KAKO MOTRITI I SNIMATI SUNCE

Astronomsko društvo „ANONYMUS“, Valpovo

KAKO MOTRITI ISNIMATI SUNCE

Izradila: Ana Francuz2. razred OG, Valpovo

Mentor: Gaj Tomaš[email protected]

Valpovo, šk. godina 2008./09.

mailto:[email protected]

Astronomsko društvo Anonymus

Kako motriti i snimati Sunce 2

Sadržaj

Sadržaj ..................................................................................................................................2

1. Uvod ..................................................................................................................................3

2. Sun eva aktivnost i njezino pra enje ...............................................................................4

2.1 Sun eva fotosfera (granulacije, pjege, fakule) ...................................................................42.2 Ciklusi Sun eve aktivnosti .................................................................................................52.3 Promjena polariteta tijekom ciklusa Sun eve aktivnosti ....................................................6

3. Kako motriti Sunce ...........................................................................................................7

3.1 Zaštita o iju kod motrenja Sunca ......................................................................................73.2 Izbor instrumenata za motrenje Sunca ..............................................................................73.3 Promatranje Sunca metodom projekcije Sun eve slike ......................................................8

4. Snimanje Sunce .................................................................................................................9

5. Zaklju ak ........................................................................................................................ 10

6. Životopis .......................................................................................................................... 11

7. Zahvale ............................................................................................................................ 12

8. Literatura ........................................................................................................................ 13



1. Uvod

Sunce je središnja zvijezda našeg planetarnog sustava - sun evog sustava. Osim Zemlje idrugih planeta, oko Sunca kruže i asteroidi, kometi, meteoroidi, trans-neptunski objekti uKuiperovom pojasu i estice prašine. Sunce je zvijezda glavnog niza, spektralnog tipa G2, štozna i da je nešto ve a i toplija od prosje ne zvijezde, no nedovoljno velika da bi pripadalatzv. "divovima". Životni vijek zvijezda ovog spektralnog tipa je oko 10 milijardi godina, abudu i da je Sunce staro oko 5 milijardi godina, nalazi se u sredini svog životnog ciklusa.

U središtu Sunca u termonuklearnim reakcijama (nuklearna fuzija) vodik se pretvara uhelij. Svake sekunde u nuklearnim reakcijama sudjeluje 3,8 x 1038 protona (vodikovih jezgri).Oslobo ena energija biva izra ena sa sun eve površine u obliku elektromagnetskog zra enja ineutrina, te manjim dijelom kao kineti ka i toplinska energija estica sun evog vjetra ienergija sun evog magnetskog polja. Zbog ekstremno visokih temperatura, tvar je u oblikuplazme. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao vrsto tijelo. Brzina rotacije je ve a naekvatoru, nego u blizini polova, zbog ega dolazi do iskrivljenja silnica magnetskog polja,erupcija plina sa sun eve površine i stvaranja sun evih pjega i prominencija (protuberanci).Ove pojave nazivamo sun evom aktivnoš u.

Osnovni podaci:

Promjer 1 392 000 kmMasa 1,9891 x 1030 kgProsje na gusto a 1,411 g/cm3

Površinska temperatura 5780 KVrijeme obilaska oko središta galaktike 2,2 x 108 godina

Kemijski sastav:

Vodik 73,46 %Helij 24,58 %Kisik 0,77 %Ugljik 0,29 %Željezo 0,16 %Neon 0,12 %Dušik 0,09 %Silicij 0,07 %Magnezij 0,05 %Sumpor 0,04 %

sl.1. Sunce



2. Sun eva aktivnost i njezino pra enje

2.1 Sun eva fotosfera (granulacija, pjege, fakule)

Prividnu površinu Sunca nazivamo još i fotosferom. Ovdje se temperature kre u oko 6000K. Vru i plin izvire iz unutrašnjosti na površinu, zbog ega nam se ini da površina imagranulastu (zrnatu) strukturu. Granule su promjera oko 1000 km, u stalnom su pokretu (poputvrenja vode) i vrijeme trajanja im je nekoliko minuta. Ponekada nastaju tzv. supergranulepromjera 30 000 km i vremena života 24 h.

sl.2. Sun eve pjege

sl.3. Granulacija



2.2 Ciklusi Sun eve aktivnosti

Promjene koje opažamo na Suncu i nazivamo sun eva aktivnost odvijaju se periodi no ucikusima prosje ne duljine 11 godina. Ciklusi variraju u duljini, izme u 8 i 15 godina. Ovepromjene obuhva aju:

koli inu izra ene energijebrojnost i raspored pjegabrojnost sun evih bakljioblik i veli inu korone

Vremenski period najve e aktivnosti naziva se sun ev maksimum. Može trajati nekolikogodina, ovisno o aktivnosti pjega i baklji. Postoje i dulja periodi ka razdoblja sun eveaktivnosti. U povijesti je poznat Maunderov minimum, razdoblje u drugoj polovici 17. st.tijekom kojega je broj sun evih pjega bio izuzetno malen. Zbio se istovremeno s periodomhladnih godina, nazvanog malo ledeno doba. Nije sasvim jasno da li su klimatske promjenebile uzrokovane ekstremno niskom sun evom aktivnoš u.

Leptir dijagram pokazuje kako se prema kraju ciklusa pjege spuštaju prema ekvatoru: napo etku su eš e oko 30. paralele, a na kraju bliže ekvatoru.

sl.4. Leptir dijagram

sl.5. Leptir dijagram 2



2.3 Promjena polariteta tijekom ciklusa Sun eve aktivnosti

sl.6. Promjena polariteta tijekom ciklusa Sun eve aktivnosti (grafi ki)

sl.7. Promjena polariteta tijekom ciklusa Sun eve aktivnosti (fotografije)



3. Kako motriti Sunce

3.1 Zaštita o iju kod motrenja Sunca

Kod svakog motrenja Sunca, prvo što moramo u initi, jest zaštita našega vida, to jestnaših o iju, jer bi posljedice mogle biti vrlo ozbiljne. Zaštitu obavezno provodimo jakimzaštitnim filtrima. Najprakti nija su zaštitna stakla, predvi ena za elektrolu no zavarivanje.

sl.8. Zaštitno staklo, predvi eno za zavarivanje

3.2 Izbor instrumenata za motrenje Sunca

Ve i promjer objektiva daje bolju sliku, tj. daje bolju razlu nu mo , a to zna i da u bijelojsvijetlosti možemo na Suncu razabrati mnogo sitnije detalje. Tu ovisnost matemati kiizražavamo formulom:

Prividnu veli inu slike, tj. promjer objektiva može se izra unati pomo u formule:



3.3 Promatranje Sunca metodom projekcije Sun eve slike

Znatno precizniji na in crtanja fotosfere je metoda projekcije Sun eve slike, koja se krozteleskop projicirana „ekran“. Ekran je pri vrš en za dalekozor tako da se pomi e zajedno snjim, prate i Sun evu plo u.

sl.9. Opažanje projekcijom



4. Snimanje Sunca

1) Fotografiranje preko okulara teleskopa (OKULARNA PROJEKCIJA) – izvodi se takoda objektiv fotoaparata (uz pomo adaptera) postavimo iza okulara teleskopa. Ovajna in fotografiranja najpogodniji je na in za amaterski rad

sl.10. Okularna projekcija

2) Fotografiranje projicirane slike Sunca u ve oj udaljenosti, bez objektiva fotoaparata –ovaj na in naro ito je pogodan fotografiranju pojedinih pjega, ili grupa pjega. Izvodise tako da skinemo objektiv fotoaparata, te pjege projiciramo direktno na film

sl.11. Fotografiranje bez objektiva fotoaparata

Afokalna metoda – metoda koja koristi i objektiv fotoaparata (kamere) i okular teleskopa.Obi no se odmah iza okulara montira kamera kojoj je fokus namješten na beskona noudaljenu to ku. Kamera i okular se povezuju zajedno posebnim adapterom, no nije nužnopovezati ih, ali se tada mora paziti da se ne oštete okular ili objektiv zbog doticanja.



5. Zaklju ak

Ova radnja sadrži veliku koli inu ra unskog dijela ali i grafi kog. U ra unskom djelukoristile su se formule koje se ne u e u osnovnoj školi, ali sam uz pomo i objašnjenjementora to razumjela. Ra unska je metoda zapravo bila provjera to nosti grafi ke metode.Korištenje literature knjiga i web stranica bila je vrlo korisna za provjeravanje dobivenihrezultata.



6. Životopis

Zovem se Ana Francuz, poha am 2. razred op e gimnazije srednje škole u Valpovu,bavim se astronomijom 3 i fotografijom 8 godina. Volim itati knjige, uglavnomenciklopedije i nau ne knjige o fotografiji i astronomiji.

Bila sam na mnogim natjecanjima iz fotografije, nekoliko sam puta bila uspješna.Osvajala sam mnoge nagrade i priznanja, te se nadam da u jednoga dana uspjeti i uastronomiji.



7. Zahvale

Zahvaljujem se svom mentoru Gaju Tomašu i ostalim lanovima astronomskogdruštva „Anonymus“ Valpovo koji su mi pomogli pri izradi ove radnje.



8. Literatura

1. Fred Hoyle, Astronomija

2. D. Roša, Op a astronomija, 1.dio

3. Heather Couper i Nigel Henbest, Enciklopedija svemira

4. Vladis Vujnovi , Astronomija 1 i 2

5. Internet:- www.anonymus.hr- http://eskola.hfd.hr/fizika_svemira/svemir.html- www.astronomija.net- www.net.hr/znanost

Documents

KAKO MOTRITI I SNIMATI SUNCE