneštojedinstvenomoždauveličamojsvet?

Page 10: Kako misliti

Nova iskustvadovodeupitanje staru svest kojaneprestanopokušavadaodrži ravnotežu u sistemu verovanja. Nešto, tako jednostavno kao razlika umišljenju,možedauključisloženiodbrambenisistemkojidelujeneverovatnouspešnokadasesuočisapretnjamaokoline,odelemenatadobakterija,padograbežljivaca. Kada se pojavi problem, limbički sistem će osloboditineurotransmitere,kaoštojenorepinefrin,kojiaktiviranizhormona(kaoštojeadrenalin),kojipripremajutelozaborbuilibeg.U ovakvom odbrambenom stanju, limbički sistem može privremeno daisključiradnumemoriju.Svismoovoiskusiliusvomživotuuzpomoćjednogod dugmića. To može da bude neprijatelj, kolega ili čak voljena osoba. Onimogu da predstavljaju deo korisne informacije ako se pravilno razmotre.Možemočakiunapreddasepripremimodaostanemopribraniirazumni.Ali,kadasetaizazovnamisaopojavi,alimbičkisistempokrenesvojeodbrambenemehanizme, zdrav razum nestaje. Ovo je u potpunosti unutrašnji sukob ukojem se ljudsko biće, živeći u složenomdruštvu,mnogo puta nađe, a starasvestćečestodovoditilimbičkisistemusuprotnostsauočenimizamišljenimpretnjama.Kreativnostjevašunutrašnjibuntovnikkojineprestanopokrećenoveidejekoje remete staru svest time što stvara unutrašnju neravnotežu. Prenosaktivnosti između neurona je najpovoljniji kada je njihova aktivnostusklađena. Kada neuroni dožive kontradiktorne signale, emocionalnehemikalije, koje oslobađa limbički sistem, stvaraju frustraciju koja se nazivakognitivnomdisonancom.U umu se stvara nelagodnost i osećaj kao da radiprotivsebe.

Page 11: Kako misliti

Činisedajesvakonovoverovanjekojeprihvatamoukorenjenoipostajeneka vrsta ličnog načela. Naša stara svest se slaže sa načelima. Načelo jepostojano.Našakreativnasvestćetadapokrenutinovekonceptei,akostarasvest prihvati ovo novo mišljenje u sistem verovanja, oni tada postaju našsledećinivonačela.Starasvestnestvaranačela.Onasamoreagujenapojmovekojima je obasipa okruženje ili unutrašnja kreativnost. Novi načinirazmišljanjaćeojačatineuronskapoljapovezanasatimrazmišljanjemito jeonoštojačapovezanostmozgasatimpojmovima.Kadavašakreativnostdodasvesti nova otkrića, stara svest će se ponovo boriti da uklopi te promene upostojeći sistem verovanja. Ako su promene suviše teške, stara svest će ihodbaciti. Da ponovimo, kognitivna disonanca je povezana sa pratećimemocijama. Nastaju bes i nervoza. Sada mora da nastupi novi element upokušaju da se izglade sukobljeni neuronski signali – snaga volje. Ono štonazivamoaktomvoljejeumkojipokušavadaizgladitesukobljeneneuronskesignale. Kada se disonanca konačno smanji, novo verovanje postaje našesledećenačelo,itakonadalje.Ovo je rat koji se odvija unutar svih organizama – bitka izmeđukreativnostiiiskustva,borbaizmeđustaroginovog.Kaostaripolitičkisistemili kraljevstvo, stara svest se bori da odbrani svoj položaj. Spremna je dažrtvujesve,ažrtvesunebitne.Uovomratu,Starodobijamnogekrvavebitke,alinakraju,pobednikjeuvekNovo.

Page 12: Kako misliti

UMItako,imamoovajčudesniorganzvanimozak,kojiostvarujepodvigeiimasposobnostidalekoiznadrazumevanjanašihnajvećihnaučnika.Mozakjenaščarobni biološki kompjuter. A sada, dodajtemu tajnoviti program, silu kojapostoji unutar i izvan biologijemozga. On uzrokuje celokupno stvaralaštvo.Možedaoperiševangranicalinearnogvremena.Može da se oblikuje u trodimenzionalnom, ali postoji uvišedimenzionalnomuniverzumu.Onoperišenasvimnivoimapostojanja,odćelijskog do vanzemaljskog, na mikro i makro nivoima. Čak može i darazmišljabezpotrebezamozgom.Tojeum.Ako jemozak fizičkakomponentasistema(hardware),um jeprogramskakomponenta (software). On može da pokrene beskonačne programe. Dapokrenebeskonačneprograme?Akomožedapokrenebeskonačneprograme,ondaumnemaograničenja.Tačno.Umnemaograničenja.Um je izvor svake kreativnosti, snaga i suština. Sve što oblikujete svojimumom - nastaje. Velika izučavanja teoretičara fizike osmišljena su u umu. Aumnemaproblemadashvatiidelujeunutaruniverzumadrugihdimenzija.Onjesavršenavladazasistem.Međutim,postojiograničenjezaovuvladu–svest.Svest konstruiše stvarnost u kojoj je um primoran da operiše. Stvarnost jegranica svesti koja pokušava da zadrži um da deluje unutar njenih granica.Kadačovekkažesvest,mislibeskonačnost…aliunutarograničenja.Mi merimo svoje misaone procese u linearnom vremenu, ali um je, kaouniverzum, multidimenzionalni organizam. On proizvodi, obnavlja, stvara ipreporađa,nesamoneprekidno,većuvišedimenzijavremena.Svestsenemožeproširiti.Uslovljavanjeprevišekoči.Međutim,ummožedaproširi svest. Um može da poprimi bilo koji oblik koji okolina traži.Obrazovanjeipovećavaiograničavasvest.Svestjeuslovljenasilamaokoline,odmahinacijadruštvadositnica.Svestpokušavadaogradium,iakoumnikadanijeistinskisputan,većsamosvesna sposobnost pristupa neograničenom bogatstvu unutrašnjeguniverzuma.

Page 13: Kako misliti

Zamislitesebenatrenutak.Možetesebedazamisliteonakvimakakvijeste,ilikakvistebili,ilikakvićetebitijednogadana.Sada,projektujtesebeuprošlovreme.Smestiteseunekudavnugodinu,moždau trenutak istorijepresvogrođenja.Sadaizađiteizprošlostiiprebaciteseubudućnost,dalekubudućnost.Stojitenaplanetinovootkrivenogsolarnogsistema.Upotpunostitodočarajte.Oživite to. Vaš um je upravo prošao kroz vreme i prostor. Zadržite tu slikusebe na novoj planeti. Upravo sada, postojite u drugoj dimenziji. Prva stvarkoju ćete reći je, „Oh, nije prošao moj um kroz vreme i prostor, već mojamašta”. Kako znate? Da li je moguće da druge dimenzije postoje upravo uvašemumu,usvakomumu?Možetedaimpristupitekadagodpoželite.Mipoistovećujemoumsamozgomufizičkomsmislu.Štaviše,nemožemoupotpunosti ni da utvrdimo šta je um, pa kako uopšte možemo da gaograničimonafizičkiprostormozga?Postoje životinje koje imaju nervni sistem, ali nemajumozak. Može li serećidaonenemajuum?Svestpostoji.Organizamznakakodaoperiše:kakodalovihranu,kakodasebrani.Daliimaum?O evoluciji razmišljamo kao o jednosmernom procesu razvoja bića kojipovećavamoćmozgaucelomživotinjskom lancu.Aliprosti sunđer,koji živinadnumora,jednomjeimaomozakinekakodoneoodlukudamu,ustvari,onnije potreban da bi preživeo kao organizam. Mozak troši mnogo energije,otprilike 20 odsto energije živog organizma, što zahteva više hrane. Zato sesunđer rešio svog mozga. Nije vredno te potrošnje. Da li se može reći daživotinja bezmozga, koja je svesna svog okruženja, ima um?To je svesnostbez samosvesti. Koji deo sunđera je odlučio da se reši svog mozga ako nenjegovum?Univerzumježiviorganizam.Svakačesticajedeotogživogorganizma,odzvezdedoćelije.Sviorganizmisuuvezijednisadrugima.Takomoradabude,zbogsuživota.Zbogčegasejednaćelija,potpunoistevrste,ponašadrugačijeod druge? Da li je to zbog okruženja? Moguće je. Ali šta ako su ove ćelijenastaleiživeuistomokruženju?Akobisesvećelijeponašalepotpunoisto,nebibilobolesti.Svakabićelijaradilaupravoonoštojeispravnodabipreživela.Sveonebi radilepotpuno isto.Ali, svećelijeseneponašaju isto.Da li imajuum?Imajuumusmisludadelujusamostalno,čakikaodeogrupe.Dalijetoprotivrečno?Ne.

Page 14: Kako misliti

Ubiološkomorganizmu,svakaćelija jestvorenaistovetnoiprogramiranadavršiposebnefunkcije.Ipak,nekećelijeseponašajuispravno,nekene.Zbogčega je tako? Da li se to zaista može objasniti jednostavnim označavanjemćelijakojesedobroponašajukaojake,aćelijekojeselošeponašajukaoslabe?Kakodaznamo?Štaakosućelijekojeselošeponašajuzapravoonejake,kojerizikujuizdvajajućisvojukreativnostizgrupe?Utomsmislu,dalijebuntovnaćelijaslabijailijača?Novemutacijestvarajućelijekojeselošeponašaju.Dalijetuuključenum?Uvašemtelupostojemisliiodlukekojesedonosesvake mikrosekunde i um je uključen u sve njih. Neobična bakterija dražigrupućelija,anepreglednipipciumavršemikrobljeskeprocenaiodlučivanjauvezisaovimuljezom.Postojićelijskium,avisesastojiteodtrilionaćelija,odkojih jesvakapovezanasavašimumom,donosećimikro imakroodluke.Vašum je zapravo mikro univerzum umova povezan sa makrouniverzalnimumom.Vašumjevišeodvassamih.Sviumovisupovezani.Vimožetedastvoritemisao,jedinstvenumisao,samosvoju.Imožetedajeprosleditedrugojosobi.Vašamisao jeprešla fizičkupreprekutela imozga. Isada,tamisaopostojiudrugomumu.Onamožedaputuješiromsvetaiživiiposle vašeg životnog veka. U svojim objašnjenjima zbog čega se ta misaonastavlja, odbijamo da priznamo stvarni život i drugačiju dimenzionalnostmisli.Kakomožemodabudemotolikosigurni?Našemisliživedugoiposlepropadanjatela.Svakamisaojeenergijakojaprelazidodrugihidalježiviuinfosferi.Vašemislisubesmrtne.Kada vašum luta, on sa lakoćomputuje kroz vreme i prostor, poskakujenapred-nazad,izmeđutadaisada,krozvreme,natragusadašnjost,odskačućiubudućnost.Vašasvestnemožedadokučisvatamestanakojavašumide,alimožedaosetidajeonbionavišemestanegoštoonamožedashvati.Šta god da naš um misli, uobličeno je i u tri dimenzije i u drugimdimenzijama izvan vremena. Um može da operiše istovremeno u prošlosti,sadašnjosti i budućnosti. Svest je ta koja oduma zahtevada zadrži linearnovreme. Međutim, um gradi modele budućnosti koji postoje u drugimdimenzijamautrenutkustvaranja.Ovimodelibudućnostičestoćeseodigratiusadašnjostiibrzopostatiprošlost.Tonijesamofantazijakojustvaraum.Onmože da predvidi buduće događaje kao da su se već desili, jer može dazakorači u budućnost, stvorimodel događaja, te sadašnje vremena čudesannačinprelaziutajmodel.

Page 15: Kako misliti

Naši umovi, koji se osećaju neverovatno osobeno, sastavni su deloviuniverzalnog organizma. Ali, za razliku od naših tela, koja su ograničenafizičkim dimenzijama, um nije ograničen. On operiše unutar nas i, u istovreme,vannašegbića,kaodeouniverzalnogorganizmakojipostojiustanjuvečiteaktivnostiikretanjakojeseodvijaistovremenouvišedimenzijaizvanprostoraivremena.Mi volimo da odvajamo i imenujemo ove složene i suptilne procese.Komotnopovlačimo crtu izmeđunesvesneumneaktivnosti i aktivnosti umakojunašasvestprepoznaje.Toumunesmeta.Onnemateritorijalnezahtevepremavašemtelu.Svestjeobučenazasvesmetnje.Dubokiumjesržpostojanja,suštinskiiopsežan,bezsvestiilipodsvesti.Tojepravasuštinasopstva,suštinanašegskupapodatakaiidentiteta.Kakobitrebalodasenazoveovajmikrouniverzumličnosti?-Duša?-Duh?- Celokupno ja? Kako nazvati ono što se ne može imenovati? Jednostavno,zovitega-um.Tojevišenegodovoljno.

Page 16: Kako misliti

SVESTŠta je svest? Samo izgovaranje reči pokreće bujicu gledišta, procena,verovanja i fantazija. Pokušajte da istražite. Opisi nisu dovoljni da razjasnetakoobimanineuhvatljivkoncept.Dalijebilokojiodopisazadovoljavajući?Činisekaodauvekneštonedostaje.Pročitajtenekolikoodmilliončlanakaoovojtemiiopetsenećemosložitiokodefinicije.Neštouveknedostaje.Da li je to stanjebudnosti?Da.Nekobirekao-tojebitisvestan,alibezpravogopisasvesti.Nekikažudajetosvestosebi.Jeste,delimično.Ilijetosvestosebikaoljudskimbićima?Uredu.Ali,dalisesvetoodnosinato?Idaljeizgledanekakonedovoljno.Dalijemetafizičkoprisustvo ono što povezuje sva bića u univerzumu? To jemnogo zabavnije.Svakako,mibismovolelidabudetako.Dabismopočelidashvatamoovajkoncept,prvomoramodarazlikujemotrenutno stanje ljudske svesti i njena ograničenja od onoga što se običnonaziva beskonačnom svešću. U našim poimanjima o svesti možemo dapustimomaštinavolju.Osimsvesnosti,želimoielementmagije.Imaimagiju,čak i više nego što fantaziramo. Zbog čega nam je uopšte potrebna svest?Zaštonemožemodaradimoonoštoradimonaobjektivannačin,bez ličnog,subjektivnogiskustva?Neprestanopokušavamodadefinišemoiuklopimousvojeličnemitologijeovuneizrecivubeskonačnostkojunazivamosvesnošću,kaoda jetomagičnaSila iz „Ratova Zvezda”. Ali, to je samo naša fantazija. U ovoj fazi evolucije,ograničeni smo fantazijama svog okruženja. Svi žele neograničenu svest. Koželi da mu kosmičko igralište bude ograničeno? Ali, kao što možete dazamislite, beskonačnost je ogromna. Po svojoj definiciji, beskonačna svest jebeskonačna.Kakoćetesenositi sa tombeskonačnošću?Gdećetezakoračiti?Čini se da postoji paradoks u našoj percepciji bezgranične svesti i stvarnihograničenja naše sopstvene, trenutne svesti. Nema suprotnosti. Mi smobezbrojevolutivnihkorakaudaljeniodučešćauneograničenojsvesti.

Ukasnijimfazamaljudskeevolucije,otkrićemodajesvestmnogovišeodslatkihfantazijanašihdetinjastihmitova,dalekovećaodnašihsentimentalnihželja. Ali, još uvek nismo spremni da učestvujemo na tom nivou. Suviše jerano.

Page 17: Kako misliti

O svesti razmišljamo kao o svom putu ka širenju, ali isto takomože dabudeiograničenje.Stanovništvokojejeodgajanopodpritiskomdiktatorskogrežimamožedapodlegnesvestipotlačenih.Naravno,savremenodruštvoživiupotrošačkojsvesti.Tosuograničenjaokruženja.Svest je subjektivna. Vi doživljavate svoju svest. Možda ju je oblikovalodruštvo,alionapripadavama. Jošuveknijemogućeznatida lidelimosvestkada postoje neograničene drugemogućnostimoždane aktivnosti,mišljenja,verovanja i osećanja koja možemo deliti. Dva mišljenja ne daju jednoobjektivno. Samo zato što smo vi i ja odlučili da definišemo da je ono štodelimo svest, ne znači da to i delimo. Ipak, društvo će često definisatimnogostruka,dogovorenamišljenjakaoobjektivna.Iovedruštvenetvorevinestvaraju ograničenje koje se može nazvati trenutnom objektivnošću. To jeobjektivnost opšte saglasnosti. Kvalitet svesti je osnova kvalitetasubjektivnostikojasemožepretvoritiuobjektivnostzadruge.Akoznamnakojinačinrazmišljate,mogudastvorimpredočenuobjektivnostzavas.Vi možete da zarazite nečiju svest pametnim manipulacijama. Recitenekomeda jegenije idodali ste još jednudimenzijunjegovojsvesti.Sadaćeviše raditi na svom geniju. Lako je biti dirnut nečijom kreativnošću i ostatinepromenjen u estetskom ropstvu, ali tu nema razvitka. To je jednostavnoinfekcija. Sumnja je neophodan činilac vašeg genija. Sumnja vam nećedozvoliti da se opustite u svom stvaralaštvu niti dopustiti zadovoljstvu dazaustavi kreativni proces. Da biste bili genije današnjice, morate da ubijetejučerašnjeg.Da,genijausebi.Kadagovorimoozajedničkojsvesti,štajetoštozapravodelimo?Možemoda osećamo jedinstvo sa drugima, ali da li je to, uistinu, zajednička svest ilizajedničkaosećanja?Želimodabudeneštoviše.Da li je?Da li bi zajedničkasvest mogla da bude samo zajedničko verovanje ili zajedničko mišljenje?Dogovorena verovanja su lepak svakog društva. Zajedničko verovanje senaziva zajedničkom svešću. Verovanja, iako izgledaju kolektivno utvrđena,mogudaseizmeneiuklone.Verovanjasumišljenja,mišljenjakojasemenjaju.Kadaovaverovanjanestanu ili sepromene,da li je svest i dalje zajednička?Nekiljudidelestaroverovanje,drugigrlenovo.

Page 18: Kako misliti

Zajedničke emocije volimo da nazivamo zajedničkom svešću. Želimo daverujemo da delimo kosmičko, ali mi, zapravo, delimo osećanja jedni sadrugima. I ta osećanja su veoma važna i moćna. Međutim, naš sistemverovanja ova zajednička osećanja naziva zajedničkom svešću.Mi želimodaoveemocijebuduneštoveće.Prava, visoko razvijenazajednička svest ćedoćiukasnijoj razvojnoj fazi,kada budemo sposobni da pristupimo i plovimo ovim prostranimuniverzumom. Šta će budućnost doneti našoj evoluciji svesti? Svest jepovezanost.Zamislitesvestkaodajezastarelatelefonskacentralasastotinu,hiljadu ili million ulaza. Međutim, operater ne koristi sve te veze. On biraograničenbroj potrebnih veza i koristi pet ili deset veza na osnovu zahtevaokruženja, zanemarujući sveostale.Evolucija svesti će sedogoditi stizanjemsve većeg broja poziva, a operater će morati da koristi sve više i višepriključaka. Pošto poboljšamo širenje svesti, više ćemo koristiti nedoglednupovezanost.Želimodasvestbudebezgranična,našavratadobeskonačnosti.Ona to i jeste.Ali,da limislitedavašasvestmožedazakoračiubeskonačniuniverzum, a da i dalje ostane takva kakva jeste? O svesti mislimo kao ovelikoj nevidljivoj sili i – jeste nevidljiva. Ipak, zidovi naše svesti se moguvideti svugde–onisusvudaokovas.Okruženjepostavlja trenutnegranice idaje primenljivu definiciju svesti – vezano je ograničenjima svesti. Društvopiše pravila i zahteva da se svaki um pridržava tih uslova. A mi, ovaograničenja uma, nazivamo svešću. Čudno je da naša svest ograničava našpristupbezgraničnomumu.Sveuvašemokruženjuuslovljavavašusvest.Tojetrenutnaponudakojucivilizacijski okviri stavljaju na raspolaganje. Promena okruženja menjaponudu.Prelazakiz jednesredineudruguuzrokujedasesvestprilagodi.Tomožeda bude veoma težak i nelagodanproces. Akopređete iz šumovitog uvodeno okruženje, vaša svest mora da se prilagodi. Navike, ponašanje,oblačenje,frizura,svakapromenaćeizmenitisvest.Vašasvestćeseformiratiioblikovationakokakoarhitekturaokolinedozvoljava.

Page 19: Kako misliti

Zamislite okruženje svesti kao ogromnu stambenu zgradu u kojoj jearhitekturasvakogstanapotpunoistaidausvakomstanuživeljudiinjihovasvest.Moželisvestdaseproširiunutartihzidova?Da,uzsitneiteškekorake.Širenje svesti ima dva ograničavajuća faktora: arhitekturu okruženja istvaralačkesposobnostiosobekojaživiutojgrađevini.Dobravestjeda,kaoikosana vašoj glavi, svest raste bez vašeg truda, želeli vi to ili ne.Moždanetakobrzokolikobisteželeli,alijenemožetenizaustaviti.Svestseširiiraste.Tojenepromenljivzakon.Itako,visteusvomstanu/svetusasvojomsvešćuiželite da razvijate tu svest van granica u kojima živite. S obzirom naograničenjaarhitekture,štačovekmožedaučinidabiserazvio?Buditekreativni.Utomstanumožetedastvaratenoveplanove,stvarajućinovookruženjekojeutičenasvest.Ali,igranjesaarhitekturomsvestinijekaopiskaranje na tabli za crtanje ili prebiranje žica na gitari jer, iako je našatrenutnasvestograničena,samasvestnije.Uokvirugranicaovegrađe,čovekmoradapreduzmeodgovarajućekorakezaširenjesvesti.Možetedaotvoriteprozor da uđe svež vazduh. To menja okruženje i širi svest. Međutim, akopredugoostavite otvorenprozor, u sobi će postati neizdrživohladno.Akousobuunesetevelikiklavir,podmoždanećebitidovoljnojakdaizdržitežinu.Igrajtesesaokolinom.Dopustitesvojojsvestidasemenjaiširiipunitejeiskramasvojemašte.Ipak,upamtitedaseigratesabeskonačnim,štomožedaličinadetekojeseigravatromusopstvenojkući.Dete je opčinjeno plamenom, međutim, ako se otme kontroli, izgorećezgrada. Moguće je zakoračiti u neograničenu svest, ali bez postojanjaunutrašnjegrađe,vašaarhitekturaćeseurušiti.Postojegraniceuodnosunaono štonerazvijena svestmožedapodnese.Prenego štomožeteda izađetevan svoje arhitekture,morate da saznate ko ste, kakvu građu imate i kolikomožetedajeopteretite.Društvo ograničava našu svest, delom radi zaštite i delom radi kontrole,poputokriljaroditelja.Aliovajpreteranopredostrožanroditelj,kojikontrolišeokruženjedabinaszaštitio,istotakoozbiljnopritiskasvestdajojjepotrebanotpordabiserazvijalaiširila.

Page 20: Kako misliti

Tojeizazovsakojimsesuočavamo.Miželimodaseoslobodimoodpreteranezaštite društveno sputane, ograničene svesti, ali ako razbijemo sve svojeprozore,temperaturamožebrzodasespustiispodnule.Tojeuznemirujućeirazočaravajuće,zaista.Činisekaomlakotporkadabeskonačnostuniverzumanije obećananagrada. To je žongliranje. Kakopodstičemo svoju kreativnost,razvijamo svest i čuvamo se? Sigurnost je iluzija. Kadamožemo da budemopotpunosigurnidasmobezbedni?Nemožemo.Eksperimentiuširenjusvestinikada nisu zagarantovani. Preuređujete nameštaj i otvarate prozore kakobisteproširiliokruženje,nadajućisedaćetezatvoritiprozorprenegoštosesmrznete do smrti. To je kocka. Ali bez otvaranja prozora, vaš stan nikadanikadanećeokusitisvežvazduh.Dakle, šta je svest?Zasada, svest je stvaralačkasposobnostumauokvirusvojihograničenja.Kasnije,toćebitivašprolazubeskonačno.

Page 21: Kako misliti

MREŽAUMADalijeinternetpostojaoprestogodina?Ne.Pa,nanekinačin,ne.Formulai osnovnimaterijal za internet suoduvekbili tu, čekajućidabuduotkriveni.Frekvencijejetrebalousmeritiiposlati,prvokrozelektričnežice,azatimkrozatmosferu. I kada je došlopravovreme i izvedena celokupna teorija – evo -rodioseinternet.Ipak,osnovanaukevezanezainternetjeoduvekpostojala.Da lipostoji još internetakoje trebaotkriti?Direktnije iefikasnijenačinekomunikacije koje još nismo ni zamislili? Kakvi bi mogli da budu? Da li jemogućedasusvinašiumovipovezani,alinismootkriliglavnimehanizamdasevoljnopovežemojednisadrugima?Kakobitofunkcionisalo?Znamo da mozak neprestano emituje milijarde eksplozija neurona ifrekvencija.Aparatizapraćenjeisnimanjemoždaneaktivnostiseneprestanounapređuju. Možemo li biti blizu pronalaska nekog novog provodnika kojimožedapošaljetefrekvencijeumanadrugiterminal?UMatrix filmovima ljudise,bukvalno,putempriključka ikabla,ubacujuuMatrix–mrežuservera,programaisignala.Njihovumisvestsupriključeninadigitalnopostojanje ipostajupodložnibrojnimfrekvencijamakojeutiču inanjihovoanalognoinadigitalnoja.Dalisposobnostdašaljemoiprimamoovefrekvencijedirektnousvojumvećpostoji?Dalijetomoguće?Danasznamodasuprikupljanje,usmeravanjeiprenosfrekvencija,osnovasvihnašihkomunikacija.SvakobićenaZemlji jepredajnik i prijemnik frekvencija. Ovo prenošenje i prijem frekvencija sabeskonačnim informacijama ponekad se naziva Kolektivnim Nesvesnim, alioperiševišekaointernetzaum.Izrazzamističnopodručjekojemsvimožemodapristupimo,nazvanokolektivnimnesvesnim,dalekoromantičnijezvučiodmehaničkognaziva„Internetuma”.Ali, to jesamozbogtogaštosvest idaljepostojiu ranoj fazi svoje evolucije, štopokušavamoda stvorimomisterije izprocesauniverzumakojisupriličnomehanički.

Page 22: Kako misliti

Minerazumemoneverovatnusposobnostumadaprimaišaljefrekvencijepaizmišljamovelikemisterijesanekomvrstomreligioznostikojunašasvestmože da prihvati. Zbog čega nam je tako lako da prihvatimo damala kutijanapravljenaodplastike inekolikomineralnih čipovamožedaprikupipravufrekvencijuusredtrilionafrekvencijaunašojatmosferi ipretvori jeuljudskiglaskojimožemodaprepoznamo, anemožemodaprihvatimodabi ljudskimozak, koji je milijardu puta složeniji i inteligentniji od mobilnog telefona,lakomogaodauradiistustvar,čakimnogoviše?Jednogadanaljudićesesmejatiprecimaštosuviševerovaliglupim,malimmobilnimuređajimanegosvojimvišedimenzionalnimumovima.Uviđate li koliko je svest trenutno ograničena? Pa, kako onda primamo irazvrstavamoovebeskonačnefrekvencije?Životinjeposedujuvećuosetljivostiširispektarprijemafrekvencijaodljudi.Viđalistepsakakonaćuliušikadačujeneštošto jevannašegčulnogdometa.Logičnoobjašnjenje jedaotkrivavišufrekvencijuodonekojuljudskouhomožedarazazna.Izgledalogično.Itoje često slučaj, ali ponekad nije. Kada je nepogoda, poput zemljotresa ilitornada, neizbežna, sve životinje tog područja postaju nervoznemnogo prenegoštoolujastigne.Daliosećajututnjavudubokoutektonskimpločamailiprimaju signale od drugih životinja? One primaju saopštenja iz celokupnogsvetaokosebe.Sveovefrekvencijenoseposebnesignale.Ljudskium,takođe,registrujesvakufrekvencijunakojunaiđe.Ali,retkost jedačovekimatakvusvestkojamožepravilnodaprotumači signal izpredstojećeolujekaošto tomožeživotinja.Nekimogu.Takveljudenazivamovidovnjacimaililudima.Dubine uma sadrže beskonačni kapacitet skladištenja, kao i sposobnostizlaska i pristupa drugim umovima. Svest je ta koja je ograničena upronalazenjuitumačenjuovihfrekvencija.Umdelujekaovrsta duplog filtera za svest. On prima svaku frekvenciju i jednostavnoprocenjuje–daliovasvestmožetodaupotrebi?Uključeno,isključeno.Da,ne.Teproračuneumvrši unutar svog individualnog spektra.Miprimamosvakiprenos, od frekvencija koje emituje mozak kvantnog fizičara do osnovnihfrekvencijakravekojapreživa.

Page 23: Kako misliti

Svaki molekul, svaki kvark i neuron, svaki pojedinačni izvor energijeemituje frekvenciju. Svaki signal poslat iz naših telefona i satelita i svakamisaosvakogstvorenjaemitujefrekvencije.Frekvencijenikadaneumiru.Štase sa njima dešava? Gde odlaze? Određene frekvencije ostaju u zemaljskojorbiti, dok se druge projektuju iz naše atmosfere u svemir, krstarećiuniverzumom. Mentalne frekvencije se sakupljaju u sloju gornjeg nivoaatmosferekojisenazivainfosfera.Upravo sada,umsakupljabrojne signale iz infosfere.To su sitni treptaji,odobičnihdogenijalnih.Kadaidejeuviruunašusvest,činisekaodaulazimounekuvrstunadahnućamuze.Onošto se zapravodogađa jedapristupamofrekvencijamaizinfosfere.Još uvek nemamo sposobnost da po želji tipkamo po infosferi, kao štomožemo da pristupimo Internetu jednim klikom na računaru. U budućnostićemo joj pristupati spremnije, umesto da čekamo slučajnu inspiraciju odmuze. Povezivaćemo se sa infosferom preko Mreže Uma, koja će bitiprovodnik,kojisvakasvestkoristidabisepovezalasainfosferomidirektnosepovezalasaumovimadrugih,poputInterneta,alibezmesečnihnaknadazapristup. Povezivanje neće ići putem žica ili satelitskih prenosa, već izproširenesvesti.Natajnačinćemopristupitiipreuzetipodatkeizinfosfereidrugesvesti.

Većinu univerzuma smatramo praznim prostorom, ali ne vazduhom,kojisesastojiodvišegasova,svakisasvojommolekularnomstrukturom.Nasubatomskomnivou,sićušnečesticeseokrećuokojezgra,arastojanjeizmeđutih čestica, koje čine celokupnu materiju, ogromno je koliko i rastojanjeizmeđu naših planeta – između ovih molekularnih planeta – prostora. Akouklonite prostor svih atoma svake osobe na Zemlji, celokupna ljudskapopulacija, sedam plusmilijardi ljudi, zauzeli bi istu zapreminu kao i kockašećera. Dakle, naš univerzum, koji sadrži nebrojene zvezde, asteroide iplanete, nepoznatumateriju i crne rupe, uglavnom je prostor. Međutim, tajprostor između elektrona i jezgra nije prazan. Preko osamdeset procenatanašeg univerzuma, sa svojim naizgled praznim prostorom, sačinjen je odmaterijekojunaučnicinemogudarazluče.Nazivajujetamnommaterijom.

Page 24: Kako misliti

Univerzum, sa svim naizgled praznim prostorom, postoji unutar teprotivrečnedimenzijeogromnogpritiskailakoćekojunazivamoetrom.Uetruse sve nalazi. Tako će vaša svest pristupitiMrežiUma– kroz etar. Vi je većkoristite,saograničenimmogućnostima.KadajeTeslarekaodajeprimiosvoznanjeizetra,nijenaznačiodajesvecrpeoizrazređenogslojavazduha,većizveoma gustog sloja – etra. Da bi pristupilaMreži Uma, svestmora da naučikakodauđeuetar.Toćemomoćidauradimokadasvestpreraste ličniego.Zidovi ličnosti blokiraju pristup beskonačnom. Nismo u toj meri blokiraninedostatkomznanja,kolikoograničenjimauma.Postoji opšti strah koji blokira svakog od nas na putu ka širenju svesti iulaskuunepoznato.Možetetonazvatistrahomodsmrti.Alištaznači,strahodsmrti? To je užas zbog gubitka ega, ličnog ja, sa jakim naglaskom na reč ja.Savremeno društvo je povećalo vrednost pojedinca. Velike društvenestrukture su izgrađene oko koncepta nepovredivog hrama sopstva. Iprovodimoceosvojživotštitećitajhramzvani„JA”.Kada se razvijemodo tačkegdemožemodaporušimoprepreke sopstva iuistinudelimosvestjednisadrugima,ulazićemoudrugeumove.Toje,zaista,priličnozastrašujućaideja.Našegoodbijakonceptdaimamojošjedankorakusvojimmislima.Osećatokaosilovanje.Kosmomiakoneindividualnostsvojihmisli?Štaćesedogoditisaovomjedinstvenomličnošćukojasvakomodnasdonositolikopredivnog…haosa?Možemo li biti tako sigurni da nas probijanje sopstvenih prepreka nećeobogatiti? Zbog čega to vidimo kao gubitak? Zasigurno, sposobnost deljenjasvesti sa drugima bi povećala našu saosećajnost. U našim pojedinačnimsvetovima, prepunim mrske usamljenosti, očajnički tragajući za vezom,ironično se držimo svoje individualnosti koja samo povećava izolaciju. Ovonijedvosmislenost,većprotivrečnostljudskograzumevanja.A šta je pojedinac? Ništa više od organske materije sa pripojenomličnošću. Barem, koliko razumemo ličnost. Da li imamo dušu nije bitno zanašupotrebuda zaštitimoovu individualnu ličnost.Uostalom,nemožetedaviditesvojudušu.Alisvakakomožetedaviditeoličenjeogromnogegausvomogledalu. Pogledajte bliže, još bliže. Taj odraz sprečava vaš pristupbeskonačnom.

Page 25: Kako misliti

PAMĆENJEPogledajmofunkcijukojunazivamopamćenjem.Štajepamćenje?Dalijetomehanički proces mozga čuvanja podataka? Zbog čega je svačije pamćenjenetačno,osimvašeg?Onoštomislimoopamćenju,dalitouopštepostoji?Dapogledamo.Pamćenjejedvodelniproces.Neštoulazi ineštoizlazi– jednostavno.Onošto ulazi je potpuni deo iskustva, onaj koji najviše podseća na izvornučinjenicu,madatonećebitisasvimobjektivno,jersetrenutakiskustvafiltrirakrozsvestiemociju,doksepredstavljasistemu.Osećanjuuvekrazmišljamokao o objektivnom utisku originalnog iskustva. Priznajemo da su našasopstvena sećanja možda pogrešna, a izuzetno smo svesni lošeg pamćenjadrugih. Ustvari, ono što nazivamo lošim pamćenjem nije loše. Pamćenje jesavršeno.Onoštojepogrešnojeprocesopozivatogpamćenja.Odigravasenekidogađaj.Tajdogađaj jesadasačuvanusistemu.Ali,onoštonazivamopamćenjemjeemocionalnakopijaoriginalnogdogađajavraćenakrozizobličenproceskojisenazivasećanjem.Tupočinjunevolje.Postojipriličnapodvojenostizmeđupamćenjaisećanja.Miverujemodasunašasopstvenasećanjatačnaidasuupravoljudiokonastikojisuosuđeninanemogućnost da pravilno pristupe objektivnom pamćenju. Ne postoji takvastvarkaoobjektivnopamćenje,baremnekadajeupitanjunašsvesnipristuptome.Tojekaokadskočiteuokeaniverujetedamožetedaizađetesuvi,kaokadsteuskočili.Previšejetuprocesanadelu.Svest, koja je najslabiji deo procesa razmišljanja, hraneći se iprenaglašavajućiosećanja,uveknosećiuticajdrugesvesti, isuvišekrivi slikudabismomoglidapristupimoobjektivnompamćenju. Ipak,zaklećemosedasetačnosećamoonogaštosedogodilo,kaočisteobjektivnečinjenice.Svesttone može. Nije joj dozvoljeno. Ali um, može. Zakopano duboko u sistemu,pamćenje ječisto. Ibezmešanjanašesvesti,umtačnoznakakodakoristitopamćenje.

Page 26: Kako misliti

Umpreuzimasvakoiskustvoičiniganajpoviljnijimzadobrobitsistema.Tojeautomatskiproces.Svestprihvatasvakoiskustvo(iponavlja)itumačigauskladu sa količinom i kvalitetom emocija vezanih za iskustvo. Ako postojepojačane emocije, posebno negativne ili potresne, svest će ponavljati taiskustva(prerađujućiih)neprestano.Processećanjajeuvekobojenemocijomkoju je dodala svest. Proces rasuđivanja se usklađuje sa emocijom sećanja iponavlja ga sa ovim dodatnim emocionalnim izobličenjem. U ovomponavljanju leži udobnost – udobnost navike, posebno kod traume. Svestopravdavapotrebudazapamtitraumukaonužnostzasistem.Ovojegreškauljudskoj mašini, mana koja je stvorena i pogoršana svešću. Umesto dapreuzmemoiskustvoiodložimogaudatoteku,mipojačavamoikrivimosignalneprestanim ponavljanjem i podizanjem emocionalnog nivoa, čime gaprecenjujemo. Ova nemarnost prema lošim iskustvima nadjačava sistem iutiskuje traumatski identitet ličnosti.Taosobasesadasvevišepoistovećujesa žrtvom. Ovakvo, u potpunosti opravdano ponavljanje, stvara navikužrtvovanja.Zamislite svoja pamćenja kao biblioteku svojih iskustava sa predivnimširokim policama. Svako iskustvo je nova knjiga vaše biblioteke i naodgovarajući način je svrstana za raspolaganje po potrebi. Kada prizoveteiskustvo,nekoristiteoriginalnuknjigu iz svojebiblioteke, već stvaratenovukopijutogiskustva,kojujevašasvestpodgrejalaizačinilanovimemocijama.Takose sećamo.Pri sećanjunemaobjektivnosti.Postoji samouplitanjevašesvesti. U tom smislu, nema objektivne prošlosti… Sećanje osećamo kaoprošlost,alismogasubjektivizovali.Kadaopsesivnoprizivate sećanje, iznova i iznova, svaki put pravitenovukopiju, bojite je i zatim vraćate nazad na policu. Koliko god da je velika tabiblioteka, ona postaje pretrpana beskonačnim primercima određenogpamćenja,sasvimnovimemocionalnimizobličenjima.Uvašojbibliotecisadavladajuopsesijaisvinjenibezbrojniprepisi.Napolicamanemamestazanovaiskustva.Važnojeshvatitidasvakoiskustvoimaživotisvojživotnivek.Svakoodtihiskustava želi da živi, da se probudi i opet oživi, da raste.Međutim, vaš umneprestano čisti police, smešta stare knjige u bezdan skladišta, daleko odsvesnogpristupa,uklanja starepodatke, stvarajućiprostorzanova iskustva,nadgrađujućivašprogram.Tosenazivazaboravom. Iakonašasvestmrzidazaboravlja bilo šta, um shvata važnost preimućstva iskustva i stvaranjaprostorazanova.

Page 27: Kako misliti

Kada zaglavite sistemu jednom te istom sećanju, vi kopirate i ponavljatekopije kopija, čitajući istu knjigu iznova i iznova. Sada ponovo čitate istuknjigu,madabi trebaloda je stavitenapolicu i zaboravitenanjudokčitatenoveknjige.Posebnotoradimosatraumom.Anašasvestsavršenoopravdavaovo posesivno razmišljanje i hvata nas u zamku žrtve. To je zona u kojojnavikapostajezavisnost.Inikonemožepravdatitakosavršenokaozavisnik.Ponavljanje bola tumačimo kao odbrambeni mehanizam, jer mislimo da jebolnosećanjeupozorenjezaprethodnegreške.Ipak,svakiputkadaponovimoupozorenje, umnožavamo još jednu kopiju traume i, vrlo često, deformacijapostajemnogo veća od prvobitnog događaja. Ponavljanje strahova i traumastvara naviku. Ono što nazivamo traumom nije izvorno iskustvo. Trauma jenaša reakcija na iskustvo i potpuno je lična. To je kombinacija pragapodnošenjapojedincaizajedničkedefinicijedruštva.Prestogodinajebilonormalnodaneposlušnidečakdobijebatinezasvojnestašluk.Tosesmatralonormalnim,čakineophodnim,takodadetenijebilopotresenopojavomkojajebilauobičajenasvudaokonjega.Akoseslučajdesivangranicaprihvaćenenorme,smatrasetraumatičnim.Ijeste.Kadaiskustvoprimora osobu da se sa nečim nosi preko svojih mogućnosti, trauma jestvarna.Pre stogodinanijednodetenebibilouznemirenozbogmaloćuški.Danasćesečitavodruštvopodićinaoružjezbogbatina.Neka aboridžinska plemena još uvek imaju rituale za uvođenjemladića uzrelost,nakojebicivilizovanodruštvogledalosaužasom.Ipak,timladiljudiprolazekrozove,naizgled,svireperitualeisrećnisuštoihplemeprihvatakaomuškarce.Ovonijepokušajdasedržimoralnapridikaobatinamailivršenjubilokakvognasiljanaddecom,većdaseukažedadruštvoodređuještajestetraumauodređenomtrenutku.

Page 28: Kako misliti

Ljudi su stvorenja navike i udobnosti i, ako je iskustvo u okviru granicaprihvaćenogponašanja,svakičovekbigaoceniokaonormalno.Pa,kakoondaneko razbija naviku opsesivnog razmišljanja? Promenom okruženja.Opsesivnamisao ima svoje okruženje. Stalnim prizivanjem opsesivnihmisli,postajemostanari togokruženja.Načindaseprekinenavikapremaovakvimmislima je stvaranje novih okruženja. To se obavlja i na fizičkom i namentalnomplanu.Zapamtite,miseborimoprotivudobnostikojusmostvoriliovompostojanomopsesivnommišlju.Možetepomisliti:„Kakoovomožedabudeudobnost?Tojezivoponavljanjememuči“.Ali,navikapostajenavika jer jeudobna.Lako je jer tunemarada.Samosedite ibez ikakvogvašegnaporapojavljuje seopsesivnamisao.Kakoonda da postupamo sa negativnim iskustvima kako bismo koristili dobijeneinformacijebezpojačanihemocijaipratećihponavljanjakojaiduuzto?Ovdemoramodarazumemorazdorizmeđuumaisvesti.Umtačnoznaštatrebadaradi sa svakim iskustvom. Njegova pravila su uperena ka obradi svihinformacijaradinajpovoljnijekoristisistema.Nemoratevišeputadaopečeterukunapećidabistebili sigurnida jevišenikadanećeteopećina tajnačin.Vašem umu nije potrebna pomoć svesti koja smeta. To je detinjasta i slabasvest koja ometa savršene funkcije uma. Ponavljanje sećanja, bilo lepih ililoših, neprestano će remetiti vašu sadašnjost i budućnost. Čak i to leposećanje, kada se stalno ponavlja, postaje opterećenje za organizam u viduporemećaja.Kadaprizoveteslatkosećanje,postajeteveomačežnjivi.Možda se prisećate uspeha na poslu ili srećnih vremena iz detinjstva,neverovatno slatkih. Ova slast nam je potrebna kao deo života. Uranjanje uove uspomene se lako pretvara u drogu. Baš kao i trauma koja se ponavlja,lepa sećanja su narkotik življenja u prošlosti. Ne pretvarajte se da ćete toučiniti jednom ili dva puta u životu, a zatim to ostaviti iza sebe. Kada seponavljaju, lepa sećanja stvaraju osećaj čežnje za prošlošću – kakva užasnastvarzavašorganizamkojipokušavadaživiusadašnjostiiizgradibudućnost.Kako možete da budete ovde i sada, kako stara izreka kaže, kadabombardujete svoj organizam ovim slatkim sećanjima koja vas opijaju domelanholičnezavisnostinazvanečežnjom.

Page 29: Kako misliti

U svoju odbranu ćete reći: „Koja je svrha lepog iskustva ako ne treba darazmišljamoonjemu?“Ta lepa iskustvaobogaćujuvašebiće.Onasuuvamaživa, a da ihneprestanone otkopavate. Vaš sistem svepamti. Vašum tačnozna šta da radi sa tim iskustvima. Nije mu potrebna nikakva pomoć niuplitanjevašesvesti.Ostavitesvojumnamiruipustitegadaradisvojposao.Držitesvojusvestpodaljeodsvojihsećanjaizrazlogaštosenemoženositisanjima.Sećanjejesavršenolaganjesamogsebe.Dalivamjetopotrebno?

Page 30: Kako misliti

DRUŠTVOMISLISva stvorenja žive u društvima. Ne postoji potpuna izolovanost bilo kogživog bića. Zapravo, sve postoji u okviru društva. Od planeta i zvezda domolekulaićelija,svepostojiuodnosusamnoštvomsličnihdrugih,čakimisli.Mislisuenergija,živaenergija.Rodese,živeinakraju,možda,nasvojnačin,umirukaoiljudi.Svako društvo traži da se poštuju pravila. Kada osoba postupa u okvirupravilasvogdruštva,utomokruženjujesvemirno.Društvotoodobrava.Akotaosobapromenisvojeponašanjeipređeprekoprihvaćenihgranica,nastajesukobsadruštvom.Misliživeudruštvumisli,organizovaneuveomasloženomdruštvuunutaruma.Misaoserađaismeštaudruštvomisli.Očekujesedasetamisaoponašau odnosu na ostalemisli u društvu. Kakav je suživot jednemisli sa drugimmislima? Kakav je zajednički život neke osobe sa drugim ljudima i drugimoblicimaživota?Društvovamnamećeograničenjaionokoste.Akosebeviditedrugačijeodonog kako vas vidi društvo, doći će do sukoba. Od vas se zahteva da sebeviditeonakokakovasvididruštvoidaseponašateuskladusatim.Ali, ko stevi?Ko stvarnomožedavidi sebe?Akosteparadajz,da li sebeviditekaoparadajzilikaoružu?Kakoznaterazliku?Akosteusukobusadruštvom,moždaživitemeđupogrešnimljudima.Tunepostojipodelana regione, rase,polove,narodnosti ili religije.Ljudi imajuunutrašnje živote daleko obuhvatnije od spoljašnjih okolnosti. I našaunutrašnja zajednica neprestano razgovara sa drugim unutrašnjimzajednicamaiznašegokruženja.Da li stenekadasreliosobukojabimogladabudevašsavršensaputnik?Ima sličan temperament, voli iste stvari, deli slične ideje, politiku,inteligenciju, izgled, humor, savršeno podesan paket. A ipak, nešto vamkodnjesmeta,averovatnoivinjoj.Zbogčega?Zbogtogaštovašeunutrašnjejanevibrira sa njenom unutrašnjom ličnošću. Ne postoji povezanost mikromisliizmeđuvas.Svejevezanozaspoljašnjost.Onokostevi,dalekojevišeodvašihspoljnihodlika.Iljudipogrešnoverujudaće,razmenomovihspoljnihnaznakaličnosti,napravitiharmoničnuzajednicu.Ponekaduspeju,ponekadne.

Page 31: Kako misliti

Često viđamo neusklađenost ličnosti kada ljudi biraju svoje partnere.Pogledate par i pomislite: „Ovo je loš spoj“. Spolja gledano, to je tačno. Alinešto iznutra stvara vezu između to dvoje ljudi. Uobičajena logika je da suprevladalihormoniidasuzajednojerjedobarseks.Zbogčegajeseksdobar?Odgovor bi mogao da bude - hemija. Da li je hemija? Šta su hemikalije?Svakakoneštoštonemanikakvevezesaspoljašnjomličnošću.Hemikaliježiveunamaideosunašebiologije.Onesudeounutrašnjevezeizmeđubiologijeimisli.Kada vidite dvoje potpuno neusklađenih ljudi, to su idioti vođeni svojimhormonima.Neštoiznutragovori.Onideleunutrašnjumuzikukojasenemožečutispoljašnjimušima.Akosenakrajuovajparraziđe,kaoštotouvekbiva,tojeobičnozbogtogašto ne mogu učiniti da njihova spoljašnja zajednica uspe – spoljašnje sileokruženjaisamouništenjepara.Odlazenasuprotnestrane,anjihoviprijateljikažu da je sve ispalo dobro jer su bili loša kombinacija. Naizgled, oni su upravu,alispoljašnjedruštvonemauvidunečijiunutrašnjiživot.Svu materiju, organsku i hemijsku, svrstavamo i uređujemo u određenezajednice. Planete i zvezde su smešteneu galaksijama i solarnim sistemima.Ćelije sugrupisanepo istovetnosti i uzajamnomdejstvu sadrugimgrupamaćelija.Oviorganizmisuprepoznatiisvrstanimeđusličneorganizme.Paradajzse sadi sa paradajzima, ruže sa ružama. Svako odstupanje stvara smetnjuunutardruštva.Sadaseosvrnitenapitanjeličnogidentiteta.Daliznateštaste?Gdebistesebesmestili?Da li steparadajz ili ruža?Akosteparadajzkojisebevidikaoružu, u vama i sa vašim okruženjem postoji sukob. Ako živite međuparadajzima, a ponašate se tako što mislite da ste ruža, nastaće problemi.Ostaliparadajzi ćevasvređatimislećida ste ruža.Ali, da li ste ruža?Moždamaštatedabudeteruža,alisteneštodrugošto, izgleda,nemožetedavidite.Moždasteparadajzimoratedanaučitedazajednoživitesasvojimdrugarimaparadajzima.Niko to nemože da vamkaže. Mogu samoda vamdaju svojeemotivnomišljenje,ništapreciznijeodvašeg.

Page 32: Kako misliti

Kako da saznamo. Saznaćete ko ste samo onda kada budetemogli da sepoistovetite sa svojimunutrašnjimkao i spoljašnjimsvetom.Rođeni stekaoparadajzmeđuostalimparadajzima,ali iznutraosećatedasteruža.Da li steruža? Ili je to vaš (spoljašnji) ego koji želi da ga društvo vidi kao ružu? Tupostoji važna razlika.Da li steu sukobu saostalimparcelamaparadajza, jeriznutravisteruža?Ilisteusukobuzatoštoželitedavasvidenatajnačin.Akostezaistaparadajz,bolje jenaučitikakoživetiudruštvuparadajza.Ali,prvosaznajte. Proverite svoje spoljašnje i unutrašnje društvo. Usklađen suživotstvaranekuvrstunesigurnogmira,prividsklada.Kadavašemislisalakoćomvibrirajusadrugimmislima,uumuvladamir.Vaše društvo misli je smireno. Kada se pojave protivrečne ideje, stvara senesklad. To nazivamo kognitivnom disonancom. Vaše društvo misli jeometeno.Kadaubacitenoveidejeusvest,nastajeuzburkanost.Čamacpočinjedaseljulja.Previšeljuljanjaćeprevrnutičamac.Vašasvestjeizbačenanasredmora.Štasad?-Dapokušatedasepopnetenazadučamacipazitedagavišene ljuljate, ili da otplivate daleko od njega ka nepoznatoj budućnosti? To jerevolucija. Revolucija je rušenje nečeg starog i vrlo je bolna. Sa revolucijomdolazinapredak.Da li biramo revoluciju ili sigurnost?Zapravo, svestuopštene bira. Ove odluke se donose mimo nas. Odluke da uvek budete sigurni inikadanezaljuljatečamacdonosivašaokolina(društvo) iobučavastrahom.Rast je bolan, kako iznutra tako i spolja. Odluku da prevrnete svoj brod izaplivateudubinujedonelovašeunutrašnjedruštvo.Tojevrstamehanizmaza preživljavanje. Um zna šta vam je potrebno i uvek će raditi ka tomostvarenju. Ova revolucija/evolucija u vašoj unutrašnjoj mašini oslobađakreativnost i napredak ličnosti. Ako postoji sukob sa spoljnimdruštvom, paneka. Unutrašnji život mora da napreduje. Kada se to desi, emocije seuznemire i stvara se nezadovoljstvo. Mi ne volimo da su nam osećanjauznemirena–naprotiv, želimodabuduprijatna. I volimoda je jačinaužitkapojačanananajjače.Dalibitrebalodaslušamožučnumuziku?Zaštodane?Tamuzikajevelika,bučnauvertiravašegpreporoda.Slušajtepažljivo.Sobziromdanarednamuzikanimalonijebučna,upočetkunećetenimoćida ječujete.Tojemuzikaunutrašnjihdubina,univrzumauvama.Zbogčeganemožetedaječujete,sada?

Page 33: Kako misliti

Pogledajte u ogledalo. Šta vidite? Bučne emocije. Stvorenje želja sanezasitomglađudaproždirezadovoljstvo!Ovebučneemocijegušeunutrašnjumuziku.Dabisteotkrilikoste,moratedabudeteustanjudačujetesvojuunutrašnjumuziku.Tosunežne,finijenote,muzika koju vaša nemirna svest ne može da razluči. Te meke tonove gušiemocionalna buka. Da biste čuli tu unutrašnju muziku, morate da slušate.Utišajteemocionalnezvuke.Podesiteunutrašnjeuši.Buditemirni.Slušajte.Upočetku ćete čuti samo disanje ili krčanje stomaka. Ostanite mirni. Samoslušajte. Postavite unutrašnje uši. Sa svojim strastima ne otkrivate oveunutrašnjesimfonije.Ljubavvamnećepomoćidaizmamiteoveslatkezvuke.Mržnjavasnećedovestidoovemuzike.Vežbajtedabudetetihiislušajte.Da biste saznali da li ste paradajz ili ruža, ili nekadruga egzotičnabiljkakakvunikadanistenizamislili,moratedasaznateštasteiznutra.Kadajednomčujete te tanane note iz dubine, možete da počnete da se usklađujete sasvojom spoljašnjom muzikom. Kada čujete i sjedinite svoju unutrašnju ispoljašnjumuziku, ondamožetedaotkrijeteko ste stvarno.Moždaotkrijetedanisteniparadajzniruža.Visteorhideja.

Page 34: Kako misliti

USLOVLJAVANJEMISLISvi žele da poboljšaju svoje razmišljanje. Ali šta to žele da poboljšaju?Brzinu?Efikasnost?Kvalitetmisli?Sviželedaimajumogućnostkontrolenadsvojim razmišljanjem. Ne samo da kontrolišu, već da ga voljno zaustave, dazaustaveteneprekidnemisliiodmoreum.Moželisetopostići?Nikada ne možete da zaustavite svoje misli. To je nemoguće. Kada ljudikažuda žele da zaustavemisli, ondamisle kako žele da se odmoreodmislikoje ih opterećuju.Nikomenije potrebanodmorod srećnihmisli jer su oneizuzetnoprijatne.Akoželidapobegneodzadovoljstva?Dakle, znajući danikonemožedaprestaneda razmišlja, da li jemogućepreoblikovati i poboljšati kvalitet naših misaonih procesa? Da. Put dopromenezapočinjenajslabijomvezom–vašomsvešću,najnestabilnijimdelompsihekojijeizgradilodruštvo,navišenačinanegoštoćemotoikadamoćidashvatimo.Prvi korak ka unapređenju kvaliteta vaših misli je sistematsko širenjegranica vaše svesti. Kako ih proširiti?Uklanjanjempreprekau razmišljanju?Utiranjemnovihputevasvojimmislima?ZamislitedaživiteugraduiželitedakreneteiztačkeAdotačkeB.Znatetačnokakosetamostiže.Uđeteuautobusbroj9,dođetedoodređenogmesta,pređeteuautobus215iubrzostižetedotačke B. Tačka B je vaše odredište. To je vašamisao. Svoju svest širite, netolikomenjajućisvojemisli,kolikoputujućinovimputevimadonjih.Umestošto ste uskočili u autobus broj 9 i prešli u 215, krenite drugim putem doodredišta.Tinoviputevisunoviuslovi.Noviuslovidonosenovekvaliteteistojmisli.Stižetedoistetačke,alistepromenilisvojeemocionalnostanjebiranjemdrugačijeputanje.Možetedaidetenaistiposaosvakogadanaidasevraćateuistidomsvakevečeri,alinemoratedaideteistimputemdabistetamostigli.Novestazečinepromenu.Promenajeudaljenasamosantimetar.Novaputanjajebeskonačna.Pomeritesezanajmanjistepenunovompravcuipojavićesenovabudućnost.

Page 35: Kako misliti

Sada,nastavitedaseširite,dodajtenovinuukorišćenjuvećpoznatogalata– sumnju.Zašto sumnju?Vašaprva reakcijana sumnju jeda ćeonaugrozitisve pozitivno što želite da uradite u svom životu. Vi želite sigurnost, nesumnju.Sumnja jereč ispunjenaemocijama,kojesuvećinomkompleksikojisepretvarajuunesigurnost.Sumnjausebejeinfekcijakojapritiskaegoibrzosepretvarauneurozukojanikomenepomaže.Takosepojavljujevašanovasumnja.Sumnjabitrebalodabudekontrolnatačka,jednostavnopitanjekojetrebaredovnodapostavljatedabisteseusmerilikasvomcilju.Netrebadaodbacitesumnju niti da poverujete da je mera sumnje negativan proces. Pitanjapomažu. Sumnja bi trebalo da jednostavno postavi pitanje. Zbog toga jesumnjaodličanalatzaproverusebesamihnaspramrazornogosećanjazvanogželja.Želimo. Neprestano želimo. Koliko puta dnevno kažete: „Želim ovo” ili„Želimono”.Kolikonašihmislisusamoželje?Nepotrebe,većželje.Želitedaproširitesvojusvestilitrebadajeproširite?Željadolaziizsvesti.Teželjesučistouslovljavanje.Kažetedaneštoželite,adalistetovizaistapoželeliilijetovašeuslovljavanjekojevasjenaučilodatoželite.Utrenutkukadaželite,vistepotrošač.Neštoželite,jertimehoćetedasehranite.Nezbogishrane,većzbogpreduslovljenog osećaja zadovoljstva. Želja nije potreba. Potreban vam jekiseonikdabistedisali.Potrebnavamjetoplotaiskloništezapreživljavanje.Potrebnavamjehranazaživot.Moždamislitedavamjepotrebančizburgersablagim majonezom i slatkim krastavcima, jer to želite. To je uslovljavanje.Želitenoviauto,boljiposao,višenovca.Koristite sumnju kao proveru. Pustite sumnju da postavi pitanje vašimželjama. Zašto želimnovi auto?Da limi jepotrebandabih stigaodoposla?Verovatnoda.Alimoždavaminijepotreban.Daliželitepraktičanautomobildasesamoprevezetedoradnogmesta,ilibistevoleliveomalepautonakojimožetebitiponosni?Tojeuslovljavanje.Želitedavasdruštvovidiublistavomnovom automobilu. Pokazujete da ste vrhunski potrošač. Vi pravdate svojahtenja da biste verovali da vaše želje potiču od vas. Ne potiču. „Vi”, unutarsvogdubljeguma,živećiuvišedimenzionalnomprostorukojiseširi,nematepotrebe za preduslovljenim željama. Taj um već može da putuje do drugihgalaksijabezprimitivnogvozilakaoštojeblistavi,noviautomobil.Štadaradivaš um sa smešnim i zastarelim automobilom kada već može da pređebeskonačnost umikrosekundi? Vaša svest želi automobil. Sumnjajte u svoju

Page 36: Kako misliti

svest,alineiusvojum.Vašumtačnoznaštaradi.Lukava,malasvestjetazakojuverujetedajetakobeskrajnoširoka,akojatrenutnokočivašum.Isadavikažetedaželitedaširitesvojusvest.Dalistesigurnidatoželite?Možda želite zadovoljstvo za kojemislite da će vampružiti proširena svest.Proverite sami. Kažete da želite da proširite svest kako biste postigli većuduhovnost. Da li ste sigurni da duhovnost za kojom tragate nije lozinka zastanje blaženstva, što je ogromno zadovoljstvo? Sreća, blaženstvo, to suzadovoljstva. A svi želimo zadovoljstvo koliko godmožemo da dobijemo. Asadasepitajteponovo.Daligaželite?Želja jenedostatak.Želiteneštojerganemožeteimati.Akogamožeteimati,nemoratedaželite.Vimožete.Negde između vaših htenja i potreba stoji snažna težnja koja vodi kanečemuštosenazivaželjom.Postojivelikarazlikaizmeđuhtenjaiželje.Željapripadasvesti.Htenjepripadasistemu–umu.To je razlika između pasivnosti i aktivnog učešća. Kada nešto poželite iznate kako da podstaknete procese da biste razbuktali tu želju, ne čekatepasivno da vam bogovi isporuče blistavo novu igračku, već pokrećeteunutrašnjeprotokolekoji seoblikujuudubljemumu.To je jednaod razlikaizmeđuhtenjaiželje.Htenjeležiičekadaseneštonačudesannačinisporuči.Želja, potpuno pokrenuta, odmah počinje da vibrira u vašemmikrouniverzumu,kojiistovremenovibrirauspoljašnjemuniverzumu.Vaša htenja su najveće ograničenje vaših misaonih sposobnosti. To nijemaksimumkoji vas čeka, to jeograničenje.Vašahtenja suograničenjevašihmogućnosti. Vaša htenja uvek traže najkraći put, ali vaša želja zahtevanajdelotvorniju putanju do istog odredišta. Svojim željama treba ukazatipoštovanje.Umtačnoznakakotamostići.Da lićetedozvolitidavašehtenjesputavašuželju?

Page 37: Kako misliti

LOGIKAIIRACIONALNOSTRazmišljanje bi trebalo da vas čini pametnijima. Svi razmišljaju,neprestano.Logično, tobi značiloda je svetprepunveomapametnih ljudi –nestabilnateza,bezsumnje.Složeniineumoljiviprocesimišljenjaneprestanozasipajupojedinca.Misliviše zbunjujunego što tumače.Mikoristimo različiteproceseupokušajudashvatimo i očistimo sve unutrašnje i spoljašnje nadražaje koji uznemiravajunašeumoveizahtevajustalnupažnju.Da bi se prebrodio ovaj nestabilan teren potrebni su alati, smerniceosmišljene da svakog vode sigurnim putem. Jedna od najpouzdanijih alatkikojekoristimozakretanjekrozovepreprekenaputunazivaselogikom.Tojenačin na koji oblikujemo razumne argumente u cilju donošenjanajkvalitetnijihodlukazasvojživot.Izgledadasvedođenasvojemestokadatomožemologičkidaupakujemo.Odakledolazitalogika?Kadasečovekrodi,pojmovipoputlogikeiracionalnostinepostoje.Postojium. Okruženje će oblikovati svest. Čovek će rasti i delovati u okviru dvaokruženja:prirodnogiveštačkog.Prirodnookruženjejestanjeprirodeonakvokakvo jeste, kao i njeni zahtevi. Ako živite u vreloj pustinji, vaši najvećiprioritetićebitipronalaženjehladaivode.Akosteodgojeniuledenojtundri,vaši prioriteti će biti toplota i hrana. Svi ovi činioci utiču na svest. Veštačkaokruženja je stvorio čovek. Isto se odnosi na društvo. Svako društvo jeveštačkookruženjekoje stvaraju ljudi.Dokdeteodrasta,uvodi seuproceseponašanjaipreživljavanja,kakouprirodnim,takoiuveštačkimokruženjima.Način na koji dete reaguje na ove procese zavisi od više faktora, kao što jedetetov fizički sklop: biologija, geni, hormoni itd. Jedan od ovih procesa jeveština rešavanja problema zasnovana na sposobnosti rasuđivanja. Kada seiznesečvrstargumentnazivamogalogičnim.Prirodno okruženje će uticati na svest i stvoriti drugačije logike kako biodgovaralepotrebamarazličitihdruštava.Naprimer,osobarođenaugradućekoristitidrugačijapravilalogikeodosobekojaživiudžungli.Najjačiuticajnasvest,asamimtiminajvećiuticajnasposobnostrasuđivanja,imaćeveštačkookruženje.

Page 38: Kako misliti

Svako društvo zavisi od učešća i saradnje svojih članova. Stvorena supravilaponašanjaipropisanesmernice.Dabiljudimoglidadelujuuskladusaovimsmernicama,društvoihobrazujeunačinurazmišljanja.Usvakojkulturisepretpostavljadaćeobrazovanjekojedobijajubitinajdelotvornijakoristizapojedinca i za celo društvo. Jedan od načina razmišljanja po kome društvovaspitava svoje članove je oblik rasuđivanja koji se naziva logičkimrazmišljanjem.Kadasepostaveizbori,logikajesredstvokojeseprimenjujezapostizanje razumnog argumenta. Društvo određuje strukturu logike koju ćekoristiti određena grupa. Društvo zahteva logiku koju će priznavati. Bezposebnog podučavanja logici, logiku društva formiraju u dečijoj svestidominantne sile koje preovlađuju u svim vidovima života. Mi smo zadojeniupotrebomovihsposobnostirasuđivanjainašopstanakpočivaumnogomenatom umeću. Logika postaje sveobuhvatni pojam koji čini temelj našegodlučivanja.Kadakažemodajeneštologično,onoštomislimojedatozanasimasmisla.Neanaliziramokvalitetilidubinusopstvenelogike.„Razumemte”znači„Pratimtvojulogiku”.Logika se koristi i kao alatka koja pomaže pojedincu da donosi najboljeodluke,aliidastvoriusaglašenostmisliunutardruštva.Sukobsadruštvomsenesmatralogičnim.Dakle, šta je logika? Logika je način na koji obrađujete podatke. Svakiproblemsakojimsečoveksuoči,sadržisvojdeopodatka.Logikajelepakkojise koristi za povezivanje delova podatka. Naša lična logika se zasniva nasposobnostida ispitamozadatiproblem.Ako je toproblemkojiuključuje trikomponentepodatka,običnoimamomaterijalzaraspravu.Aliproblemičestouključujuvišepodatakanegoštosmoupočetkutogasvesni.Onoštomislimoda jetročlanasituacija,polakoseotkrivakaočetvoročlanazagonetka izačasprerastaudvadesetočlanudilemu,dalekoiznadnašihlogičkihmogućnosti.Noveidejeneprestanoizazivajunašelogičkesposobnosti.Kadadođemodonovih podataka, pokušavamo da ih obradimo kroz svoj logički filter. Ako jenovipodataksuvišesloženzalogikupojedinca,sistemmožedagaodbacikaonelogičan. Često, kada se nađemo u situaciji da su naše logičke sposobnostipreopterećene složenošću podataka, problem prenosimo na viši autoritet.Obučeni smodaprihvatamo logički autoritet koji je iznadnašihmogućnostirezonovanja.

Page 39: Kako misliti

Akomatematičarili fizičarpredložikonceptkojinemožemodashvatimo,mi se, naravno, predajemo njihovom autoritetu. Prihvatamo njihovu logiku.Obučeni smo za to. Ali, koliko često je naša predaja autoritetu zapravopovinovanje nelogičnoj dominaciji? Zapamtite, društvo stvara logikusaglasnostidabipostigliusaglašenostuponašanjusvojihčlanova.Tojelogikamasovne svesti sa svim svojimnačelima. Sveobuhvatnouopštavanjeu logicistvarapogrešnezaključke.Mismoobučenidaprelazimonalogičkezaključkezasnovane na površnoj proceni. Da li stvarno preispitujemo sve mogućeishode pre nego što dođemo do logičnog zaključka, ili se jednostavnooslanjamona uslovljenu logiku koja unapred određuje naše izbore? Složenesituacije pokušavamo da svedemo na jednostavne zaključke, što je krajnjenelogično. Koliko smo često razočarani nelogičnim ishodima koji nasneprestanoometaju?Dakle,društvonasuslovljavaidajesvojulogiku,aondamidodajemosvojličnipečat.Našalogikapostajetolikolična,tolikosebičnadauopšte nije logična. S obzirom da je logika saglasnost, ona se ne zasniva naobjektivnimzakonima.Logičkiargumentisuusaglašeniokomerilapokojimapovezujemodelovepodataka.Miverujemodajenašalogikasavršenorazumnafunkcija.Mislimodaovorazboritooruđemožeunetireduhaoskojisvakodnevnoinficiranašsvetidanam je jedini izazovdelotvornaprimena logikeunašimodlukama.Logika jeosnovnoiglavnosredstvo,savršenoprilagođenodonošenjuodluka,kaoštojepravackojimtrebaputovatidabisestiglodoodređenogodredišta.Akoželimdaidemnazapad,asuncezalazinazapadu,okrenućusepremasuncuibićuusmeren ka zapadu. Ovo je korisna logika životnih odluka. Ali, logika jepropast ako pomislite da će vam pomoći da unapredite svoje razmišljanje.Logika je uslovljavanje – uslovljeni smo da očekujemo određene rezultatezasnovanenarazumnom i logičkomrasuđivanju.Zapravo,onoštonazivamorazumnim je pravdanje. Logiku koristimo da predvidimo sigurne ishode iopravdamosamonametnutestavove.Neprestanopokušavamodadefinišemoisabijemo univerzum u logičke obrasce koji nama odgovaraju i uvek smoiznenađenikadauniverzumrazbijenašelogičkepretpostavke.

Page 40: Kako misliti

Logikaseuglavnomkoristikaoopravdanosredstvozapodrškuemotivnostvorenomuverenju.Minemamonamerudatobude.Miželimodalogikabudesvetionik koji osvetljava jasan put, nesputan emocijama i nerazumnošću. Paipak,pogledajtekakoselogikalakoraspadadokseprobijamokrozživot.Zbogčega logika nije stabilna? Zbog toga što postoji jedan činilac koji sesuprotstavlja logici – emocija. U bici između logike i emocije, emocija uvekpobeđuje. Znači, logiku stvara društvo i kontrolišu emocije. Dakle, ona jenestabilnaosnovanašesposobnostirasuđivanja.Da li neko može da izgradi svoju jedinstvenu logiku i da je ipak učiniprihvatljivomzanekogasaprostomlogikom?Akojevašalogikanaprednijaisloženija nego što je to prihvatljivo za društvo, smatraće vas nelogičnim.Logikajeopštasaglasnost.Kakoondadapovećamosvojelogičkesposobnostii prenesemo ih drugima koji su obučeni na osnovama ličnog uopštavanja.Postojivrlojednostavanokidačkojisemože koristiti kao poziv nekome da razmotri složenu, višeslojnu logiku.Jednostavnostavitereč„zamislite”ispredlogike.Topredstavljavašulogikuunekoj vrsti 3-D virtuelnog modela. Kada nekome kažete da zamisli vašvirtuelnimodel,možetedakoristite jednostavnapoređenjakojaonmožedarazume. Ovo možda neće pomoći toj osobi da u potpunosti shvati vašuvišedimenzionalnu logiku, ali će ga navesti da sluša. Kada se na ovaj načinpredstavi novi logički recept, sistem automatski usporava radi obradepodatka. Složena logika najbolje deluje kada je usporena, raščlanjena naosnovnekorake.Bićepotrebanveomaotvorenumdabimoglinapustitisigurnostizgrađenudruštvenom logikom. Ali potreba za sigurnošću je težak koncept da bi seostavioizasebe.Kakodaseširisvestakojeušuškanaizarobljenautobožnjojsigurnosti?Akoćemodozvolitidauđesvežvazduhustaništesvestiipokušatida je proširimo, prva stvar koju moramo da uradimo je da odbacimo tunavodnu logiku. Novi način razmišljanja zahteva novu logiku. A logika je uvećojmeriizgrađenanastarimpravilima.Značajne naučne lestvice gradimo na logici – teorija i istraživanje sledelogičkeobrasce.Ištasetadadogađa?Matematičarilinaučnikstižedomestagde logički obrasci nestaju. Tada, mogu da se drže svojih logičkih teza ili,ukoliko su vizionari, izađu van ograničenja svoje logike i istražuju drugudimenziju. Svoje najbolje ideje vizionari povlače iz etra. Neograničenalogičkim računicama, ogromna iracionalnost univerzuma ih ohrabruje dazakoračeubeskonačnost.

Page 41: Kako misliti

Da biste razvili svoju svest, moraćete da budete istraživač koji odbacujeusaglašenulogiku.Stvaralaštvo je put. I stvaralaštvo je potpuno iracionalno. Koliko jeracionalnovelikomuzičkoiliumetničkodelo?Dali,nasekundu,pomislitedajebilokojiumetniktumačiosvojestvaralaštvokaodelogenija?Tosenikadanijedesilo,nitiće.

Page 42: Kako misliti

NADAILIVERAKada neko padne na najnižu i najbeznadežniju tačku svog života, kadaokolnosti potonu ispod podnošljivih nivoa, a izgledi za budućnost zamračetakoturobnodasečinidamučitavuniverzumporučujedaodustaneiumre,kakosenosisatim?Potrebnojeneštodasevratipozitivnaveraubudućnost,neštoštomožedamupomognedasepokreneinepadneuočaj.Potrebnamujenada.Nada je uvek dostupna svima koji je traže. Nada uvek postoji. To jesredstvozaumirenjekojedajemogućnostzabudućnost.U tomsmislu,nadamože da bude poklon nečijem opstanku.Međutim, to takođemože da budeprokletstvonečijebudućnosti.Zaštoprokletstvo?Kakojetomoguće?Svimajepotrebna nada. Nada nam je potrebna da osmislimo novi dan, da budemopozitivniioptimistični,zarne?Nadajeveomakorisnakadanesrećapostavizidcrnilananašputikadasečinidajebudućnostsputananezamislivimsilama.Čovekujepotrebnanadadabi video svojdalji put.Nada jepoputubicebola, kao lek.Akovasboli telo ipotrebnovamjeneštodaumanjiteboliupaludabistemoglidanastavitedaradite i obavite fizikalnu terapiju za poboljšanje zdravlja, tada je lek vrlokoristan.Ali,tajlekmožedabudesnažnainfekcijazapsihu,uljuljkujućiosobuuosećajlažnogoptimizmaipasivnost.Dapogledamomalobliže.Štajenada?Nadajeprihvatanjemogućnosti.Umestoizričitetvrdnjedaježeljeniishodnemoguć,nadadopuštadajemogućedaseneštodobrodesi.Tojeneophodnokako bi čovek, u vreme krize, video mogućnost nekog pozitivnog rešenja izbogtoga,uciljuostvarenjapozitivnogishoda,preduzeoakciju.AkostezarobljeninapustomostrvuiliprizemljeninaMarsu,uvekpostojimogućnostdavasnekospasi,iakosuizgledivrlomali.Čakiakostesvesnidanikoneznadajevaščamacskrenuošesthiljadamiljavankursa,iliizračunaodajenajbližasvemirskaletelicaudaljenačetrnaestmilionasvetlosnihgodina,nadate se najboljem. Možda će vas Božija ruka izbaviti iz teške situacije, amoždaineće.Nadaćevasodržati...unadi.Prihvatanjeovepogodnostizvanenada,kolikogodbilodobro,možesnažnodainficirapsihu,uljuljkujućiosobuuosećajlažnogoptimizmaipasivnost.Jaimamsvojunadu.Štamivišetreba?

Page 43: Kako misliti

Ovo je savršena žrtva, predana sudbini sa hrabrim osmehom. Ako nadapostanejedinautehakojavamjepotrebnadabistesačekalidoksrećaponovone uđe u vaš život, onda je to kao droga koju koristite da se uzdignete, bezpravogplanadapoboljšatesvojezdravlje.U ovom slučaju, nada je štetno poštapalo, jer pogoduje pasivnosti. To jezbog toga što je nada samo prihvatanje mogućnosti i ništa više. Da bi seprevazišla ova pasivnost, potreban je unutrašnji ludak – ludak ili ženaneizrecivevoljeinepokolebljivevere.Svi znaju priču o ženi čije je dete bilo zarobljeno ispod vozila usaobraćajnoj nesreći. U natprirodnom stanju nadčovečanske snage, onapodižeautomobilioslobađasvojezarobljenodete.Dalijepričaistinitailine,nije važno. Postoji bezbroj sličnih priča o ljudima koji ostvaruju nemogućepodvigedabipreživeliilispasilisvojevoljene.Gdeježenapronašlasnagudapodigneautomobil?Strah?Očaj?Nada?Ne.Kadajetaženapreduzelakorakedaspasisvojedete,prevazišlajestrahinadu.Onajestupilauakcijusnagomvoljekojapotiskujeslabostilisumnju.Tojevera,aneverovanjeuBogailivišusilu.U situaciji najvećekrize, ako traćite vremeda seposavetujete sa višomsilom, pomislićete da vam je potreban izlazak iz vere da biste pomeriliplaninu,jerjemolbabožanstvuzasnagomčinsvesti.Averadelujenajsnažnijekada nije uključena svest. Žena je podigla automobile jer je njena svest bilapotisnutaverom.Uovojjednačininemamestazamogućnostilisumnju.Neštomora da se uradi i vera potiskuje sva mentalna uplitanja i pokreće telo naakciju.Vera je mentalno stanje. Jednostavan opis bi bio da je vera vrlo snažnouverenje. Ali, za razliku od nade, koja je prihvatanje mogućeg, vera jenepogrešivoubeđenjedaćeneštobitiučinjeno.Veranerazmatradalijeneštomoguće ili ne. Ona gura napred, odbacujući svaku mogućnost za sumnju,potiskujućičakinadu,jerjeunadiuveksadržanamogućnostzaneuspeh.Bilivi nasukani na ostrvu ili dalekoj planeti, vera podstiče akciju, gradi splav,popravlja svemirsku kapsulu, bez obzira na nedostatak materijala. Verapronalazinačin,zahtevaakcijuiodbijaprihvatanjesudbine.Veranadilazitelo.Ženskotelonemožedapodigneautomobile,aipak,automobiljepodignut.Zbogčegaveramožedaprevaziđetelo?Zbogtogaštonemanijednemisli.Čoveknerazmišlja,“Dalidovoljnoverujem?”Uvekimadovoljnovere.Akojenema dovoljno, onda to nije vera, to je samo verovanje. Dok veramože danadiđeteloisvest,svestjepotrebnadaublaživeru.

Page 44: Kako misliti

Tačnije,svestmoradaobuzdatogunutrašnjegludakaiprimoragadasedneismiristvari.Osmotrimoovogunutrašnjeg ludaka,ovostvorenjeodverekojemožedapodižeautomobile ipomeraplanine.Ljudskipotencijal i fizički imentalni jezaistanepoznat.Usportu,najboljisportistisvetavežbajuitakmičesesasvimeštonoseusebi.Iporedtoga,onipostajusvejačiibrži.Kakoidaljepomerajugranice ljudskog tela? Ono što je u nama je nemerljivo. Vera je sila kojapotiskujesvestiiziskujesveštosemožeizvućiizljudskogtela–ivišeodtoga.Takomajkapodižeautomobilsasvogdeteta.Ova,iznutraludažena,usuštini,palisvojunutrašnjimotornamaksimumdabirazrešilakrizu.Ali,nedonosisvakidankrizu.Ačistoživotinjskostanje,kojeoslobađapunutelesnumoć,pojavljujesekadajesvestpotisnutaspoljašnjimdogađajima.Toje pomalo kao vožnja automobila što je brže moguće jer vas progonekriminalci,madatakonevozitesvakogadana.Zamislite da imate Ferari od 700 konjskih snaga. Poznato vam je kakavmotorstoji ispodhaubeovogautomobila.Dalisumnjateunjegovumoć?Ne.Daliverujeteunjegovusnagu?Naravno,verujete.Ali,ivišenegoštoverujete,viznateda jemoćan.Automobilunijepotrebnodaverujeteunjega.Njegovamoćjenesporna.Viverujeteusnaguovogautomobila.Ipak,kadasteugradu,pedalu pritiskate polako. Zbog čega? Da li sumnjate u njegovu snagu? Ne.Nemasumnjedaimatemoćdaspržiteput.Ali,vašasvestshvatada,sobziromna trenutne uslove na putu, ako oslobodite svu tu snagu, ubićete nedužneprolaznike.Svi viđamo sportske automobile kako prže putem uz potpunonepoštovanje saobraćajnih propisa. Šta uvek kažemo? Vidimanijaka! Osobakoja vozi preko prihvatljivih granica, uvek to čini zbog vere. Ako postojisumnja,usporite.Autoputevisupretrpanitelimaonihkojisusenašlinaputuludaka koji juri, a koji ne sumnja u svoju veštinu da upravlja raketom, štočesto i ne može, jer vera ne garantuje uspeh. Vera vas tera da idete brzo.Društvujepotrebnasvestdanapravinačinobuzdaludaka.Verainadasudvevrsteverovanja.Jedna,ispunjenasadovoljnoslabostiiočaja da bude potpuno ljudska, a druga, tako čvrsta da prevazilazi ljudskoverovanjeizauzimadomenludaka.

Page 45: Kako misliti

Možete da se nadate da nešto jeste ili će biti istina. Ta nada je ispunjenaželjom. Možete verovati da je moguće da se ta stvar kojoj se nadate možeostvariti. Međutim, tanka je granica ovog verovanja, pa se ono lako možeraspršiti. Spoljašnje sile često slamaju nadu. Šta ostaje posle toga? Skrhananada ostavlja malo optimizma ili snage iza sebe. Rušenje nade slabi osobu.Čovekmoradasesabereipronađenovnačindakrenenapred.Možda,posleizvesnog perioda tugovanja, nastanu nove nade i snovi. I proces iznovapočinje.U veri nemamesta za nadu. Vera je tako snažno uverenje, da isključujemogućnost verovanja ili nade, jer nada ostavlja vrlomalo prostora za neštoviše od žrtve. Nadate se da će se dogoditi nešto dobro. Sanjate da se neštodobrodogodiimolitesezato.Ali,tonijeuvašimrukama.Nada,samaposebi,nedozvoljavasamoodlučivanje,jerdajetako,tonebibilanada,tobibilavera.

Page 46: Kako misliti

KADSESVESTIKREATIVNOSTPOREMETEA sada, možete da se vratite u svet mozga, uma i svesti koji vrte glavupovrh vaših ramena. Šta raditi sa svim tim? Toliko pitanja, toliko oblasti zaistraživanje,takomnogoizazova,mozaksavišeneuronskihvezanegoatomauuniverzumu, um koji deluje višedimenzionalno i svest koju ograničavadruštvo, a koja moli da se proširi i uzme učešće u univerzumu koji čeka.Dovoljnodaizgubiterazum.Ali,nećete.U prethodnom poglavlju se govorilo o opasnostima širenja svesti vanspremnostiunutrašnjestrukture.Ekstremnoširenjesvestimožedapreokrenedruštveniučinakličnosti.Postojiprirodnistrahodgubitkauma.Koznaštasedešavauspoljašnjimdimenzijama?Ustvari,nepoludium,većsvest.Kadaosobaizgubirazum,tonijevišetaistaosoba.Umjeretkooštećen.Svest jeobičnodeokojiseprekida.Ličnost jetakojapati,anesuština.Kadaosobapoludi,suštinski jojsemenjasvest.Ona jenestabilnakadapreživljavaovu novu dimenzijumisli. Često će govoriti nepovezano ili neuravnoteženo.Može da se pojavi niz psiholoških simptoma: anksioznost, paranoja,halucinacije, neusklađenost govora, depresija… lista je predugačka. Ono štonazivamo gubitkom razuma je promena svesti. Svest se više ne povezuje sadruštvomkaoranije.Vrednostnečijegpostupkanezavisisamoodbogatstvapostupka, već i od načina na koji je shvaćen.Možda izgleda ludo, ali uspehpostupkaćepromenitistavshodnotome.Ludo postoji samo u okviru vrednosti okruženja. Kada vidite beskućnikakako brblja gluposti sa utvarama, možda ćete se sažaliti na njega, ali stezgroženi.Zbogčega?Tojezbogtogaštosevašastvarnostnemožeusaglasitisa njegovom. Za vas je to luda osoba. I većina oko vas se oseća isto. Sada,zamislitetuosobuokruženuljudimakojigovoreistebesmislice.Svirazumejuštataosobagovori,avisteizgledatajkojigovoriglupostivećini.Sadastevitikojisteludi.Možebiti da jeono štovidimokaomentalnubolest ili poremećenu svest,neki vid čiste kreativnosti koja deluje van prihvaćenih načina komunikacije.Mi nemamonačina da saznamoda li brbljivi ludak pokušava da izrazi nekuvezu sa udaljenijim i mračnijim nivoom svesti koji mi ne možemo darazumemo.Namatozvučikaoludilo.Ikadasvestnemožedashvatioprečnepodatkenečijegrazumevanja,onatoodbacuje.

Page 47: Kako misliti

Izmeštanje svesti van zone sigurnosti je nešto što može da budetraumatično iskustvo ili samopovređivanje. Vojnik ili žrtva napadamogu dabudu dovedeni do krajnjih granica koje opterećuju ili oštećuju svest. U timokolnostima oni nemaju izbora. Umetnik, sa druge strane, sa zanosom rušiprihvatljivegranicesigurnostidabi istraživaospoljašnjevidovestvaralaštva.Dalibirajuludilo?Da,nanekinačin.ZamislitedastevizionarpoputIsusa,MojsijailiBude.Napuštatedruštvoilutate divljinom da biste imali iskustvo Boga. Kada se vratite sa novomduhovnom vizijom, kako ćete biti primljeni? Da li će ljudi prigrliti tu novumudrostkojustedonelidapodelite?Dalićebarbitiradoznali?Ne,naprotiv,naićićetenanevericuipodsmeh.Komislidajeon,tajIsus?Umnogočemu,tojeupravoonokoste,avašeiskustvoćebitiiznenađujućeslično.Većinaćevasodbaciti,nekolicinaprihvatiti,mnogi izbegavati imakarsimboličnorazapeti.Zaštoondabitikreativan?Komejepotrebnaekstremnakreativnostkadaonačovekasukobljavasadruštvom?Ludojosobi.Asvismomipomaloludi.Sada, zamislite osobu koja se, umesto da luta u divljini i traži duhovnevizije, zaključa u sobu samo da bi razmišljala, bez druženja, bez svežegvazduha, bez vežbanja. Za spoljašnji svet to je samo usamljeni sanjar, ludipustinjak.Štaćenjegovodruštvomislitionjemukadaseonpojavinakondvegodine? To zavisi. Ako pokaže proizvod svoje izolacije, koji društvo smatravrednim,proglasićegagenijem–velikimuspehom.Roditeljićeupiratiunjega,kao primeru svojoj deci, da se naporan rad i žrtva isplate.Međutim, ako sepojavibeznekogproizvodazadruštvonudećisamosvojupromenjenuličnost,ljudi će ga smatrati čudnim i verovatno opasnim. Ogovaraće ga. Društvo nezanimalepšastrananjegovogunutrašnjegputovanjanitiprepoznajeijednoodnjegovihumeća,bezprikazanogproizvodakojismatrakorisnim.Nečijavezasadruštvomodređujevrednovanjetogiskustva.Dali?Društvokontrolišepredočenuvrednost.Međutim,vrednovanjenečijegiskustvajevrlolično. Vaša iskustva su samo vaša. Na vama je da odlučite da li svojeunutrašnje putovanje treba da vrednuju drugi, ili ćete biti jedini sudija togiskustva.Kreativnost vas zapravo ne povezuje sa društvom. Naprotiv, kreativnostzahteva napuštanje pravila prihvatanja koje uspostavlja društvo. Ako steuistinu kreativni, vi istražujete novu teritoriju. Vi ulazite u svetove gde su

Page 48: Kako misliti

pravilaodbačenakaoprepreke.Moglibistedatvrditedaćedruštvoodobritimoju kreativnost ako stvaram nešto u čemu ono uživa. Međutim, ono neodobrava vašu kreativnost, već njen proizvod čije prihvatanje zavisi odnebrojenih činilaca koji nemaju nikakve veze sa vama ili sa onim štoproizvodite.Društvomoradabudespremnozaonoštonudite.DasuseBitlsipojavilidvadesetgodinaranije,bilibiismejaninabiniibrzozaboravljeni.Dasusepojavilidvadesetgodinakasnije,zakasnilibizabilokakavishod.Videlibismoihsamokaojošjednuistu,starustvar,nebitnu,otrcanu.Pravovremejejedanodnajvećihfaktoraudruštvukojeprihvatakreativnost.Alipravovremenemanikakvevezesačinomiliproizvodomnečijekreativnosti.VanGognijebioprihvaćenzaživota.Živeo jekaobednik,odbačenodvećinedruštvakaoparazit. Bio je isuviše ispred svog vremena što, očigledno, nije umanjilokvalitet njegovog stvaralaštva. Ali on nije uživao u prihvatanju svog delatokomsvogtužnogživota.Papitamoponovo,zbogčegastvaramo?Činimotojermoramo.Mislimodastvaramokakobismopronašlineštoštoćenamdonetislavuilinagradu.Izamnoge, to je veliki podsticaj. Ali i dalje moramo da stvaramo. Stvaramo dabismobilikreativni.Obaveznismodastvaramo.Jer,mismodeouniverzalnogorganizma i, bez obzira šta vi mislili o kosmosu, univerzum se pokazaokreativnim.Ne postoji trenutak kada univerzumne stvara. Imamnogo ljudikoji ne ispoljavaju kreativnost. Nemaju vremena za to. Kreativnost jedetinjarija. Ali, svako ko ne stvara pripada suprotnoj strani kreativnosti –uništenju.Uništenje je neophodan deo kreativnosti. Univerzum uništava solarnesisteme isto tako lako kako ih i stvara. Kaljenje nečije kreativnosti iziskujerušenje prethodnog uspeha i istraživanje novih načina rada. Morate dauništiteprethodnodelo,inačećetesamoponavljatiistupesmu.Dakle,postojivečita suprotnost stvaranja i uništenja. Ove dve naizgled suprotne sile sunerazdvojivopovezanejednasadrugom.Postoji još jedan činilac koji će i podržati i boriti se sa kreativnošću –iskustvo.Miučimodabudemokreativni.Stičemoiskustvodabismoproširilisvoju kreativnost. A ipak, iskustvo je neprijatelj kreativnosti. Zbog čega?Zasigurno je Mocartu, kao muzičaru, vežbanje potpomoglo njegovukreativnost.Iskustvoneprestanoometakreativnost.Mora.Svakoko je stekaostručnuobukuu svojoj oblasti, znada instinktivnoputujemopoznatomstazom.Ako

Page 49: Kako misliti

arhitekta čuje nečije planove za izgradnju, on automatski zamišlja vrata iprozorenasvommestu,onakokakojenaučio.Njemubibiloveomateškokadabičuozamisaosvogklijentadavratapostavivodoravnounivoutlaipustidaseljudikotrljajupostranceusvojekuće.Ali, takoizgledaneštonovokadaseprvi put prikaže - kao vodoravna vrata. Naravno, tako je džez zvučaomuzičarima klasike ili kako je Kubizam izgledao Realistima. Svi su onivodoravnavrata.Mikoristimoalateitehnikedabismobilikreativni.Bilodagradimokućuilipevušimomelodiju,alatiiiskustvoćebitideotogprocesa.Ioslanjaćemosenatoiskustvodanasvodikadastvaranjezatražidaodbacimoprethodnoznanje.Umetnika besprekorne tehnike prati usađena ironija. Bez obzira koliko bilasavršena tehnika umetnika, on to nikada ne može da naslika ili napiše nanačinkakojetoosetioiznutra.Tojeizazovzasvakogumetnika.Kakoizrazitičistu kreativnost u okviru ograničenja konačnih simbola kao što su note iskale,bojeičetkice,rečiisintaksa.Genijisutomenajbliži,iakočaknionitonemogudaizrazeonakočistokakosuosetiliiznutra.Zbogtogaštosuoperativnasredstva umetnosti: note, boja, reči, samo simboli. A umetnik pokušava daprevaziđeograničenjasimbola.Tehnika umetnika nije kreativnost. To je sredstvo pomoću koga umetnikprenosi tukreativnost.Možda steunutar sebeveomadobarMocart.Uvašojglavisekomponujuveličanstvenesimfonije.Ali,akoneučitemuziku,nematesredstva za vezu sa tom unutrašnjom muzikom. Tu se iskazuje vrednostiskustva.Štosunaprednijevašetehničkesposobnosti,toimatevišealatkizaovladavanjenotamaiizražavanjesvojeumetnosti.Ali,tehničkasposobnostnepruža više kreativnosti. To vas neće približiti da bolje čujete te unutrašnjeglasove.Iskustvojesamosposobnostkorišćenjaalata.Postojiironija,aneparadoks,urazvojutehnikekojajeneophodnadabistepostali veliki umetnik. Tehnika dolazi sa upoznavanjem obrazaca koji suneophodni umetniku. Umetnik mora da razume svoju umetnost, na svakimogući način, mada su i ovi obrasci takođe podrška. Kompozitor može daosetinekičudesan,novinačinprelaskasa jednogdelakompozicijenadrugi,alimoždanećemoćidaosmisli kakoda toupotpunosti izrazi.Mnogobrojniobrasci dostupni tom kompozitoru pružaju bezbroj izbora u zamenu zanedostižne note. Većina umetnika će uspeti sa uklapanjem nekog sjajnogobrasca na mesto nepoznatih nota, ali drugi neće. To je izazov za svakogumetnika–zamkaiskustva.

Page 50: Kako misliti

Osećamoneštovanzemaljsko,alisunašetehnikezemaljske.Dabipronašaotenote,umetnikseprobijakrozsvojuironijuipronalaziparadoks.Ali,zaštoseboritiprotivdruštvaipostavljatisvaonavodoravnavratakadatodonositeškoiskušenje?Zatonepostojiodgovor.Svakipojedinacseboridadovede dinamiku svog kreativnog/destruktivnog spektra u neku vrstuharmonije sa svojim okruženjem. Na svakom od njih je da odredi vrednostistraživanjasvojihunutrašnjihvizija.Možda ćemomoći da izrazimo svoju kreativnost neposrednimuplivomudrugu svest, bez reči, nota ili slika koje predstavljaju iskustvo, samo čistkreativanizraz,zаhiljadegodinaoddanas,kadasvestbudetolikorazvijenadamožemodakoristimoMrežuUmazameđusobnukomunikaciju.Slikali biste na platnu druge svesti kako biste ga povezali sa najčistijimizrazomsvojekreativnosti.Kozna?Kreativnost nije uvek nagrađivana od strane savremenika, ali je uvekvrednatruda.Kadastvaramomismobogovi.Nevelikani.Društvoćeodlučitidalićemopostativelikani.Alismoidaljebogovidokstvaramo.Jer,tojeonoštobogovirade–stvaraju.Nikadanedozvolitedavamdruštvostojinaputudabudetebog.Tojevašepravo.