Kako rastu djeca - CARNetov Portal za škole · MOZAIK KNJIGA 18. ožujka u našoj su školi organizirali radi-onicu za niže razrede ... kao pravi Kinezi, nećemo sjediti na stolcima

1

Š k o l s k i l i s t n i ž i h r a z r e d a O Š G r i g o r a V i t e z a , Z a g r e b , b r o j 1 , l i p a n j 2 0 1 0 , g o d . 1 .

Tema broja: ZAGREB U SLICI I RIJEČI

SadržajRiječ uredništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Grigor Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Naši projekti i radionice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4-5 Dogodilo se . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6-8 Tema broja Zagreb u slici i riječi . . . . . . . . . . . . . . . 9-11 Terenska nastava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Produženi boravak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-16Maštamo i stvaramo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17-20 Sudjelujemo i pobjeđujemo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Intervjui - školski knjižnjičar - Željko Vela, sportski komentator . . . . . . 22 Škola u prirodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23-24 Gledali smo, čitali smo… . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25-26 Kutak za roditelje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27-28Za svakog ponešto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29-31

Kako rastu djecaNAKLADNIK:OŠ Grigora Viteza, Zagreb, Kruge 46Telefon: 01 / 6157-836E.mail: [email protected]

UREDNIŠTVO:

Natalija Stanić, Elida Trusić, Vanesa Golubić, Gordana Capan, Jasna Kunac, Spomenka Horvat, Gabrijela Hankin, Danica Matotan, Kristina Marenić, Milena Matošević

NASLOVNICA: Nika Čajić, 2.a

DIZAJN I GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Prodigital d.o.o.

TISAK: Prodigital d.o.o.

NAKLADA: 120 kom.

U Zagrebu, lipnja 2010. godine

OVAJ ČASOPIS NASTAO JE ZAHVALJUJUĆ DONACIJI ZAGREBAČKOG HOLDINGA

Tema broja: ZAGREB U SLICI I RIJEČI2

RIJEČ UREDNIŠTVADragi naši mali i veliki čitatelji !

Malim čitateljima – učenicima 1. 2. 3. i 4. razreda

U rukama, konačno držite vaš list. Toliko ste toga pisali, crtali, razmišljali, učili iz knjiga i života, a ta ste iskustva razmjenjivali unutar svojih učionica i predstavljali ih svojim učiteljicama. Ovo je prilika da vaši maštoviti doživljaji, kreativne ideje, ugledaju svjetlo dana.

Neka vaša iskustva polete izvan učionice. Pokažite što ste naučili, kako ste to primjenili.

Razmijenite doživljaje i budite ponosni na svoje učitelje koji su vas neprestano poticali da se izrazite i potvrdite svoj napredak.

Ni bez vas odraslih ne bi bilo ovog lista. Bez roditelja, učitelja i dragih prijatelja koji prepoznaju dječji smiješak, tugu ili zamišljenost.

Hajde, kreni nije ti ništa ! – govorili biste im.

A vi se maleni ohrabrite i krenite dalje. Vaš trud, dragi odrasli čitatelji pretočio se u naš zajednički cilj: izdati školski list, odraz dječjeg i vašeg rada. Pomažite nam i dalje, a mi djeca i učitelji uzvratit ćemo vam najljepšim buketom u kojem će biti pregršt pjesama, priča iz vašeg i našeg života !

UredništvoElida Trusić, prof.

3

GRIGOR VITEZ(15. 2. 1911. - 23. 11. 1966.)

Rodio se u selu Kosovcu u Slavoniji u kojem je proveo i svoje djetinjstvo.

Nižu pučku školu polazio je u Okučanima. U Novoj Gradiški završio je Državnu realnu gimnaziju. Osim crtanja tada ga je počela zanimati i književnost, čitao je sve što mu je došlo pod ruku i otada ga ljubav za knjigu prati do kraja života. Nakon toga polazio je i završio Državnu učiteljsku školu u Pakracu.

Radio je kao učitelj pokraj Đakova

Nakon 2. sv. rata s obitelji se preselio u Zagreb. Kao urednik, pedagog i književnik želi djeci i mladima približiti knjigu te osniva i uređuje biblioteku “Vjeverica” koja je bila namijenjena djeci. Radi na izdavanju slikovnica za najmlađe i osniva biblioteku “Jelen”. Bavi se prevođenjem stranih pisaca za djecu.

Danas u Hrvatskoj četiri škole i mnogi dječji vrtići nose njegovo ime, a u mnogim gradovima i ulice.

UčiteljicaDanica Matotan

KNJIŽEVNO SIJELO ZA GRIGORA VITEZA

U našoj školi kao i svake godine učitelji i učenici razredne nastave obilježili su

rođendan Grigora Viteza pjesnika čije ime nosimo s ponosom.

Književno sijelo održalo se u nazočnosti kćerke Grigora Viteza i predstavnika Školske knjige. Učenici su svojim recitatorskim, glazbenim, glumačkim i likovnim stvaralaštvo napravili prejek kroz život i djelo ovog nadasve posebnog dječjeg pjesnika.

Olga Vitez je bila dirnuta književnim sijelom i obećala da će nazočiti i budućim. Odgovarala je na pitanja učenika o životu i djelu svoga oca. Učenike su zanimali događaji o njenom djetinjstvu i dogodovštine vezane za njenog oca i kako su nastale neke od poznatih pjesama. Olga Vitez nam je , na naše oduševljenje recitirala neke od najdražih očevih pjesama.

U suradnji sa Školskom knjigom dogovoreno je da se ponovno održava “Vitezijada” – susret škola koje nose ime Grigira Viteza.

Cijela priredba je medijski popraćena. Učiteljica

Gordana Capan


NJEZINO VELIČANSTVO-JABUKA, naziv je projekta koji su u listopadu proveli učenici 2. a razreda povodom Dana zahvale za plodove Zemlje. Osim što smo naučili nešto novo o jabuci, na kraju smo se zasladili savijačom koju smo sami ispekli školskoj kuhinji!

Učiteljica Vanesa Golubić

SUSRET S ILUSTRATORICOM ŽELJKOM MEZIĆ25. veljače ove godine učenici 2. a posjetili su Dječju knjižnicu Marin Držić. Iako su pravi čitači, ovaj put razlog njihova posjeta bio je malo drugačiji. U knjižnici ih je čekala ilustratorica Željka Mezić. Upoznala nas je s poslom kojim se bavi, te nam predstavila čitav niz knjiga za djecu koje je ilustrirala. Nakon ugodnog razgovora i mi smo se okušali u ilustraciji slova!učiteljica Vanesa Golubić

VODA NAM PRIČA - projekt je u koji su se u ožujku 2010. uključili učenici 2. a i 3. a razreda, a povodom Svjetskog dana voda. Projekt su započeli šetnjom do obala rijeke Save u našem gradu.Nakon povratka u učionicu dojmove su sređivali grupnim radom na temu Voda mi priča. Naglasak projekta stavljen je na očuvanje voda i okoliša.Kao rezultat projekta nastali su zanimljivi radovi učenika.

učiteljica Vanesa Golubić

KAPLJICAKapljica je malena, sićušna prozirna tekućina.

Ona je dio velikog oblaka, plavog mora, brze rijeke

i rosne trave.Najdraže su mi kapljice jutarnje rose.

Male, brze koje se niz travku spuštaju i kupaju

mrave, bubamare i ostale kukce.

Jedina kapljica koja koja me može rastužiti je suza

u oku mog prijatelja i moje sestre.Vito Heteši 2. a

MOJ PLANET I MOZAIK KNJIGA18. ožujka u našoj su školi organizirali radi-onicu za niže razrede na temu životinja.Učenici su vrijedno radili, a kao rezultat njihova rada osvanuli su čudnovati plakati!

NAŠI PROJEKTI I RADIONICE

VODE U ZAVIČAJUU našem zavičaju ima dvije vrste vode. To su voda tekućice i vode stajačice. Vode tekućice su potoci i rijeke. Vode stajačice su bare i jezera. Vode iz potoka, rijeka, bara i jezera su slatkovodne vode.Svaka voda tekućica ima svoj izvor, korito, lijevu i desnu obalu i ušće.Ušće je mjesto gdje jedna voda utječe u drugu. Korito je udubljenje kojim teče tekućica. Ne zagađuj vode u zavičaju.

Jelena halabuka 2.

LIKOVNA RADIONICA - BožićUz tihe zvukove božićnih pjesama na likovnoj radionici 1. a razreda nastala su prava mala remek djela.Slobodne trenutke roditelji su iskoristili za igru i maštu sa svojim prvašićima. Oslikavajući tikvice i staklenke, izrađujući najčudesnije čestitke, djeca su otvarala vrata svog unutarnjeg svijeta, mašte, želja i snova.Što su poželjeli? Puno toga. Između ostalih, jedna velika želja bila je da sva djeca imaju škole, pa smo upravo prihod od prodaje božićnih ukrasa namijenili projektu “Škole za Afriku”.

Učiteljica Natalija Stanić

LIKOVNA RADIONICA - Uskrs

PROJEKT KINESKI PAVILJON U 3.A RAZREDUSve je počelo od maškara. Kakve veze imaju maškare i Kinezi a našim projektom? E,pa imaju! Evo kako je

do toga došlo.Dogovarali smo se kako ćemo se maskirati za fašnik. Htjeli smo biti svi jedna jedinstvena maska. Dobili

smo nekoliko dana za razmišljanje i kad je došao dan odluke prijedlozi su pljuštali kao i kišne kapi po našim prozorima. Bilo je raznih zanimljivih ideja i prijedloga, ali, budući smo već liberalni i demokratični, odluka je glasovanjem pala na – Kineze.

Odmah smo, naravno počeli smišljati kako na što jednostavniji način osmisliti masku tako da budemo prepoznatljivi i naravno, zanimljivi.

Padale su ideje, mamini i bakini ormari postali su prave riznice zanimljivih detalja kojima ćemo upotpuniti svoj izgled i biti svi isti, a svi različiti.

I uspjeli smo! Trebalo je to vidjeti-svilene haljine, košulje, hlače, šeširi, lepeze i naravno šminka koja je dala zadnju riječ i točku na posve osebujne i egzotične male Kineze. Naravno da je prva nagrada za najbolju skupnu masku bila dovoljna potvrda da smo u potpunosti uspjeli.

I što sad? Fašnik je prošao a nama se činilo da još nešto trebamo učiniti u vezi s tim. I,pojavila se nova ideja-organizirajmo projektni dan o Kini! Prihvaćeno!

I počle su opet pripreme. Ideje su samo dolazile. Nastojat ćemo što više saznati o Kini i Kinezima.Kako? Formirale su se grupe prema interesima, jedni će saznati o kulturi, jedni o hrani, izumima.zanimljivostima, jedni o svili, stanovanju, čaju, borilačkim vještinama...tema je bezbroj. Pripreme su trajale više od dva tjedna i jednog petka, u našoj učionici...

Dan prije tete spremačice temeljito su počistile pod jer, kao pravi Kinezi, nećemo sjediti na stolcima već na jastučićima. Naravno, odjenuli smo se kao i Kinezi, i učiteljice, naravno. Posjedali na pod i dogovorili plan i raspored naših aktivnosti. Najprije, naše defektologinje Jasna Romich-Jurički i Jasna Guliš priredile su kinesko kazalište sjena i tako nam prikazali priču Slavuj. Bili smo oduševljeni. Zatim je učiteljica Spomenka prikazala sve zanimljivosti o Kini putem vrlo zanimljive prezentacije. Nakon toga rasporedili smo se u skupine prema interesima i počeli s radom koristeći mnoštvo donešenog materijala. Donijeli smo i zanimljive kineske predmete i slušali kinesku glazbu. Po završetku rada prezentirali smo učinjeno i pokazali prijateljima plakate koje smo napravili.

Na kraju smo se okrijepili žutim i zelenim čajem a snagu smo povratili kuhanom rižom koju smo naravno, pojeli (pokušali pojesti) štapićima.

Zaključili smo i da je Kina vrlo zanimljiva zemlja, sad kada smo ju malo bolje upoznali.

Učiteljica Jasna Kunac

Uz tihe zvukove božićnih pjesama na likovnoj

Slobodne trenutke roditelji su iskoristili za igru i maštu sa svojim prvašićima. Oslikavajući tikvice i staklenke, izrađujući najčudesnije čestitke, djeca su


RADIONICA - Uskrs

5

6

Širi se miris kruha …Dani zahvale za plodove ZemljeI ove godine smo u našoj školi svečano obilježili Dane kruha.Svečanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslov i simbolično

blagovanje kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine bili podareni.

Učenici su sa svojim učiteljicama postavljali izložbe plodova zemlje, kruha i krušnih proizvoda,različitog sjemenja, starih predmeta i alata koji su se koristili pri obradi kruha. Izložbeni prostor obilazili su roditelji učenika i njihovi uzvanici.

Pogledaj lijevo,a zatim desno

Božic dolaziU ritmu božićnih pjesama i misli posvećenih obitelji i sreći, održana je i ovogodišnja priredba.

Kako je nastalo Valentinovo ?Učenici nižih razreda i njihove učiteljice povodom Valentinova, najljepšeg dana, dana ljubavi, dana darivanja, dana opraštanja, dana svega što treba krasiti ljude, organizirali su malu razrednu priredbu te pjesmom, plesom i glumom razveselili svoje uzvanike.


DOGODILO SE…



Maskenbal, maskenbalSvatko voli lice skriti, neko drugi tada biti

S knjigm u ruci

OBILJEŽILI SMO DAN HRVATSKE KNJIGE 20. travnja obilježili smoDan hrvatske knjige.Učenici 2.a razreda sudjelovali su u kvizu koji je u školskoj knjižnici pripremio prof. Malašić

Budimo prijatelji

Što su nam o natjecanju pričali prvašići i njihova učiteljica?

Filip Hanžek: Najdraža mi je bila igra memory i građenje istarskog kažuna jer smo se odlično dogovarali i vrlo brzo izvršili zadatak.

Sven Severec: Učili smo kroz zabavu i sretan sam što smo pobijedili.

Tin Brgles: U igri nema ljutnje, moramo poštivati pravila.

Maša Maletić: Moji prijatelji i ja bili smo složni, nismo se svađali već smo se lijepo dogovarali, zato smo i pobijedili.

Dora Bedenic: Bila sam vrlo vesela kad smo pobijedili, ali nisam zaboravila čestitati poraženoj ekipi i pozvati ih da se zajedno s nama vesele i zaplešu.

Ivana Vučić: Najdraža igra mi je je bila poligon u kojoj sam bila najbrža i svi su glasno navijali za mene.

Vito Reščić: Bilo je zabavno. Sretan sam što smo pobijedili jer smo se borili kao pravi vitezovi. Jedva čekam fi nale.

Karlo Babić: Sretan sam što imam puno prijatelja i što su roditelji i učiteljica glasno navijali. Sviđao mi se Vitez, maskota našeg razreda i škole.

Učiteljica: Presretna sam što je baš nama pripala čast natjecati se i pobijediti u dječjoj zabavnoj emisiji “Prijatelji”. Zajedno s roditeljima i TV ekipom poticala sam djecu na druženje, prijateljstvo, toleranciju, učila ih kako se nositi s porazima, a isto tako i veseliti se uspjesima. Veselim se što smo upoznali puno novih prijatelja i nadam se da će naši mali vitezovi u fi nalu još puno toga kroz igru naučiti i biti kao i do sada uspješni.

Učenici 1. a razreda i njihova učiteljica Natalija Stanić natjecali su se u dječjoj zabavnoj emisiji HRT-a “Prijatelji”. Od 128 prvašića iz 16 zagrebačkih škola ušli su u treći fi nalni krug. Nadamo se još većem uspjehu.

7

8

Moja prijateljica je najbolja u razredu. Zove se Ivana. Malo mi pomaže u zadaći. Uvijek me utješi kada se rasplačem. Ona je ljepša od ruže i ima puno petica.

Sven Severec, 1.a

Moj prijatelj je dobar učenik. Dobro se slažemo. Išli smo zajedno u vrtić, a sada idemo u školu. Najviše se volimo igrati gormitima. Moj prijatelj se zove Edi Kanurić.

Nikola Pongrašić, 1.a

Moj prijatelj zove se Luka. Smiješan je i dobar. Voli pričati viceve, igrati nogomet, gledati hokej,igrti košarku i slušati Metalicu.

Filip Hanžek, 1.a

Moja prijateljica je Maša. Pomaže mi pronaći stvari i oko zadaće. Kad se udarim, ona me tješi. Volim se igrati,plesati i pjevati s njom. Najviše volim s Mašom ići u park, penjati se na penjalice i ludovati.

Dora Bedenic, 1.a

Moj prijatelj je zabaVito Gašparac, 1.a

Volim svoju prijateljicu Ivanu. Bili smo zajedno u TV emisiji

“Prijatelji”. Igramo graničara ikošarku. Pomaže mi u pisanju zadaće.

Tin Brgles, 1.a

Moj prijatelj jako dobro igra nogomet. Trenira nogomet i često se s njim igram. On mi je najbolji prijatelj.S njim se družim bez prestanka. Zove se Domagoj.

Viktor Šokić,1.a

Moj prijatelj je zabavan. Zove se Filip. Igram s njim nogomet. Svi kažu da dobro igra nogomet.Vito Gašparac, 1.a

Volim svoju prijateljicu Mašu jer je dobra. Ponekad mi pomaže u zadaći. Lijepo crta. Stalno se igra sa mnom. Kad sam tužna, uvijek je ona tu. Zato je volim.

Tea Miholjančan, 1.a

Moj prijatelj je Domagoj. Voli igrati nogomet, pisati zadaću i igrati igrice.Miran je. ima novu pernicu.

Kristijan Matijević, 1.a

Nacrtao sam svog prijatelja Kristijana.

Vrlo je smiješan. Dobar mi je prijatelj

zato što je pametan i zato što zna puno o

svemiru. Ponekad mi pomaže oko zadaće.

Domagoj Jerbić, 1.a

Moja prijateljica je Dora. Pomaže mi kada sam tužna i u pisanju zadaće.Jako se puno volimo igrati, zajedno plesati, pjevati i ludovati.

Maša Maletić, 1.a

Volim Teu zato što se slažemo. Igramo se Crvena kraljica, jedan, dva, tri, pretvori se...Razgovaramo i postavljamo jedna drugoj pitanja. Ima starijeg brata. Jedna drugoj pomažemo u pisanju zadaće.

Ivana Vučić, 1.a


9

Mišljenje je da su o Zagrebu, našem gradu, već sve rekli naši pisci i pjesnici. Mišljenje je i da su o njemu već sve slike naslikali naši slikari. Ali mišljenja su različita, zar ne?

Ovo su naše misli o najdražem i najljepšem gradu na svijetu ispisane i iscrtane maštom i ljubavlju naših učenika!!!

Učiteljica Vanesa Golubić

Moj grad je velik i lijep. Ima rijeku Savu. Ima puno zgrada. Volim svoj grad jer je velik i pun cvijeća.

Nikola Pongrašić, 1.a

ZAGREB U SLICI I RIJEČI

Moj gradGrad u kojem živim zove se Zagreb. U njemu ima puno parkova gdje se mogu igrati.Jako je velik i u njemu živi puno ljudi. Zagreb je najljepši grad i ja ga puno volim.

Mijo Šago, 1.a

Moj grad je lijep. Ima mnogo ljudi, automobila i prostora. Najviše volim gradske zabave na trgovima i ulicama.

Sven Severec, 1.a

Grad je veće naselje. Moj grad ima kina, trgovina, prometnica, raskrižja i zgrade. Ima mnogo ljudi.Zagreb je moje rodno mjesto.

Ivana Vučić 1.a

Moj gradVolim svoj grad zato jer je velik i lijep i zato što je moj grad. Najviše ga volim zbog puno lijepih parkova i igrališta.

Maša Maletić, 1.a

Moj grad je lijepi grad Zagreb. Ima jednu rijeku, zove se Sava. U mom gradu ima puno parkova, muzeja i trgova. Volim se šetati po Trgu bana Josipa Jelačića, po Bundeku i po Tehničkom muzeju.Ja svoj Zagreb volim najviše na svijetu.

Vito Reščić, 1.a

GRAD ZAGREB Volim grad Zagreb Jako je lijep Spomenici i znamenitosti su mu glava,šareno nebo mu je rep. Pun je parkova i cvijeća, Djeca su mu svakog dana Sve veća sreća

Emil Huzjak 4.a


Volim svoj grad jer...U gradu su mi najljepši Boćarski dom i Bundekj er se tamo mogu igrati.Volim razgledavati i obilaziti grad.Volim se voziti gradskim prijevoznim sredstvima i tako gledati grad.Ante Čanić 3.

Ja najviše volim kino-dvorane jer volim gledati fi lmove. Volim Uspinjaču zato što se s gornje stanice vidi cijeli grad Zagreb. Ali najviše volim Bundek zato što je lijep i veliki zeleni park i ima puno prostora za igru.

Teo Toussaint 3.a

Meni je najdraži Maksimir jer volim ići na stadion gledati nogometne utakmice.

Stjepan Gašparić 3.a

Najviše volim Bundek i svoje prijatelje zato što je na Bundeku parkić pa se mogu igrati sa svojim prijateljima.

Ivana Ivanović 3.a

Najviše volim Muzej grada Zagreba zato jer izloženih puno lijepih starih i ne tako starih predmeta.

Jana Tanković 3.a

Najviše volim Kamenita vrata jer je tamo lijepo i često tamo idem s mamom.

Katarina Mendeš 3.a

11

Moj zavičajMoj zavičaj je brežuljkasti. U njemu se, ispod medvednice smjes-tio Zagreb. Kroz njega teče rijeka Sava i dijeli ga na dva dijela, stari i novi. Imamo i dva prekrasna jezera okružena šumom, Jarun i Bundek. Moj grad je jako velik i u njemu živi preko milijun ljudi pa vlada velika gužva. Zato često, s obitelji, pobjegnem do Sljemena, Samobora ili nekog drugog izletišta kojih je puno u mom zavičaju.

Ivan budimlija 2.A

Najviše volim Bundek jer se tamo mogu igrati svakakvih igara i jezero u kojem se mogu kupati.

Ante Brzović 3.a

U mom gradu jako volim trgovačke centre jer tamo ima jako puno lijepih stvari za kupiti.Mirna Saić 3.a NOĆ U ZAGREBU

Noćas je na trgu fontana pljuskala Noćas su lampe žarko svjetlile Noćas je u Ilici bio mrak, No u nj je ušao svak Noćas je jedna mačka gradom šetala, noćas su se dva autacestom kretalaTo je bila ta noć Zagreb treba na spavanje poć!Helena Tomina 4. a

Ja živim u gradu Zagrebu. On je glavni grad Republike Hrvatske. Ponekad idem na nasip uz rijeku Savu. Krase ga dva prekrasna jezera, Bundek i Jarun. Na Bundeku ima puno parkova pa se djeca mogu bezbrižno igrati, a oni malo hrabriji i kupati. Gradom voze prekrasni tramvaji, a ja sam najsretniji kad me jedan od njih odveze u Maksimir. Tamo je zoološki vrt. Jedva čekam proljeće da svog malog brata odvedm tamo. On voli životinje kao i ja. Sretan sam u gradu Zagrebu!

Bruno Radešić 2.A


„Oj, krasan si, krasan,Ti moj zavičaju!Nigdje kao u tebiRuže ne cvjetaju!“

S. Vraz

Ne postoji kutak naše lijepe domovine u kojemu se ne skriva neka kulturna ili prirodna vrijednost. Odlasci iz školskih učionica u

prirodu najljepši su i najdragocjeniji oblici odgoja i obrazovanja naše djece. Oni objedinjuju sve nastavne predmete istovremeno. Učenici se aktivno uključuju u pripremu za terensku nastavu i još više nakon realizacije. Takav oblik nastave razvija znatiželju, istraživačko stjeca-nje znanja, analitičko i sintetičko mišljenje, razvija psihofizičke spo-sobnosti učenika različitim aktivnostima koje su prilagođene novim situacijama. Na terenskoj nastavi razvija se ljubav prema zavičaju i domovini, upoznaju se njene prirodne ljepote, kulturne i povijesne znamenitosti, upoznaje se biljni i životinjski svijet.

Seosko gospodarstvo Kezele

Đurđevac-Hlebine-Koprivnica

TERENSKA NASTAVA

Ni tisuću riječi, ni najljepša slika ne mogu zamijeniti dječje oduševljenje kao zgažena žaba na putu oko koje se okupe sve dječje glavice s najozbiljnijim komentarima. Sjećam se jednog parka u Križevcima. U travi su našli jednu malu krticu koja je bezuspješno pokušavala naći svoje sklonište. Sva su djeca prekinula igru i sjatila se oko nje pokušavajući joj pomoći. No, ono što je najvažnije, terenska nastava pruža djeci želju za igrom u prirodi, zajedničkim druženjem, razvija toleranciju, međusobno uvažavanje i prijateljstvo.Dan proveden s učenicima u prirodi za učitelja je najzahtjevniji. Unatoč teškoćama najljepša hvala nam je onaj trenutak kad nam na povratku, onako umorni i puni dojmova, svaki puta kažu:

“Učiteljice, ovo nam je bio najljepši izlet”. Učiteljica Danica Matotan

13

Učiteljev rad i njegov utjecaj na razvoj učeni-ka u programu produženog boravka javlja

se kao zasebna cjelina unutar odgojno – obrazovnog ustroja u našim školama. Program produženog bo-ravka daje učitelju velike mogućnosti, ali i veliku od-govornost za razne odgojne segmente: emocionalne, socijalne, motivacijske, za svakog učenika ponaosob i za cijeli razredni odjel.

Produženi boravak namijenjen je prvenstveno uče-nicima nižih razreda osnovne škole čiji su roditelji za-posleni i nemaju drugih rješenja za svoju djecu. Me-đutim, svjedoci smo da se u rad produženog boravka sve više uključuju i djeca kojima ovakvo zbrinjavanje nije nužnost. U prilog tome ide niz razloga: pedagoški, socijalni, zdravstveni…. Razgranatost sadržaja produ-ženog boravka, slojevitost pristupa različitim aktiv-nostima i širina djelovanja, spremnost učitelja/ ice na mnoge promjene koje iziskuje takav rad, dovodi polo-žaj učenika u produženom boravku u prednost pred učenicima “klasičnih” razrednih odjela.

U svojoj suštini produženi boravak nije ni nasta-va, ni igra, niti slobodne aktivnosti, a ponajmanje čuvanje učenika, već dobro razrađeni i uravnoteženi oblik rada sa ciljem cjelovitog razvoja učenika. Peda-goška koncepcija rada u produženom boravku kao i

PRODUŽENI BORAVAK

u nastavi zasniva se na potrebama kognitivnog, mo-tivacijskog, socijalnog, emotivnog i somatskog ra-zvoja učenika. Poštujući sva primjenjiva didaktička načela, u produženom boravku je načinjena kombi-nacija nastavnih obrazovnih i odgojnih metoda, s ci-ljem jasne artikulacije slobodno ustrojenog vremena i samostalnog učenja.

Produženi boravak je mjesto gdje se živi jer veći-nu svoga vremena učenici provode u školi, a odgojnu funkciju preuzima upravo učitelj/ ica u produženom boravku. Upravo ta funkcija učitelja/ ice je iznimno važna. Razvijaju se radne i higijenske navike, spo-sobnost komunikacije, emocije (doživljaj i emoci-onalna kontrola), prosocijalno ponašanje, osjećaj uspješnosti, sposobnost nošenja s neuspjehom, vla-stiti interesi učenika te se razvija prihvatljivo eko-loško ponašanje. Iz navedenog možemo zaključiti da produženi boravak:a) pruža djeci i obitelji organiziran program u cilju potpunog psihofizičkog razvoja djetetab) zadovoljava potrebu za slobodnim vremenom i učenjem djecec) uključuje stručnu pomoć učitelja – voditelja d) učenici se uče toleranciji i komunikacijie) vrši prevenciju neprihvatljivih oblika ponašanjaf) razvija kreativne sposobnosti učenika

ORGANIZACIJA RADA

PRODUŽENI BORAVAK

UČENJE

VRIJEME TRAJANJA:

7 - 17h

RUČAK UŽINA

OSTALO

SLOBODNO USTROJENO

VRIJEME

UČENJE

PISANJE ZADAĆE

PONAVLJANJE, VJEŽBANJE I

UČENJE

MEĐUSOBNO POMAGANJE

UČENIKA

SLOBODNOUSTROJENO

VRIJEME

KULTURNO I JEZIČNO

- UMJETNIČKO PODRUČJE

SPORTSKO REKREATIVNO

PODRUČJE

RADNO - TEHNIČKO PODRUČJE

14

PRODUŽENI BORAVAK U SLICI

BUNDEK 30.09.2009.

BOTANIČKI VRT 27.05.2010.


15

PROJEKT - RAZRED PRIJATELJ(suradnja s učenicima s posebnim potrebama) 3.a - 2.c - 3.c

LIKOVNI RADOVI

IGRA

16

KNJIŽEVNO SIJELO - GRIGOR VITEZ - 17.02.2010.

RAZREDNI PROJEKT - ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJE U RH 3.A

TALIJANSKI JEZIK UPRODUŽENOM BORAVKU - 3.a


17

1.a

MOJA SOBA Moja soba nije jako velika. Ima ormar, krevet, radni stol i mali ormarić. Ona je u potkrovlju i baš mi je dobro kada pada kiša, pjeva mi uspavanku. U svojoj sobi imam puno igračaka. Kada mi dođu prijateljice sve su igračke razbacane i soba izgleda još manja. Za radni stol sjedam kada trebam pisati domaću zadaću ili nešto učiti. Na zidu mi visi bijela ploča i kada netko dođe kod mene uvijek crtamo i pišemo po ploči. Ja ne volim imati slike na zidu. Jako mi je lijepo u mojoj sobi.

Ivana Stilinović 3.a

MOJA NEUGODNOST Neugodnost sam doživjela prošle godine. Ispred jednog dućana u kvartu sam oblačila jaknu, podigla sam desnu ruku da ju provučem u rukav, a dvije prodavačice su mi mahale iz dućana, jer su mislile da ih pozdravljam.Bilo je jako smiješno, ali meni nije bilo baš do smijeha. Poslije smo se mama, tata, seka i ja tome smijali.

Mia Maretić 4.a

MOJA OPERACIJA Na rođendanu kod prijatelja pojela sam malo previše slatkiša i nisam se osjećala baš dobro. Kod kuće me je jako bolio trbuh i nisam mogla spavati. Cijelu noć sam gledala televiziju. Sljedećeg dana bila sam još uvijek bolesna i nisam išla u školu. Još me je boljelo tri dana.Tata me je odveo u bolnicu na pregled. Rekli su da moram ostati samo jedan dan. Bila sam jako tužna. Nakon nekoliko sati rekli su da idem popiti sok, ali ja sam znala da idem na operaciju. Bila sam u velikom šoku i nisam mogla govoriti. Operacija je dugo trajala. Poslije sam primila infuziju tri puta. Bilo mi je grozno, bila sam žalosna jer su mi stalno govorili da ću ubrzo kući ali se to produžilo na dvanaest dana. Konačno sam izišla iz bolnice na Svetog Nikolu. Bila sam presretna. Kod kuće me je dočekala cijela obitelj. Veselili smo se i zabavljali. Uživala sam iako nisam smjela jesti ništa slatko.

Gudelj 4.a

MAŠTAMOI STVARAMO


Jesenska pričaŽivim ispod krova male kuće na selu. Cijelo ljeto sunce je grijalo naše gnijezdo. Bliži se jesen, dani su kraći, a noći sve hladnije i hladnije. Kiše sve češće prekidaju naše letove do susjedne šumice koja je svoje zeleno lišće zamijenila zlatnim i crvenim.

“Postalo je hladno ovdje”, rekli su moji roditelji. Naše perje više nas ne grije. I već drugo jutro letjeli smo u toplije krajeve. Tamo ćemo ostati dok nas ne ugriju prve tople proljetne zrake. A onda ćemo se vratiti k vama.Jeste li pogodili? Ja sam lastavica! Vidimo se u proljeće!

Petra Havranek 2.a

MOJE IME - TOMISLAVMoj je tata imao bratića u Gospiću. Bratić je bio hrvatski vojnik. Poginuo je od neprijateljske gran-ate 20. rujna 1991. godine. Ja sam se rodio istog datuma, nakon točno deset godina. U znak sjećanja na Tomislava moji su me roditelji nazvali po njemu.

Tomislav Dobrilović 2.a

MOJE IME - PETRAU Jordanu postoji jedan grad od stijena koji sezove Petra, što na grčkom jeziku znači stijena. Moj pradjed se zvao Petar, njegov unuk se zove Petar, i ja, njegova praunuka zovem se Petra!

Petra Havranek 2.a

ZIMSKA ČUDAZima je puna čuda. Čudo je snijeg, čudo je led,a čudo je i mraz sa svojim crtežima.Svaka pahuljica koju ulovim, u njenom je letu jedno pravo čudo prirode, jedno prekrasnomalo djelo. Ivan Budimlija 2.a

ZIMABijela zima dugi kaput ima.Na glavi joj snježna kapa,u rukavicama pahulje hvata.

Šal od mraza oko vrata nosi.U ledene čizme dječju radost prosi.

Ladana Glavinić 2.a

ProljećeProljeće počinje,Snijeg već polako kopni.Već se naziru prve visibabei jaglaci.Ptičice pjevaju pjesmice, A ja uživam u mirisu pupajućih stabala.Iva Klobučar 2.a

Bajka o kapljiciU kišogradu su svi bili užurbani jer je kraljica Katarina plemenita Kapljić trebala roditi. Kad su se svi umirili netko je zaplakao. Bila je to kraljičina kćerkica kojoj su odlučili dati ime Nemirka. Nemirka je rasla i rasla, te izrasla u prekrasnu kapljicu. Imala je mnogo prijatelja i svaki je slobodni trenutak provodila s njima. Tako je bilo i onog dana kada se igrala kod potoka. Tamo je bila cijeli dan i kada se počelo mračiti nije htjela kući. Odjednom se okrenula i pala u rupu koja je vodila do zagađenog jezera. Od prljave vode nemirkica se razboljela. Poslije tri dana vratila se kući i isparila. Kraljica se naljutila na ljude i zabranila zagađivanje vode. Iva Klobučar 2.a

Vito Heteši 2.a

Vik Bubaš 2.a

Dora Bedenic 1.a

Donat Gašparac 3.a

Moja mamaMoja mama je dobra. Ima zelene oči, žuto crnu kosu, a usne kao ruže. Kada se vrati s poslauvijek legne. Uvijek se igra sa mnom. Kad sam pospana, uvijek je tu. Volim svoju Mamu. Tea Miholjančan, 1.a 19

Moj tataVolim tatu zato što je dobar. Igra se sa mnom. Tata je najbolji na svijetu. Volimtatu zato što sa mnom igra nogomet.

Domagoj Jerbić, 1.a


MOREMore je plavo okoŠto se njiše na žalu, što pleše na balu.

More je čarobna slikaU kojoj plove brodovi i smiju se galebovi.

More se sa svima igraKad u njemu plivamo, ribama se skrivamo.

Ladana Glavinić 2.a

Moji prijateljiJa sam u vrtiću i u školi stekla mnogo novih

prijatelja. Volim kada se igram i šetam sa svojim prijateljicama. Dobre su mi prijateljice sve djevojčice iz razreda, ali najbolje su mi Ivana, Marta, Mirna, Gloria, Dora, Dominika i Jana.

Imam mnogo prijatelja iz vrtića, škole i iz Crikvenice kada sam tamo bila s Janom, Gloriom i Ivanom.Tamo sam stekla mnogo prijatelj koji idu u osnovnu i srednju školu. Volim kada moje prijateljice dođu k meni na igru i kada ja odlazim k njima na igru.

Meni je prijateljstvo sva sreća na svijetu, poslije roditelja naravno. Ja mislim da je prijateljstvo važno jer kada se igramo nikada mi nije dosadno. Ja isto mislim da sve moje prijateljice imaju dobre osobine jer uvijek pomažu drugima i uvijek misle na druge.

Lea Bakiš 3.a

Moja učiteljicaMoja učiteljica zove se Natalija. Ima smeđe oči i lijepu kosu. Volim kad nam pusti da gledamo crtić. Dobro nam objašnjava gradivo. Ona ima kćer. Volim svoju učiteljicu.

Viktor Šolkić 1.a

Moja sobaMoja soba je plavo narančaste boje. Ima dva prozora i jedna balkonska vrata koja vode do terase. Kada se uđe, sa lijeve strane je polica s autićima a nasuprot vrata je polica s lego-kocka-ma. Iznad te police je televi-zor. Ispred njega je krevet na kojem se boravi, a lijevo krevet na kojem ja spavam. Iznad mog radnog stola su autići i lego-kocke. Lijevo je moj ormar u kojem se nalaze hlače, košulje, kape, rukavice i šalovi. Iznad balkonskih vra-ta je klima uređaj. U sobi je svjetiljka u obliku aviona s propelerima. Iznad kreveta je veliki krovni prozor. Ispod mog radnog stola stoje knjige i kutija s igračkama. Ispod svakog prozora nalazi se radijator. To je moja soba!

Karlo Kovač 3.a

PrijateljstvoKada sam našao prijatelja imao sam dvije godine.Zvao se Antonio.Bilo mi je veselo jer smo se svaki dan igrali.Još uvijek se družimo zato što smo najbolji prijatelji.S njim idem i na zbor.On ima smeđe oči i smeđu kosu a ide u 6.razred.On živi u selu koje se zove Rugvica.Ima dvanaest mačaka,nekoliko kokoši,jednu gusku i jednog mini kunića koji se zove Lupko.Ima sestru koja se zove Maria.S njom se isto družim.Antonio,Maria i ja ćemo se družiti zauvijek.

Seck Zoon Hong 3.a

Priča o ježićimaU šumu je stigla jesen. Mama ježica i mali ježići krenuli su prikupljati zimnicu. Tlo je bilo prekriveno suhim lišćem. Ispod lišća su se skrivale slasne jabuke i kruške. Berba je bila uspješna. Svi su se vratili kući bodlja punih jesenskih plodova.


MOJA DOMOVINAMoja je domovina lijepa poput neba kojim lete ptice i čista poput dragulja.Nika Čajić 2.a

Moj tataMoj tata je najpametniji na svijetu. On zna da jabuka ne deblja. I zna da voda mršavi. I još zna puno toga. Moj tata se zove Smiljan.Željko Golomejić, 1.a

Lidrano 2010. Iako smo mali, odlični smo pjesnici, glumci, rec-itatori. To smo i ove godine dokazali na natjecanju literarnog stvaralaštva Lidrano 2010.

1.a sudjelovao je na natjecanju gradskih četvrti Trnje, Lidrano 2010. održannom u OŠ Trnjanska, scenskom igrom Vile i dječaci.

Tomislav Dobrilović, učenik 2. a plasirao se i na gradsku razinu natjecanja Lidrano održanog 8. veljače 2010. u kazalištu Kerempuh recitacijom E baš hoću, J. Č. Bandov.

BRAVO ZA TOMEKA!!!

Zimska čudaKoje su to bijele mrvešto po zraku lete prve?

To se sitne kapi vodeu kristale preporode.

Hladnim dahom sliku pravina prozoru i na travi.

Kad se sitne stisnu mrveevo nama grude prve.

Grudanje je igra pravaod nje djeca budu zdrava.

Sve to može, sve to imanama uvijek draga zima!

Borna Car 2. a LIDRANO 2010.

I učenici 3. sudjelovali su na Lidranu igrokazom J. Č. Bandov, Zmaj kod postolara

Ovo su naši uspjesi izvan škole!!!! Bavimo se športom, plesom, manekenstvom…

SUDJELUJEMO I POBJEĐUJEMO

21


MOJ POSAO- ŠKOLSKI KNJIŽNJIČARLadana Glavinić i Borna Car, učenici 2. aintervjuirali su profesora Marijana Malašića, knjižnjičara naše škole.

Koliko godina radite kao školski knjižnjičar?Radim 15 godina.

INTERVJU - Željko Vela - najbolji sportski komentator

Čast nam je što je tata učenika naše škole Tina Vele, sportski novinar g. Željko Vela izašao u susret i od-govorio na nekoliko pitanja što su nas zanimala.

1. Jeste li se bavili ili se još uvijek bavite nekim sportom?U osnovnoj i srednjoj školi trenirao sam nogomet u Podgori gdje sam se i rodio. Prošao sam pionire, kade-te, juniore i jednu sezonu nastupao za prvu momčad. Nakon toga sam otišao u vojsku i u Zagreb na fakul-tet, pa je nogometna karijera završila. I dalje rekrea-tivno igram nogomet s prijateljima, kad stignem.

2. Kako ste se odlučili za zanimanje sportskog novinara?Biti sportski novinar, to mi je želja još od petog ili še-stog razreda osnovne škole. Volio sam i pratio sport, pa mi se to zanimanje nekako samo nametnulo. Na početku nisam mislio da ću raditi na televiziji nego u nekim novinama, ali ispalo je još bolje.

3. Koju ste školu morali za to zanimanje završiti?Završio sam srednju ekonomsku školu, smjer ino-korespondent, a nakon toga sam diplomirao soci-ologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osim klasične izobrazbe za zanimanje novinara, na pri-mjer na Fakultetu političkih znanosti, jednako do-bar je i bilo koji fakultet društvenog smjera.

4. Koji Vam je bio prvi “sportski” zadatak?Najprije sam odrađivao brojna snimanja manjih do-gađaja i priređivao kraće izvještaje s istih. Sjećam se da mi je prva utakmica s koje sam radio izvještaj bila Hrvatski dragovoljac – Napredak (Velika Mlaka). A od većih stvari Europsko nogometno prvenstvo u En-gleskoj 1996 i turneja Četiri skakaonice iste godine.

5. Izvještavate li radije s nogometnih ili rukometnih utakmica?Rukomet volim raditi, ali nogomet je ipak najveća ljubav.

6. Imate li koji nogometni ili rukometni klub koji Vam je najdraži?Imam puno dragih klubova u oba sporta, ali najviše

volim kada i u jednom i u drugom igra hrvatska reprezentacija.

7. Tko Vas je od naših igrača najviše impre-sionirao? Zašto?Ivano Balić! Zato što smo se upoznali i sprijatelji-li dok sam ja još bio novinar početnik, a on mladi igrač na početku ozbiljnije karijere. Zajedno smo odrastali i napredovali u svojim karijerama... i ostali prijatelji sve ove godine.

8. Koji doživljaj s utakmica Vam se najviše utisnuo u pamćenje?Puno, puno događaja: Balićev gol protiv Španjolske s centra, gol Michaela Owena protiv Argentine, tre-nutak kada sam prvi put stupio na Santiago Ber-nabeu, utakmica Varteks – Hajduk 2001... i iznad svega – trenutak kada Goran Ivanišević osvaja Wimbledon.

9. Možete li nam komentirati svoj usklik

“Mirkenseeen”? Nama je to bio jedan od najdražih.A to je pitanje trenutka...djelića sekunde. U akciji su bili brojni Danci čija prezimena završavaju na

“-sen”, a obranio je naš Mirko Alilović – za tu pri-liku “Mirkensen”. U tom trenutku mislim da je bila dobra dosjetka. Kada se prepričava i izvuče izvan konteksta, može zvučati glupo.

10. Koja Vam je utakmica bila najnapetija? Finale Wimbledona Ivanišević – Rafter. Bilo mi je kao da sam ja igrao. Čak i teže.

11. Kako bi komentirali nerede na utakmica-ma? Što bi poručili navijačima i klubovima?Neredi na utakmicama su silno glupi. Sportski do-gađaj trebao bi značiti radost, zabavu...a ne nesreću i nasilje. Pa nema ništa ljepše nego otići s prijateljem na utakmicu, čak i ako on navija za suparnički klub, i poslije komentirati što se dogodilo. Neredi moraju nestati!

12. Na koju utakmicu sada planirate ići? Evo, već ovoga tjedna idem na Svjetsko nogometno prvenstvo u Južnu Afriku.

13. Koje ste sve zemlje obišli?Praktično cijelu Europu, zatim, Kinu, Koreju, Tunis, Kazahstan, Katar...

14. Gdje ste išli u osnovnu školu?Osnovnu školu pohađao sam u Podgori, pokraj Ma-karske, mom rodnom mjestu.

15. Možete li nam reći neku zgodu iz os-novne škole?Iskreno, skoro da se više i ne sjećam...bilo je to jaa-aaaako davno.

16. Koja Vam je bila najdraža lektira?Knjige Anđelke Martić i Ivana Kušana bile su mi jako zanimljive. I Cooperov Posljednji Mohikanac, to smo svi plakali kad smo došli do kraja...

17. Čitate li ponekad svojim sinovima, Tinu i Slavenu priče?Jesam, ali još češće stripove koje ja obožavam i dra-go mi je da se i njima sviđaju.

18. Imate li kućnog ljubimca?Imam, Tina i Slavena. Druge “ljubimce” ne držimo :)

19. Imate li omiljenog pjevača, pjevačicu i pjesmu?Imam ih puno, ali izdvojio bih Đorđa Balaševića i gotovo sve njegove pjesme. Omiljena pjevačica mi je Amy Winehouse. Grupe Azra, TBF, The White Stripes i Midnight Oil.

20. I za kraj, što bi poručili našim učenicima, možda nekim i budućim novinarima?Puno čitajte, svaka pročitana knjiga čini vas obrazo-vanijom i kompletnijom osobom. Lektiru, ali i broj-ne knjige koje u nju ne spadaju, ne treba čitati zbog ocjene, nego zbog vas samih.

Učenici OŠ Grigora Viteza i uč.Natalija Stanić

INTERVJU Što sve radite na tom radnom mjestu?Posuđujem vam knjige, naručujem nove naslove, nabavljam filmove i časopise.

Koju ste školu morali završiti da bi mogli raditi u knjižnici?Morao sam završiti fakultet bibliotekarstva.

Koliko knjiga ima naša knjižnica?Ima oko 8000 knjiga.

Koje knjige učenici najčešće posuđuju?To su knjige iz lektire i za slobodno čitanje.

Koja je najdeblja knjiga u našoj knjižnici?Najdeblji je rječnik hrvatskog jezika.

Koja je vama knjiga najdraža?Najdraža mi je knjiga Emil i detektivi.

Što volite raditi u slobodno vrijeme?Volim ići u prirodu i igrati nogomet.

Koji je učenik naše škole posudio najviše knjiga ove godine?Najviše je knjiga posudila i pročitala Ladana Glavinić:

Bravo za Ladanu!!!!Učiteljica Vanesa Golubić

ŠKOLA U PRIRODIOsim organiziranja i provedbe terenske nastave koja omogućuje učenje iz izvorne stvarnosti, učiteljice razredne nastave u dogovoru s roditeljima sukladno Godišnjim programom rada škole planiraju i provode i program Škole u prirodi. Škola u prirodi je poseban oblik redovne nastave

čiji je temeljni dio rada zasnovan na Nastavnom planu i programu osnovne škole. Ima vrlo značajnu ulogu u odgoju i obrazovanju učenika. Učenici u neposrednoj interakciji s prirodom na praktičan i njima zanimljiv način usvajaju znanja o svijetu koji ih okružuje.

VRIJEDNOSTI ŠKOLE U PRIRODI

23

Došli smo u sunčani Veli Lošinj. Bila sam jako umorna i uzbuđena. Kad smo pošli na ručak učiteljica je rekla da će navečer biti disko.

Poslije ručka i večere neki su bili uzbuđeni, a neki su to zanemarili i šminkali se da izgledaju što bolje. Iz drugih škola nisu se baš trudili oko uređivanja, no nitko nije prigovarao.

Disko je počeo. Jako smo puno skakali i pjevali kao sa smo na Eurosongu. Bio je tamo i jedan dječak u kojeg su se zaljubile sve djevojčice osim Nike, Ivane i mene. Podsjećap me na mog bratića. Zove se Domagoj. Već je imao svoju simpatiju. Kad su to ostale djevojčice saznale, ostale su zapanjene.

Tih pet dana odlično sam se provela. Vjerujem da su se tako osjećali i drugi. Dugo će mi ostati u sjećanju tih predivnih pet dana.

Jasmina Djedović, učenica 4.a razreda

DISKO


Ovim fotografijama zabilježili smo dnevne događaje 3.a razreda za vrijeme boravka Škole u prirodi na Sljemenu, ...

Iz Velog Lošinja odlučili smo pješice posjetiti Mali Lošinj. Krenuli smo poslije ručka. Pješačili smo stazicom kraj mora. Osjećali smo miris mora i šum valova. S nestrpljenjem sam očekivala dolazak u Mali Lošinj. Iako je staza bila uska, nismo ni primijetili koliko dugo hodamo. Brzo nam je vrijeme prošlo i stigli smo u Mirisni vrt. Tamo smo se zabavljali stvarajući svatko svoj herbarij. Nakon obilaska vrta posjetili smo grad. Počastili smo se zasluženim sladoledom i kupnjom suvenira.

Marta Hrkalović, učenica 4.a razreda

ŠETNICOM DO MALOG LOŠINJA

Dojmovi učenice 4.a razreda: Nisam ni sanjala da će mi biti tako lijepo. Smještaj je bio odličan, a hrana vrlo ukusna. Puno sam toga naučila na sasvim drugačiji način nego u “običnoj” školi. Zajedno smo doručkovali, ručali, večerali, igrali se, šetali i učili. Rado bih još jednom sve to ponovila.

Škola u prirodi brižnim vođenjem učitelja obogaćuje učenikovo iskustvo, okreće ga prirodi, uveseljava djecu, što je i jedan od primarnih ciljeva.

... te 4.a razreda za vrijeme trajanja Škole u prirodi u Crikvenici i Velom Lošinju.

25

Veliki smo ljubitelji kazališta i kazališnih predstava. Ove smo ih godine posjetili nekoliko, a i mi smo bili posjećeni…

U listopadu 2009. učenici 1. a i 2. a posjetilisu Zagrebačko kazalište lutaka i tamo pogledali lutkarsku predstavu “Ježeva kućica”

Scena Gorica i njeni glumci oduševili su nas izvedbom hrvatskog klasika Ivane Brlić Mažuranić, Šuma Striborova.

I mi smo bili domaćini!Ugostili smo ZKM i kazalište “Bembo”, koje nas je kroz zanimljiv monolog Kristijana Ugrine pod nazivom “Bonton ili kako ugodno provesti dan”, podsjetilo kako se treba lijepo ponašati.

Trećaši i četvrtaši malo su ozbiljniji,pa su lutke zamijenili “pravim” glumcima, te is-toimenu predstavu pogledali u Sceni Gorica.

GLUHONIJEME OSOBE Gluhonijeme osobe su osobe koje su se takve

rodile ili su takve postale kroz život. Njima je oduzet dar govora i dar sluha,a to su važne osobine za lakše komuniciranje i snalaženje u prirodi.

Gluhonijemi ne mogu čuti niti govoriti, služe se znakovnim jezikom. To su znakovi koji se poka-zuju prstima i rukama. Velik problem kod osoba koje su gluhonijeme je osjećaj izoliranosti. Kako bi im pomogli da se ne osjećaju izolirani moramo ih prihvatiti i ne praviti razlike u društvu.

U mnogim gradovima postoji udruge i ustanove koje pomažu gluhonijemima da se lakše uključe u društvo. Invalidnost je veliki nedostatak i zato moramo biti sretni što nemamo takve probleme jer je zdravlje najveće bogastvo.

Vito Heteši 2.a.

GLEDALI SMO, ČITALI SMO…


Posebno nam je zadovoljstvo što smo ugostili i gluhonijeme glumce udruge “Dodir”koji su nam predstavom “Spiderman i pilić” pokazali da imaju veliko srce!

ČITALI SMO…

MOJA NAJDRAŽA KNJIGA

Čitao sam knjigu Put oko svijeta u 80 dana. U toj knjizi se govori Phileasu Foggu i njegovom Slugi Passepartovtu. Oni će otići u pravu avanturuOko svijeta. Na tom putovanju doživjeli su svakakve događaje. Prošli su kroz puno opasnih situacija.Mnogima su pomagali u nevoljama. Glavni likovi putuju svijetom pomoću svih prijevoznih sredstava pa čak i slonovima. Najljepše mi je to da uz toliko problema sve dobro završava. Phileas Fogg je na putu upoznao mladu ženu u koju se je zaljubio.Na kraju mu ona postaje žena. Sviđa mu se štoPheleas Fogg osjeća sreću jer zna da ga Auda Voli.

Vik Bubaš 2.a.

PILIĆ I SPIDERMANU našu školu je stigla kazališna skupina gluhoni-

jemih osoba udruge Dodir. Izveli su predstavu pod nazivom Pilić i Spiderman.

U predstavi su se služili znakovnim jezikom.Zato su nam prije predstave podijelili kartice s dvoručnom abecedom svog jezika.

Tijekom predstave prevodili su nam i objašnjavali što se zbiva. Predstava mi se svidjela jer je bila duhovita, a posebno mi je bio zanimljiv zna-kovni jezik. Mislim da su ti ljudi jako hrabri i divim se njihovoj upornosti.


28

Kutak za roditelje:DIJETE I INTERNETU današnje vrijeme rijetke su obitelji koje ne posjeduju računalo. Ako ne u obitelji dijete će u školi svakako doći u kontakt s računalom. Pomoću računala dijete na njemu zanimljiv način može učiti i igrati se. Kroz rad na raču-nalu dijete može razvijati pamćenje, može rješavati pro-bleme, ponekad računalo služi i kao podrška u učenju, a i poticanje informatičke pismenosti danas je dio školskih programa. Tako postaje nepotrebno da roditelji djeci bra-ne susret s računalom. Kada se djeca igraju ili na drugi način služe računalom, najzanimljivije im je pretraživati internet. Osim toga djecu privlači ih i anonimnost koju internet pruža, što ih potiče na nove vrste komunikaci-je. Rješenja nisu u zabranama, već u kontroli i nadzoru roditelja u trenucima kada dijete koristi internet. Uz sve prednosti interneta kao brzog sredstava za komunikaciju, prikupljanje pojedinih informacija i sl. na internetu dijete može biti izloženo rizicima i opasnostima. Rizici interneta mogu biti raznoliki: od neprimjerenih informacija, sadr-žaja koji potiču mržnju, nasilje, pedofilskih sadržaja i sl. Internetom se može prenijeti računalni virus koji će ošte-titi kućno računalo. Dijete putem interneta može postati žrtva osoba s lošim i neiskrenim namjerama, može prosli-jediti svoje podatke, te ih je moguće zloupotrijebiti.Kako roditelji nekim jednostavnim postupcima mogu smanjiti ove rizike. Dobro je da roditelj savlada osnov-nu terminologiju u korištenju interneta i komunikacije putem interneta ( blog, chat, MSN,…). Kompjuter sa pri-stupom internetu treba biti u prostoriji u kojoj najčešće borave odrasli, tako da odrasli mogu lakše i diskretnije pregledavati sadržaje na kojima se dijete zadržava. Ro-ditelj s djetetom treba dogovoriti skup pravila o korište-nju interneta, tih pravila se treba dosljedno pridržavati.

DOBRO JE ZNATI

Također s djetetom dogovorite koje stranice će posjeći-vati i sl. Isto tako provjerite koje stranice dijete posjećuje, no pritom je važno otvoreno objasniti djetetu zašto ste to učinili, kako ne bi narušili odnos povjerenja. Dijete treba poučiti i tome da na internetu ne ostavlja osobne podatke, podatke o obitelji i sl. te da putem računala ne izmjenjuje tajne koje ima i koje čuva. U komunikaciji s online pri-jateljima i prijateljicama poučiti dijete oprezu i u slučaju da dijete poželi otići na susret s online prijateljem, učinite to zajedno s djetetom, pazeći na objašnjenje postupka. U slučaju da je ipak došlo do neželjenog kontakta djeteta s osobom koja ima nečiste, pa čak i neprijateljske namje-re potražite pomoć. Vama roditeljima ponekad će se do-goditi da niste prisutni kada se dijete igra na računalu i ima pristup internetu. Stoga možete instalirati programe koji postoje, a kontroliraju količinu vremena koje dije-te provodi na računalu, te stranice koje posjećuje. Time ćete ograničiti vrijeme koje dijete provodi na računalu, te smanjiti rizike pristupa internetu. Ipak uz sve ovo najvaž-nije je da s djetetom odredite skup pravila oko služenja računalom i internetom, dosljedno ih se pridržavate, što će svakako pridonijeti sigurnom okruženju u kojem vaše dijete može učiti i zabavljati se.

Višnja Cuculić, pedagogiginja


ZAHVALE Dragi roditelji, učenice i učenici, dragi ljudi plemenita srca,zahvaljujemo vam na svesvrdnoj pomoći pri priku-pljanju sredstava za projekt „Škole za Afriku“,te za djecu slabijeg imovinskog statusa, na volji i sredstvima kojima ste oplemenili naše učionice, školu i školsko dvorište.

2.aZahvala obitelji Bubaš za klima uređaj i novi namještaj, tati Heteši za video rekorder, tati Caru za računalo, mami Glavinić za velike količine potrebnog papira, mami Bu-dimlija za predavanje o higijeni i očuvanju zuba, te mami Bubaš za prezentaciju o razlikama među spolovima. Veli-ka Vam hvala što ste svojim trudom i zalaganjem unijeli dašak svježine u naš nastavni proces!

Učiteljica Vanesa

3.a Zahvala roditeljima: Zrno, Stilinović, Sukser, Tanković, Solomun, Pleše, Bakiš, Čanić, Križanac, Ivanović, Mihalić, Marinčić za svesrdnu pomoć pri uređenju naše učionice.

Učiteljica Jasna

4.aZahvala svim roditeljima na pomoći i suradnji.

Učiteljica Gabrijela

Zahvaljujemo …1.aSvim roditeljima za novčane priloge, za prikupljanje pla-stične i papirne ambalaže. Posebno pohvaljujemo rodite-lje Vučić i Babić za papir i ostale materijale koji su nam koristili u nastavi, Brgles i Reščić koji su učenicima pri-premali slatka iznenađenja, Tati Kanurić za novčani pri-log, tati Hanžeku na organizaciji za odlazak na TV, mami Jerbić za razredni pano i kazetofon. Pohvale svim mama-ma i bakama za plodove zemlje i krušne proizvode.

Učiteljica Natalija

ENGLISH CORNER

29

ZA SVAKOG PONEŠTO

EMMA AND THE LITTLE MONKEYWritten by

Silvia Klinar and Josipa Gudelj, 4.a

ENGLISH CORNER


VRIJEME JE ZAVJERONAUK

Dragi vjeroučenici!!!Kao i svake godine i ove je godine vjeronauk na poseban način značajan za naše trećašiće. Oni su 16. svibnja primili sakramenat Prve svete Priče-sti. Za njih, ali i za cijelu našu župnu zajednicu, to je bio izniman, divan i svečan dan.Uostalom, pogledajte sami:

Kroz korizmu smo činili dobra djela, molili i odricali se.

Molili smo na početku svakog sata, posebno smo to rado činili u mjesecu svibnju, moleći se za naše velike mame.

I mi maleni učili smo pjevati:TKO STVORI TEBE, MENE, NJEGATEBE, MENE, NJEGANAŠ DRAGI BOG!!!

NAUČILI SMO:

ISUS POSEBNO VOLI DJECU.

DJECA SU ISKRENA, POSLUŠNA I DOBRA.

Gledali smo:- NOINU ARKU- RAJSKI VRT- JOSIPA I NJEGOVU BRAĆU…

31

VESELA MATEMATIKA

Složi 13 jednako dugih štapića kao što pokazuje crtež.

I - VI - II = IV

Premjesti samo jedan štapić da se dobije točna jednakost.

Složi 12 jednako dugih štapića tako da se dobije točno

2 kvadrata 5 kvadrata

Tri dječaka i tri djevojčice se međusobno rukuju. Koliko je to rukovanja?

Što je teže kilogram kamenja ili kilogram perja?

ZAGONETKE

Proljeće veselim, ljeto hladim, jesen hranim, a zimu grijem.

Ima četiri uha, dva trbuha.

Čuješ ga, a ne vidiš ga.

Kad držiš zeleno je, kad baciš crveno je.

Govoriti ne zna, ali svakog poučiti zna.

Kućica u gorici, na jednoj nožici.

(drvo, jastuk, vjetar, lubenica, knjiga, gljiva)

BISERISVEN: Što znači riječ «bezbrižan»?UČITELJICA: Tvoji roditelji su brižni, brinu o tebi, kupuju ti hranu odjeću i obuću, vode te u školu... Tko je onda bezbrižan?SVEN: Bogataši.

TIN: Ja super igram nogomet, samo oni to još ne znaju.

UČITELJICA: Zašto kuće u primorju imaju ravnije krovove?FRAN: Da bi se ljudi mogli na njima sunčati.

UČITELJICA: Smisli izreku o kruhu.NATKO: Bez kruha nema sendviča.

TIN: Glori, glori aleluja za život i dobar san.


Documents

Kako rastu djeca - CARNetov Portal za škole · MOZAIK KNJIGA 18. ožujka u našoj su školi organizirali radi-onicu za niže razrede ... kao pravi Kinezi, nećemo sjediti na stolcima