Europska unija

Va vodi kroz institucije Europske unije

Kako radi EU

Ovu brouru i druga kratka i jasna objanjenja o EU moete pronai na: ec.europa.eu/publications Europska komisijaOpa uprava za informiranjePublikacijeB-1049 Bruxelles

Ilustracija na naslovnici: EK

Podaci za katalogiziranje se nalaze na kraju ove publikacije.

Luksemburg: Ured za slubene publikacije Europskih zajednica, 2006.

Europske zajednice, 2007.Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je naveden izvor.

Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisije u RH, 2009.

Dotisak: Delegacija Europske unije, 2011. Tiskano na bijelom papiru koji ne sadri klor.

Kako radi EU

Va vodi kroz institucije Europske unije

Sadraj

Uvod u Europsku uniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Ugovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Kako EU donosi odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Europski parlament:

glas naroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Vijee Europske unije:

glas drava lanica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Europska komisija:

promicanje zajednikog interesa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Sud Europskih zajednica:

osiguranje provedbe prava Zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

Europski revizorski sud:

kontrola pravilnog troenja financijskih sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Europski gospodarski i socijalni odbor:

glas civilnoga drutva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Odbor regija:

glas regionalne i lokalne vlade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Europska investicijska banka:

financiranje ekonomskog razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Europska sredinja banka:

upravljanje eurom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Europski puki pravobranitelj:

istraivanje vaih pritubi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Europski nadzornik zatite podataka:

zatita vae privatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Agencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

3

KA

KO R

AD

I EU

UVO

D U

EU

ROPS

KU U

NIJ

U

Europska unija (EU) obitelj je demokratskih

europskih drava koje zajedniki rade kako

bi poboljale ivot svojih graana i izgradile

bolji svijet.

Iako u novinske naslove najee dospijevaju

vijesti o obiteljskim prepirkama i povremenim

kriznim situacijama do kojih dolazi u radu Europ-

ske unije, daleko od oiju javnosti Unija je zapravo

vrlo uspjena. U samo neto vie od pola stoljea,

ona je ostvarila mir i napredak u Europi, jedin-

stvenu europsku valutu (euro), te jedinstveno

trite bez granica i prepreka za kretanje roba,

ljudi, usluga i kapitala. Postala je glavna trgovaka

sila, te svjetski lider u podrujima kao to su zatita

okolia i razvojna pomo. Ne udi stoga to je

narasla sa est na 27 lanica, dok jo zemalja eli

biti njenim dijelom.

Europska unija svoj uspjeh uvelike duguje

neobinom nainu na koji djeluje. Neobinom

zato to drave koje ine Uniju (njezine drave

lanice) ostaju neovisne suverene nacije, no

ujedinjuju svoj suverenitet kako bi stekle snagu i

svjetski utjecaj koji niti jedna od njih sama za sebe

ne bi mogla imati.

Ujedinjavanje suvereniteta u praksi znai da

drave lanice prenose neke od svojih ovlasti

donoenja odluka na zajednike institucije koje

su stvorile kako bi se odluke o specifi nim pitan-

jima od zajednikog interesa mogle donositi

demokratski na europskoj razini.

Tri glavne institucije koje donose odluke su:

Europski parlament (EP) koji zastupa graane

EU-a i koji ga izravno biraju;

Vijee Europske unije koje zastupa

pojedinane drave lanice;

Europska komisija koja zastupa interese Unije

kao cjeline.

Ovaj institucionalni trokut kreira politike i za-

kone koji se primjenjuju irom EU-a. U naelu,

Komisija predlae novo zakonodavstvo, a Parla-

ment i Vijee ga donose. Komisija i drave lanice

ga zatim implementiraju, a Komisija ga provodi.

Sud Europskih zajednica je krajnji arbitar u spo-

rovima koji se tiu Europskog prava. Revizorski

sud kontrolira fi nanciranje aktivnosti Unije.

Brojna druga tijela takoer imaju kljune uloge u

funkcioniranju EU-a:

Europski gospodarski i socijalni odbor zas-

tupa kljune ekonomske i drutvene faktore

organiziranog civilnog drutva, kao to su

poslodavci i zaposlenici, sindikati i drutva

za zatitu potroaa;

Odbor regija zastupa regionalne i lokalne

vlasti;

Europska investicijska banka fi nancira inves-

ticije u ekonomski razvoj, projekte unutar i

izvan EU-a, te pomae malim poduzetnicima

putem Europskog investicijskoga fonda;

Uvod u Europsku uniju

C

orb

is

4

KA

KO R

AD

I EU

UVO

D U

EU

ROPS

KU U

NIJ

U

R

epo

rter

s

Europska sredinja banka odgovorna je za europsku monetarnu politiku;

Europski puki pravobranitelj istrauje pritube vezane uz loe upravljanje u in-stitucijama i tijelima EU-a;

Europski nadzornik zatite podataka uva privatnost vaih osobnih podataka.

Nadalje, specijalizirane agencije bave se odreenim tehnikim, znanstvenim ili upravljakim zadacima.

Ovlasti i odgovornosti institucija EU-a, te pravila i postupci koje moraju potivati, propisani su osnivakim ugovorima na kojima se EU temelji. S osnivakim ugovorima suglasili su se predsjed-nici drava i vlada svih drava lanica EU-a, te su ih ratificirali njihovi parlamenti.

U sljedeim poglavljima opisani su osnivaki ugovori i europske institucije, objanjavajui to svaka institucija radi i kako one meusobno djeluju.

Ceremonija potpisivanja Rimskih ugovora izmeu est zemalja, 1957.

5

KA

KO R

AD

I EU

UG

OVO

RI

EU se temelji na etiri osnivaka ugovora:

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik (ECSC), koji je potpisan 18. travnja 1951. u Parizu, stupio je na snagu 23. srpnja 1952., te je istekao 23. srpnja 2002.

Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ), koji je potpisan 25. oujka 1957. u Rimu, stupio je na snagu 1. sijenja 1958. Ovaj se ugovor esto navodi kao Rimski ugovor.

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za at-omsku energiju (Euratom), potpisan je u Rimu, zajedno s Ugovorom o osnivanju Europske ekonomske zajednice.

Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisan je u Maastrichtu 7. veljae 1992. i stupio je na snagu 1. studenoga 1993. esto se navodi i kao Ugovor iz Maastrichta.

ECSC, EEZ i Euratom stvorili su tri Europske zajednice tj. sustav zajednikoga donoenja odluka o ugljenu, eliku, atomskoj energiji i drugim vanim sektorima gospodarstava drava lanica. Zajednike institucije, osnovane kako bi upravljale ovim sustavom, spojene su 1967. te je tako nastala zajednika Komisija i zajedniko Vijee.

EEZ, osim svoje gospodarske uloge, postupno je preuzela iroki raspon odgovornosti koje ukljuuju socijalne, ekoloke i regionalne poli-tike. Obzirom da to vie nije bila iskljuivo gos-podarska zajednica, etvrtim ugovorom (onim iz Maastrichta) jednostavno je preimenovana u Europsku zajednicu (EZ). Budui da je istek prvog ugovora (ECSC) bio 2002., odgovornosti

za ugljen i eljezo polako su preuzimali ostali ugovori.

U Maastrichtu, vlade drava lanica takoer su se sloile da zajedniki rade na vanjskoj i sig-urnosnoj politici, te u podruju pravosua i unutarnjih poslova. Dodajui ovu meuvladinu suradnju postojeem sustavu Zajednice, Ugov-or iz Maastrichta stvorio je novu strukturu s tri stupa, koja je politika, koliko i gospodarska. To je Europska unija (EU).

Osnivaki ugovori temelj su za sve to EU radi. Oni su izmijenjeni i dopunjeni svaki puta kada je Uniji pristupila nova drava lanica. S vremena na vrijeme, osnivaki su ugovori bili izmijenjeni kako bi omoguili reformu institucija Europ-ske unije i kako bi se Uniji dale nadlenosti u novim podrujima. Takve su promjene uvijek rezultat rada posebne konferencije nacionalnih vlada EU-a (Meuvladina konferencija). Kljune meuvladine konferencije imale su sljedee

Ugovori

E

C

Europska unija temelji se na svojim ugovorima. Njena tri stupa predstavljaju razliita podruja kreiranja politike s razliitim sustavima donoenja odluka.

OSNIVAKI UGOVORI

EUROPSKA UNIJA

Nadlenost Zajednice

(veina podruja

zajednikih politika)

Zajednika vanjska i

sigurnosna politika

Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim pitanjima

6

KA

KO R

AD

I EU

UG

OVO

RI

P

ictu

re-a

llian

ce/d

pa/

Zu

cch

i

rezultate:

Jedinstveni europski akt (SEA) potpisan je u veljai 1986. i stupio je na snagu 1. srpnja 1987. Njime je izmijenjen Ugovor o Europ-skoj ekonomskoj zajednici i otvoren put za dovretak jedinstvenoga trita.

Ugovor iz Amsterdama potpisan je 2. listo-pada 1997. godine, a stupio je na snagu 1. svibnja 1999. Njime se zajedniki suverenitet proirio na dodatna podruja koja ukljuuju prava graana te bliu suradnju na drutvenim pitanjima i politici zapoljavanja.

Ugovor iz Nice, potpisan 26. veljae 2001., stu-pio je na snagu 1. veljae 2003. Njime se otilo jo dalje u izmjenama drugih ugovora, ime je unaprijeen nain donoenja odluka u EU kako bi mogao nastaviti uinkovito funkcioni-rati i nakon prikljuenja novih drava lanica.

Nacrt Ustava, potpisan u listopadu 2004., ali nije stupio na snagu jer ga nisu ratificirale sve zemlje lanice EU-a.

Lisabonski ugovor, koji je potpisan 2007., ali nee stupiti na snagu dok ga ne ratificiraju sve drave lanice, uiniti e EU demokratinijom i transparentnijom, uvesti pojednostavljene radne metode i glasaka pravila, osigurati os-novna prava kroz povelju, te omoguiti da EU jednoglasno govori o globalnim pitanjima.

ist okoli samo je jedno od podruja u kojem su se drave lanice dogovorile da ujedinjavanje sredstava ima vie smisla.

7

KA

KO R

AD

I EU

KAKO

EU

DO

NO

SI O

DLU

KE

Kako EU donosi odluke

Proces donoenja odluka na razini Europske unije ukljuuje razne institucije EU-a, posebice:

Europski parlament (EP/Parlament),

Vijee Europske unije, i

Europsku komisiju.

U naelu, Europska komisija predlae novo za-konodavstvo, dok Vijee i Parlament usvajaju za-konodavstvo. U nekim sluajevima, Vijee moe djelovati na svoju ruku. Ostale institucije takoer imaju svoje uloge.

Glavni oblici zakona EU-a su direktive i odredbe. Direktive ustanovljuju zajedniki cilj za sve zemlje lanice, ali preputaju odluku o formama i me-todama postizanja cilja nacionalnim vlastima. Najee drave lanice imaju godinu do dvije kako bi implementirale direktivu. Odredbe su izravno primjenjive diljem EU-a im stupe na snagu, bez daljnjih postupaka drava lanica.

Pravila i postupci za donoenje odluka u EU-u propisani su u ugovorima. Svaki prijedlog za novi europski pravni akt mora se temeljiti na odreenome lanku ugovora, koji se navodi kao pravni temelj za odreeni zakonodavni prijedlog. Time se utvruje koji se zakonodavni postupak mora slijediti. Tri glavna postupka su suodluivanje, savjetovanje, pristanak.

1. Postupak suodluivanja

Ovo je postupak kojim se sada donosi veina europskoga zakonodavstva. U postupku suodluivanja, Parlament dijeli zakonodavnu ovlast s Vijeem.

Ako se Vijee i Parlament ne mogu sloiti oko dijela predloenoga zakonodavstva, on nee biti usvojen. Procedura predvia dva itanja prijedloga zakona, u svakoj od te dvije institucije jedanput. Ako se na jednom od itanja postigne dogovor, zakon moe biti usvojen. U suprotnom se stavlja pred Odbor za usuglaavanje, sastavljen od jednakoga broja predstavnika Vijea i Parlam-enta. Kada se odbor usuglasi, usuglaeni tekst jo se jednom alje Parlamentu i Vijeu kako bi ga konano usvojili kao zakon. Usuglaavanje posta-je sve rjee. Veina zakona usvojenih postupkom suodluivanja se zapravo donese nakon prvog ili drugog itanja kao posljedica dobre suradnje izmeu ove tri institucije.

Dijagram donosi detaljan prikaz postup-ka. Vie informacija moete pronai na:ec.europa.eu/codecision

E

C

8

KA

KO R

AD

I EU

KAKO

EU

DO

NO

SI O

DLU

KE

19. Vijee odobrava izmijenjeno i dopunjeno zajedniko stajalite:

1a. Miljenje Gospodarskog i

socijalnog odbora i Odbora regija

1. Prijedlog Komisije

4. Prvo itanje u Vijeu

3. Izmijenjeni prijedlog Komisije

5. Vijee odobrava sve izmjene i nadopune EP-a

7. EP je odobrio prijedlog bez izmjena

i nadopuna

9. Zajedniko stajalite Vijea

10. Obavijest Komisije o zajednikome

stajalitu

11. Drugo itanje u Parlamentu

12. Parlament odobrava zajedniko stajalite ili ne daje nikakve komentare

14. Parlament odbija zajedniko stajalite

16. Parlament predlae izmjene i nadopune

zajednikome stajalitu

17. Miljenje Komisije o izmje-nama i nadopu-

nama Parlamenta

6. Vijee moe usvojiti akt s izmijenjenima i nadopunama

8. Vijee moe usvojiti akt

18. Drugo itanje Vijea

21. Vijee ne odobrava izmjene i nadopune zajednikoga stajalita

22. Sazvan je Odbor za usuglaavanje20. Akt je usvojen s izmjenama i nadopunama

23. Postupak usuglaavanja

24. Odbor za usuglaavanje donosi zajedniki tekst 29. Odbor za usuglaavanje ne slae se glede zajednikoga teksta

25. Parlament i Vijee usvajaju akt u skladu

sa zajednikim tekstom

27. Parlament i Vijee ne odobravaju zajedniki tekst

26. Akt je usvojen 28. Akt nije usvojen

30. Akt nije usvojen

15. Smatra se da akt nije usvojen

13. Smatra se da je akt usvojen

(i) kvalificiranom veinom ako je Komisija dala pozitivno miljenje

(ii) jednoglasno ako je Komisija dala negativno miljenje

2. Prvo itanje u Parlamentu-miljenje

Postupak suodluivanja

9

KA

KO R

AD

I EU

KAKO

EU

DO

NO

SI O

DLU

KE

2. Postupak savjetovanja

Postupak savjetovanja koristi se u podrujima poput poljoprivrede, poreza i trinog natje-canja. Na temelju prijedloga Komisije, Vijee se savjetuje s Parlamentom, kao i s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (ECSC) i Odborom regija (CoR).

Parlament moe: odobriti prijedlog Komisije,

odbiti ga,

ili zatraiti njegove izmjene i nadopune.

Ako Parlament zatrai izmjene i nadopune, Komis-ija e razmotriti sve izmjene koje je predloio Parlament. Ako prihvati bilo koju od tih izmjena

i nadopuna, poslat e Vijeu izmijenjeni i nadop-unjeni prijedlog.

Odluka je na kraju na Vijeu, koje usvaja iz-mijenjeni prijedlog, ili ga dalje mijenja. U ovome postupku, kao i u svim drugima, ako Vijee mijenja prijedlog Komisije, ono mora to uiniti jednoglasno.

Tri vijea: koje je koje?

Lako je zbuniti se u pogledu toga koje europsko tijelo je koje - osobito kada vrlo razliita tijela imaju vrlo slina imena, kao to su ova tri vijea.

Europsko vijee

Ono podrazumijeva elnike drava ili vlada svih drava EU-a, plus predsjednika Europske komisije. O politikom sustavu pojedine zemlje ovisi je li elnik predsjednik i/ili predsjednik vlade. Europsko vijee sastaje se, u naelu, etiri puta godinje kako bi se usuglasilo oko cjelokupne politike EU-a i kako bi revidiralo njezin napredak. To je tijelo koje na najvioj razini kreira politike u Europskoj uniji pa se zato njegovi sastanci esto nazivaju sastanci na vrhu.

Vijee Europske unije

Prethodno poznato kao Vijee ministara, ova institucija sastoji se od vladinih minis-tara svih drava lanica EU-a. Vijee se redovito sastaje kako bi donosilo detaljne odluke i usvajalo europske zakone. Potpuniji opis njegova rada nalazi se dalje u ovoj knjiici.

Vijee Europe

Ovo uope nije institucija EU-a. To je meuvladina organizacija iji je cilj (izmeu ostalog) zatita ljudskih prava, promicanje europske kulturne razliitosti i borba protiv socijalnih prob-lema kao to su rasne predrasude i nesnoljivost. Osnovano je 1949., a jedno od njegovih ranijih postignua bilo je sastavljanje Europske konvencije o ljudskim pravima. Kako bi omoguilo graanima da provode svoja prava u okviru Konvencije, Vijee je osnovalo Europski sud za ljudska prava. Vijee Europe sada ima 46 drava lanica, ukljuujui 27 drava Europske unije, a njegovo sjedite nalazi se u Palai Europe u Strasbourgu (Francuska).

10

KA

KO R

AD

I EU

KAKO

EU

DO

NO

SI O

DLU

KE

E

C

Tko radi za institucije EU-a?

Slubenici koji rade za institucije EU-a dolaze iz svih drava lanica. Njihove aktivnosti i vjetine pokrivaju irok raspon; od kreatora politika i menadera, do ekonomista, odvjet-nika, lingvista, tajnika i osoblja za tehniku potporu. Oni moraju biti sposobni i voljni raditi u multikulturalnom i viejezinom okruju, obino prilino daleko od svoje domovine.

Da biste postali slubenik EU-a, morate proi zahtjevnu provjeru strunosti. Europski ured za odabir osoblja (EPSO) ima sredinju ulogu u organizaciji takvih ispita.

Vie informacija na:europa.eu/epso

3. Postupak davanja pristanka

Postupak davanja pristanka znai da Vijee mora dobiti pristanak Europskog parlamenta prije nego li donese neke vrlo vane odluke. Postupak je isti kao u sluaju savjetovanja, osim to Parlament ne moe izmijeniti prijedlog: on ga mora prihvatiti ili odbiti. Pristanak (odobrenje) zahtjeva apsolutnu veinu glasova.

Prevoditelji EU-a imaju kljunu ulogu u radu Unije.

11

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PA

RLA

MEN

T: G

LAS

NA

ROD

A

11

Europski parlament:glas naroda

ULOGA // Izravno izabrana zakonodavna ruka EU-aSLJEDEI IZBORI // Lipanj 2009.SASTANCI // Mjesena plenarna zasjedanja u Strasbourgu, sastanci odbora i

dodatna zasjedanja u Bruxellesu.ADRESA // Plateau du Kirchberg, BP 1601, L-2929 LuksemburgTEL. // (352) 4300-1INTERNET // europarl.europa.eu

Europski parlament (EP) biraju graani Europske unije kako bi zastupao njihove interese. Njegovi poeci datiraju iz 1950-ih i osnivakih ugovora, a od 1979. njegove lanove izravno biraju graani koje zastupaju.

Izbori se odravaju svakih pet godina, a svaki graanin EU-a ima pravo glasovati, i kandidirati se, bez obzira na to u kojoj dravi lanici ivi. Parla-ment na taj nain izraava demokratsku volju 500 milijuna graana Unije, te zastupa njihove interese u raspravama s drugim institucijama EU-a.

Posljednji su izbori odrani u lipnju 2004., a Parlament broji 785 lanova iz svih 27 drava EU-a.

Zastupnici Europskoga parlamenta (MEP) ne sjede u nacionalnim blokovima, nego predstavljaju eu-ropske politike skupine. Zajedno predstavljaju sva stajalita o politikim pitanjima i europskim inte-gracijama, od snano pro-europskih do otvoreno euroskeptinih.

Hans-Gert Pttering izabran je za predsjednika Parlamenta 2007., a na toj e se poziciji zadrati do izbora 2009.

Gdje je sjedite Parlamenta?

Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Brux-ellesu (Belgija), Luksemburgu i Strasbourgu (Francuska).

Luksemburg je sjedite administrativnih ureda (Glavnog tajnitva). Sastanci cjelokupnoga Parlamenta, poznati kao plenarna zasjedanja, odvijaju se u Strasbourgu, a ponekad u Brux-ellesu. Sastanci odbora takoer se odravaju u Bruxellesu.

KLJUNE INJENICE

12

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PA

RLA

MEN

T: G

LAS

NA

ROD

A

Broj mjesta prema dravi

Austrija 18 Maarska 24

Belgija 24 Malta 5

Bugarska 18 Nizozemska 27

Cipar 6 Njemaka 99

Danska 14 Poljska 54

Estonija 6 Portugal 24

Finska 14 Republika eka 24

Francuska 78 Rumunjska 35

Grka 24 Slovaka 14

Irska 13 Slovenija 7

Italija 78 panjolska 54

Latvija 9 vedska 19

Litva 13 Ujedinjeno Kraljevstvo 78

Luksemburg 6 Ukupno 785

Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (EUL/NGL) 41

Socijalistika stranka(PES) 216

Ukupno: 785

Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) 42

Neovisnost/demokracija (ID) 24

Unija za Europu nacija (UEN) 44

Identitet, tradicija i suverenitet (ITS) 23

Nezavisni(NI) 13

Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) 104

Europska narodna stranka (Kranski demokrati) i Europski demokrati (EPP-ED) 278

Broj mjesta po politikim skupinama, od 1. rujna 2007.

13

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PA

RLA

MEN

T: G

LAS

NA

ROD

A

E

C

Hans-Gert Pttering, Predsjednik Europskog parlamenta.

to radi Parlament?

Parlament ima tri glavne uloge.

1. Usvajanje europskih zakona zajedno s Vijeem u brojnim podrujima politika. injenica da EP izravno biraju graani EU-a do-datno je jamstvo demokratskoga legitimiteta europskoga zakonodavstva.

2. Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, a osobito nad Komisijom. Ima ovlasti odobriti ili odbiti im-enovanje povjerenika Komisije, te ima pravo zatraiti Komisiju kao cjelinu da odstupi.

3. Utjecaj na proraunska sredstva - Parlament s Vijeem dijeli ovlast nad proraunom EU-a, te prema tome moe utjecati na nain na koji EU troi proraunska sredstva. Parlament usvaja ili odbija proraun u cijelosti.

Ove su tri uloge detaljnije opisane nie.

1. Donoenje europskih zakona

Najuobiajeniji postupak za usvajanje (donoenje) zakonodavstva EU-a je suodluivanje (vidi gore: Kako EU donosi odluke). Taj postupak stavlja Europski parlament i Vijee na istu razinu te se primjenjuje na zakonodavstvo u nizu podruja.

U nekim podrujima (primjerice poljoprivreda, gospodarska politika, vize i imigracija), Vijee samo donosi zakone, ali se mora konzultirati s Parlamentom. Pristanak Parlamenta potreban je za donoenje nekih vanih odluka, kao to je pristupanje novih drava Uniji.

Parlament takoer daje poticaj za novo zakono-davstvo s obzirom na godinji radni program Komisije, razmatrajui koji bi novi zakoni bili prik-ladni, i potiui Komisiju da daje prijedloge.

2. Demokratski nadzor

Parlament provodi demokratski nadzor nad ostalim institucijama EU-a na nekoliko razliitih naina.

Kada se izabere nova Komisija, njezine lanove imenuju vlade drava lanica EU-a, no oni ne mogu biti izabrani bez odobrenja Parlamenta. Parlament intervjuira svakog od njih pojedinano, ukljuujui buduega predsjednika Komisije, a potom glasuje o tome hoe li odobriti Komisiju kao cjelinu.

Tijekom trajanja mandata, Komisija je politiki odgovorna Parlamentu koji moe predloiti izgla-savanje nepovjerenja, zahtijevajui kolektivnu os-tavku Komisije.

Openito govorei, Parlament provodi kontrolu redovito kontrolirajui izvjea koja mu alje Komis-ija (godinje ope izvjee, izvjea o provedbi prorauna, itd.). tovie, lanovi Europskoga parla-menta redovito postavljaju Komisiji pitanja na koja povjerenici zakonski moraju odgovoriti.

Parlament takoer nadzire rad Vijea: zastup-nici Europskoga parlamenta redovito postavljaju pitanja Vijeu, a predsjednik Vijea sudjeluje na plenarnim zasjedanjima Europskoga parlamenta i vanim raspravama.

14

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PA

RLA

MEN

T: G

LAS

NA

ROD

A

Parlament moe provoditi daljnju demokratsku kontrolu razmatrajui peticije graana i osnivajui odbore za postavljanje upita.

Na kraju, Parlament pridonosi svakom sastanku na vrhu EU-a (sastancima Europskog vijea). Na otvaranju svakoga sastanka na vrhu, predsjednik Parlamenta pozvan je izraziti stajalita i pitanja Parlamenta o aktualnim pitanjima i tokama na dnevnom redu Europskoga vijea.

3. Utjecaj na proraunska sredstva

O godinjem proraunu EU-a zajedniki odluuju Parlament i Vijee. Parlament o njemu raspravlja tijekom dva uzastopna itanja, a proraun ne stupa na snagu dok ga ne potpie predsjednik Parlamenta.

Parlamentarni odbor za proraunski nadzor nadzire kako se proraun troi. Osim toga, Par-lament svake godine odluuje o tome hoe li odobriti upravljanje Komisije proraunom. Taj proces odobrenja struno se naziva da- vanje razrjenice.

Kako je organiziran rad Parlamenta?

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze.

Pripremanje plenarnoga zasjedanja. Zastupnici EP-a u raznim parlamentarnim odborima koji su specijalizirani za odreena podruja aktivnosti EU-a raspravljaju o prijedlozima Komisije na temelju izvjea (rapporteur) koje priprema jedan od lanova odbora. Izvjee daje pozadinu i razloge za i protiv prijedloga. O tim prijedlozima raspravljaju i politike grupe.

Plenarno zasjedanje. Dvanaestodnevne plenarne sjednice odravaju se jednom godinje u Strasbourgu, a est dvodnevnih sjednica odrava se u Bruxellesu. Na tim sjednicama Parlament ispituje predloeno zakonodavstvo i glasuje za izmjene i dopune prije nego donese odluku o tekstu kao cjelini.

Ostale toke na dnevnome redu mogu ukljuivati priopenja Komisije koja objanjavaju njene namjere u odreenom podruju ili pitanja Vijeu ili Komisiji o onome to se zbiva u Europskoj uniji ili irom svijeta.

Plakat koji poziva stanovnike Luksemburga da glasuju na prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979.

E

uro

pea

n C

om

mu

nit

ies

Eu

rop

ean

NA

viga

tor,

ww

w.e

na.

lu

Vijee Europske unije: glas dravalanica

Vijee je glavno tijelo Unije za donoenje od-luka. Kao i Europski parlament, Vijee je osnovano osnivakim ugovorima 1950-ih godina. Ono za-stupa drave lanice, a na njegovim sastancima sudjeluje po jedan ministar iz svake nacionalne vlade EU-a.

Koji ministar e sudjelovati na kojem sastanku ovi-si o tome koje su teme na dnevnome redu. Ako, primjerice, Vijee odlui raspravljati o ekolokim pitanjima, na sastanku e sudjelovati ministar zatite okolia iz svake drave lanice EU-a te e se zvati Vijee za zatitu okolia.

Odnosima EU-a s ostatkom svijeta bavi se Vijee za ope poslove i vanjske odnose. No, taj sastav Vijea takoer ima iru odgov-ornost za opa pitanja politike pa tako na njegovim sastancima sudjeluje onaj ministar ili dravni tajnik kojeg odabere svaka vlada.

Sveukupno postoji devet razliitih sastava Vijea:

Opi poslovi i vanjski odnosi,

Ekonomska i fi nancijska pitanja (Ecofi n),

Pravosue i unutarnji poslovi,

Zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i zatita potroaa,

Konkurentnost,

Promet, telekomunikacije i energija,

Poljoprivreda i ribarstvo,

Zatita okolia,

Obrazovanje, mladi i kultura.

Svaki ministar u Vijeu obvezuje svoju vladu, tj. potpis ministra je potpis cijele vlade. tovie, svaki ministar u Vijeu odgovoran je svojem nacional-nom parlamentu te graanima koje Parlament

15

ULOGA // Zakonodavna (u nekim podrujima izvrna) ruka EU-a; zastupa drave lanice.

LANOVI // Jedan ministar iz svake drave EU-aPREDSJEDNITVO // Rotira se svaki est mjeseciSASTANCI // U Bruxellesu (Belgija), osim u travnju, lipnju i listopadu

(Luksemburg)ADRESA // Rue de la Loi/wetstraat 175, B-1048 BruxellesTEL. // (32-2) 285 61 11INTERNET // consilium.europa.eu

KLJUNE INJENICE

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

E

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RAV

A

LAN

ICA

16

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

E

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RAV

A

LAN

ICA

zastupa, to odlukama Vijea daje demokratski legitimitet.

Predsjednici drava i/ili predsjednici vlada drava lanica, zajedno s predsjednikom Europske komisije sastaju se do etiri puta godinje u okviru Europskoga vijea. Na tim sastancima na vrhu utvruje se cjelokupna politika EU-a i rjeavaju se pitanja koja se nisu mogla rijeiti na nioj razini (primjerice izmeu ministara na redovitim sas-tancima Vijea). S obzirom na vanost rasprava Europskoga vijea, sastanci esto traju do kasno u no i privlae veliku pozornost medija.

to radi Vijee?

Vijee ima est kljunih uloga:

1. Usvajati zakone EU-a zajedno s Europskim parlamentom na mnogim podrujima;

2. Koordinirati ire gospodarske i socijalne politike drava lanica;

3. Sklapati meunarodne sporazume izmeu EU-a i drugih drava ili meunarodnih organizacija;

4. Odobravati proraun EU-a, zajedno s Europskim parlamentom;

5. Definirati i provoditi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a (CFSP) na temelju smjernica koje je postavilo Europsko vijee, te

6. Koordinirati suradnju izmeu nacionalnih su-dova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima.

Veina navedenih odgovornosti odnosi se na podruje Zajednice, tj. na podruja djelovanja gdje su drave lanice odluile ujediniti svoj su-verenitet i prenijeti ovlasti donoenja odluka na institucije Unije. Ovo podruje je prvi stup Eu-ropske unije.

Meutim, posljednje dvije odgovornosti uvelike se odnose na podruja u kojima drave lanice nisu prenijele svoje ovlasti, nego jednostavno rade

zajedniki. To se zove meuvladina suradnja i ona ukljuuje drugi i trei stup Europske unije.

Rad Vijea detaljno je opisan nie.

1. Zakonodavstvo

Velik dio posla Vijea je usvajanje zakona u podrujima u kojima je EU ujedinio suverenitet. Najei je postupak u tom sluaju suodluivanje, pri emu zakone EU-a zajedniki usvajaju Vijee i Parlament na temelju prijedloga Komisije. U nekim podrujima, Vijee ima zadnju rije, ali samo na temelju prijedloga Komisije i tek nakon to uzme u obzir stajalita Komisije i Parlamenta (vidi gore: Kako EU donosi odluke).

2. Koordiniranje politika drava lanica

Drave EU-a odluile su kako ele sveobuh-vatnu gospodarsku politiku koja se temelji na bliskoj suradnji izmeu njihovih nacionalnih gospodarskih politika. Tu koordinaciju provode ministri gospodarstva i financija koji kolektivno sainjavaju Vijee za ekonomska i financijska pitanja (Ecofin).

Takoer ele stvoriti vie poslova i poboljati obra-zovanje, zdravstvo i sustave socijalne skrbi. Iako je svaka drava EU-a odgovorna za svoju vlastitu politiku na ovim podrujima, one se mogu sloiti glede zajednikih ciljeva i uiti iz uzajamnog iskustva. Ovaj se proces zove otvorena metoda koordinacije, a odvija se u okviru Vijea.

17

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

E

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RAV

A

LAN

ICA

3. Sklapanje meunarodnih sporazuma

Svake godine Vijee sklapa, tj. slubeno potpis-uje odreeni broj sporazuma izmeu Europske unije i zemalja nelanica, kao i s meunarodnim organizacijama. Ti sporazumi mogu ukljuivati iroka podruja kao to su trgovina, suradnja i razvoj ili se pak mogu baviti specifinim temama kao to su tekstil, ribarstvo, znanost i tehnologija, promet itd.

Nadalje, Vijee moe sklapati konvencije izmeu drava lanica EU-a na podrujima kao to su porezi, trgovako pravo ili konzularna zatita. Konvencije se takoer mogu baviti pitanjima slobode, sigurnosti i pravosua (vidi nie).

4. Odobravanje prorauna Europske unije

O godinjem proraunu EU-a zajedniki odluuju Vijee i Europski parlament.

5. Zajednika vanjska i sigurnosna politika

Drave lanice Unije rade na razvijanju zajednike

vanjske i sigurnosne politike. No vanjska poli-

tika, sigurnost i obrana pitanja su nad kojima

pojedinane nacionalne vlade zadravaju neovis-

nu kontrolu. Meutim, drave EU-a su prepoznale

prednost zajednikog rada na ovim pitanjima, a

Vijee je glavni forum na kojem se odvija takva

meuvladina suradnja.

Suradnja ne pokriva samo pitanja obrane nego

i zadatke upravljanja kriznim situacijama, kao to

su humanitarne akcije i akcije spaavanja, mirovne

operacije i odravanje mira na kriznim podrujima.

Drave EU-a mobiliziraju i koordiniraju vojne i polic-

ijske snage kako bi ih se moglo koristiti uz diplo-

matske i ekonomske akcije. Uz ovakav sustav, Unija

je pomogla odrati mir, uspostaviti demokraciju i

potai gospodarski razvoj u podrujima kao to su

Indonezija, Demokratska Republika Kongo i zemlje

jugoistone Europe.

Javier Solana, ef vanjske politike EU-a, iz prve ruke saznaje o ivotima izbjeglica.

E

C

18

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

E

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RAV

A

LAN

ICA

6. Sloboda, sigurnost i pravosue

Graani EU-a slobodni su ivjeti i raditi u bilo ko-joj dravi EU-a koju odaberu pa bi trebali imati jednak pristup pravosuu bilo gdje u Europskoj uniji. Nacionalni sudovi bi, prema tome, trebali suraivati kako bi osigurali, primjerice, da se sudska presuda donesena u jednoj dravi EU-a u predmetu rastave ili skrbnitva nad djecom prizna u svim drugim dravama EU-a.

Sloboda kretanja unutar Unije uvelike je korisna graanima koji potuju zakon, no to takoer iskoritavaju meunarodni kriminalci i teroristi. Rjeavanje prekograninoga kriminala zahtijeva prekograninu suradnju izmeu nacionalnih sudova, policijskih snaga, carinskih djelatnika i imigrantskih slubi svih drava EU-a.

Oni, primjerice, moraju osigurati:

da na vanjskim granicama EU-a policija djeluje na uinkovit nain;

da carinski djelatnici i policija izmjenjuju infor-macije o kretanju sumnjivih krijumara drogom ili ljudima te

da se traitelje azila procjenjuje i s njima pos-tupa na isti nain irom Unije kako bi se sprijeilo kupovanje azila.

Pitanja kao to su ova rjeava Vijee za pravosue i unutarnje poslove, tj. ministri pravosua i unutar-njih poslova. Cilj je stvoriti jedinstveno podruje slobode, sigurnosti i pravosua unutar granica Europske unije.

Kako je organiziran rad Vijea?

Predsjednitvo Vijea

Predsjednitvo Vijea mijenja se svakih est mjeseci; drugim rijeima, svaka drava lanica Unije naizmjenino preuzima odgovornost nad poslovanjem Vijea i predsjeda svim sas-tancima tijekom estomjesenoga razdoblja, promovirajui zakonodavne i politike od-luke i posredujui u kompromisima izmeu drava lanica.

Slobodno kretanje ljudi i dobara unutar EU-a uinilo je ovakve provjere prolou.

R

eute

rs

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

E

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RAV

A

LAN

ICA

19

Glavno tajnitvo

Predsjednitvu pomae Glavno tajnitvo koje priprema i osigurava glatko funkcioniranje rada Vijea na svim razinama.

U 2004. godini, Javier Solana bio je ponovno im-enovan glavnim tajnikom Vijea.

On je takoer visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku te u tome svojstvu pomae koordinirati akciju Unije na svjetskoj sceni. U okviru novoga Ustavnog ugovora, visoki predstavnik bio bi zamijenjen ministrom vanjskih poslova EU-a.

Glavnome tajniku pomae zamjenik glavnog tajni-ka zaduen za upravljanje Glavnim tajnitvom.

Coreper

U Bruxellesu, svaka drava Europske unije ima stalno predstavnitvo koje je zastupa i brani njene nacionalne interese na razini EU-a. elnik svakoga predstavnitva je zapravo veleposlanik svoje zem-lje pri Uniji.

Ti veleposlanici (ili stalni predstavnici) sastaju se svaki tjedan u okviru Odbora stalnih predstavnika (Coreper). Uloga ovog odbora jest pripremati rad Vijea, uz iznimku veine poljoprivrednih pitan-ja koje rjeava Posebni odbor za poljoprivredu. Coreperu pomae odreeni broj radnih skupina koje ine slubenici predstavnitava ili nacional-nih uprava.

Sigurnost i obrana

Vijeu pomau slijedee zasebne strukture kad se radi o pitanjima sigurnosti i obrane:

Odbor za politiku i sigurnost (PSC), koji je ovoj suradnji ono to je Coreper ostalim vrstama odluka;

Vojni odbor Europske unije (EUMC), sastavljen od ministara obrane drava lanica, te

Vojni stoer Europske unije (EUMS), sastavljen od vojnih strunjaka pridruenih Tajnitvu Vijea od strane drava lanica.

Odbor za civilni aspekt upravljanja kriznim situacijama.

Koliko glasova za svaku zemlju?

Odluke u Vijeu donose se glasovanjem. to je vei udio stanovnitva neke zemlje, to ona ima vie glasova, no glasovi se broje u korist manje naseljenih zemalja:

Francuska, Njemaka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo 29

Poljska i panjolska 27

Rumunjska 14

Nizozemska 13

Belgija, eka, Grka, Maarska i Portugal 12

Austrija, Bugarska i vedska 10

Danska, Finska, Irska, Litva i Slovaka 7

Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg i Slovenija 4

Malta 3

Ukupno 345

20

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

E

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RAV

A

LAN

ICA

Kvalificirano veinsko glasovanje

U nekim osobito osjetljivim podrujima kao to su zajednika vanjska i sigurnosna politika, porezi, azil i imigracijska politika, odluke Vijea moraju biti jednoglasne. Drugim rijeima, svaka drava lanica ima pravo veta.

Za veinu pitanja, meutim, Vijee donosi odluke kvalificiranim veinskim glasovanjem.

Kvalificirana veina je postignuta:

ako je veina drava lanica (u nekim sluajevima dvotreinska veina) ZA;

ako su najmanje 255 glasa ZA odnosno uku-pno 73,9% glasova.

Nadalje, drava lanica moe zatraiti potvrdu da glasovi ZA predstavljaju najmanje 62% ukup-noga stanovnitva Unije. Ako se utvrdi da to nije sluaj, odluka nee biti usvojena.

EU pomae obuiti i izgraditi policijske snage u kriznim podrujima, naglaavajui vanost dobrih odnosa u zajednici.

E

uro

pea

n U

nio

n P

olic

e M

issi

on

Komisija djeluje neovisno od nacionalnih vlada. Njezin zadatak jest zastupati i podupirati interese Unije kao cjeline. Ona sastavlja prijedloge za nove europske zakone koje predstavlja Europskome parlamentu i Vijeu.

Ona je takoer i izvrna ruka EU-a; drugim rijeima, odgovorna je za provedbu odluka Parlamenta i Vijea. To znai upravljanje sva-kodnevnim poslovima Europske unije: proved-ba njezinih politika i programa te troenje njezinih sredstava.

Kao i Parlament i Vijee, Europska komisija osnovana je 1950-ih u okviru osnivakih ugovora EU-a.

to je Komisija?

Izraz Komisija rabi se na dva naina. Kao prvo, odnosi se na mukarce i ene po jednog iz svake drave lanice Unije imenovane da upravljaju institucijom i donose odluke.

Kao drugo, izraz Komisija odnosi se na samu instituciju i na njezino osoblje.

Neformalno, imenovani lanovi Komisije pozna-ti su kao povjerenici. Oni najee dolaze s politikih pozicija u svojim zemljama te su mnogi od njih bili vladini ministri, no kao lanovi Komisije posveeni su tome da djeluju u interesu Unije kao cjeline, ne slijedei instrukcije nacionalnih vlada.

Nova Komisija imenuje se svakih pet godina, u roku od est mjeseci od izbora za Europski parla-ment. Postupak je kako slijedi:

Vlade drava lanica zajedno se usuglase o tome koga e imenovati za novoga predsjed-nika Komisije.

Imenovanoga predsjednika Komisije potom odobrava Parlament.

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NI

KOG

INTE

RESA

21

KLJUNE INJENICE

Europska komisija: promicanje zajednikog interesa

ULOGA // Izvrna ruka EU-a i inicijator zakonodavnih prijedlogaLANOVI // 27: jedan iz svake drave laniceTRAJANJE MANDATA // Pet godina (2004.2009.)ADRESA // B-1049 BruxellesTEL. // (32-2) 299 11 11INTERNET // ec.europa.eu

22

Imenovani predsjednik Komisije, u raspravi s vladama drava lanica, odabire druge lanove Komisije.

Novi Parlament zatim intervjuira svakoga lana i daje svoje miljenje u vezi s cijelim sastavom. Nakon to je odobrena, nova Komisija moe slubeno zapoeti s radom.

Trajanje mandata sadanje Komisije je do 31. lis-topada 2009. godine, a njezin predsjednik je Jos Manuel Barroso.

Komisija je politiki odgovorna Parlamentu koji ima ovlast izglasati nepovjerenje Komisiji usva-janjem odluke o cenzuri. Pojedinani lanovi Komisije moraju dati ostavku ukoliko to od njih zatrai predsjednik, pod uvjetom da drugi pov-jerenici to odobravaju.

Komisija sudjeluje na svim sjednicama Parlam-enta na kojima mora pojasniti i opravdati svoje politike. Ona takoer redovito odgovara na pisane i usmene upite zastupnika Europskoga parlamenta.

Za svakodnevno funkcioniranje Komisije odgovor-ni su njezini administrativni dunosnici, strunjaci, prevoditelji, tumai i tajniko osoblje: otprilike 23.000 europskih slubenika. To se moda ini puno, no zapravo je manje od broja osoblja za-poslenoga u tipinome gradskom vijeu srednje veliine u Europi.

Gdje je smjetena Komisija?

Sjedite Komisije je u Bruxellesu (Belgija), ali ona takoer ima urede u Luksemburgu, predstavnitva u svim dravama lanicama Unije te delegacije u mnogim glavnim gradovima irom svijeta.

to Komisija radi?

Europska komisija ima etiri glavne uloge:

1. predlagati zakonodavstvo Parlamentu i Vijeu;

2. upravljati i provoditi politike i proraun Unije;

3. provoditi zakone EU-a (zajedno sa Sudom Eu-ropskih zajednica);

4. zastupati Europsku uniju na meunarodnoj razini, primjerice pregovaranjem o sporazu-mima izmeu EU-a i drugih zemalja.

1. Predlaganje novog zakonodavstva

Komisija ima pravo inicijative. Drugim rijeima, samo je Komisija odgovorna za sastavljanje prijedloga za novo europsko zakonodavstvo koje predstavlja Parlamentu i Vijeu. Ti prijed-lozi moraju imati za cilj obranu interesa Unije i njezinih graana, a ne pojedinih zemalja ili gospodarskih grana.

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NI

KOG

INTE

RESA

Za svaku dravu lanicu postoji jedan povjerenik.

E

C

KA

KO R

AD

I EU

THE

EURO

PEA

N C

OM

MIS

SIO

N: P

ROM

OTI

NG

TH

E CO

MM

ON

INTE

REST

23

Prije nego iznese bilo kakve prijedloge, Komisija mora biti svjesna novih situacija i problema koji se razvijaju u Europi te mora razmotriti je li zakono-davstvo Unije najbolji nain za njihovo rjeavanje. To je razlogom zato je Komisija u stalnom dodiru sa irokim rasponom interesnih skupina i s dva savjetodavna tijela Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. Ona takoer uzima u obzir miljenja nacionalnih par-lamenata i vlada.

Komisija e predloiti akciju na razini Unije jed-ino ako smatra da se problem ne moe rijeiti uinkovitije nacionalnom, regionalnom ili lokalnom akcijom. To naelo rjeavanja stvari na najnioj moguoj razini zove se naelo supsidijarnosti.

Ukoliko, meutim, Komisija zakljui da je potreb-no zakonodavstvo EU-a, ono tada sastavlja prijedlog za koji vjeruje da e uinkovito rijeiti problem i zadovoljiti najiri mogui raspon in-teresa. Kako bi dobila ispravne tehnike detalje, Komisija se savjetuje sa strunjacima putem svojih raznih odbora i skupina. esto objavljuje Zelene i Bijele knjige, odrava sasluanja, trai miljenja pripadnika civilnog drutva i naruuje izvjea strunjaka, te se savjetuje izravno s javnou kako bi dobila potpunu sliku prije nego to donese prijedlog.

2. Provedba politika i prorauna EU-a

Kao izvrno tijelo Europske unije, Komisija je odgovorna za upravljanje i provedbu prorauna EU-a. Veinu tekuih trokova naprave nacion-alna i lokalna tijela, no Komisija je odgovorna za njihovo nadziranje pod budnim okom Revi-zorskoga suda. Obje institucije imaju za cilj osi-gurati dobro financijsko upravljanje. Tek kada je zadovoljan godinjim izvjeem Revizorskoga suda, Europski parlament daje Komisiji dozvolu za provedbu prorauna.

Komisija takoer mora provoditi odluke koje donesu Parlament i Vijee, kao to su na primjer

one koje se odnose na zajedniku poljoprivred-nu politiku, ribarstvo, energiju, regionalni razvoj, zatitu okolia, obrazovanje mladih i dokolovanje te programe razmjene studenata kao to je Eras-mus. Takoer igra vanu ulogu u politici trinog natjecanja kako bi osigurala da tvrtke posluju u jednakim uvjetima. Komisija ima ovlast zabran-iti spajanja tvrtki ako misli da e to dovesti do nepotene konkurencije. Komisija takoer mora osigurati da drave lanice Unije ne naruavaju konkurentnost dajui prevelike subvencije svojim gospodarskim granama.

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NI

KOG

INTE

RESA

EU financira nadogradnju telekomunikacijske infrastrukture u manje razvijenim podrujima EU.

E

C

24

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NI

KOG

INTE

RESA

3. Provedba europskih zakona

Komisija djeluje kao uvar ugovora. To znai da je Komisija, zajedno sa Sudom Europskih za-jednica, odgovorna da se zakoni EU-a ispravno primjenjuju u svim dravama lanicama.

Ukoliko utvrdi da neka drava EU-a ne primjen-juje zakone Unije, Komisija pokree proces koji se zove postupak protiv krenja. Prvi korak je slanje slubenoga pisma vladi u kojem se navodi zato Komisija smatra da je ta zemlja prekrila zakone Unije, utvrujui rok za slanje detaljnog odgovora Komisiji.

Ako drava lanica ne da zadovoljavajue objanjenje i ne ispravi krenje, Komisija e joj poslati jo jedno pismo kojim e ustanoviti da je prekren zakon EU-a i odrediti rok za ispravak. Ako drava lanica i dalje ne udovoljava tom zahtjevu, Komisija e predmet uputiti na odluku Sudu Eu-ropskih zajednica. Presude Suda obvezujue su za drave lanice i institucije EU-a. U sluajevima u kojim drave lanice nastave djelovati suprotno presudi, Sud moe nametnuti novane sankcije.

4. Zastupanje EU-a na meunarodnoj razini

Europska komisija je vaan glasnogovornik Eu-ropske unije na meunarodnoj sceni. Ona je glas EU-a na meunarodnim forumima kao to je Svjetska trgovaka organizacija, u pregovori-ma o meunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, Sporazumu iz Kyota, te u vanom partnerstvu EU-a u pomoi i trgovini sa zemljama u razvoju u Africi, na Karibima i Pacifiku, poznatim i pod imenom Sporazum iz Cotonoua.

Komisija takoer zastupa i pregovara u ime EU-a u podrujima gdje su drave lanice ujed-inile suverenitet. To ini na temelju unaprijed sklopljenih sporazuma.

Kako je organiziran rad Komisije?

Na predsjedniku je Komisije odluiti koji povje-renik e biti odgovoran za koje politiko podruje i raspodijeliti odgovornosti (ako je potrebno) tije-kom trajanja mandata Komisije.

Komisija se naelno sastaje jednom tjedno, obino srijedom i najee u Bruxellesu. Svaku toku na dnevnome redu predstavlja povjerenik zaduen za to politiko podruje, a cijeli sastav potom donosi kolektivnu odluku.

Osoblje Komisije organizirano je u odjele koji se zovu Ope uprave (DG) i slube (kao to je Pravna sluba). Svaka Opa uprava odgovorna je za odreeno politiko podruje i na njez-inu se elu nalazi glavni direktor koji odgovara jednom od povjerenika. Cjelokupnu koordi-naciju obavlja Glavno tajnitvo koje takoer upravlja tjednim sastancima Komisije. Na njez-inu elu nalazi se Glavni tajnik koji odgovara izravno predsjedniku.

Ope uprave osmiljavaju i sastavljaju zakono-davne prijedloge, no ti prijedlozi postaju slubeni tek kad ih usvoji Komisija na svojim tjednim sas-tancima. Postupak je kako slijedi:

Pretpostavimo, primjerice, da Komisija uvi-di potrebu za zakonom koji bi sprjeavao oneienje europskih rijeka. Opa uprava za zatitu okolia sastavit e prijedlog temeljen na detaljnim konzultacijama s europskim gospodar-skim granama, poljoprivrednicima i ekolokim organizacijama, te ministrima okolia u dravama lanicama. O prijedlogu e se raspraviti s drugim odjelima Komisije, a provjerit e ga i Pravna sluba i Glavno tajnitvo.

KA

KO R

AD

I EU

THE

EURO

PEA

N C

OM

MIS

SIO

N: P

ROM

OTI

NG

TH

E CO

MM

ON

INTE

REST

25

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NI

KOG

INTE

RESA

Nakon to je prijedlog u potpunosti spreman, stavit e se na dnevni red sljedeega sastanka Komisije. Ako barem 14 od 27 povjerenika odobri prijedlog, Komisija e ga usvojiti te e dobiti bezuvjetnu potporu cijeloga sastava. Dokument

se zatim alje Vijeu i Europskome parlamentu na razmatranje. Komisija e moda naknadno napraviti izmjene u skladu s komentarima tih dviju institucija, a zatim poslati prijedlog natrag na konano odobrenje.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uvjerio se u dramatine posljedice koje klimatske promjene ve imaju po Grenland.

E

C

Sud Europskih zajednica (esto ga se jednostavno naziva samo Sud) osnovan je prvim od ugovora EU-a, Ugovorom o ECSC-u iz 1952. godine. Sjedite mu je u Luksemburgu.

Njegov zadatak jest osigurati da se zakonodavstvo Europske unije tumai i primjenjuje na isti nain u svim dravama lanicama EU-a, kako bi zakono-davstvo bilo jednako za sve. On primjerice osi-gurava da nacionalni sudovi ne donose razliite presude o istome pitanju.

Sud takoer brine da drave lanice i institucije Unije ine ono to zakoni od njih zahtijevaju. Sud ima ovlasti rjeavati pravne sporove izmeu drava lanica EU-a, institucija EU-a, poslovnih subjekata i pojedinaca.

Sud se sastoji od po jednoga suca iz svake drave lanice, tako da je zastupljeno svih 27 nacionalnih pravnih sustava EU-a. Meutim, radi uinkovitosti, Sud rijetko zasjeda u punome sastavu. Obino zasjeda kao Velika komora koja se sastoji od samo 13 sudaca ili u komorama od pet ili tri suca.

Sucima pomae osam glavnih odvjetnika. Njihova je uloga izlagati miljenja o predmetima koji su pod-neseni Sudu, to moraju initi javno i nepristrano.

Suci i odvjetnici osobe su ija je nepristranost neu-pitna: imaju kvalifi kacije i kompetenciju potrebnu za imenovanje na najvie sudske pozicije u svojim domovinama. Njih imenuje Sud Europskih zajed-nica suglasnou izmeu vlada i drava lanica Unije. Svaki od njih imenovan je na mandat od est godina s mogunou produljenja.

Kako bi se pomoglo Sudu Europskih zajed-nica u rjeavanju velikoga broja sluajeva koje zaprimi, a graanima ponudila bolja pravna zatita, 1988. godine osnovan je Prvostupan-jski sud. Taj Sud (koji je pridruen Sudu Europ-skih zajednica) odgovoran je za donoenje presuda o nekim vrstama predmeta, osobito u parnicama koje pokrenu pojedinci, poduzea i neke organizacije te u predmetima koji se odnose na Zakon o trinome natjecanju. Sud se takoer sastoji od jednog suca iz svake drave lanice.

26

KA

KO R

AD

I EU

SUD

EU

ROPS

KIH

ZA

JED

NIC

A: O

SIG

URA

NJE

PRO

VED

BE P

RAVA

ZA

JED

NIC

E

ULOGA // Donoenje pravnih presuda za sluajeve koji su mu upueniSUD EUROPSKIH ZAJEDNICA // Jedan sudac iz svake drave EU-a; osam glavnih odvjetnikaPRVOSTUPANJSKI SUD // Barem po jedan sudac iz svake drave EU-a (27 u 2007.)EUROPSKI SUD ZA DRAVNU SLUBU // Sedam sudacaTRAJANJE MANDATA // est godina, s mogunou produljenja ADRESA // Boulevard Konrad Adenauer, L-2925 LuksemburgTEL. // (352) 43 03-1INTERNET // curia.europa.eu

Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice

KLJUNE INJENICE

KA

KO R

AD

I EU

THE

COU

RT O

F JU

STIC

E: U

PHO

LDIN

G T

HE

LAw

27

Sud za dravnu slubu donosi presude u spo-rovima izmeu Europske unije i njene dravne slube. Ovaj sud ima sedam sudaca i pridruen je Prvostupanjskom sudu.

Sud Europskih zajednica, Prvostupanjski sud i Europski sud za dravnu slubu svaki imaju pred-sjednika kojeg izabiru njegovi kolege suci na man-dat od tri godine koji se moe produljiti. Vassilios Skouris izabran je za predsjednika Suda Europskih zajednica 2003. godine; Marc Jaeger predsjednik je Prvostupanjskoga suda. Paul J. Mahoney predsjed-nik je Suda za dravnu slubu od 2005.

to radi Sud?

Sud donosi presude o predmetima koji su mu podneseni. Pet najeih vrsta predmeta su:

1. postupak za preliminarno rjeenje;

2. tuba zbog neispunjenja obveze;

3. zahtjev za ponitenje;

4. tuba zbog proputanja

5. zahtjev za naknadu tete.

Svaki od njih nie je detaljnije opisan.

1. Postupak za preliminarno rjeenje

Nacionalni sudovi u svakoj dravi lanici Unije duni su osigurati da se zakoni EU-a ispravno primjenjuju u toj dravi. No postoji rizik da sudovi u razliitim zemljama protumae zakone Unije na razliite naine.

Kako bi se to sprijeilo, postoji tzv. postupak za preliminarno rjeenje. To znai da, ako nacion-alni sud ima ikakvu sumnju glede tumaenja ili primjenjivosti nekoga zakonodavstva Unije, on moe, a ponekad i mora, zatraiti savjet od Suda Europskih zajednica. Taj savjet daje se u obliku preliminarnoga rjeenja.

2. Tuba zbog neispunjenja obveze

Komisija moe pokrenuti ovaj postupak ako ima razloga vjerovati da odreena drava lanica ne ispunjava svoje obveze sukladno zakonima Unije. Te postupke moe pokrenuti i druga drava lanica EU-a.

27

Domaice aviona ve su nekoliko puta imale koristi od presuda Suda Europskih zajednica o jednakoj plai i pravima.

A

lam

y/Im

ages

elec

t

28

KA

KO R

AD

I EU

SUD

EU

ROPS

KIH

ZA

JED

NIC

A: O

SIG

URA

NJE

PRO

VED

BE P

RAVA

ZA

JED

NIC

E

U bilo kojem sluaju, Sud istrauje navode i daje svoju presudu. Optuena drava lanica, utvrdi li se da zaista ne ispunjava svoje obveze, mora to odmah ispraviti. Ukoliko Sud utvrdi da se drava lanica nije pridravala presude, moe nametnuti globu toj dravi.

3. Zahtjev za ponitenje

Ukoliko bilo koja drava lanica, Vijee, Komisija ili (pod odreenim uvjetima) Parlament vjeruju da je odreeni zakon Unije protuzakonit, moe zatraiti od Suda da ga poniti.

Zahtjevima za ponitenje takoer se mogu koristiti pojedinci koji ele da Sud poniti odreeni zakon jer izravno i tetno utjee na njih kao pojedince.

Utvrdi li Sud da zakon o kojemu je rije nije bio ispravno usvojen ili da nije ispravno temeljen na ugovorima, moe ga proglasiti nitavnim.

4. Tuba zbog proputanja

Ugovor zahtjeva od Europskoga parlamenta, Vijea i Komisije da donesu odreene odluke pod odreenim okolnostima. Ako to ne uine, drave lanice, druge institucije EU-a i (pod odreenim uvjetima) pojedinci ili poduzea mogu podni-jeti tubu Sudu kako bi se slubeno zabiljeilo proputanje djelovanja neke institucije.

5. Zahtjev za naknadu tete

Svaka osoba ili tvrtka koja je pretrpjela tetu kao posljedicu djelovanja ili proputanja Zajednice ili njenih zaposlenika za-htjev za naknadu tete moe podnijeti Prvostupanjskom sudu.

Kako je organiziran rad Suda?

Predmeti se podnose registru, a svakim pred-metom bave se posebni sudac i glavni odvjetnik kojima je predmet dodijeljen.

Postupak koji slijedi odvija se u dvije faze: prvo slijedi pisana, a zatim usmena faza.

U prvoj fazi, sve predmetne stranke podnose pis-mene izjave, a sudac kojem je sluaj dodijeljen sastavlja izvjee u kojemu rezimira izjave i pravnu pozadinu sluaja.

Zatim slijedi druga faza javno sasluanje. Ovisno o vanosti i sloenosti predmeta, ovo sasluanje moe se odrati pred komorom od tri, pet ili trinaest sudaca ili pred punim sastavom Suda. Na sasluanju, odvjetnici stranaka izlau njihov predmet pred sucima i odvjetnicima koji ih mogu ispitivati. Zatim glavni odvjetnik daje svo-je miljenje, a nakon toga suci vijeaju i donose svoju presudu. Presuda ne mora slijediti miljenje glavnog odvjetnika.

Presude Suda donose se veinom glasova i objav-ljuju na javnom sasluanju. Izdvojena se miljenja ne izraavaju. Odluke se objavljuju na dan kad su donesene.

Postupak na Prvostupanjskom sudu je slian, osim to glavni tajnik ne daje svoje miljenje.

Revizorski sud osnovan je 1975. godine, a sjedite mu je u Luksemburgu. Zadatak Suda jest provjera-vati da se sredstva EU-a ispravno prikupljaju i troe namjenski na zakonit i ekonomian nain. Sud ima pravo provesti reviziju bilo koje osobe ili organiza-cije koja upravlja sredstvima Unije.

Sud ima po jednoga lana iz svake drave lanice Unije kojega imenuje Vijee na mandat od est godina s mogunou produljenja. lanovi izmeu sebe izabiru predsjednika na produljiv mandat od tri godine. Hubert weber predsjednik je Revizorskog suda od sijenja 2005. godine.

to radi Sud?

Glavna je uloga Suda provjeravati da se proraun Unije ispravno koristi drugim rijeima, da su prihodi i rashodi EU-a zakonito steeni, potroeni i zabiljeeni te osigurati razumno fi nancijsko up-ravljanje. Rad Suda zapravo jami da sustav Unije djeluje ekonomino, uinkovito i otvoreno.

Kako bi provodio svoje zadatke, Sud moe ispi-tati administrativni posao bilo koje osobe ili or-ganizacije koja upravlja prihodima ili rashodima Unije. esto provodi provjere na licu mjesta. Nalaze navodi u izvjeima koja skreu pozor-nost Komisije i vlada drava lanica EU-a na bilo kakve probleme.

Kako bi taj zadatak uinkovito ispunio, Revizorski sud mora ostati potpuno neovisan od ostalih institucija, no istovremeno mora biti u stalnome kontaktu s njima.

Jedna je od kljunih funkcija pomaganje Eu-ropskome parlamentu i Vijeu tako da im svake godine podnosi revizorsko izvjee za pre-thodnu fi nancijsku godinu. Parlament detaljno pregledava izvjee Suda prije nego to odlui hoe li Komisiji odobriti upravljanje proraunom. Ukoliko je zadovoljan, Revizorski sud takoer alje Vijeu i Parlamentu izjavu o osiguranju da se novac europskih graana koristio na ispravan nain.

29

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

REV

IZO

RSKI

SU

D: K

ON

TRO

LA P

RAVI

LNO

G T

ROE

NJA

FIN

AN

CIJS

KIH

SRE

DST

AVA

KLJUNE INJENICE

Europski revizorski sud: kontrola pravilnog troenja fi nancijskih sredstava

ULOGA // Nadzor ispravnog koritenja sredstava EU-a. LANOVI // Po jedan iz svake drave EU-a.TRAJANJE MANDATA // lanovi se imenuju na mandat od est godina s mogunou produljenjaADRESA // 12 rue Alcide de Gasperi, L-1615 LuksemburgTEL. // (352) 43 98-1INTERNET // eca.europa.eu

30

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

REV

IZO

RSKI

SU

D: K

ON

TRO

LA P

RAVI

LNO

G T

ROE

NJA

FIN

AN

CIJS

KIH

SRE

DST

AVA

Na kraju, Revizorski sud obavjetava graane o rezultatima svojeg rada u izvjeima o temama od osobitog interesa.

Kako je organiziran rad Suda?

Revizorski sud ima otprilike 800 zaposlenih, ukljuujui prevoditelje i administratore te re-vizore. Revizori su podijeljeni u revizorske sku-pine i pripremaju nacrte izvjea o kojima Sud donosi odluke.

Revizori esto idu u inspekciju u druge institucije Europske unije, drave lanice ili u bilo koju zemlju koja dobiva pomo od EU-a. Iako se rad Suda

uvelike odnosi na sredstva za koja je odgovorna Komisija, za vie od 80% ovih prihoda i rashoda odgovorne su nacionalne vlasti.

Revizorski sud sam po sebi nema pravne ov-lasti: utvrde li revizori prijevaru ili nepravilnosti, moraju o tome izvijestiti OLAF Europski ured za borbu protiv prijevare. OLAF je odjel Europ-ske komisije s posebnim statusom koji mu daje potpunu autonomiju.

Une markice za stoku pomau revizorima EU-a pratiti na to je potroen novac Unije.

V

an P

arys

Med

ia

Osnovan 1957. godine u okviru Rimskog ugovo-ra, Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) savjetodavno je tijelo koje daje udrugama poslo-davaca, sindikatima, i drugim interesnim skupina-ma koje sainjavaju organizirano civilno drutvo kao to su udruge potroaa, formalnu platformu s koje mogu izraziti svoja stajalita o pitanjima kojima se bavi EU.

EESC ima 344 lana, a broj predstavnika iz svake drave EU-a okvirno odraava udjel stanovnitva te zemlje. Brojevi po zemljama su kako slijedi:

Francuska, Njemaka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo 24

Poljska i panjolska 21

Rumunjska 15

Austrija, Belgija, Bugarska, eka, Grka, Maarska, Nizozemska, Portugal i vedska 12

Danska, Finska, Irska, Litva i Slovaka 9

Estonija, Latvija i Slovenija 7

Cipar i Luksemburg 6

Malta 5

Ukupno 344

lanove biraju vlade Unije, ali oni rade u potpunoj politikoj neovisnosti: imenuju se na etiri godine i mogu biti ponovno izabrani.

Odbor se sastaje na plenarnoj skuptini, a njegove rasprave priprema est pododbora poznatih kao sekcije, od kojih se svaka bavi odreenim politikim podrujem. Odbor bira svojeg predsjednika i dva potpredsjednika na mandat od dvije godine. Dimitris Dimi-triadis postao je predsjednikom EESC-a u listopadu 2006.

31

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

GO

SPO

DA

RSKI

I SO

CIJA

LNI O

DBO

R: G

LAS

CIV

ILN

OG

A D

RUT

VA Europski gospodarski

i socijalni odbor: glas civilnoga drutva

KLJUNE INJENICE

ULOGA // Zastupa organizirano civilno drutvoLANOVI // 344TRAJANJE MANDATA // etiri godineSASTANCI // Bruxelles, mjeseniADRESA // Rue Belliard 99, B-1040 BruxellesTEL. // (32-2) 546 90 11INTERNET // eesc.europa.eu

31

32

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

GO

SPO

DA

RSKI

I SO

CIJA

LNI O

DBO

R: G

LAS

CIV

ILN

OG

A D

RUT

VA

to radi EESC?

Europski gospodarski i socijalni odbor ima tri glavne uloge:

savjetovati Europski parlament, Vijee Europske unije i Europsku komisiju, bilo na njihov zahtjev ili na vlastitu inicijativu;

poticati civilno drutvo da se vie ukljui u stvar-anje politike Unije te

podupirati ulogu civilnoga drutva u dravama koje nisu lanice EU-a kako bi pomogao osnovati savjetodavne strukture.

Miljenja odbora moraju se proslijediti veim institucijama Vijeu, Komisiji i Parlamentu, i s njime se mora konzultirati prije nego se do-nose odluke o socijalnoj, regionalnoj i gos-podarskoj politici. Odbor igra kljunu ulogu u procesu odluivanja EU-a. EESC je most izmeu Unije i njezinih graana te promovira drutvo koje e biti vie ukljueno u zbivanja, sveobuh-vatnije i koje e prema tome biti demokratskije drutvo u Europi.

Tko su lanovi EESC-a?

Radei uglavnom u zemljama svojega podrijetla, lanovi Odbora sainjavaju tri skupine koje zas-tupaju poslodavce, zaposlenike te ostale gospo-darske i socijalne interese.

Skupina poslodavaca sastoji se od lanova iz privatnoga i javnog sektora gospodarskih grana, malih i srednjih poduzea, gospodarskih komora, sektora veleprodaje i maloprodaje, bankarstva i osiguranja, prometa te poljoprivrede.

Skupina zaposlenika zastupa sve kategorije zaposlenika, od radnika do izvrnih djelat-nika. Njezini lanovi dolaze iz nacionalnih sindikalnih organizacija.

Skupina pripadnika raznih interesnih grupa za-stupa nevladine organizacije, organizacije pol-joprivrednika, mala poduzea, obrte i slobodna zanimanja, zadruge i neprofitne organizacije, potroake i ekoloke organizacije, znanstvene i akademske zajednice te drutva koja zastupaju obitelj, ene, osobe s invaliditetom itd.

Organizacije koje zastupaju interese obitelji samo su neke od mnogih drutvenih skupina iji se glas uje zahvaljujui Gospodarskom i socijalnom odboru (EESC).

V

an P

arys

Med

ia

Osnovan 1994. godine u okviru Ugovora o Europskoj uniji, Odbor regija je savjetodavno tijelo koje se sastoji od predstavnika europ-skih regionalnih i lokalnih vlasti. Odbor regija mora se konzultirati prije nego to se donesu odluke Unije o pitanjima kao to su region-alna politika, zatita okolia, kultura, obra-zovanje i promet pitanja koja se tiu lokalne i regionalne vlasti.

Odbor ima 344 lanova. Broj lanova iz svake drave EU-a okvirno odraava udio stanovnitva te zemlje, kako slijedi:

Francuska, Njemaka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo 24

Poljska i panjolska 21

Rumunjska 15

Austrija, Belgija, Bugarska, eka, Grka, Maarska,Nizozemska, Portugal i vedska 12

Danska, Finska, Irska, Litva i Slovaka 9

Estonija, Latvija i Slovenija 7

Cipar i Luksemburg 6

Malta 5

Ukupno 344

lanovi su Odbora izabrani opinski i region-alni politiari, esto lideri regionalnih vlasti ili gradonaelnici. Njih nominiraju vlade EU-a, a imenuje Vijee Europske unije na etiri godine, i mogu biti ponovno birani. Svaka zemlja lanica bira svog predstavnika na svoj nain, ali presjek mora odraavati politiku i zemljopisnu ravnoteu. Ako lan izgubi mandat u svojoj matinoj dravi, mora odstupiti i iz Odbora.

U Odboru su zastupljene etiri politike skupine: Europska narodna stranka, Socijalistika stranka, Savez liberala i demokrata za Europu i Unija za Europu nacija-Europski savez.

Odbor regija bira predsjednika meu svo-jim lanovima na razdoblje od dvije godine. Michel Deleabarre izabran je za predsjednika 2006. godine.

33

KA

KO R

AD

I EU

OD

BOR

REG

IJA: G

LAS

REG

ION

ALN

E I L

OKA

LNE

VLA

DE

Odbor regija: glas regionalne i lokalne vlade

KLJUNE INJENICE

33

ULOGA // Zastupa regionalne i lokalne vlasti LANOVI // 344TRAJANJE MANDATA // etiri godineSASTANCI // Bruxelles, pet plenarnih sastanaka godinjeADRESA // Rue Belliard 101, B-1040 BruxellesTEL. // (32-2) 282 22 11INTERNET // cor.europa.eu

34

KA

KO R

AD

I EU

OD

BOR

REG

IJA: G

LAS

REG

ION

ALN

E I L

OKA

LNE

VLA

DE

to Odbor radi?

Uloga je Odbora regija iznositi lokalna i re-gionalna stajalita o zakonima EU-a: to ini tako da izdaje izvjea, ili miljenja, na prijedloge Komisije.

Komisija i Vijee obvezni su savjetovati se s Od-borom regija prije nego donesu odluke o pitanjima koja su izravno vana za lokalne i regionalne vlasti. To mogu biti politika zapoljavanja, zatita okolia, obrazovanje, kultura, strukovno obrazovanje, mladi, energija, transport, telekomunikacije i javno zdravstvo.

Popis pitanja nije sveobuhvatan, pa Komisija, Vijee i Europski parlament mogu pitati Odbor za miljenje i o drugim temama. Odbor moe us-vajati miljenja na svoju vlastitu inicijativu i iznositi ih Komisiji, Vijeu i Parlamentu.

Kako je organiziran rad Odbora?

Svake godine, Odbor regija odri pet plenarnih zasjedanja tijekom kojih se utvruje opa politika te se usvajaju miljenja.

Postoji est komisija iji je zadatak razmatrati razliita podruja i pripremati miljenja za raspra-vu na plenarnim zasjedanjima.

Pristup programima dokolovanja i cjeloivotnog uenja diljem Europe glavna je briga Odbora regija.

B

ilder

box

Europska investicijska banka (EIB) osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom. Njezina je glavna zadaa davati zajmove za projekte od europskog interesa, kao to su eljeznike i ces-tovne veze, zrane luke ili ekoloki programi. EIB takoer daje kredite za ulaganje u mala poduzea te ekonomski razvoj drava kandidatkinja i ze-malja u razvoju.

Philippe Maystadt postao je predsjednikom EIB-a 1. sijenja 2000. godine.

to Banka radi?

EIB je neprofi tna i neovisna o sredstvima iz prorauna Unije. Financira se kroz posuivanje na fi nancijskim tritima. Dioniari Banke drave lanice Europske unije zajedniki potpisuju ka-pital, a doprinos svake zemlje odraava njezinu gospodarsku vanost unutar Unije.

Ta podrka od strane drava lanica daje EIB-u najveu moguu kreditnu poziciju (AAA) na novanim tritima na kojima, prema tome, moe podizati velike iznose kapitala po vrlo

konkurentnim uvjetima. To zauzvrat omoguuje Banci ulaganje u projekte od javnog interesa koji inae ne bi dobili novac ili bi ga morali posuditi puno nepovoljnije.

Projekti u koje Banka ulae paljivo se odabiru.

Prioriteti EIB-a su podupirati:

koheziju i konvergenciju

malo i srednje poduzetnitvo

odrivost

inovaciju

razvoj transeuropskih prometnih mrea, i

odrive, konkurentne i sigurne izvore energije.

I izvan EU-a, EIB podupire politike Unije o razvoju i suradnji u dravama kanditatkinjama i poten-cijalnim kandidatkinjama, zemljama na Medit-eranu i u istonoj Europi (ukljuujui Rusiju) koje su ukljuene u politiku susjedstva EU-a, te u Af-rici, na Karibima i Pacifi ku, u Latinskoj Americi i Aziji. Posuivanje ovim zemljama ima sljedee prioritete:

35

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

INVE

STIC

IJSKA

BA

NKA

: FIN

AN

CIR

AN

JE E

KON

OM

SKO

G R

AZ

VOJA

Europska investicijska banka: financiranje projekata Europske unije

KLJUNE INJENICE

ULOGA // Financiranje projekata Europske unijeLANOVI // Drave lanice Izvrni odbor 28, Upravni odbor 9ADRESA // 100, Boulevard Konrad Adenauer, L-2950 LuksemburgTEL. // (352) 43 79-1INTERNET // www.eib.org

36

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

INVE

STIC

IJSKA

BA

NKA

: FIN

AN

CIR

AN

JE E

KON

OM

SKO

G R

AZ

VOJA

razvoj privatnog sektora,

razvoj infrastrukture,

osiguranja izvora energije, te

odrivost zatite okolia

Na kraju, EIB je veinski dioniar Europskog in-vesticijskoga fonda s kojim sainjava Grupu EIB. Europski investicijski fond ulae u poduzetniki kapital i daje jamstva za mala i srednja poduzea. Fond ne posuuje izravno poslovnim subjektima i ne ulae izravno u poduzea. Umjesto toga, radi zajedno s bankama i drugim financijskim posred-nicima pruajui im jamstva da pokriju zajmove za mala poduzea.

Fond je aktivan u dravama lanicama Eu-ropske unije, i u dravama koje se kandidiraju za lanstvo.

Kako je organiziran rad Banke?

EIB je autonomna institucija koja donosi svoje vlas-tite odluke glede zajmova iskljuivo na temelju meritornosti projekta i mogunostima koje se nude na financijskim tritima. Svake godine, ona podnosi izvjee o svim svojim aktivnostima.

Banka surauje s institucijama EU-a. Primjerice, njezini predstavnici sudjeluju u odborima Europ-skoga parlamenta, a predsjednik EIB-a sudjeluje na sastancima Vijea kad se sastaju ministri finan-cija i gospodarstva zemalja EU-a.

Odluke Banke donose ova tijela:

Vijee guvernera sastoji se od ministara (obino ministara financija) iz svih drava lanica. Ono definira glavnu politiku davanja zajmova Banke, odobrava bilance i godinja izvjea, ovlauje Banku da financira projekte izvan Unije i odluuje o poveanju kapitala.

Odbor direktora odobrava operacije zajmova i osigurava da se s EIB-om ispravno upravlja. Sastoji se od 28 direktora po jednoga imenuje svaka drava lanica EU-a, a jednog imenuje Europska komisija.

Upravni odbor je izvrni upravitelj banke: bavi se svakodnevnim poslovanjem EIB-a i ima devet lanova.

Europska investicijska banka posudila je Republici ekoj novac za bolju obranu od poplave.

B

elga

Europska sredinja banka (ECB) osnovana je 1998. Sjedite joj je u Frankfurtu (Njemaka), a zadaa upravljati eurom jedinstvenom valutom Eu-ropske unije, i ouvati stabilnost cijena za vie od dvije treine graana EU-a koji koriste euro. ECB je takoer odgovoran za utvrivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike Unije.

Kako bi provodila svoju ulogu, Centralna banka radi s Europskim sustavom sredinjih banaka (ESCB). Drave koje su dosad usvojile euro zajedniki ine europodruje, a njihove sredinje banke, zajedno s Europskom sredinjom bankom, ine tzv. Eurosustav.

ECB je potpuno neovisna: ni ECB ni nacionalne sredinje banke Eurosustava, niti bilo koji lan njihovih tijela koja donose odluke ne moe traiti ili prihvaati upute od bilo kojega drugoga ti-jela. Institucije EU-a i vlade drava lanica moraju potivati ovo naelo i ne smiju pokuavati utjecati na ECB ili na nacionalne sredinje banke.

Jean-Claude Trichet postao je predsjednikom ECB-a u studenome 2003. godine.

to Banka radi?

Jedna od glavnih zadaa ECB-a jest odravati stabilnost cijena u euro podruju, kako kupovna mo eura ne bi bila ugroena in-fl acijom. Cilj je ECB-a osigurati da poveanje potroakih cijena iz godine u godinu bude manje od 2%, ali jo uvijek blizu tog postotka, kroz prosjeno razdoblje.

ECB to ini putem utvrivanja referentnih kamatnih stopa na temelju analize ekonomskih i monetarnih kretanja. Podie kamatne stope kad eli zaus-taviti infl aciju, a sputa ih kad procjeni da je rizik infl acije ogranien.

37

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

SRE

DI

NJA

BA

NKA

: UPR

AVLJ

AN

JE E

URO

M

KLJUNE INJENICE

ULOGA // Odravanje stabilnosti cijena u europodruju i provoenje mo-netarne politike EU-a

LANOVI // Upravljako vijee - 19, Ope vijee - 29, Izvrni odbor - 6ADRESA // Kaiserstrasse 29, D-60311 Frankfurt am MainTEL. // (49) 691 34 40INTERNET // www.ecb.eu

Europska sredinja banka:upravljanje eurom

38

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

SRE

DI

NJA

BA

NKA

: UPR

AVLJ

AN

JE E

URO

M

Kako je organiziran rad banke?

Izvrni odbor ECB-a odgovoran je za proved-bu monetarne politike, kako je definirano u Upravljakome vijeu (vidi nie) te za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama. Odbor takoer priprema sastanke Upravljakoga vijea i odgovoran je za svakodnevno upravljanje ECB-om.

Izvrni odbor ine predsjednici ECB-a, potpred-sjednici i etiri druga lana koji su svi imeno-vani zajednikom suglasnou predsjednika ili predsjednika vlada koje se nalaze u monetar-nom sustavu EU-a. lanovi Izvrnog odbora imenuju se na razdoblje od osam godina bez mogunosti produljenja.

Upravljako vijee je najvie tijelo Europske sredinje banke koje donosi odluke: ine ga est lanova Izvrnog odbora i guverneri sredinjih banaka europodruja. Njime predsjeda predsjed-nik ECB-a. Primarna mu je misija utvrditi mon-etarnu politiku europodruja, a posebice utvrditi kamatne stope po kojima poslovne banke mogu dobiti novac od Sredinje banke.

Ope vijee ine predsjednici ECB-a i potpred-sjednici te guverneri nacionalnih sredinjih ba-naka svih 27 drava lanica EU-a. Ope vijee pridonosi funkcioniranju ECB-a u pogledu savjetodavnog rada i koordinacije te pomae u pripremi buduega proirenja europodruja.

Zemlje EU-a koje koriste euro od sijenja 2008: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovenija i panjolska.

Zemlje EU-a koje ne koriste euro: Bugarska, eka, Danska, Estonija, Maarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovaka, vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Pozicija Europskog pukog pravobranitelja stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji 1992. Puki pravobranitelj djeluje kao posrednik izmeu graana i tijela Europske unije: ima pravo primati i istraivati pritube graana, poslovnih subjeka-ta i organizacija Unije te od bilo koga tko ima prebivalite ili prijavljen ured u nekoj od drava lanica EU-a.

Pukog pravobranitelja bira Europski parlament na mandat od pet godina s mogunou prod-uljenja, to odgovara zakonodavnome mandatu Parlamenta. Nikiforos Diamandouros zauzeo je mjesto Europskoga pukog pravobranitelja u travnju 2003. i bio je ponovno izabran na mandat od pet godina u sijenju 2005. godine.

to radi pravobranitelj?

Puki pravobranitelj istrauje loe upravljanje u institucijama i tijelima Europske unije. Loe upravljanje znai da neka institucija ne djeluje u skladu sa zakonom ili ne potuje naela dobrog upravljanja, ili kri ljudska prava.

Neki primjeri su:

nepravedni postupci,

diskriminacija,

zloporaba ovlasti,

nedostupnost ili odbijanje davanja informacija,

nepotrebna odgoda te

neispravni postupci.

Pravobranitelj provodi istrage nakon to je pod-nesena prituba ili na svoju vlastitu inicijativu. On djeluje potpuno neovisno i nepristrano ne zahtijeva niti prihvaa upute od bilo koje vlade ili organizacije.

39

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PU

KI

PRA

VOBR

AN

ITEL

J: IS

TRA

IVA

NJE

VA

IH

PRI

TUB

I

ULOGA // Otkrivati sluajeve loeg upravljanja i predlagati rjeenjaTRAJANJE MANDATA // Pet godina s mogunou produljenjaADRESA // 1, Avenue du Prsident Robert Schuman, BP 403

F-67001 StrasbourgTEL. // (33) 388 17 23 13INTERNET // ombudsman.europa.eu

Europski puki pravobranitelj: istraivanje vaih pritubi

KLJUNE INJENICE

40

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PU

KI

PRA

VOBR

AN

ITEL

J: IS

TRA

IVA

NJE

VA

IH

PRI

TUB

I

Kako podnijeti pritubu pravobranitelju?

Ukoliko elite podnijeti pritubu zbog loeg djelovanja neke institucije ili tijela Unije, prva stvar koju treba uiniti jest kontaktirati s tom institucijom ili tijelom putem uobiajenih ad-ministrativnih kanala i pokuati ih navesti da rijee problem.

Ukoliko taj pristup ne uspije, moete podnijeti pritubu Europskom pukom pravobranitelju.

Pritubu pravobranitelju morate podnijeti u roku od dvije godine od datuma kada ste saznali za in loeg upravljanja. Morate jasno navesti tko ste, na koju se instituciju ili tijelo alite i zbog ko-jega problema podnosite pritubu, no moete zatraiti da prituba ostane povjerljiva.

Za praktine savjete o tome kako pod-nijeti pritubu, posjetite web stran-ice Europskog pukog pravobranitelja: ombudsman.europa.eu

Kakav rezultat moete oekivati?

Ukoliko Puki pravobranitelj ne moe rijeiti vau pritubu primjerice, u sluaju da je prituba ve bila predmetom sudskog spora on e napraviti najvie to moe kako bi vam savjetovao koje bi vam drugo tijelo moglo pomoi.

Kako bi rijeio va problem, Puki pravobranitelj moda samo mora o njemu izvijestiti instituciju ili tijelo o kojima je rije. No ako problem nije rijeen tijekom njegovih istraga, pokuat e pronai pri-hvatljivo, zadovoljavajue rjeenje.

Ako pak to ne uspije, Puki pravobranitelj moe dati preporuke za rjeavanje tog pitanja. Ukoliko institucija o kojoj je rije ne prihvati preporuke, on moe sastaviti posebno izvjee za Europski parlament kako bi ovaj mogao poduzeti bilo koju potrebnu politiku akciju.

Svake godine Europski puki pravobranitelj podnosi Europskome parlamentu izvjee o svojemu radu.

Ako je va predmet zanemaren, Europski puki pravobranitelj tu je kako bi vam pomogao.

V

an P

arys

Med

ia

Europski nadzornik zatite podataka (EDPS) brine da ne doe do povrede prava na tajnost podataka pri uzimanju otisaka prstiju ilegalnih useljenika ili azilanata.

B

ilder

box

Institucija Europskoga nadzornika zatite poda-taka (EDPS) stvorena je 2001. godine. Obveza te institucije jest osigurati da sve institucije i tijela Europske unije potuju prava ljudi na privatnost pri obradi njihovih osobnih podataka.

to radi Europski nadzornik zatite podataka?

Kada institucije ili tijela Unije obrauju osobne podatke neke osobe, oni moraju potivati pravo te osobe na privatnost. Europski nadzornik osig-urava da to i ine.

Obrada ukljuuje aktivnosti kao to su priku-pljanje informacija, njihovo biljeenje i po-hranjivanje te ponovno pronalaenje radi us-poredbe; slanje ili stavljanje na raspolaganje drugim ljudima, ali i blokiranje, brisanje ili unitavanje podataka.

Postoje stroga pravila privatnosti koja reguliraju ove aktivnosti. Primjerice, institucije i tijela Europ-ske unije ne smiju obraivati osobne podatke koji

41

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

NA

DZO

RNIK

ZA

TIT

E PO

DAT

AKA

: ZA

TIT

A V

AE

PRI

VATN

OST

I

Europski nadzornik zatite podataka:zatita vae privatnosti

KLJUNE INJENICE

ULOGA // Zatita povjerljivosti osobnih podataka kojima se koriste institucije EU-aTRAJANJE MANDATA // Pet godina s mogunou produljenjaADRESA // Rue wiertz 60, MO 63, B-1047 BruxellesTEL. // (32-2) 283 19 00INTERNET // edps.europa.eu

42

KA

KO R

AD

I EU

EU

ROPS

KI N

AD

ZORN

IK Z

AT

ITE

POD

ATA

KA: Z

AT

ITA

VA

E P

RIVA

TNO

STI

otkrivaju vae rasno ili etniko podrijetlo, politika miljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, ili lanstvo u sindikatima.

Europski nadzornik zatite podataka radi s djelat-nicima zatite podataka u svakoj instituciji ili tijelu Unije kako bi osigurao da se potuju pravila o privatnosti podataka.

Europski nadzornik savjetuje po svim pitanjima koja se tiu obrade osobnih podataka, bilo da se radi o obradama koju obavljaju institucije i tijela EU-a ili o prijedlozima novih zakona o zatiti osobnih podataka. Surauje s nadlenim tijelima za zatitu podataka u dravama lanicama, kao i drugim imbenicima u tom podruju.

U 2004. godini, Peter Johan Hustinx imenovan je za Nadzornika.

Kako vam Europski nadzornik zatite podataka moe pomoi?

Ako imate razloga vjerovati da je vae pravo na privatnost prekreno od strane neke institucije ili tijela EU-a ili da se vai osobni podaci zloporabe, prvo biste trebali kontaktirati osobe odgovorne za takvu obradu podataka. Ako niste zado-voljni ishodom, trebali biste stupiti u kontakt s dravnim nadlenim tijelima za zatitu podataka (iji je popis dostupan na internetskoj stranici Europskog nadzornika).

Takoer se moete aliti Europskome nadzorniku zatite podataka koji e istraiti vau pritubu i, to je prije mogue, izvijestiti vas o ishodu.Nadzornik primjerice moe naloiti instituciji ili tijelu o kojem je rije da ispravi, blokira, izbrie ili uniti bilo koje vae osobne podatke koji su nezakonito obraeni.

Ako se ne slaete s njegovom odlukom, moete se obratiti Sudu Europskih zajednica.

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IES

43

Agencije

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IJE

Agencija nije institucija Europske unije, ve tijelo koje je osnovano posebnim za-konom Unije kako bi provodilo odreen zadatak. Nemaju sve agencije EU-a rije agencija u svojem slubenom nazivu: umjes-to toga, one se mogu zvati centar, zaklada, institut, ured itd.

Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice (CFCA)

Ured: Vigo, panjolska (privremeno sjedite: Bruxelles, Belgium), ec.europa.eu/cfca/index_en.htm

Ova agencija promie i koordinira uinkovito i jednako primjenjivanje zakona o ribarstvu, a naroito o zatiti zaliha ribe.

Ured Zajednice za biljnu raznolikost (CPVO)

Ured: Angers, Francuska www.cpvo.europa.eu

CPVO daje prava zatite industrijskoga vlasnitva za nove biljne vrste, to odgovara patentu za nove biljne vrste. Ta su prava valjana za razdoblje od 25 do 30 godina, ovisno o vrsti biljke.

Izvrna agencija za izobrazbu, audiovizualne medije i kulturu (EACEA)

Ured: Bruxelles, Belgija eacea.ec.europa.eu

Ova agencija upravlja praktinim dijelovima programa EU-a koji financiraju programe za mlade, studente i nastavnike, te kulturne i medijske aktivnosti.

Eurojust

Ured: Den Haag, Nizozemska eurojust.europa.eu

Eurojust pomae istraiteljima i tuiteljima irom Unije da zajedniki rade u borbi protiv prekograninoga kriminala. Kljunu ulogu ima pri izmjeni podataka

i izruenjima.

Europska agencija za upravljanje operativnom koordinacijom na vanjskim granicama drava lanica EU-a (Frontex)

Ured: Varava, Poljska frontex.europa.eu

Frontex pomae dravama lanicama EU-a dosljedno provoditi pravila Unije o kontroli vanjskih granica, te u povratku ilegalnih imigranata u zemlje njihova podrijetla.

Europska agencija za obnovu (EAR)

Ured: Solun, Grka ear.europa.eu

EAR upravlja programima Unije za pruanje pomoi u obnovi i gospodarskom i socijalnom razvoju ratom zahvaenim zemljama balkanske regije.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA)

Ured: Bilbao, panjolska osha.europa.eu

Ova agencija okuplja i podie svijest o saznanjima i informacijama o zdravlju i zatiti na radu, s naglaskom na stvaranje kulture uinkovite prevencije.

E

C

44

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IJE

Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost (EASA)

Ured: Kln, Njemaka easa.europa.eu

EASA promie najvie standarde o sigurnosti i zatiti okolia u civilnom zrakoplovstvu EU-a te izdaje potvrde za zrakoplovne proizvode.

Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (Cedefop)

Ured: Solun, Grka cedefop.europa.eu

Centar promie razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. To je centar strunosti za podruje irenja znanja i podrku pri donoenju zakona o strukovnom obrazovanju.

Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC)

Ured: Stockholm, vedska ecdc.europa.eu

ECDC identificira, procjenjuje i daje informacije o trenutnim i moguim prijetnjama ljudskom zdravlju poput zaraznih bolesti kao to su gripa, SARS, HIV i AIDS.

Europska agencija za kemikalije (ECHA)

Ured: Helsinki, Finska ec.europa.eu/echa

Ova agencija upravlja tehnikim, znanstvenim i administrativnim aspektima europskog sustava za registraciju kemikalija REACH.

Europska obrambena agencija (EDA)

Ured: Bruxelles, Belgij