1

KANU kajakaški šport i rekreacija

Kanu br. 53 Zagreb, svibanj 2001 Uredništvo i uprava: Kanu Klub "Končar", ŠRC Jarun Kajakaški prilaz bb 10 000 Zagreb tel./fax. ++385 1 38 33 019 e-mail: kanu.koncar@zg.hinet.hr http://triton.irb.hr/koncar Izdavač: Kanu Klub "Končar" Tisak korica: Offset tisak «KreBeg» Urednički kolegij: Ivana Pažur, Zvonimir Trumbić “Kanu” izlazi tri puta godišnje, početkom kajakaške sezone, uz naš Maraton i krajem godine kad se zbrajaju rezultati. List je besplatan za članove svih kanu-kajak klubova, a namijenjen je populariziranju našeg lijepog sporta, boljem informiranju, suradnji i povezivanju, te naravno širenju dobrog i veselog duha onih koji vole kanu, kajakaštvo, vodu i prirodu, ne nužno ovim redoslijedom. Prilozi se potpisuju, a končarevci kao izdavači ne odgovaraju za sadržaj tekstova. Zato Vas molimo da svoje pohvale, komentare ili prigovore uputite direktno autorima, najbolje u pisanom obliku preko ovih istih novina. ISSN: 1332-9707 Naslovnica: Dubravka Lepan, Tomislav Fligler, Vedran Koričančić, Stipe Radelić, Jarun, proljeće 2002.g

Sadržaj: Riječ uredništva uz 53. broj «Kanua» Šport: Božidar Pažur: Miting i mitingaši trakavica u nastavcima Vinko Mijočević: Prijedlog smjernica rada sa kajakašima i kanuistima od mlađih kadeta do seniora Božidar Pažur: Kada slava udari u glavu...Odgovor T. Hohnjecu na članak u časopisu "Kanu" br. 52 Kalendar domaćih i međunarodnih natjecanja za 2002. godinu Ivica Miočić Stošić: Prijedlozi Zagrebačkog športskog saveza Gradskom zavodu za planiranje i razvoj na urbanistički plan uređenja ŠRC «Jarun» Jasenka Pažur: Olimpijada Atena 2004.g., Opis umjetne kajakaške staze u Hellinikonu, prijevod Tomislav Lepan: Začeci kajakaštva Novosti, obavijesti i pokoji trač Rekreacija: Ladislav Hudobreznik: 40 g. Kanu Kluba Končar Ladislav Hudobreznik: Doprinos simpatizera Dubravka Lepan: Snow kayaking na Jarunu Stipe Radelić: KK Končar –Mamas & Papas Marko Erceg: Pustolovna utrka ? Bjelolasica 2001.g. Stjepan Štoković: Jadranski tjedan - dani, jučer (1973) - danas (2001) - sutra Ivo Piantanida: Paklenica, Krupa i Zrmanja za Uskrs 2002. Malo filozofije o kontradikcijama

2

RIJEČ UREDNIŠTVA UZ 53. BROJ KANUA

Drage kajakašice i kajakaši,

Evo nas sa zakašnjenjem !!! Nadamo se da će Vam tekstovi u ovom broju biti, kao i uvijek, zanimljivi.

Sezona je počela uz obilje kiše pa su se naši športaši, a i rekreativci već debelo bacili na veslanje. U ovom broju možete pročitati izvještaje s prvih ovogodišnjih izleta, najnovije klupske vijesti,

planove za buduće izlete i pothvate i još mnogo, mnogo toga… Uživajte u čitanju i spremajte priloge za sljedeći Kanu…Želimo Vam puno lijepih i sunčanih dana

koje ćete provesti na uzbudljivim izletima, a našim športašima želimo puno športskih uspjeha. No da ne duljimo, za početak Vam poklanjamo jednu kajakašku pjesmu…

Vaš Kanu

PROLJEĆE Isplovio sam u svom kajaku, bio sam na moru u svome kajaku, veslao sam u svome kajaku. Posve polako veslao sam u Ammassivik fjordu. Bilo je komada leda na vodi. Na vodi je bila i jedna zlogodica,* što je okretala glavu na sve strane, Ali me nije vidjela, gdje veslam. Najednom sam ugledao njezin čvrsti rep i zatim ništa više. Zaronila je, ali ne zbog mene: jedna velika glava pojavila se na vodi, jedna velika glava foke dlakave, jedna velika glava s krupnim očima

i sjajnim brcima, s kojih su se cijedile kapi vode. I foka je polako prema meni plivala. Ali ja je nisam udario ostvima! Zašto? Možda je to bila samilost? A možda je nisam udario i zbog toga, što je sa svih strana svitalo i što se foka radovala suncu, baš kao i ja. (Eskimi, Sjeverozapadni Grenland) * ptica slična galebu (Iz knjige: «Eskimska poezija», LYKOS, Zagreb 1962. g.)

3

MITING I MITINGAŠI - TRAKAVICA U NASTAVCIMA I DIO - Tko je smutio divlje vode u Kanu Klubu ? Znadete li Vi drage čitateljice i čitatelji što je to miting? Ajde da Vas podsjetim i po običaju podučim ili kako ja često rado velim prosvijetlim. Miting Vam je ono, kad Vam po cesti ide gomila ljudi pa nosi razne parole i transparente i svi viču u jedan glas. "Dolje onaj" pa opet "Gore ovaj" i još štošta drugo viču. Tak su Vam naši stari tam pred drugi rat vikali "Kruha rada i slobode", a potom su samo dobili rat i mnogi su ostali slobodni bez glave a i bez kruha. Ili ono najnovije: "Slobo slobodo" pa "Jogurt revolucija" pa "Balvani" pa to su mnogi već zaboravili ili bi rado zaboravili. Što su dobili nakon toga, o tom neću ovaj put. No kud sam ja to zastranio? U stvari htio sam Vam nešto ozbiljno napisati, a opet odoh u humoristične divlje vode. Moram Vam priznati da me u zadnje vrijeme boli želudac, nekako mi se prevrnuo, ne znam je li to od mitinga ili je nešto ozbiljno. Zato i kasnim sa ovim člankom, rotacija čeka, urednik pizdi, a ja oklijevam, sve si mislim kaj će ti to. Oni i onak imaju svoj film u glavi. "Događanja" u kanu klubu što su ih tako slikovito nazvali kreatori "mitinga" počela su kao i svi mitinzi ovog svijeta iznenada, u stvari bezvezno, zbog neke razdrapane gume. No bio je to samo fitilj koji je zapalio "Bure silnog nezadovoljstva." Kao i na svakom malo boljem mitingu, u prvom redu našli su se "stari" i iskusni galamđije mitingaši. Izbaciše prve salve pa se zuriknuše, a u prve redove gurnuše dicu, koja to po godinama više i nisu. "Dolje uprava kluba", "Fuj uprava" "Dolje diktator predsjednik" zašto mi plaćamo članarinu!? Drugi klubovi ne plaćaju, u drugom klubu sve je pet puta bolje. Ovaj klub se ruši. Uprava kluba zbunjena, se usrala. Ne može se snaći, što ju je snašlo. Do jučer uspješna i slavljena, danas u blatu poraza. Strčaše se vjerni «zabrinuti» članovi, koji se danima ne pojavljuju zbog, silne "zauzetosti". Pitaju za novosti, kao čuli su nešto se događa, hoće čuti pikantne detalje.

Zabrinuše se i dobronamjerni susjedi. Oni bi pomogli. Uzeli bi sitnu dicu, ove što već samostalno cicaju veslo. Nude im se i "starci", ali što će im, imaju i vlastite. U silnoj brizi da im ne umakne plijen, posjećuju brižne roditelje Vabe ih da im djeca odmah prijeđu u bolji klub. Pri tome im pomaže zdušno i trener propalog kanu kluba, savjetom. Idite odmah jer kanu klub se ruši, do jeseni tu se neće više cicati veslo.

Diktator predsjednik se ukipio. Gleda lijevo i desno tko to sve podiže nogu i radi one stvari k'o pes. Zna on nije on od jučer, sluti, njuši i osluškuje odakle stižu strijele ubojite. Zapišao se on mnogima u čizmu. Prilika je to mnogima da mu vrate. Klupska opozicija sramežljivo podiže glavu. No nitko da grakne, makni se ja ću to bolje. A on samo to čeka. Što kaže cijenjeno čitateljstvo? Nisam li VAM VJERNO I DOJMLJIVO opisao uvod u originalnu kajakašku trakavicu, od koje mi se prevrnuo želudac, i pomalo osjećam bol pri osjećajnom srcu. No to je tek zanimljivi uvod u priču u nastavcima, od koje nadam se, neki neće dobiti samo glavobolju. Predsjednik Kanu Kluba Končar

Božidar Pažur

4

HRVATSKI KAJAKAŠKI SAVEZ

Stručni stožer

PRIJEDLOG SMJERNICA RADA SA KAJAKAŠIMA I KANUISTIMA

OD MLAĐIH KADETA DO SENIORA Zagreb, rujan 2001. godine

UVOD Prije dvadesetak godina, u kajaku i kanuu na mirnim vodama, medalje na svjetskim prvenstvima mogli su osvojiti i športaši koji su počeli sa treninzima u kajakaštvu sa svojih 17 ili 18 godina. No većina športaša počela je ranije sa treninzima, a športaši koji su se kasnije uključili u kajakaštvo, prethodno su bili aktivni u nekoj drugoj športskoj grani, što znači da su prije toga imali određenu fizičku pripremu. Kod druge generacije istaknutih veslača, dobna granica se pomakla, tako da su još mogli osvojiti medalje športaši koji su se uključili u kajakaštvo sa 13 do 15 godina. Danas znanost, za one koji žele postići vrhunske rezultate, preporuča početak bavljenja kajakaštvom u periodu od 9 do 11 godine, u takozvano zlatno doba, kada se najviše može djelovati na osobine koje kasnije daju mogućnost za postizanje vrhunskih rezultata (dobru tehniku, eksplozivnu snagu, brzinu itd.).

Start kajakaša Računajući na sve naprijed navedeno postoje tri mogućnosti: - tražiti genije među 13-15 godišnjacima - iskoristiti prethodnu pripremu u drugim sportovima angažirajući bivše plivače, skijaše i ostale

- započeti dugoročnu pripremu već sa 9-11 godišnjacima kada se najviše može djelovati na sposobnost koordinacije i eksplozivnosti Dakako postavlja se pitanje što kroz tako dugi period (12-15 godina rastućeg sportskog staža, odnosno 15 do 18 godina ako žele postići značajne rezultate) raditi u kajakaštvu a da športašima ne bude monotono, kao i da ne uđu u ranu specijalizaciju koja kasnije može biti ograničavajući faktor. MLAĐI KADETI: 9-12 GODINA Posebno razdoblje za razvoj motoričkih vještina traje od 9-12 godine. Sve osnovne komponente brzine (posebno frekvencije pokreta) trebaju se razviti između 6 i 12 godine. To je razdoblje optimalno za sazrijevanje neuro-motoričkog sustava. Kod nas u kajakaštvu je prerano da se počne sa 6 godina jer djeca ne mogu u tim godinama držati ni najlakše kadetsko veslo, a čamac makar je mini kajak, još uvijek je preveliki. Zato predlažemo početak od 9-12 godina. U ovom periodu kada je dječje tijelo vrlo osjetljivo, sve vježbe koje se rade treba raditi sa vlastitom težinom. Sa djecom se gimnasticira bez sprava ili na spravama, na vratilu, razboju, karikama, švedskim ljestvama, zavisno o koordinativnim sposobnostima svakog pojedinca. Uz gimnastiku treba koristiti plivanje, trčanje, sportske igre. S obzirom na prvi stupanj potrebno je naglasiti višestranu narav treninga – njegovu privlačnost i ulogu u jačanju mišića trupa koja će spriječiti oštećenja tih mišića u posebnim vježbama. Stupanj početne specijalizacije obično se poklapa s razdobljem puberteta. Zato se uglavnom preporučuju vježbe na vodi u prirodi (ekstenzivne). Djelotvornost svakog treninga stvara se određivanjem vanjskog opterećenja koje narušava unutarnju fiziološku ravnotežu (tj. homeostazu) i na kraju ima za posljedicu prilagodbu vježbama.

5555 5

Uspješnost treninga, tj. pojava super kompenzacije, je rezultat izmjene optimalnih opterećenja sa dobro isplaniranim razdobljima odmora. Kod ovog uzrasta treba zabraniti bilo kakve vježbe sa utezima. Učestaliji treninzi kraćeg trajanja trebaju imati prednost pred rjeđim i dugotrajnijim treninzima. Kad se određuje optimalna učestalost treninga treba misliti na razdoblje oporavljanja fizioloških funkcija jer je svaki učinak treninga rezultat kombiniranih učinaka unutarnjih opterećenja i razdoblja oporavka. Učestalost treninga obrnuto je proporcionalna intenzitetu i trajanju propisanih opterećenja. Za netreniranu omladinu učinak osnovne izdržljivosti postiže se 10-15 minutnim treningom jednom dnevno na razini aerobnog i anaerobnog praga. 10-minutni maksimalni napori ne smiju se izvoditi češće od svakog drugog dana radi dužeg razdoblje oporavljanja (bjelančevine i vezivno tkivo). 30-60-minutni trening izdržljivosti također aktivira mobilizaciju masnoća i stabilizira aerobni kapacitet. Učinci treninga su u interesu trenera, učitelja i samog djeteta, ali trener treba misliti i na popratne učinke rasta i sazrijevanja. Učinci rasta i sazrijevanja su od posebnog interesa za liječnika, psihologe, učitelje i roditelje. Preporuča se 4-5 treninga tjedno, svaki po 30 do 45 minuta (efektivnog rada), odnosno 60 do 90 minuta ukupnog trajanja treninga, što zavisi od sadržaja treninga, odnosno ranije navedenih opterećenja. Većina treninga treba ići kroz igru, pa tako i na vodi. KADETI: 13-14 godina Suvremeni koncept dugoročne pripreme mladih kajakaša predlaže podjelu cjelokupnog procesa treninga na četiri stupnja od kojih svaki ima sebi primjerene ciljeve, metode treninga, kombinaciju radnog opterećenja i natjecateljsku aktivnost. Ukoliko su djeca prošla kroz raniju fazu trenažnog procesa za mlađe kadete, onda se u ovom periodu mogu raditi iste ili slične vježbe ali kroz kružni trening. Dakle još uvijek se izbjegava rad sa utezima. Intenzitet rada je ispod granice aerobno-anaerobnog praga ili na granici.

Kako djeca prelaze iz mini kajaka u normalne kajake dodatno će se djelovati na razvoju ravnoteže (kinestetički osjećaj u kukovima). Bez obzira što je kod svih klubova jedan od osnovnih uvjeta za upis – znanje plivanja, treba imati na umu da se niti jedan kajakaš ne voli prevrnuti. To treba imati posebno na umu ako je hladnija voda, koja ne samo da izaziva šokove kod djece, već može prouzročiti određene stresove koji kasnije mogu utjecati na obuku u tehnici, pa i sam uspjeh i bavljenje kajakaštvom. Trajanje treninga može se produžiti za 10 minuta (efektivnog rada) po treningu u odnosu na prethodnu godinu. Ovdje već treba pomalo promatrati cjelokupni način života sportaša, znači ne samo treninga. Kroz trenažni proces treba razvijati jaku motivaciju, savladavanje pobjede i poraza, uspješnog rada u grupi.

Kajak dvosjed

Kod aerobnog kapaciteta razvijati kako centralni (srce), tako i periferni (radni mišići). Aerobna sposobnost definira se kao sposobnost djelovanja na visokoj razini unutar dužeg razdoblja. U ovoj uzrasnoj skupini, ozbiljni trening izdržljivosti je oko 20 minuta četiri puta tjedno. Uz to preporuča se ići na kajakaške izlete, igrati nogomet ili se zabaviti nekim drugim sportom koliko god to žele. Stalno treba naglašavati korištenje ispravne tehnike. Zato treba više paziti pri treniranju djece nego kod odraslih. Osnovno je da trening nadgleda stručnjak, što posebno vrijedi za trening sa slobodnim opterećenjima. U ovom periodu još uvijek u trenažnom procesu prevladava razvoj bazičnih općih sposobnosti. Učestaliji treninzi kraćeg trajanja (40 do 60 minuta efektivnog rada), moraju imati prednost pred dugotrajnim. No ne treba pretjerivati sa učestalosti treninga, jer prekomjerno korištenje metoda

6666 6

treninga u nastavcima za vrijeme rada prouzroči ograničenje razvoja razine maksimalnog natjecateljskog kapaciteta. Preporuča se 6-8 treninga tjedno. Napredniji sa dobrom tehnikom trebali bi godišnje preveslati 1500-2000 km. Ukoliko postoji mogućnost, dobro bi bilo otići na jedne pripreme godišnje van mjesta stanovanja. Kako se u ovom periodu dolazi do nesrazmjera u rastu koštanog, mišićnog i krvožilnog sustava, posebno treba paziti na učvršćenje koštanog sustava i pravilnog držanja tijela. Ako se već moraju koristiti dodatna opterećenja za vježbe snage, onda treba fiksirati kralježnicu, posebno paziti na lumbalni dio, a dodatna opterećenja ne bi smjela prelaziti više od 15 kg.

Natjecanje na Jarunu – Finale kajaka četverosjeda MLAĐI JUNIORI: 15-16 GODINA U ovom uzrastu uz već ranije navedena trenažna opterećenja, mogu se raditi vježbe snage sa dodatnim opterećenjem od 20 do 30 kg. Već je ovdje obvezna periodizacija godišnjeg ciklusa treninga koja se radi od glavnog natjecanja pa nazad. Športaši imaju 10-12 treninga tjedno, a ukupna godišnja kilometraža trebala bi biti od 2500-3000 km. Stupanj početne specijalizacije obično se poklapa s razdobljem puberteta. Ovdje već možemo izvršiti podjelu na kajak i kanu, a kanuisti obvezno trebaju raditi korektivnu gimnastiku radi asimetričnosti zaveslaja u kanuu. Općenito je prihvaćeno da je kod mladih kajakaša i kanuista dobro najprije razviti izdržljivost, a zatim povećati anaerobni trening. Znači u ovoj uzrasnoj skupini već možemo početi i sa anaerobnim treninzima ako smo dobro razvili aerobnu izdržljivost, kako centralnu, tako i perifernu. Za centralnu izdržljivost smo istakli da se ona razvija kroz trčanja, sportske igre, plivanje, razne vježbe u dvorani, kružni trening itd.

Periferna izdržljivost se razvija kroz veslanje u kajaku i kanuu. Najbolji način treninga izdržljivosti je individualan, no postoje neki principi koji su izgleda zajednički za sve. Jedan od takvih je princip da trening izdržljivosti pri različitim brzinama, daje bolje rezultate od onog u jednoj brzini. Koliko će vremena određeni kajakaš provesti u pojedinim brzinama isto tako je individualno. Zato je važno da kajakaši nauče bar tri razine treninga izdržljivosti. Za kajakaša s maksimumom od 200 otkucaja srca u minuti, te bi razine mogle biti slijedeće: - brzinska – visoki intenzitet s pulsom između 180 i 190 - srednja – srednji intenzitet s pulsom između 160 i 170 - spora – nizak do srednji intenzitet s pulsom između 140 i 160 - U treningu izdržljivosti mogu se koristiti sljedeće različite metode: 1) metoda ponavljanja (intenzitet varira između 90 i 100%) 2) intenzivna metoda intervala (intenzitet submaksimalan ili blizu maksimalnog 80 do 90%) 3) ekstenzivna metoda intervala (obavlja se intenzitetom 60 do 80%) 4) metoda izdržljivosti (intenzitet je nizak do srednji 40 do 60%) U dugotrajnoj metodi energijom se opskrbljuje aerobno, sa submaksimalnom brzinom koja prouzrokuje visoki obujam treninga i dugotrajnost. Produkcija laktata je niska. Ovoj se metodi daje prednost u treningu omladine; zastupljena je više od 75% u ukupnom vremenu treniranja. Kod kombiniranja oblika ekstenzivnog treninga u nastavcima i metoda izdržljivosti, opskrbljivanje energijom je kombinirano aerobno i anaerobno; pri gotovo maksimalnoj brzini sa srednjim i visokim obujmom treninga. Produkcija laktata je srednja do visoka – ovisno o primjenjivanoj metodi. Udjel ove vrste treninga u ukupnom vremenu treninga je 10 do 15%. Kad se primjenjuje samo trening u nastavcima, brzina je velika s malim i srednjim obujmom. Zbog visoke produkcije laktata i velikog opterećenja organizma potrebno je posebno paziti na određivanje razdoblja odmora. Na ovu vrstu treninga troši se samo mali postotak (5 do 10%) ukupnog vremena treniranja. Trener treba znati da je veće odustajanje športaša od bavljenja kajakaštvom što su opterećenja učestalija i intenzivnija, zato raznolikosti treninga i

7777 7

psihološkom pražnjenju treba posvetiti posebnu pažnju, kao i određivanju stvarnog – neophodnog broja treninga sa obimom i intenzitetom kojeg športaš kao minimum mora ispuniti. Preporuča se odlazak na zajedničke pripreme jednom do dva puta godišnje. JUNIORI: 17-18 GODINA Tek u ovoj uzrasnoj skupini dakle kod 17 i 18 godišnjaka plan treninga treba obuhvatiti sve tri glavne komponente: brzinu, izdržljivost i laktatne vježbe. U ovom uzrastu obično otpadaju nepripremljeni športaši (fizički, tehnički, taktički) makar smo i u njih puno ulagali. Preporuča se 12 treninga tjedno, a treninzi traju 2-2,5 sata. U vježbama snage, koriste se i vježbe sa dodatnom težinom, tako da se benč i privlak može raditi sa 50-60 kg, a ostale vježbe sa 30-60 kg. Ovdje se uvodi obvezno 2 treninga dnevno, a djeca ako idu ujutro u školu, prvi trening obavljaju rano ujutro, znači minimum od 6,00 sati, što je za naše prilike teže izvedivo. Kako je uspješnost treninga, odnosno pojava super kompenzacije, rezultat izmjena optimalnih opterećenja sa dobro isplaniranim razdobljima odmora, ovdje se javljaju dva suprotna sustava opterećenja. Paralelno s treningom, kajakaši u školi razvijaju svoje intelektualno i stručno znanje. Učestalost treninga i njegov obim oduzimaju kajakašima toliko vremena da to stvara poteškoće u kombiniranju tih dviju aktivnosti, što većina trenera zna iz osobnog iskustva. Zato je potrebno optimalno rasporediti vrijeme. Nažalost učestalost i obujam treninga progresivno rastu od djetinjstva do juniorskog i seniorskog uzrasta, a isto tako i školske obveze pa je pravo umijeće sve to izbalansirati i biti podjednako uspješan na oba pravca. U Mađarskoj rade u zimskom periodu tri puta tjedno plivanje, dva treninga trčanja, dva sportske gimnastike, a u teretani 5-6 treninga tjedno. Trčanje može biti i tri puta tjedno od 8-12 km. U treninzima plivanja koji traju od 1-1,5 sati treba znati da plivanje na 150 m vremenski odgovara dionici veslanja na 500 m, dok plivanje na 300 m vremenski odgovara dionici od 1000 m. U jednom treningu treba preplivati između 1500 m do 3000 m, raznim tehnikama. Što se tiče kontrolnih mjerenja, Mađari krajem ožujka imaju kontrolu 3 x 2000 m s tim da priznaju vrijeme najbolje vožnje. Obično su seniori i juniori

14 dana na pripremama u Dunavvaršanju pa poslije toga imaju kontrolu. Druga kontrola je 3 tjedna prije međunarodne regate. Oni koji ispune normu, ostaju na zajedničkim pripremama. Zimi ako postoji mogućnost za trening u veslaoni dobro bi ga bilo koristiti. Za vrijeme snijega dobro je obavljati treninge skijaškog trčanja – langlauf. Ukupna godišnja kilometraža u čamcu, trebala bi iznositi 3500-4500 kilometara. Korištenje pulsmetara trebalo bi biti obvezno u trenažnom procesu.

Natjecanje u kanuu četverokleku

SENIORI: OD 19 GODINA To su športaši koji već imaju određeno kajakaško iskustvo jer iza sebe imaju od 7-9 godina športskog staža, a stariji športaši i znatno više. Tehnika bi trebala biti usvojena do kraja i može se raditi samo na određenim korekcijama i finesama. Seniori treninge imaju dva puta dnevno od 2 do 2,5 sata, s tim da nedjelja popodne i ponedjeljak ujutro može biti odmor. Kod seniora u trenažnom procesu prevladavaju vježbe iz specijalnosti. Uz testiranja maksimalne i repetitivne snage u teretani, koriste se testovi plivanja na 150 i 300 m što odgovara vremenima potrebnim za preveslati 500 i 1000 m. U različitim fazama trenažnog procesa provode se razni oblici psihološkog testiranja (profil stanja raspoloženja, motivacije, crta ličnosti itd). Na proljetnom testiranju športaši veslaju 10 km sa intervalnim startom od 30”. Zadnje testiranje na olimpijskim stazama za sastav reprezentacije, Mađari provode tri do četiri tjedna prije prve jake međunarodne regate, poslije čega slijede zajedničke pripreme reprezentacije. Mjesec dana prije glavnog natjecanja športaši moraju biti 90% pripremljeni.

8888 8

Kao i kod juniora makro plan treninga se obično radi za olimpijski ciklus (4 godine) koji se kasnije dijeli na jednogodišnje cikluse, a jednogodišnji ciklus se dijeli na etape ili faze, odnosno periode.

Pripreme za vaganje čamaca 1. faza je pripremni period koji se također dijeli na period opće pripreme i period specijalne pripreme. I u periodu opće pripreme rade se neke vježbe iz specijalnosti, a veslanje na vodi koristi se koliko god je to moguće u odnosu na vremenske prilike. U prvom djelu rade se vježbe repetitivne snage koje imaju za cilj pripremiti zglobove i mišiće za razvoj sve tri vrste snage. Zatim se provodi testiranje maksimalne i repetitivne snage kako bi se mogla odrediti opterećenja za razvoj tipova izdržljivosti i snage. U samom početku ovog perioda radi se na korekciji i usavršavanju tehnike. Ukoliko se planiraju veće korekcije u krivo usvojenoj tehnici, dobro je jedan period raditi na razvoju snage sa dodatnim opterećenjima bez veslanja, kako bi se kasnije lakše učinila korekcija tehnike. Opći pripremni period traje 7 do 8 mezo ciklusa (jedan mezo ciklus – četiri tjedna – 28 dana). Specijalni pripremni period preporuča se da traje 3 mezo ciklusa gdje se već počinje raditi i na intenzivnoj izdržljivosti, razvoju maksimalne snage ramenog obruča, leđa, trbušnih mišića fleksora i ekstenzora ruku. Opterećenja u treningu napraviti tako dok jedna mišićna skupina radi, druga se odmara. 2. Slijedeća faza je tzv. transformacijska faza gdje pokušavamo izvršiti što bolji transfer svega onoga što se preko zime radilo. Sve više raditi na prenosu maksimalne snage u izdržljivost u snazi, a intenzitet se povećava nakon saživljavanja sportaša sa čamcem sa radom na nižoj razini. Ovdje može matematički gledano doći do povećanja brzine čamca sa istim intenzitetom što se ne pripisuje povećanju intenziteta, već boljoj

racionalizaciji pokreta, odnosno boljem transferu snage. Kada se ispravnost tehnike usavrši i automatizira na manjoj frekvenciji, prilazi se podizanju frekvencije zaveslaja i stabilizaciji tehnike na višoj frekvenciji. 3. Dalje dolazi pred natjecateljski period gdje se sve sposobnosti po logici stvari primiču natjecateljskim. I u ovom periodu treba raditi na održavanju snage na taj način da ona ne utječe na deformaciju tehnike, odnosno da ne otupljuje senzibilitet natjecatelja za tehniku. 4. U natjecateljskom periodu, športaše postepeno uvodimo u natjecanja. Ovdje je 80 - 90% specifični rad. Nakon zadnje kontrole za sastav reprezentacije, provode se završne pripreme od 2-3 tjedna podizanja športske forme, a tjedan dana prije glavnog natjecanja završava se sa teškim treninzima. Trenažni proces se i dalje provodi ali u njemu slijedi period rekuperacije - oporavka. 5. Danas je nezamisliv rad bez korištenja pulsmetara u trenažnom procesu, uzimanja laktata, psiho testiranja, kao i testiranja osnovne i specijalne izdržljivosti. Rad bez navedenih kontrola je tzv. rad na slijepo, konačni rezultat izložen je riziku, prijeti opasnost da trener padne pod utjecaj športaša ili osoba od “autoriteta” naklonjenih športašu ili sportskoj grupi. Također se danas sve više koristi timski rad, gdje je uz trenera liječnik, nutricionista, psiholog i sl. U periodima pripreme kao i pred natjecateljskom periodu, preporučljiv je rad sa što jačom konkurencijom, jer su tada efekti rada najviši. Evidencija plana i programa, realizacija plana i programa, korekcije u zacrtanom planu i programu ili realizaciji, podrazumijeva se da je obvezna kako za trenere, tako i za športaše. Isto tako treba kao opasku navesti zbog čega je izvršena korekcija od strane trenera ili sportaša (npr. vremenske prilike, bolest sportaša, zadaci koji su bili zadani preteški su ili prelagani za sportaša, nedostatak financijskih sredstava, opreme i sl.).

Koordinator Stručnog stožera: Vinko Mijočević, prof.

9999 9

KADA SLAVA UDARI U GLAVU... Odgovor T. Hohnjecu na članak u časopisu "Kanu" br. 52

Dragi Tomislave! Razveselio me Tvoj članak u KANU-u, u kojem si nam lijepo opisao svoje pobjede na Maratonu u Francuskoj. Nažalost, razočarao me nastavak Tvojeg članka, kojim si svom predsjedniku javno pokušao obrisati nos. Tim činom pokazao si nažalost, da još nisi VELIKI ŠPORTAŠ iako si to u tome članku sam ustvrdio. To će zato ustanoviti čitaoci KANU-a, kada pročitaju moj odgovor, koji i Ti valjda očekuješ? Ja sam ti često puta vidovit čovjek, pa sam taj odgovor Tebi i ostalim istomišljenicima već puno prije napisao u KANU-u br 49 pa ako ga nisi pročitao ponovit ću ga ponovno: Druga strana medalje - kritički osvrt Osvojiti medalju ideal je i cilj svakog športaša. Medalja ima raznih - lijepih, ljepših i manje lijepih, no sve imaju prvu u pravilu sjajnu stranu i drugu, tj. poleđinu, manje sjajnu. O toj tamnoj strani je sada riječ. Vrsni športaši iz Kanu kluba Končar su u sada već 50-godišnjem djelovanju osvajali mnoga odličja, pa i ona najsvjetlija svjetska i europska. Njihovi nosioci, tj. odličnici, rasli su i izrasli pod okriljem ovog Kluba. Klub se ponosi njima. Normalno bi bilo da i oni cijene Klub i ponose se njegovim imenom te ne zaboravljaju gdje su i kako su odrastali, da budu svjesni da iza njihovih mukotrpnim športskim radom stečenih medalja stoji i trud Kluba i mnogobrojnih klupskih volontera, koji su isto podmetali leđa za njihov športski uspjeh. Normalno, a i ljudski bi bilo da im nosioci medalja kažu obično hvala. I pitanje: da li u doba nezajažljivih jagmi za zemaljskim dobrima još itko mari za takve staromodne "manire"? Da li mi svi skupa dajemo pravi primjer i ton mladima? Da li smo mi to dovoljno govorili i objasnili? Kruta stvarnost nam nažalost dokazuje da smo na tom polju debelo zakazali. Zato je druga

strana medalje i dalje ostala tako tamna. Neki događaji u Klubu su nam to nažalost pokazali i dokazali. Tvrda je činjenica da Klubu punom svjetskih medalja nedostaju nasljednici. Zato tražimo i provodimo reformu rada sa športašima i pomlatkom. Odlučni smo u tome pa makar se to i mnogima ne sviđalo!

Kanu klub Končar Eto vidiš, tim člankom, kao predsjednik Kanu kluba ja sam unaprijed odgovorio na mnoga Tvoja pitanja. Nije mi namjera da ispravljam Tvoj odgoj, no moram Te podučiti da je pojam štete i odštete temeljac svih međuljudskih odnosa. Zar smatraš da si Ti izuzetak? Kada sam izvješten o učinjenoj šteti ja sam najprije prespavao i razmislio. Zaključio sam da je šteta na klupskoj imovini učinjena zbog nepažnje i krajnjeg nemara te zatražio solidarnu odštetu. Nisi Ti ni prvi ni zadnji koji je Klubu platio štetu, pa su Tvoji zaključci o tome proizvoljni i netočni, a Tvoji dogovori sa partnerom privatni. Moja je dužnost da čuvam i štitim klupsku imovinu isto tako uporno kao što si i Ti uporan da postigneš športsku pobjedu. Postat ćeš zaista veliki športaš kada postaneš skroman i to prihvatiš, ne tražeći osobni izuzetak. Tada će Tvoja športska medalja biti svijetla i sa druge strane. P.S. Ti si punoljetan i odgovoran za svoje postupke i nije potrebno da to za Tebe čini otac. Ovaj odgovor će biti objavljen u sljedećem broju KANU-a, a do tada će biti javan na oglasnoj ploči u Kanu Klubu Končar.

Božidar Pažur Predsjednik Kanu Kluba „Končar“

10

KALENDAR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH NATJECANJA ZA 2002. GODINU

VELJAČA 17.2. Zagreb - ŠRC Jarun, Kontrolno mjerenje na

10 000 m - mirne vode 24.2. Zagreb - Zajednička kontrola kandidata na

mirnim i divljim vodama

OŽUJAK 17.3. Zagreb, Sava, Otvoreno prvenstvo Zagreba

u slalomu 23.3. Solkan - Slovenija, Međunarodna

regata - slalom 1. izborna za seniorsku reprezentaciju

24. 3. Zagreb, Jarun, Kontrolno mjerenje kandidata za reprezentaciju na mirnim vodama 2000 m

30.3. Tacen - Slovenija, Međunarodna regata - slalom

31.3. Medvode - Slovenija, Međunarodni spust

TRAVANJ 1.4. Sava Dolinka - Slovenija,1. izborna za spust

reprezentaciju - klasična 6.4. Donja Dubrava, - slalom -

izborna za juniorsku reprezentaciju 13-14.04. Kupa, Međunarodna regata - slalom - 2. I 3. izborna za juniorsku reprezentaciju

20.4. Soča - Slovenija, 2. izborna za spust reprezentaciju - klasična

21.4. Soča - Slovenija, 3. izborna za spust reprezentaciju - sprint

28.4 Zagreb - ŠRC Jarun, Kontrolno mjerenje u olimpijskim disciplinama - mirne vode

28.4. Zagreb - Sava Državno prvenstvo za sen. i jun. u spustu - sprint - 4. izborna

28.4. Slunj - alternativa u slučaju niskog vodostaja Donja Dubrava, 4. izborna za juniorsku reprezentaciju - slalom

SVIBANJ

1.5. Varaždin - Otvoreno prvenstvo Varaždina u spustu - memorijal Siniše Razlaga

3.-5.5. Hazewinkel –Belgija, 1. utrka Svjetskog

kupa - mirne vode 4.5. Soča - Slovenija, 5. izborna za spust

reprezentaciju - klasična 4.5. Celje - Slovenija, Međunarodni spust

5.5. Soča - Slovenija, 6. izborna za spust reprezentaciju - sprint

5.5. Belišće - Kup gradova - mirne vode 7. 5. Split - Kup grada Splita - mirne vode 11. 5. Slavonski Brod, Regata na jezeru Petnja -

mirne vode 12. 5. Tacen - Slovenija, Međunarodna regata -

slalom - 2. izborna za seniorsku reprezentaciju

18. 5. Sl. Kobaš, Regata na Savi - mirne vode 18.5. Kobarid - Slovenija, Međunarodna regata -

slalom - 3. izborna za seniorsku reprezentaciju

24.26.5. Poznan –Poljska, 2. utrka Svjetskog

kupa - mirne vode 25.-26.5. Guang Zhou - Kina, Svjetski kup 1 -

slalom 26. 5. Rab, Međunarodna regata - mirne vode 30.5.-2.6. Valsesia - Italija, Svjetsko seniorsko

prvenstvo - spust

LIPANJ 8. 6. Hrvatska Kostajnica, Kup grada Hrvatska

Kostajnica - mirne vode 8.6. Hrvatska Kostajnica, Kadetsko prvenstvo

Hrvatske u spustu 8.-9.6. Soča - Slovenija, 1. i 2. utrka Svjetskog

kupa - spust 9.6. Zagreb, Kontrolno mjerenje u olimpijskim

disciplinama - za uži sastav reprezentacije - mirne vode

15.-16.6. Mayerhofen - Austrija, 3. i 4. utrka

Svjetskog kupa - spust 15. 6. Našice, Kup Slavonije i Baranje - mirne

vode 15.6. Tacen - Slovenija, Međunarodni slalom

11

15-16.6. Bochum - Njemačka, Međunarodna

regata - mirne vode 21.-23.6. Duisburg - Njemačka, 3. utrka

Svjetskog kupa - mirne vode 22.-23.6. Karlovy Vary - Češka, 5. i 6. utrka

Svjetskog kupa - spust 22. 6. Runovići, Kup Runovića - mirne vode 29.6. Tacen - Slovenija, Alpe-Adria Kup - slalom

- juniori

SRPANJ 13.-14.7. Kazaginac, Međunarodna regata (Kamp mladih kajakaša: 8.-15.7.) - mirne vode 13.-14. 7. Bratislava, Slovačka - Europsko

seniorsko prvenstvo - slalom 18.-21.7. Szeged - Mađarska, Europsko

seniorsko prvenstvo - mirne vode 20.-21.7. Augsburg, Njemačka - Svjetski kup 2 -

slalom 20.-21.7. Bala - Velika Britanija, Svjetsko

juniorsko prvenstvo - spust 26.-28.7. Komatsu - Japan, 5. utrka Svjetskog

kupa - mirne vode 27.-28.7. Tacen, Slovenija - Svjetski kup 3 -

slalom

KOLOVOZ 1.-4.8. Našice - mirne vode Europsko juniorsko

prvenstvo i seniorsko do 23 - 3.-4.8. Prag, Češka - Svjetski kup 4 - slalom 9.8. Kup grada Petrinje - mirne vode 9.-11.8. Nowy Sacz - Poljska, Svjetsko juniorsko

prvenstvo - slalom 17.8. Murska Sobota Slovenija, Međunarodni -

spust 22.-25.8. Bourg St. Maurice, Francuska -

Svjetsko seniorsko prvenstvo - slalom

23.8. Bourg St. Maurice, Francuska - Međunarodna regata - spust - sprint

24. 8. Ludbreg - mirne vode Međunarodna

regata Metakem 2002 - 29.8.-1.9. Sevilla - Španjolska, Svjetsko

seniorsko prvenstvo na mirnim vodama 31.8.-1.9. Varaždin, Državno prvenstvo za juniore

i kadete u slalomu

RUJAN 1.9. Vrsar, Kup Vrsara - mirne vode 6.-8.9. Zagreb, Jarun, Državno prvenstvo za

juniore i seniore, te finale Kupa mlađih kadeta, kadeta i mlađih juniora - mirne vode

14. 9. Bregana, Maraton Bregana - Zagreb -

spust 14.-15.9. Macae, Brazil - Svjetski kup 5 - Finale -

slalom 15. 9. Sisak, Kup grada Siska - mirne vode 21. 9. Vinkovci, Kup grada Vinkovci–mirne vode 21.9. Trošmarija, Dobra Seniorsko prvenstvo

Hrvatske u spustu 21.-22.9. Bari - Italija, Svjetsko studentsko

prvenstvo - mirne vode 21.-22.9. Hohenlinburg - Njemačka, Generalka

za Europsko juniorsko prvenstvo - slalom 27.-28.9. Varaždin, Državno prvenstvo za seniore

u slalomu

LISTOPAD 6.10. Trošmarija, Jesenski spust 27.10. Zagreb, Veteranski spust

PROSINAC 26.12. Podsused - Zagreb, Sava, Štefanjski spust i VII. Memorijalna utrka Tibor Šaramo

12

PRIJEDLOZI ZAGREBAČKOG ŠPORTSKOG SAVEZA GRADSKOM ZAVODU ZA PLANIRANJE I RAZVOJ

NA URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ŠRC “JARUN”

Panorama ŠRC Jarun ZAGREBAČKI ŠPORTSKI SAVEZ Upravni odbor KOMISIJA ZA SPORTSKE OBJEKTE Na temelju Programa za izradu Urbanističkog plana uređenja «ŠRC Jarun» Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, od 22. svibnja 2001. godine, Komisija za sportske objekte Zagrebačkog sportskog saveza provela je anketu medu gradskim športskim savezima koji svojim aktivnostima gravitiraju ŠRC «Jarun». Ovaj materijal je rezultat prijedloga gradskih športskih saveza. Daljnju koordinaciju i suradnju s Vašim Zavodom, ispred Zagrebačkog sportskog saveza, obavijat će g. Prof. Krešo Ivaniš, d.i.a., zamjenik predsjednika komisije i g. Drago Ostojić, tajnik Komisije za sportske objekte Zagrebačkog sportskog saveza. OPĆENITO Zagrebački športski savez u svezi UPU Jarun proveo je široku javnu raspravu medu svim športskim savezima Grada. Svi anketirani savezi žele svoje programe i sadržaje zadržati i znatno ih proširiti. Zagrebački športski savez u ovom

momentu ne može odrediti prioritete, stoga se Naslovu preporučamo za suradnju u tom pravcu. Atraktivnost športskih i rekreativnih programa vezanih uz vodu privuklo je i ostale sportske, ugostiteljske i slične programe kojim nužno nije mjesto u ŠRC Jarun i, stoga ZSS preporuča Naslovu suradnju na revitalizaciji postojećih ili izgradnji novih športskih centara uz vodu u istočnom dijelu priobalja Save. U tom smislu ZSS je podržao projekt «Savski parkovi», izrađen u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta U Zagrebu koju je inicirao Vas Zavod. U svezi s definiranjem tih prijedloga tražimo žuran sastanak s kompetentnim osobama iz nadležnih službi Grada. STATUS ŠPORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA JARUN Športsko rekreacijski centar Jarun izgrađen je (u ovom obimnu) za potrebe provođenja Univerzijade 1987. godine, prvenstveno kao športski objekt, a onda i rekreacijski centar grada Zagreba. u međuvremenu, ŠRC Jarun je i formalno promijenio ime u RŠC -REKREACIJSKO

13

ŠPORTSKI CENTAR što odražava prioritet korištenja Jaruna za kupanje rekreaciju građana, ugostiteljske i “noćne” sadržaje, neriješenu prometnu regulaciju i sl., a sve na račun zapostavljanja športskih sadržaja za koje je i izgrađen. Zahtijevati i formalnu promjenu naziva U Sportsko rekreacijski centar i davanje apsolutnog prioriteta športskim i organiziranim rekreacijskim sadržajima a potom masovnim rekreacijskim, ugostiteljskim i inim sadržajima koji nemaju direktne veze sa sportom. Kako su od Univerzijade do danas na području oko ŠRC Jarun izgrađena nova naselja (a dalje se intenzivno gradi), enormno je povećan broj građana čije sportske i rekreativne aktivnosti gravitiraju prema ŠRC Jarun. Stoga je U toj ekspanziji veoma važno sačuvati prioritet športskim sadržajima i izgradnji športskih građevina. UTJECAJ BUDUĆEG SUSTAVA HIDROCENTRALA NA ŠRC «JARUN» Neophodna je izrada Studije o utjecaju budućeg sustava hidrocentrala na hidrotehničku i opću ekološku situaciju na ŠRC «Jarun».

1. PROŠIRENJE VESLAČKE STAZE

Prijedlog Veslačkog saveza Zagreba.

Sukladno zahtjevima FISA (Međunarodne veslačke federacije) nužno je proširenje veslačke staze sa postojeće širine 145 metara i dužine 2.200 metara na minimalno 162 metra širine i 2.250 metara dužine ili optimalno na 216 metara širine i 2.250 metara duzine. Postojeće dimenzije veslačke staze više ne zadovoljavaju minimalne uvjete za organizaciju službenih međunarodnih regata i natjecanja. 2.A IZGRADNJA UMJETNE SLALOM STAZE ZA KAJAK

Prijedlog Kajakaškog saveza Zagreba Izgradnja umjetne slalom staze kajak na divljoj vodi) na otoku hrvatske mladeži~. Dokaziva je ekonomska isplativost izgradnje umjetne staze, kako za sport tako i za rekreaciju građana. Uz stazu rezervirati prostor za izgradnju Kajakaškog doma s pratećim sadržajima veslaonicom za kajakaše i kanuiste na mirnoj i divljoj vodi.

. 2.B. «MINI BAZEN» ZA PODVODNE RONIOCE

Prijedlog Hrvatskog ronilačkog saveza i. Zagrebačkog saveza podvodnih aktivnosti

Uz stazu, izgradnja «Mini bazena» 5x5x5 metara

za obuku i trening podvodnih ronilaca. Koristiti sustav pumpi i protoka vode od slalom staze. Uz bazen izgradnja priručnog objekta za kompresorsku stanicu i spremište.

Športski objekt na Jarunu

3.»DOM TEHNIKE» Prijedlog Zagrebačkog triatlonskog saveza, Zagrebačkog jedriličarskog saveza i Zagrebačke zajednice tehničke kulture. Na temelju postojećih projekata dovršiti II. i III. fazu izgradnje Doma tehnike. U sklopu novoizgrađenog prostora rješavaju se smještajni kapaciteti Triatlonskog sporta, kao jedriličarstva. 4. IGRALIŠTA ODBOJKE NA PIJESKU

Prijedlog Zagrebačkog odbojkaškog saveza. Izgradnja jednog novog igrališta na sjevernoj strani (uz postojeća tri igrališta), izgradnja dva nova igrališta (uz postojeća dva) na zapadnoj strani te izgradnja jednog igrališta na Otoku. 5. VESLAČKI DOM (NOVI)

Prijedlog Zagrebačkog veslačkog saveza. Zbog premalog kapaciteta postojećeg Veslačkog doma i razvoja veslačkog sporta, potrebno je izgraditi novi Veslački dom na jugoistočnom dijelu regatne staze.

6. PROMETNA REGULACIJA Onemogućiti (zabraniti) pristup cestovnim motornim vozilima na kompleks ŠRC Jarun, osim službenih vozila, vozila dostave (u određeno vrijeme) i eventualno vozila osoba -sportaša s invaliditetom. Sav promet i prijevoz posjetitelja

14

Jaruna (sportaša i građana) ostvariti električnim vlakovima. Uz kompleks ŠRC Jarun riješiti dodatna parkirališna mjesta. 6.a .»Ležeći policajci» Prepreke na cesti unutar ŠRC Jarun tzv. "ležeći policajci" u situaciji zabrane prometovanja motornim vozilima na ŠRC Jarun (točka 7.) treba ukloniti. U koliko ostaje postojeća prometna regulacija ŠRC-a Jarun, "ležeći policajci" moraju biti montažni koji će se za vrijeme većih natjecanja privremeni maknuti. 6.b. Potrebe-sportaša s invaliditetom

Urbanističkim planom, a temeljem važećih zakona i propisa o građenju, insistirati na rješenjima potreba osoba s invaliditetom i sportaša s invaliditetom, pristup samom ŠRC-u i objektima i Sadržajima na Jarunu bez arhitektonskih barijera. 7.ŠPORTSKA REKREACIJA 7.a.Trim staza Rezervirati prostor za uređenje više trim staza za rekreativno trčanje s postavom trim stanica. Na mikro lokacijama (npr. Otok) planirati manje trim staze, a oko cijelog jezera planirati veliku stazu s potrebnim stanicama. sportsku rekreaciju sljedećeg sadržaja: svlačionica za veći broj građana s TWC, savjetovalište za sportsku rekreaciju s osnovnom medicinskom dijagnostikom, radni prostor za sjedište gradskog saveza sportske rekreacije 7.b. Prostorni kapaciteti za sportsku rekreaciju

Uz postojeće izgrađene objekte ili u objektima koji su u planu izgradnje rezervirati prostore za 7.c. Mini golf i dječji park

Rezervirati prostor za izgradnju vise mini golf igrališta i dječjih parkova (vježbališta). 7.d. Vježbalište Rezervirati prostor za «masovno» vježbanje (aerobik) uz izgradnju manje pozornice. Uz Veliko jezero planirati izgradnju pozornice za aerobik U vodi. 8.STAZA ZA KOTURANJE, ROLANJE I «SKATE PARK»

Na jednoj od postojećih prometnica na ŠRC Jarun planirati uređenje staze za koturanje i

rolanje, te uz tu staza postavljanje kornpleksa-«montažnih objekata tzv. «SKATE PARK».

9. HELIODROM

Na jugozapadnoj strani Velikog jezera rezervirati već korišten prostor za uređenje heliodroma tj. pristaništa za slijetanje i uzlijetanje helikoptera, kako za provođenje zrakoplovnih padobranskih natjecanja tako i za hitne medicinske intervencije. Ovakav športski kompleks prema svjetskim standardima mora imati uređen heliodrom. 12. UGOSTITELJSKA PONUDA Ugostiteljsku ponudu ŠRC Jarun svesti na razumnu mjeru. Postojeće objekte bez građevinske dozvole ukloniti S prostora ŠRC Jarun. Prednost izgradnje dati proširenju športskih sadržaja.

Glavni tajnik Zagrebačkog sportskog saveza

Ivica Miočić Stošić, dipl oecc

Tko to mi ? Mi - Kanu Klub “Končar”

15

OLIMPIJADA ATENA 2004.god. Opis umjetne kajakaške staze u Hellinikonu

Prevedeno iz časopisa "Canoeing International" Priprema napreduje “Vidjeli smo predivnu lokaciju gdje će se održati utrka u slalomu i naš se Savez u potpunosti slaže s izborom takve lokacije, koja je istovremeno blizu prirodnoga terena i grada Atene. U usporedbi sa Sydneyem, ova lokacija je korak naprijed jer se koristi svim prethodno sakupljenim iskustvom. Ipak, konstrukcija ovakvog tipa terena često se suočava s problemima; vrijeme istječe i važno je da se održi test-natjecanje kako bi se identificirali eventualni problemi," - izjavio je Peter Horster, predsjednik Odbora za slalom natjecanja Međunarodnog kanuističkog saveza, nakon svog posljednjeg posjeta Ateni u listopadu, kada je bio detaljno izviješten o napretku konstrukcijskih radova na terenu za slalom, koji je bio premješten s Rizarija na Športski kompleks Hellinikon.

Projekt slalom staze Unutar ovog područja (koje se smatra teškim projektom za pretvaranje u važniji športski teren, kombinirajući i trajne i privremene športske terene i prostrano parkiralište) održat će se i druga olimpijska natjecanja, uključujući košarku, mačevanje, hokej, rukomet, bejzbol i softbol. Pogodnost za veslače i obožavatelje kanu-športa jest blizina terena Olimpijskome selu i povijesnome centru Atene. Kritični rok bi se mogao postaviti do kraja studenog 2003. g. Do tog datuma ATHOC 2004 (Atenski olimpijski odbor) obećao je Međunarodnom kanuističkom savezu da će naši slalomaši biti u mogućnosti održati svoje test-natjecanje na putu prema 28. Olimpijskim igrama 2004. g. Nakon dugih pregovora između Međunarodnog kanuističkog saveza, Atenskog olimpijskog odbora i Ministarstva okoliša, prostornog planiranja i javnih radova, odlučeno je da se slalom natjecanja Hellinikonskog

olimpijskog kanu/kajak centra održe na teritoriju stare atenske zračne luke kako bi se smanjili troškovi i kako bi se osigurale bolje prometne veze između Olimpijskog sela i športskog terena za slalom. To je područje smješteno pored mora (Zaljev Saronikos). Konstrukcija će biti gotova do siječnja 2004. g.

Projekt veslačke staze

Datumi održanja slalom natjecanja su nedavno postavljeni za 17. - 20. 8. 2004., što znači 4. do 7. dan olimpijskog natjecanja. Natjecanja na mirnoj vodi bit će održana na terenu Olimpijskog veslačkog i kanuističkog centra u Šiniasu kraj grada Marathona od 23. do 28. 8. 2004. od 10. do 15. dana natjecanja, sa završnicom 14. i 15. dana. Međunarodni kanuistički savez uspio je izbjegnuti startanja na zadnji dan Olimpijskih igara kako bi se spriječila vrsta problema koji su se pojavili tijekom Olimpijskih igara u Sydneyu zbog jakog vjetra na zadnji dan Igara. U Šiniasu rad napreduje brzo, s 80 % glavnog vodenog kanala već dovršenog. Ovaj pripremni rad je ispred rasporeda. Ipak, postoje pitanja glede pristupne ceste između Olimpijskog sela i Šinijasa preko maratonske jezerske ceste. Dok Međunarodni kanuistički savez radi na kvalifikacijskim sistemima za natjecanje na mirnoj vodi i slalom, preostaje mnogo toga za učiniti kako bi se omogućila najbolja infrastruktura za nastup naših atleta na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. g.

Prevela: Jasenka Pažur

16

ZAČECI KAJAKAŠTVA Prije više tisućljeća kanue, kajake i njima slična plovila koja se pokreću veslima bez oslonca na plovilu koristila su se u raznim dijelovima svijeta o čemu svjedoče arheološka otkrića. Prije 75 godina engleski arheolog sir Charles Leonard Wooly otkrio je u južnoj Babiloniji (oko rijeke Eufrata i Tigrisa) u gradu Ur grob sumerskog kralja star oko 6000 godina. U njemu je pronađen čamac sličan kanuu i veslo s jednom lopaticom, sve izrađeno od srebra, što je pokojniku trebalo služiti za prijelaz preko vodenih površina. U to vrijeme, a i nekoliko tisućljeća kasnije, koristile su se i mješine napuhane zrakom na kojima se u početku "veslalo" rukama, a kasnije veslom sa dvije lopatice. U 2. i 3. tisućljeću prije Krista (prije 4 do 5 tisuća godina) u Egiptu su pronađeni crteži na raznim predmetima gdje su prikazani čamci slični današnjim kanuima. U njima su veslači sjedili licem okrenuti u smjeru vožnje i koristili veslo s jednom lopaticom. Vikinzi se u 3. i 4. stoljeću služe čamcima sličnim kanuima i veslom s jednom lopaticom. U tim čamcima koji često imaju i jedra, osvajaju niz zemalja sjeverne Europe. Konkvistadori donose krajem 16. stoljeća kanue iz Srednje Amerike kojima se služe tamošnji Indijanci.

Indijanski Kanu Opise čamaca sličnih kanuima nalazimo u Borroughsovom putopisu o zemlji Samojeda (naroda na sjevernom Uralu). Bave se lovom na krznaše, nemaju stalna naselja, a čamce koriste za prijevoz robe i lov. Sredinom 18. stoljeća engleski pomorac i istraživač James Cook opisuje čamce

domorodaca s Aleuta koji također imaju oblik kanua. U drugoj polovici 19. stoljeća mnogo je opisa kajaka i kanua. Neki istraživači donose takve čamce u Englesku. Europljani ih pak donose u svoju novu domovinu, u područja Sjeverne Amerike. Friedrick Albert Cook, američki polarni istraživač piše o spretnim čamcima (kajacima) koje koriste Eskimi. Ti čamci imaju slične dimenzije i težinu današnjih kajaka, a Eskimi ih grade po mjeri vlastitoga tijela. Nansen Fridtiof, norveški polarni istraživač i oceanograf na svom brodu "Fram" prodire do 86º i 13" sjeverne zemljopisne širine. Piše knjigu o svojim ranijim ekspedicijama "Znanstveni rezultati ekspedicije po Grönlandu", u kojoj opisuje eskimske kajake, što potiče Europljane na gradnju takvih čamaca. Eskimski čamac Eskimski kajak je čamac u potpunosti pokriven, ima otvor samo za sjedenje. Na taj otvor prišiven je veslačev kaput, koji Eskimu žena šiva po mjeri njegova tijela. U tom čamcu

Eskimski kajak Eskim vesla na pučini i po uzburkanom moru, okreće se s njim pod vodom oko dužinske osi čamca (eskimotiranje!). Kako veslač u čamcu izgleda kao da je s njim srastao, javljaju se na otocima Orkeney i Shetland priče o ljudima-morževima. Povod su bili grenlandski Eskimi, koje je nemirno more izbacilo na obalu tog otočja. Eskimski je kajak sagrađen od ribljih kostiju, naplavljenih komada drva te tetiva i koža morževa

17

i tuljana. Čamac je vozilo za muške i zove se "ajuk" (odakle kajak), građen je samo za jednu osobu. Jedino Eskimi u sjevernom Sibiru grade kajake dvojce pa i trojce. Čamac za žene i za više osoba zove se "umijak".

Umijak Sličnosti kajaka svih sjevernih plemena znanstvenici objašnjavaju time što su Eskimi imali na Aljaski pretpovijesnu zajedničku domovinu. Danski istraživač Knut Rasmussen u djelu "Dvije godine saonicama kroz neistraženu Eskimsku zemlju" spominje eskimsko pleme na obalama jezera Yathkyed (sjeverna Kanada, zapadno od zaljeva Hudson). To pleme predstavlja ostatak pra-Eskima koje su Indijanci potisnuli na sjever Kanade. Rasmussen daje točne mjere kajaka: duljina 550 cm a najveća širina 40 cm. Kao presvlaka služe četiri kože kanadskog soba premazane lojem ili mašću zbog nepromočivosti. Kostur je napravljen od vrste drveća koje i danas raste u šumama tih krajeva. Pramac i krma jako su zašiljeni, okvir otvora za sjedenje je okrugao i sprijeda podignut. Pramac se neznatno uzdiže nad prednjim dijelom čamca. Taj kajak smatra se najsavršenijim proizvodom eskimskoga brodograditeljskog umijeća. Seljenjem pojedinih plemena na sjever i istok, Eskimi dolaze do mora. Žive od lova morskih životinja, pa tako i oblik kajaka prilagođuju svojim potrebama. Nastaje širok i zdepast Aljaska-kajak i drugi oblici čamaca preuređeni za plovidbu po moru. Kod tih čamac nema vise prvotne čistoće i elegancije linija, srašćenost čovjeka i čamca nije toliko izražena pa se, između ostalog, kod tih plemena razlikuju i tehnike eskimotiranja.

Indijanski čamac Indijanski čamac je otvoren i napravljen od drvenog kostura i brezove kore s okruglim ili U rebrima. Sprijeda i straga konstrukcija mu je povišena, tj. i pramac i krma jednako su sagrađeni kao valobrani. Ima veliku nosivost i vrIo je okretljiv. Taj su čamac Indijanci koristili na kanadskim jezerima i rijekama u lovu, ribolovu i prijenosu tereta. U njima su kretali na ratne pothvate i u nova lovišta, a kasnije, u doticaju s bijelcima u istim su čamcima dovozili skupocjena krzna na velike trgovačke postaje. Čamac su prihvatili bijeli lovci (traperi), i tako je indijanski kanu ostao sačuvan do danas kao "kanadski čamac" ili "kanu". Kajak Rob Roy i prve utrke Na temelju dotadašnjih istraživanja i opisa kajaka javlja se u 19. stoljeću ideja o gradnji kajaka u turističke i sportske svrhe. Tako 1865. škotski advokat John Mac Gregor izrađuje prvi turistički kajak. On je bio prvi turističko-sportski kajakaš i osnivač kajakaškoga sportskog pokreta u svijetu.

Rob Roy Mac Gregorov kajak je bio 457 cm dug i 76 cm širok, sagrađen od hrastovine, preklopiv i s

18

palubom od cedrovine, po veličini vrIo sličan današnjim kajacima. Kasnije gradi i uže kajake, 426 cm duge i 66 cm široke. U takvim čamcima John Mac Gregor vesla s pravim kajakaškim veslom sa dvije lopatice, ali lopatice su još u ravnini a ne pod kutem 90° kao kod današnjih kajakaških vesala. Svoj prvi kajak nazvao je Rob Roy po junaku iz istoimenoga romana Waltera Scotta. Isto se ime kasnije koristi za sve čamce takvoga oblika i namjene u Europi i Americi. Europski čamci ubrzo dobivaju jedra, jedno trokutasto i glavno jedro. Već 1865. godine Mac Gregor polazi na prvo putovanje po rijekama i jezerima srednje Europe te po Baltičkome moru. U svijetu postaje popularan kao aktivan kajakaš i putopisac. Francuski kralj Napoleon III. poziva ga da organizira utrku na rijeci Seini prigodom svjetske izložbe u Parizu 1867., što dokazuje da je već kroz dvije godine porastao broj Mac Gregorovih kajaka. Iste godine bila je održana utrka Rob Roy kajaka na rijeci Temzi u Londonu. Utrku je organizirao najstariji kajakaški klub - Canoe Club osnovan 1866. godine, a smatra se prvom kajakaškom utrkom, u svijetu. Kraljica Viktorija je 1875. odobrila klubu kraljevski naziv - Royal Canoe Club. Novoimenovani klub izdaje specijalizirane kajakaške upute za plovidbu po europskim rijekama i zemljopisnu kartu s oznakama opasnih mjesta, slapova i sličnih prepreka. To su bili prvi kajakaški vodiči u svijetu. Royal Canoe Club počinje izdavati klupsko glasilo The Canoeist, prvi kajakaški časopis. Kajakaštvo se ubrzano širi u drugim europskim zemljama. U 1885. godini osnovani su kajakaški klubovi u Bonu i Bratislavi. Rob Roy kajaci se izrađuju u stolarskim radionicama i malim brodogradilištima u Engleskoj te se prodaju po Europi, najviše u Beču i Kölnu. Europski doseljenici u Americi pobuđuju kod Amerikanaca zanimanje za kajakaštvo. U New Yorku je 1871. godine osnovan New York Canoe Club. U početku su članovi kluba kopirali i uvozili Rob Roy kajake, ali uskoro počinju graditi kanue po uzoru na indijanske čamce. Kanui se počinju poslije 1879. prodavati najprije u Engleskoj i Francuskoj, a potom u Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj. Ti čamci postaju popularni zbog svoje višestruke namjene (turizam, ribarenje i sl.). Poznati modeli kanua iz toga vremena su kanu-samac (canadian

single), kanu-dvojac (canadian pair) i momčadski kanu (canadian war). Rob Roy i slični kajaci, pa i svi kanui bili su nezgodni za prijevoz zbog krute građe i relativno velike dužine. To je navelo graditelje da konstruiraju sklopivi kajak. U gradnji kanua to nije bilo jednostavno riješiti. Prvi sklopivi kajak sagrađen je 1904. godine u Americi i nazvan Ohio. Bio je jajolikog oblika i rasklopiv na tri dijela.

Transport Rob Roy kajaka U Engleskoj se u to vrijeme izrađuju sklopivi kajaci iz dva dijela, ali ne pokazuju praktičnost zbog velike težine i dimenzija. Minhenski arhitekt Alfred Heurich projektira i konstruira prvi model potpuno sklopivog kajaka. Taj čamac ima kostur od bambusove trske koja također služi za izradu rebara. Kostur je složiv i obložen jedrenim platnom. Kajak je dug 430 cm i 50 cm širok, lagan, složiv u dvije vreće i praktičan za prijevoz. Proizvodnja ovoga kajaka počinje u Grazu, odakle se širi po Europi i Sjevernoj Americi.

Bourg St. Maurice 1997. god.

Tomislav Lepan

19

NOVOSTI, OBAVIJESTI I POKOJI TRAČ Kajakašku javnost ovog proljeća iznenadila

su "Događanja" u Kanu Klubu Končar. Do jučer slavljen kao napredan i perspektivan, klub se našao uslijed pobune 9 športaša seniora, koji su uputili teške optužbe svome šefu i upravi kluba, pala je prijetnja o kolektivnom prelasku u susjedni klub, te nagovaranje juniora da to isto učine. Aktivna negativna promidžba kod roditelja, postigla je također željeni rezultat. Uznemirenost članstva stavilo je upravu kluba u teške kušnje i prisililo ju na odlučne poteze za sređivanje stanja duha. Uslijedilo je preispitivanje opravdanosti optužbi, pozadine i uzroci, ali i prepoznavanje vinovnika neargumentiranih podmetanja, destruktivnog i neodgovornog ponašanja. Kako je čitav postupak još u toku i postao kompleksan, epilog pobune još se ne nazire.

Hrvatsku javnost iznenadila je i zaprepastila

iznenadna vijest o smrti tajnika Olimpijskog Odbora gosp. Andrije Mijačike. Njegov će odlazak zasigurno imati dalekosežne posljedice u hrvatskom športu. Kajakaši su u velikom broju prisustvovali posljednjem ispraćaju na zagrebačkom Mirogoju.

Uprava Kanu Kluba Končar, odlučila je akutni problem trenera, riješiti angažiranjem profesionalnog trenera. Na opće iznenađenje, angažiran je djelatnik izvan struke kajakaštva, ali sa vrlo dobrim referencama za fizičku pripremu i naročito za rad sa kadetima. Već prvi pokazatelji, opravdali su ovaj hrabar potez uprave kanu kluba.

Udarna radna brigada Kanu Kluba Končar,

juniori predvođeni starcima i novim trenerom, u savezu sa ekipom iz KK Varteks izvršila je opsežnu radnu akciju na slalom stazi Donja Dubrava. Nastavak radova, predviđen uz učešće ekipe rekreacije, nažalost, prekinuo je period hladnog i kišovitog vremena. Od predviđenih radova, nije se odustalo.

Iako je zimska Olimpijada već daleko za

nama ipak ćemo se podsjetiti na zlatne medalje Janice Kostelić. Tada je hrvatski šport dosegao svoj vrhunac. Još jednom je pokazano i dokazano kako se ustrajnim i

marljivim radom uz talent postižu vrhunski rezultati i u tako malom i beznačajnom športu kao što je skijanje u Hrvatskoj.

Radna akcija Kanu Kluba Končar "Proljeće 2002"

izvršena je uz "Dan voda" uz veliki odaziv članova, ovaj put bez učešća športaša, koji su taj dan otišli na pripreme u Sloveniju. Akcija je tradicionalno završila zajedničkim bogatim ručkom, koji je i ovaj puta odradio neizbježni "Marko opera".On je to odradio u profesionalnom crnom fraku i pritom ostao bez ručka, što je najbolja ocjena za njegov trud (o kolegijalnosti članova? Šutimo)

Prve izborne trke seniora su u tijeku, i uspješni

rezultati daju nade za uspješan start reprezentacije na SP-u u Italiji, koje će se održati u lipnju 2002

Zbog vrlo niskog vodostaja Kupe, izborne trke

juniora održane su na stazi u Donjoj Dubravi Iako je sezona 2002. već u punom tijeku, Gradski

ured za obrazovanje i šport još nije odobrio niti pokrenuo niti jedan program za koji je kanu klub Končar podastro svoje prijedloge. Ista je i situacija sa sredstvima Zagrebačkog športskog saveza, koja ne stižu.

Kanu Klub Končar stoji pred konačnom i dugo

očekivanom realizacijom projekta nabavke novog komfornog i klimatiziranog kombi vozila.

Ekipa rekreacije pod kodnim nazivom "Mamas i

papas" nalazi se u toku žestokih priprema za "100 Dalmatinaca od 7.-9.6." pustolovinu u koju će ići pod strogom paskom predsjednika kluba, da ne bi slučajno koji zbrisal sa poprišta nemilosrdnog športskog nadmetanja. Za primjetiti je da cijelu akciju financiraju sami uz pomoć donatora, a nešto će od toga kapnuti i u klupsku kasu

Godišnja skupština kajakaškog saveza održati će

se 27.4.2002. Na ponudu "KANU-a" da se nešto objavi u listu, odgovoreno je "Nema ništa - ionako objavljujete više nego treba "?? Kompliment ? ili samo pokuda, pitanje je sad.

20

40 g. KANU KLUBA "KONČAR" LIPANJ 1991. g.

Ipak je arhiva (čuvanje starih "papira") dobra stvar. Osvježava prošlost - definira datume i odluke. Da li je to bitno?! Pa sve se mijenja - zaboravlja!! Zašto arheolozi prekapaju, istražuju?! Zašto postoje arhivari i arhive?! U listu "Kanu-Kajak" br. 19 - između ostalog postoji pozivnica za Radnu i Svečanu Skupštinu Kluba 29.6.1991.g. s dnevnim redom i prijedlozima za novu upravu i nagrade povodom 40 god. Zapisano je, a na skupštini usvojeno, što znači važeće dok se ne opozove: a) Zaslužni članovi: Dubravko Mataković, Božidar Pažur, Konstantin Rafael, Eduard Rebec, Vladimir Smitka, Janez. b) Počasni članovi: Filip Čurković, Zvonko Kostevc, Gordana Kovač, Aspazija Rafael-Banjan, Helena Rafael-Kovačević, Zvonko Trumbić. C) Pismena priznanja u obliku diplome: Primilo je 49 osoba i 17 poduzeća ili donatora. Prema tada važećem Statutu Kluba, zaslužni članovi i počasni članovi oslobođeni su od određenih financijskih obaveza prema Klubu. Vjerujem da ta odluka koja je donesena na službenoj skupštini i u skladu sa Statutom važeća dok se ne poništi, a nikako dok se ne zaboravi!!! Bilo bi dobro da se u Klubu uredi kutak za čitanje starih novina. Barem za nas penziće!! Zašto se i sada ne bi u Klupskom listu objavile barem važne odluke uprave, planovi, športski uspjesi - rezultati, imena i prezimena učesnika škole kajaka i prezentera predavanja, obrađene teme i slično, a što bi nekom dobronamjerniku poslužilo za X, Y godina, kao podsjetnik ?!!

Ladislav Hudobreznik-Janez

DOPRINOS SIMPATIZERA

Listajući stare brojeve Klupskog lista otkrivam da ima osoba koje su pridonijele cjelokupnom imidžu Kluba, a nisu bili članovi, već samo simpatizeri!! Jedan od tih je g. M. Vujičić, koji je kao novinar u redakciji lista "KONČAREVAC" bilježio uspjehe i neuspjehe našeg Kluba. Aktivno je sudjelovao u uređivanju i fizičkoj obradi teksta na pisaćoj mašini, a i na računalu, našeg Klupskog lista, zajedno s g. Lakovnikom, od br. 1 izdanog u Ožujku 1986. g. povodom 35. godišnjice Kluba, pa do broja 17 izdanog u Prosincu 1990. g. Dobitnik je Novinarske nagrade Narodne tehnike Zagreba u prosincu 1987. g., u iznosu od pet milijuna starih dinara, a koje je uplatio na žiro-račun našeg Kluba za kupnju nužne opreme za pionire. Tom prilikom Nagradu tehničke kulture primio je i naš član Eduard Rebec. Što g. Vujičić danas radi?! Ustvari je nezaposlen. Povremeno nešto radi honorarno!! Da li bi mogao svojim novinarskim iskustvom i obrazovanjem pomoći da se uspjesi i neuspjesi kajakaša - kanuista Kluba, Zagreba, Hrvatske, češće nađu na stranicama dnevnih listova, na radiju, TV stanicama? Vjerujem da bi!! (I u našem listu.)

Ladislav Hudobreznik-Janez

M. Vujičić

21

SNOW KAYAKING NA JARUNU Snijegom obilni početak siječnja bio je inspirativan i Končarevim rekreativcima, tj. nama “koji furt povlačimo vraga za rep”, a na kraju navučemo i skeptičare u kompu. Izvezli smo kajake na jarunsko sanjkaško brdo i priuštili si snow kayak veselicu. Isprobali smo i hupsere, ni kajaku ni veslaču ni baš k'o na vodi, al' diže adrenalin. I skeptični Zvonko na kraju je juškao od zadovoljstva.

Kajak je koristan u svako godišnje doba Veselje smo dijelili nesebično, Ivo, Jasmina, Tanja, Duda, Marko, Zvonko i pes Ogi… Najdalji cug spusta napravio je Bimbo u singlu i singl-dvojcu s Jasminom (?!), što mu uspijeva, kako sam ističe, zbog teškog karaktera. Klupski promatrači - Hercegi, Dubravka i Jasenka Pažur, motrili su nas kritičkim okom, a kad su naslutili da će zabava proći bez ranjenih glava, odlučili su u Klubu skuhati vino za šašave snowyakaše. Razumljiva pomutnja među sanjkašima nije potrajala, začas je poraslo zanimanje s pitanjem: A gdje se kupe takve "sanjke"?! Uglavnom, "sanjke" briju odlično. Veslo je i na snijegu pravi alat za kormilarenje, premda može poslužiti i štil od metle, al' nije fora. Zahvaljujući Ivinom snimateljskom entuzijazmu, ova kajakaška norijada je zapisana na video vrpci, za gledanje i arhivu.

Dubravka Lepan

KK KONČAR –MAMAS & PAPAS Pod motom - važno je doći na cilj - a cilj je Cro Challenge 2002. Dalmacija, okupila se mala i iskustvom bogata ekipa. Već dan na koji smo si rekli «DA» to je na dan Sv. Valentina, daje naslutiti pod kojom sretnom zvijezdom smo rođeni. Tim čine osim Dubravke Lepan, Stipe Radelić, Tomislav Fligler, Vedran Korinčančić. Treniramo ozbiljno četiri puta tjedno - trčanje, veslanje, hodanje na Sljeme, spuštanje niz uže itd.

Pripreme za veliku avanturu

Za one koji brinu za naše zdravlje, kratka obavijest - medicinari su uvjereni da naša tijela i duh to mogu podnijeti, samo su u nedoumici -zašto? Svima kojima se ideja sviđa, a boje se, mogu se iskušati trenirajući s nama. Saznati će zašto često idemo na trening umorni i bezvoljni od svakodnevnih briga, a s treninga vedri, raspoloženi i željni ponovnog susreta s ekipom. Skepsu je pokazao i organizator, no razgovarajući s Markom Ercegom i sa mnom, razuvjerili smo ga. Mame i tate, uredno rade, brinu o obiteljima, još i okolo traže sponzore (ako se koji skrio, sram ga bilo). U pripremama nam pomažu mnogi: Dragan, Nenad, Vinko, Marko Erceg, Marko Sever, Ida, Bimbo itd. Trebaju nam iskustva iz brdskog biciklizma, penjanja, spuštanja, raftinga, orijentacije, poznavanja Biokova itd. Također nam treba iskustvo u odabiru opreme.

22

Do slijedećeg javljanja samo još to: što možeš danas ne ostavljaj za sutra. U međuvremenu smo se obogatili iskustvima svih vrsta zahvaljujući prijateljima iz klupskog okružja. Robert nas je poučio kako se spustiti po konopcu niz stijenu i eventualno se popeti na nju.

A kaj ak bu ovak Uz njegovu asistenciju iskusili smo i slobodno penjanje u dvorani. Nakon nabave brdskih bicikala, vrlo uspješno i uz puno smijeha popeli smo se na Ponikve, pa preko Glavice natrag kroz šumu na Jarun, gdje smo još i odveslali 10 km u dvojcu.

I ovo bi moglo biti «veselo» Brdsko biciklanje nam se u varijanti spuštanja kroz šumu jako dopalo. Logističar Nenad brine se da naši napori budu zorni, tj. da ima slike, možda bude i tona? Slavni Edo Rebec održao nam je prvo predavanje o karti i kompasu, a Mladen Pahernik se je jako potrudio i održao nam predavanje o orijentaciji na nepoznatom terenu, i s poučnim rezultatom: uspjeli smo se izgubiti unutar 500 m zračne linije.

Super smo se zabavljali i boga mi, oznojeni naučili važne stvari. Bio sam na špijunaži u Paklenici, gdje sam jedini navijao za sve naše ekipe. Moram priznati da se slika u glavi o pustolovnim tekmama promijenila, ali naš stav i volja nije. Zahvaljujući sponzorima dobro smo odmakli u nabavci opreme, no nje nikad dosta, pa pokušavamo uz pomoć Marka Didaka nabaviti ostalo.

Ovo bi moglo biti veselo Najveća vrednota je i dalje beskrajna radost u ekipi za svakog treninga i silna volja za nedoživljenim. U početku nekoliko članova kluba i inih treniralo je sa nama, no sad ih nekako nema, premda najavljuju zdušnu podršku na utrci. Na Sljemenu, gdje svake nedjelje rano ujutro obavimo hodnju do Puntijarke, već nas svi znaju, čak se jedna mlađa dama – nije bila primjerena za naš tim – htjela ukrcati na naš brod, no ništa od toga.

Ali moramo priznati, trebala bi nam jedna osoba za rezervu ako …, pogotovu nježnijeg spola, jer bi u slučaju onesposobljenosti bilo kojega člana ekipe, ona mogla mijenjati svakoga !

Stipe Radelić

23

PUSTOLOVNA UTRKA ? Bjelolasica 2001.

Pozdrav svim članovima i prijateljima kluba ! Objasnit ću Vam prvo ovaj upitnik u naslovu

teksta ili još bolje na kraju priče, kada će Vam sve, nadam se, postati jasnije.

Dana 20. 09. 2001. krenula je još jedna PUSTOLOVNA UTRKA u organizaciji Šimuna Cimermana i O.C. Bjelolasica. Buđenje je bilo u 6:00 i pokret sa Bjelolasice prema Opatiji, gdje je bila organizirana dobrotvorna akcija čišćenja okolice grada Opatije.

Kako prenijeti kabasti otpad Nakon što smo se dobro naradili i fotografirali, uslijedila je dugotrajna vožnja autobusom do Lošinja, gdje smo se ukrcali na brod i u kupaćim gaćicama s perajama na nogama čekali da nas dovezu na start utrke 2.5 km udaljen od Lošinja.

Start utrke kod otoka Lošinja-plivanje

U 12:00 krenula je utrka, Alan član naše ekipe (poznat kao 'Neplivač'), ugodno nas je iznenadio otplivavši dionicu u društvu najbržih plivača, koristeći svoje nadaleko i naširoko poznate biciklističke noge, plivajući 'leđnim stilom'. U 13:34 dolazimo do 1. kontrolne točke - Čunski, kao 12.

ekipa. Nakon plivanja, čekala nas je planinska dionica koju smo prelazili vrlo vješto pod terorom Ančice, te pretekli nekoliko ekipa i ugledali trećeplasiranu ekipu iz Poljske.

Osor - planinarski dom

Anči nas je maltretirala sve dok nismo stigli do planinarskog doma Osorčica kao četvrtoplasirana ekipa s vremenom 16:56 gdje nastavljamo dalje u istom ritmu do Osora i prestigavši poljsku ekipu zauzimamo 3. mjesto.

Nestabilni kajaci ? !

U 17:47, kada smo započeli kajakašku dionicu, pri samom ulasku u čamce, dolazi do izražaja Ančina žurba i nespretnost, te Anči bez kupaćeg kostima pada u hladno Osorsko more. Gubimo 20-ak minuta na njeno vrlo vješto 'streaptease' presvlačenje popraćeno budnim objektivima fotoaparata. Noć polako pada, a mi se vraćamo na 3. mjesto u utrci i uskoro sustižemo drugoplasiranu ekipu koja je bila 30 minuta ispred nas.

24

Probijanje kroz makiju Na 4. kontrolnoj točki Martinščica prolazimo pod rednim brojem 2 u 20:07. Već su 2 ekipe odustale prije nego što smo krenuli na 'pješačku dionicu' utrke. To savladavanje obale bilo je u stvari puzanje i probijanje 'na ležečki' kroz teško prohodan teren. Tu dolazi do prve ozbiljne krize u našoj ekipi i razmišljamo čak i o odustajanju, no ipak ne posustajemo. Pitamo se što nas to vuče da nastavimo dalje. Možda su to neka svjetla što se naziru u daljini ili pak drugi timovi koji nas prestižu. U sličnom stanju zatičemo i ostale ekipe te udružujemo snage boreći se protiv: guste makije, strmine brda i velikih kamenih zidova koji nam prijete svojim urušavanjem. Poderani, umorni, izbezumljeni i na izmaku snaga, konačno izlazimo iz tog devetog kruga pakla i pronalazimo cestu, a s njom nam prolazi maglovito i hladno jutro. Ostajemo sami, ne znajući što nas sve još čeka, ali na pravom smo putu pa hrabro i smjelo nastavljamo dalje. 21.09. u 7:20 krećemo na morsku kajakašku dionicu kao 7. momčad. Već je prošlo 19 sati od početka utrke i 25 sati od našeg zadnjeg spavanja. Na kontrolnoj točki nas dočekuje Šimun Cimerman i policija koja spašava neke izgubljene, iscrpljene i promrzle ekipe natjecatelja. Neki od njih nam prilaze omotani dekama i posve iscrpljeni daju nam informacije o tome da su na more 'isplovile' 3 ekipe, a da Riječani, prošlogodišnji pobjednici spavaju. Umorni i neispavani, pojeli smo nešto na brzinu i kao četvrti izašli na more. Do Valuna je stiglo samo 13 ekipa. Mi uporno veslamo, veslamo, veslamo i gledamo tim koji ispred nas vrluda po moru veslajući u krivom smjeru.

Pripreme za start I tako mi dođosmo do 3. mjesta, te nam se nakon 3 sata provedenih na moru počeše zaklapati oči. Sve je teže iz zaveslaja u zaveslaj. Jake morske struje onemogućuju nam pravilno održavanje pravca, okrećući čamce čas lijevo, a čas desno

Ima neke koristi i od poznavanja kajakaštva! ? . Već nekoliko sati s mora gledamo 10. kontrolnu točku - Brseč, ali nikako da dođemo do te 'daleke obale'. Kajak je vrlo uzak i neudoban za mali odmor koji nam je tako potreban, pa smo se uzalud namučili zauzeti ugodniji položaj. U 13:52 nakon 6 sati veslanja, stižemo treći u Brseč, presvlačimo se, jedemo, pijemo, te žurno slažemo stvari za biciklizam i penjanje u Vranskoj Dragi, gdje nas čeka 90m penjanja i spuštanja po okomitoj stijeni. U 14:50 sjedamo na bicikle i krećemo sa mnogo teške opreme na vožnju. Učka nam donosi puno nevolja. Počinje padati kiša. Iscrpljeni se vozimo u krivom smjeru i gubimo dragocjeno vrijeme. Svaka kontrolna točka ima svoj limit i bojimo se da nam izgubljeno vrijeme ne donese moguću kaznu. Brdo, brdo, brdo i samo brdo. A onda, nakon 9 km konačno i nešto ravno. Sada počinje prava veselica u ekipi jer slijedi spuštanje prema cesti Zagreb-Rijeka koje nam donosi malo olakšanje. No, što je lijepo, kratkog je vijeka. Dolazimo na nekakav puteljak, pa njime do 11. kontrolne točke. u 18:25 kao trećeplasirani.

25

Malo nas je ostalo nakon ove kajakaške dionice U 19:00 se zatvara kontrolna točka pa se ubrzano penjemo na 90-metarski vrh i spuštamo konopom niz stijenu. Riječani su nam dolje bili za petama jer su stigli u 18:58 i tako spretno za 2 minute izbjegli zatvaranje i 6 sati kaznenih bodova.

Ah ta brda ! Do Vranjske Drage stiglo je jedva 7 timova. Nastavljamo biciklističku dionicu i vrteći se u krug pokušavamo pronaći sljedeću kontrolnu točku. Noć nam otežava orijentaciju. Alan pronalazi pravi put do raspela koje smo uporno tražili posljednja 3 sata gurajući bicikl uzbrdo i nizbrdo kroz gustu šumu. Jedino on još uspijeva biti koncentriran u tom mračnom labirintu 'zone sumraka'. Kontrolna točka nalazila se u planinarskom domu Lisina, do kojeg se nije dalo baš previše voziti. Oči su se ponovo same od sebe zaklapale, tako da sam u nekoliko navrata gubio ravnotežu, skrećući s puta. Kriza se uvukla u cijelu ekipu, pa smo odlučili što prije stići do doma i malo odspavati. Uzdrmani velikom hladnoćom, opet smo se izgubili vrteći se u krug. Nakon sat vremena uspijevamo pronaći 12. kontrolnu točku. Lisina u 5:55 dana 22.09. Napokon smo se našli u 'toplini doma', zaspavši na klupama kao četvrto plasirana ekipa.

Stijena na Vranjskoj Dragi U 8:00 bili smo na nogama i krenuli dalje biciklom do 13. kontrolne točke. Platak gdje smo stigli u 12:38. Ponovo smo u domu, gdje nas je Šimun dočekao s grahom, kobasicama i toplim čajem, pa je to Ančica debelo iskoristila i smazala 2 tanjura, dok smo se mi dečki zadovoljili s jednim. Tu smo se zadržali oko sat vremena jer nam je odgovaralo društvo tolikih ljudi s kojima smo malo proćaskali. Lijepo je vidjeti toliko ljudi na okupu, ali mi moramo dalje, jer vrijeme nam leti. Krenuli smo u pješačku dionicu u 14:03 do vrha Snježnik, gdje dođosmo u 14:58 svi zapuhani jer se grah s kobasicama tumbao u našim želucima. Slijedi osvajanje još jednog vrha. Do 15. kontrolne točke Risnjak izgubili smo dragocjeno vrijeme lutajući šumom u spletu puteva dok napokon nismo ugledali Risnjak u 17:50. Izgubivši sat vremena više od predviđenog, padamo na 5. mjesto u utrci. U međusobnom razgovoru dolazimo do zaključka da smo se previše opustili. Pokušavamo se skoncentrirati i krenuti dalje prema Kupi, ali noć, umor i pad temperature na 10°C uzimaju svoj danak i ulazimo u još jednu tešku krizu. Pomalo se gubimo, spavamo na nogama, haluciniramo. Hvatamo se za ruke kako ne bismo skrenuli sa ceste i upali u kanal. S vremena na vrijeme prođe pokoji auto, a mi uzimamo štapove za hodanje i tako nastavljamo jedan iza drugoga sa Dariom na čelu, koji je još uvijek ostao priseban i nastavio nas voditi kroz noć. Pokušavamo pronaći mjesto za odmor, no ne uspijevamo pronaći nikakav zaklon, a san već sklapa oči. Napokon nam se na

26

jednom brežuljku ukazuje nekakva kućica i mi skrećući s puta prilazimo ispred njenih vrata pokušavajući se tu smjestiti i zaspati. Velika hladnoća ne dozvoljava nam niti minutu sna, no Dario uspješno u blizini pronalazi drvarnicu dimenzija 1.5 x 2m sa policom po sredini. Alan, Anči i Dario sjedaju gore sa skvrčenim nogama dok se ja poput psa uvlačim u donju policu gdje se osjećam kao u pasjoj kućici. Nakon 90 minuta drijemanja nastavljamo dalje. Prema 16. kontrolnoj točki Turke dovlačimo se umorni, iscrpljeni i bezvoljni. Usput smo zalutali i izgubili oko 3 do 4 sata, tako da smo kao 5. ekipa stigli na kontrolnu točku u 7:42 zaostajući 5 sati iza četvrte i 6 sati iza treće ekipe. Sada nas čeka kajakaška dionica do 17. kontrolne točke Čedanj. Tu saznajemo da je na Kupu izašla samo prva Poljska ekipa, a ostale su nastavile biciklom zbog hladnog vremena i guste magle. Svi sretni i raspoloženi uzimamo bicikle i kao da nas je netko iglom bocnuo, jurimo iznenađujuće brzo. Praćeni kišom i hladnoćom vozimo do 18. kontrolne točke Begovo Razdolje gdje prestižemo drugi Poljski tim i smanjujemo zaostatak za treće plasiranim Nijemcima na samo 90 minuta. U Begovo Razdolje ulazimo u 12:30 gdje slijedi završna pješačka dionica. Posljednji atomi snage vuku nas prema vrhu Bjelolasice. Do 19. kontrolne točke Kula penjemo se po kišnom i maglovitom vremenu uz vrlo strme obronke Bjelolasice. Na vrhu smo u 14:30. Za Nijemcima zaostajemo 60 minuta. Sitnica. Po velikom nevremenu, pravoj mećavi s vrlo jakim vjetrom u prsa, probijamo se vrhovima Bjelolasice pokušavajući ostati koncentrirani, jer sklisko i mokro kamenje nam prijeti da se iskrenemo i padnemo što nas može skupo stajati. Mokri smo do gole kože i hladnoća nam grči mišiće, a prsti su nam se smrzli. U glavi nam je miris toplog doma, krevet, i toliko željeni cilj. Počinje spuštanje niz ski stazu, gdje pretječemo Nijemce i probijamo se na treće mjesto. Dario je u kratkim hlačama sa žuljevima na nogama u kritičnom stanju i to nas koči. Osjeća stravičnu hladnoću pa mu dajem mokru kapu ako mu ona uopće može pomoći. Konačno nam se ispred nosa ukazuje O.C. Bjelolasica. Praćeni objektivom kamere, smotani od umora 'otkucavamo' i posljednju kontrolnu točku u 16:32 kao 3. ekipa, sa 2 minute zakašnjenja za Nijemcima.

Konačno…. CILJ !!! U ciljnu ravninu ulazimo u nedjelju 23.09. u 17:40 sretni i ushićeni. Oduševljene suparničke ekipe nam prilaze, grle nas i ljube, te od srca čestitaju, kao jedinoj ekipi iz Hrvatske koja je završila utrku. Pije se šampanjac, a noge nam otpadaju.

Ekipa Jucy Zbrojite li 76 sati i 29 min. utrke + 6 sati svečanog defilea i ceremonije prije samog starta + 6 sati pustolovnog party-a i primanja nagrada nakon utrke, to bi iznosilo 88 sati i 29 min. 'PUSTOLOVINE' !?! Sada se vraćam na početak ovog teksta i postavljam Vam pitanje: da li biste ovo nazvali 'Pustolovna utrka' ? ili bi se sve ovo možda bolje moglo nazvati 'Utrka preživljavanja' ?

Marko Erceg

27

JADRANSKI TJEDAN – DANI, JUČER (1973) - DANAS (2001) - SUTRA (nastavak priloga iz prošlog broja)

Prijepis novinskog članka: "Sidro kao putokaz":

"Prvi simbol jadranske orijentacije "izrastao" je u Zagrebu na auto-cesti prema Ljubljani. Do prošle godine ovo je sidro služilo svojoj svrsi, usidravanju brodova u Sisku, a sada, dotrajalo i napuklo, dospjelo je u "arhivu". Inicijativa za postavljanje spomenika potekla je od Yachting kluba Zagreb, a dobrovoljnoj akciji pridružili su se neki klubovi Narodne tehnike i radne organizacije. Jadranski tjedan održava se svake godine u studenom, a ovogodišnja manifestacija, peta po redu, bit će u znaku 40. godišnjice dolaska predsjednika Tita na čelo Partije i 85. obljetnice njegova rođenja. Od ove godine dodjeljivat će se priznanja "Zlatno sidro Zagreba", za zasluge i doprinose širenju te akcije. (M. M.)" 5. JADRANSKI TJEDAN 1977. G. Samoinicijativno, kompletnu organizaciju po prvi puta preuzima Društvo za proučavanje i unapređenje pomorstva Zagreb. Održan je veliki sastanak društveno-političkih organizacija Zagreba u Narodnoj tehnici Zagreba. Radi interesantnosti donosimo prijepis članaka objavljenog :"1977. g., četvrtak, 6.X, Večernji list: "JADRANSKI DANI" Zagreb - Tradicionalna manifestacija "Jadranski tjedan" u Zagrebu, koju je dosad uspješno organizirao "Yachting klub" Zagreb, održat će se i ove godine od 21. do 26. studenoga. Za razliku od dosadašnjih dana posvećenih našem moru, ovogodišnju manifestaciju organizirat će posebno izabrani odbor, u koji su ušli delegati svih društava, političkih zajednica i radnih organizacija koje su izravno zainteresirane za populariziranje naše jadranske orijentacije. Štafetnu palicu organizacije te manifestacije preuzela su, dakle, sva društva i organizacije Zagreba, predstavnici kojih su na održanom sastanku izrazili zahvalnost i odali priznanje za dosadašnje uspješno organiziranje "Yachting klubu" Zagreb. "Jadranski tjedan" održat će se ove godine pod naslovom "Jadranski dani", a već slijedeće godine manifestacija i posebne

aktivnosti svih društava trajat će punih mjesec dana. Na sastanku odbora za organizaciju "Jadranskih dana" izabran je i uži - izvršni odbor - koji će koordinirati programe svih ostalih društava aktivnosti kojih je vezana za more. (Z. T.") Interesantno je napomenuti: Sastanak u NTZ održan je bez znanja bivšeg tajnika YCZ S. Štokovića, koji je pokretač i idejni nosilac JT, dapače u tajnosti od njega, i ... Poslije JT 1977. g. taj se Odbor nikada više nije sastao u takovom broju i sastavu, dapače zauvijek je nestalo i Društvo za proučavanje i unapređenje pomorstva Zagreb. Nabrojit ćemo i neke novitete: - (Po prvi puta) održava se program, klasični, u Tehničkom muzeju, ali i ... - Po prvi puta održava se paralelno i program Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Zagreb u prostorijama Privredne komore Hrvatske. - Po prvi puta se javno spominje održavanje JADRANSKIH DANA, u trajanju od mjesec dana, ali slijedeće godine mijenja ime i datum. - Po prvi puta Org. odbor JT izdaje plakat, kojega realizira Turistički savez Zagreba, štampa se i program JT. - Po prvi puta uključuje se u program Društvo "Bokeljska mornarica" iz Zagreba, dapače predsjednik Org. odbora je kapetan Simović. - Po prvi puta uključuje se u program JT Privredna komora Hrvatske, istina, dajući samo dvoranu. - Po prvi puta u program se uključuje i Turistički savez Zagreba. - Po prvi puta na otvaranje JT, u Dvorani "V. Lisinski" došla je sva gradska vrhuška, ali bez građana, naime bila je proglašena "radna subota". I bilo je još mnogo interesantnosti, ali onda bi išli . - Po prvi puta uključuje se u program Brodarski institut iz Zagreba. - Po prvi puta uključuje se Klub za motonautiku i skijanje na vodi "Chromos", Zagreb. - Po prvi puta uključuje se Klub podvodnih aktivnosti "Sava", Zagreb. - Po prvi puta uključuje se Savez za

motonautiku i skijanje na vodi Hrvatske,...

28

6. JADRANSKI TJEDAN 1978. G. - Raspadom prošlogodišnjeg Org. odbora nastao je vakum u pripremama. Čekalo se da oni nešto pokrenu, kao što su nagovijestili, ali ... Nakon prošlogodišnje najave i objave u novinama, čekalo se da taj Org. odbor nešto pokrene. Nastao je vakum u pripremama. Kako se do 20. X 1978. g. nije nitko pokrenuo za organizaciju JT 1978. g., na sastanku u povodu analize akcije NIŠTA NAS NE SMIJE IZNENADITI raspravljeno je stanje oko organizacije JT i odlučeno da se neće dozvoliti prekid, sada već, tradicije i prišlo se organizaciji skraćenog JT. Organizirao se u manje od mjesec dana, što je dokaz kvalitete i jasnoće programa te njegovih pokretača, klubova. Kako se nitko od predloženih poznatih ličnosti nije htio (usudio) prihvatiti časti predsjednika Org. odbora, odlučeno je da se od klubova osnivača oformi stalni Org. odbor na čelu sa stalnim tajnikom, Stjepanom Štokovićem, a ostali se pridružuju po volji. - Po prvi puta se JT uključuje u obilježavanje zvaničnih obljetnica, 35. obljetnice priključenja Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj, tako da se u programu spominju Istra i djelatnosti klubova iz Istre. - Po prvi puta Org. odbor kreira, štampa i plaća plakat JT i program. - Po prvi puta se organizira jedriličarska regata - JEDRILIČARSKI MARATON na jezeru Jarun, u organizaciji članova YCZ, koji traje cijelu godinu, svake nedjelje osim kada je jezero zamrznuto, do slijedećeg JT 1979. g. Kako se S. Štoković zaposlio u Narodnoj tehnici Zagreba, na poslovima organizacije Susreta metalaca zagrebačke regije upoznao se s kvalitetnom izradom programa Susreta metalaca, i to isto primijenio na Jadranskom tjednu. Rezultat: u kratkom roku bogat program, i... - Po prvi puta organiziran OKRUGLI STOL na temu: IZBOR OBITELJSKOG BRODA - ZA NAŠE PRILIKE. Lijep odaziv građana, makar je nedjelja. - Po prvi puta održana Svečana sjednica Org. odbora na kojoj je izraženo zadovoljstvo s ovogodišnjim programom i donesena odluka za organizaciju JT 1979. g. i planovi za obljetnice, program, i ... - Po prvi puta se u JT uključuje predsjednica NTZ Anka Špiljak i organizira prijem za učesnike akcije BRAZDAMA PARTIZANSKIH BRODOVA. - Po prvi puta se u manifestaciju uključuje Fakultet strojarstva i brodogradnje. Održano je stručno predavanje na Fakultetu. Prijepis novinskog članka "Jadranski tjedan 78":

"Svi zagrebački klubovi i društva čija je aktivnost vezana uz vodu i more, okupljeni u organizaciji Narodne tehnike Zagreba i ove će godine organizirati već tradicionalnu manifestaciju pod nazivom "Jadranski tjedan ´78". U sastavu priredbi ovogodišnjeg Jadranskog tjedna, organiziranog u znaku proslave 35. godišnjice pripojenja Istre i otoka matici zemlji nastupit će od 19. do 26. studenoga Društvo za podvodne sportove Zagreb, Klub brodomodelara, Kajak-klub "Slavija", Kanu-klub "Rade Končar", Klub za podvodne aktivnosti "Sava", Klub za motonautiku i skijanje na vodi "Chromos-Hidroelektra" i Yacht klub Zagreb. Izložbe, predavanja o moru, prikazivanje filmova bit će organizirani u školi i osnovnim organizacijama udružnog rada. Očekuje se da će Zagrepčanima u goste doći klubovi i društva iz Splita, Rijeke, Pule i drugih naših primorskih gradova, a s velikim se zanimanjem očekuje dolazak pripadnika JRM.

(z)" Prijepis novinskog članka:

"Jedrilice na Jarunu": "Jučer u deset sati, pred stotinjak gledalaca, na jezeru Čičiću Rekreacijski centar "Jarun", prvi put u povijesti zagrebačkog jedriličarstva održana je jedriličarska regata. Natjecanje je organizirala jedriličarska sekcija Yacht-kluba "Zagreb". Deset jedrilica klase "Zeta" vozilo je tri regate, a u ukupnom poretku najbolji je bio Miroslav Nikolić, drugi je bio Jadranko Zupčević, a treći Branko Jurin. Najmlađi sudionik Tomica Filipčić, kojemu je 11 godina, a regatu je završio na sedmom mjestu.

(N. Č. V.)"

7. JADRANSKI TJEDAN 1979. G. -Manifestacija je posvećena otoku Visu. Službena delegacija Visa posjetila je Zagreb i bila primljena od strane Skupštine grada Zagreba, kod potpredsjednika. -Održava se prva premijera filma "Pakleni otok" u Kinoteci u Zagrebu.

29

- Po prvi puta uključila se KINOTEKA serijom filmova na temu: velike pomorske bitke. Klubovi pokretači JT održavaju prigodna uvodna predavanja, u svoje tradicionalne dane, i izlažu opremu na uvid građanima, tako da nije bilo programa u Tehničkom muzeju. - JT započeo "obaranjem" pomorskog sidra s M/B "Zagreb", dar "Jugolinije" iz Rijeke gradu Zagrebu. Na taj način Zagreb dobiva prvi simbol pomorske plovidbe. Prvi puta se spominje pojam JADRANSKA VRATA. Na obaranju sidra prvi puta sudjeluje delegacija grada Rijeke. Akademik J. Roglić održao tim povodom vrlo interesantan pravorijek, među ostalim je rekao: "Zagreb je ključno žarište valoriziranja Jadranskog primorja - SLAVEĆI JADRANSKI, ZAGREB SLAVI SVOJ TJEDAN". - Po prvi puta uključuje se Narodna tehnika Novi Zagreb sa svojom akcijom SVAKA ŠKOLA - JEDAN "OPTIMIST" u osnovnim školama N. Zagreba: OŠ "Braća Horvat", "V. Holjevac", "Krešo Rakić", "Gustav Krklec" i "Franjo Ogulinac-Seljo". Izvršena predaja nacrta za gradnju. - Završena regata JEDRILIČARSKI MARATON, koji je započeo u JT ´78. i proglašen pobjednik. Prijepis novinskog članka: "Sidro s broda "Zagreb" usidrilo se u gradu imenjaku", povodom VII Jadranskog tjedna 1979. g.:

"Umorio se brod "Zagreb" od pučine, valova, soli, galebova, tereta i otplovio u staro željezo. Njegov vlasnik "Jugolinija" poklonila je njegova znamenja, zvono, jedno okno i sidro, gradu čije je ime nosio. Tako će od nedjelje umjesto jadranskih valova staro sidro, usidreno uz Ljubljansku aveniju kod Čankovićeve ulice, zapljuskivati buka

automobilskog vala, simbolizirajući, kako reče potpredsjednik Gradske skupštine Bogdan Tomašić, trajne veze Zagreba i jadranske flote, primorja i zaleđa. Zagreb je vratar jadranskih vrata, rekao je akademik Josip Roglić. A jadranska vrata su u svijet, u svijet i mora koja je proputovalo sidro sa "Zagreba". Otkad je brodova, odonda je i sidara, čuli smo od kapetana fregate Stipe Lakoša, koji je poželio ovom sidru, koje se usidrilo na kopnu, "mirno more". Zapravo, dok je na komandu "sidro obor´!" budući pomorac, mladi pitomac Mornaričkog školskog centra iz Splita Robert Zenzeković, bocom pjenušca udario o sidro, u nedjelju je počeo VII Jadranski tjedan u Zagrebu. Ova tradicionalna manifestacija ove je godine posvećena 35. godišnjici dolaska Vrhovnog štaba i druga Tita na Vis i 60. godišnjici kajakaštva u našoj zemlji. Počele su je i vode organizacije sportova na vodi, članice Narodne tehnike Zagreba, želeći dati prikaz svojih godišnjih aktivnosti i pružiti mogućnost Zagrepčanima da se upoznaju i uključe u njih. Ovogodišnji pokrovitelj tjedna je Savez za motonautiku i skijanje na vodi Hrvatske. U nedjelju je osim simboličnog obaranja sidra koje će pokazivati put u Sportsko-rekreacijski centar Jarun, u čast 60. godišnjice osnivanja SKOJ-a i otvaranja Jadranskog tjedna upriličena jedriličarska regata na jarunskom jezeru te drugarska sjednica Počasnog i organizacijskog odbora VII jadranskog tjedna, kojoj su prisustvovali i borci NOVJ-a koji su 1944. godine bili na Visu, zatim potpredsjednik Gradske skupštine Bogdan Tomašić, predsjednik trešnjevačke Općinske skupštine Tomislav Torčić, predsjednik Narodne tehnike grada Anka Špiljak, akademik Josip Roglić, general dr. Rikard Štajner, predstavnici "Jugolinije", "3. maja" i drugi. U ovome, "Jadranskom tjednu", u kojem do izražaja treba doći jadranska orijentacija glavnoga grada Hrvatske, program je bogat i zanimljiv.

(B. B.)" nastavak slijedi…

Stjepan Štoković

30

PAKLENICA, KRUPA I ZRMANJA ZA USKRS 2002. Kao i svake godine u rano proljetna vremena, pala je odluka da se za trodnevne uskrsne blagdane ide u tople krajeve, tj. već tradicionalno na Zrmanju. Da bi ipak malo razbili očekivanu monotoniju zbog niske vode (mjesec dana suše), odlučili smo da prvi dan odemo u Paklenicu navijati za poznate nam ekipe u pustolovnoj utrci (priprema za Cro Challenge). No dakle, nakon mnogih dogovora i prebrojavanja te već uobičajenih oklijevanja i peripetija iz Zagreba smo na koncu u petak navečer krenuli samo Jasmina, njen otac i ja. Prespavali smo kod Stipe u Rovanjskoj te se ujutro našli sa Siščanima, tj. Gulom i kompletnom familijom te Igorom i boljom mu polovicom. Vrijeme je bilo upravo savršeno te smo u smanjenoj ekipi krenuli Paklenicom uzbrdo, usput gledajući u potok kuda su naši trkači trebali proći. Opći zaključak je bio da će biti prilično mokri. Popeli smo se do Manite Peći i taman su naišli prvi, a među njima i dobro nam poznati Marko Opera i Anči. Njihovi su kompanjoni Dario i Alen baš pred nama imali kraći okršaj sa tek probuđenim poskokom, no na sreću bez gubitaka. Nešto iza projurili su i ostali, među inim i Didak, Sanda i ekipa. Na povratku još smo stigli diviti se na cilju trke spuštanju niz liticu te smo poslije produljene kave ubacili Operu u auto i zapalili za Kaštel Žegarski.

Lijepi skok na Zrmanji

Tamo nas je po dogovoru čekao Boris Lepan te smo poslije veselog tapšanja po ramenima i

nutkanja “kamilicama” raznih aroma munjevito postavili logor. Tada je uz laganu priču i logorsku vatru poteklo i sisačko vino (Igoru hvala), a bogme je na rumenom žaru i zacvrčalo meso raznih vrsta i oblika. Nažalost opet smo ostali bez janjetine. Društvo se relativno rano razišlo izmoreno događajima dana te sam samo ja dočekao puni mjesec. Velebit pod tim srebrnim svijetlom, žubor Zrmanje i blagi proljetni zrak jednostavno mi nisu dali ići u šator te sam noć proveo vani.

Malo plivanja nikad ne škodi

Nedjelja je svanula da ljepša nije mogla biti. Nakon velikog čestitavanja te gozbe šunkama, mladim lukom i jajima nas 6 veslača (Gula, Igor, Boris, Marko, Jasmina i moja malenkost) smo odbačeni do manastira Krupa, a ostatak ekipe se razišao po Zadru i okolici. Nedjelja je svanula da ljepša nije mogla biti. Nakon velikog čestitavanja te gozbe šunkama, mladim lukom i jajima nas 6 veslača (Gula, Igor, Boris, Marko, Jasmina i moja malenkost) smo odbačeni do manastira Krupa, a ostatak ekipe se razišao po Zadru i okolici. Krupa je i po niskoj vodi lijepa, a ima i zabavnih elemenata (recimo prenošenje kajaka na više mjesta). Na velikom prenošenju smo zaključili da ćemo idući put bacati čamce i skakati, a ne se opet lomiti po mejama. Negdje blizu ušća u Zrmanju ručali smo na jednoj od livada te si pola sata ubili oko. Taman je Jasmina obuzeta “divljinom” oko nas izjavila kako je krasno biti 30

31

km daleko od najbližeg čovjeka kad naiđoše neki planinari…… Nasuprot ušću u Zrmanju primijetili smo visoko na litici razvaline starog grada i odlučili prvom prilikom ponijeti cipele i popeti se do njega. Dalje je veslanje išlo ustaljenim tokom. Bilo je unatoč niskoj vodi par plivanja, no uglavnom u igri i zafrkanciji. I taman se pojavismo kod mosta u Muškovcima kad u istom času eto našeg vozača Drage s jedne strane, a cura s druge. Eto što ti je uigrana ekipa! Nakon uobičajenog roštilja i juha u većoj količini (Podravka bi nam trebala biti sponzor) s prvim mrakom napustiše nas Siščani i odoše kući. Marko je po mraku šturim informacijama uspio navesti svoj tim da nas nađu te nakon što smo si još malo popričali i pojeli odoše i oni. Preostali su se isto brzo povukli u vreće, a ja uvukao u svoju uz žar koji se polako hladio i čekao mjesec. Nisam ga baš dočekao, no zato me je pred jutro probudila jaka rosa, a zatim i mraz. Izlazak sunca bio je spektakularan izvukavši u trenu oblake vodene pare iz polja i

rijeke. Ipak te purpurne boje bile su znak da se vrijeme kvari ili kako vele stari u Dalmaciji: “Roso di matina, la tempesta si avicina…”. Ipak, ponedjeljak je još bio lijep, a spust niz Zrmanju vrlo opuštajući i zabavan. Ovo drugo vrijedi pogotovo za Jasminu, koja je odlučila vježbati igre na valu, a slijedom toga i višestruko plivanje. No to je ujedno i jedini način sa se nešto nauči. Vozeći se predvečer kroz Liku prema Zagrebu bili smo svi uglavnom šutljivi i zabavljeni svojim mislima. Teško je opisati taj posebni osjećaj kad se vraćaš u Zagreb poslije višednevnog boravka pod otvorenim nebom u krajevima gdje su ljudi rijetki. Sve brige koje si ostavio kod kuće izgledaju manje bitne, a mnogi sitni problemi i nestanu (budimo iskreni, jednostavno ih zaboraviš). Eto, bilo nam je lijepo, uživali smo u Velebitu, rijekama i društvu i sad se samo pitamo: “Kada opet?”

Ivo Piantanida

MALO FILOZOFIJE O KONTRADIKCIJAMA

Paradoks našeg vremena u povijesti jest da imamo više zgrade,

ali nagliju ćud; šire autoceste, ali uže vidike. Trošimo više, a imamo manje; kupujemo više, ali se tome manje veselimo. Imamo veće kuće i manje obitelji; više udobnosti, ali manje vremena; imamo više diploma, a manje zdravog razuma, više znanja, a manje razbora;

više stručnjaka, ali i više problema; više medicine, ali manje zdravlja. Previše pijemo, previše pušimo, prelakoumno trošimo, premalo se smijemo, prebrzo se vozimo,

32

prenaglo se razbjesnimo, predugo bdijemo, preumorni se budimo, prerijetko čitamo, previše gledamo televiziju i prerijetko molimo.

Umnožili smo svoje imetke, ali smo umanjili vrednote. Previše govorimo, premalo ljubimo, a prečesto mrzimo. Naučili smo zarađivati za život, ali nismo naučili živjeti; dodali smo godine životu, a ne život godinama. Stigli smo do Mjeseca i natrag, ali nam je teško prijeći preko puta da se susretnemo s novim susjedom.

Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i unutarnji. Načinili smo veće, ali ne i bolje stvari. Očistili smo zrak, ali zagadili dušu. Razbili smo atom, ali svoje predrasude nismo. Više pišemo, ali manje učimo. Više planiramo, ali manje ispunjavamo. Navikli smo na žurbu, ali ne na čekanje. Načinili smo više računala, koja sadržavaju više informacija, koje možemo umnožavati više nego ikada, ali manje komuniciramo.

Ovo je vrijeme brze hrane i spore probave; visokih ljudi i niskih značaja; visokih zgrada i plitkih međuljudskih odnosa. To je vrijeme mira u svijetu, a ratnog

stanja kod kuće; više slobodnog vremena, ali manje zadovoljstva. Više vrsta hrane, ali manje prehrane. Ovo su vremena s dvjema plaćama, ali više razvoda brakova; luksuznijih stanova, ali urušenih domova. Vremena su to brzih putovanja, pelena za jednokratnu upotrebu, morala za bacanje, jednodnevnih stavova, prekomjerne tjelesne težine, pilula koje mogu učiniti sve: raspoložiti, smiriti, ubiti. To je vrijeme punih izloga i praznih skladišta; vrijeme u kojem vam tehnologija može uručiti ovu poruku i vrijeme u kojem možete odlučiti i pritisnuti OK ili DELETE!

S Interneta preuzeoTomislav Fliger