Kardavi Na Vagi Serijata

8/12/2019 Kardavi Na Vagi Serijata

1/62

1

Jusuf Kardavi

NA VAGI

ERIJATA

Autor: ejh Sulejman Salih El Harrai

Prijevod: Ebu Abdullah

Predgovor:

Haz mr. Muhammed Fadil Pora - hazehullah

Izdava: Mektebetu El Guraba

e-mail:[email protected]

Sarajevo

Oktobar 2005 godine


2/62

2

SADRAJ:- Predgovor

- Uvod

- Jusuf El Kardavi

- Kardavijevo opredjeljenje

- Kardavi i seleje Ehlu Sunnet vel Demat

- Tolerancija prema sljedbenicima novotarija

- Saradnja u onome u emu se slaemo

- Razumijevanje prioriteta kod Kardavija

- Kardavi i srednji put

- Kardavi i predaje iz Sunneta

- Vienje Allaha kod Kardavija

- Podjela Sunneta na zakonodavni i nezakonodavni

- Kardavijevo miljenje o Allahovim svojstvima

- Kardavi i Allahova osobina Uzvienosti

- Kardavi smatra da nije potrebno priati o Allahovim svojstvima

- Kardavi i nevjernici

- Kardavi smatra da su nevjernici (krani) naa braa

- Suprotstavljanje nazivu dizja

- Sljedbenici knjige su kod Kardavija muslimanipo civilizaciji

- Kardavi zastupa ljubav prema nevjernicima


3/62

3

- Kardavi potuje njihove iskrivljene vjere

- Naa borba protiv idova nije radi njihovog vjerovanja

- Kardavijevi stavovi naspram radija ija

- Kardavi i suje

- udne fetve

- Jedna od najeih i najopasnijih fetvi je:Fetva o dozvoli estitanja kranima boia i nove godine

- Kardavi i pitanje ene

- Kardavi odabire za enu da otkrije lice i ake

- ena ima pravo biranja i kandidiranja kod Kardavija

- Kardavi podrava mijeanje mukaraca i ena

- Kardavi dozvoljava rukovanje ene tuinke

- Kardavi dozvoljava da muslimanka bude glumica

- Drugi primjeri popustljivosti u fetvama

- Dozvola preputanja odjee preko lanaka

- Tvrdnja da putanje brade nije obaveza

- Odobravanje pjesama, muzike i lmova

- Posljednji savjet


4/62

4

PREDGOVOR

Bismillahir-rahmanir-rahim

Elhamdulillah vessalatu vesselamu ala resulillah

Odavno se ve osjea jaka potreba da se muslimanima pojasnestavovi dr. Jusufa Kardavija, kao i mnogih drugih stavivi ih na vagu

Kurana i Sunneta.

Jedan dio muslimanskih masa se vee za ovu linost i prihvaanjegove fetve i poziva u njih uvjereni da ine dobro, ne pravei razlikuizmeu onoga to ima utemeljenje u njima od onoga to nema. esto

se ljudima uspostavljaju razni autoriteti pod tim to su poznati,cijenjeni, angaovani i sl., preko kojih se proturaju ove ili one ideje.

Mi ne smatramo i ne zagovaramo da su uenjaci nepogrijeivi, aisto tako mi ih ne odbacujemo zbog pojedinanih greki od kojih nikomeu njima nije sauvan.

Doim, kada se alim vee za odreenu organizaciju ili partiju i

protura njihove ideje, kada uzima sistem olakavanja gdje ne postoji,i istraivanja osamljenih i rijetkih miljenja, onda je to veoma opasnopoigravanje sa Vjerom i velika novotarija koja je osuena od straneislamskih uenjaka kroz generacije.

Upravo da bi se izbjeglo ovakvo nakaradno i neutemeljenotumaenje Vjere i njenih propisa, odobreno je neukima da slijede

jedan mezheb, kada nemaju kod sebe alima koji e uporediti stavoveuenjaka i mezheba i odabrati najjae po dokazu da im pojasni ta ikako raditi, da se ne bi po svojim strastima i nahoenjima ravnali ibirali, neutemeljeno, ta misle i ele da odaberu.

Ali ako uenjak to svjesno radi sa svojom sposobnou koritenjadokaza, pa nekada jake zapostavlja, a slabe istie kako bi potkrijepili

njegov stav, elju i nastojanje, onda je to katastrofalno.

Ovdje se taj uenjak stavlja u ulogu Zakonodavca, kako nije nisvjestan, propisujui to nije propisano, olakavajui, gdje i kako nijeolakano, tako da je to, ustvari, loe miljenje o Allahu, Azze ve Delle.

A ako se radi o pitanjima vezanim za vjerovanje i voenju politikepreko njih i udovoljavanju ovima ili onima, onda je to najgore.


5/62

5

Ova vjera Islam je zasnovana na vrstim i istim dokazimaKurana, Sunneta, idmaa i kijasa, i islamski uenjaci su je objanjavalistoljeima, i postali su autoriteti u Ummetu upravo zbog svog stavautemeljenog na jakim dokazima, ne gledajui da se udovolji ljudima

na raun propisa.

Mnogi istinski islamski uenjaci kroz stoljea bili su stavljani naiskuenja i ucjenjivani, nebi li se uspjelo preko njih uticati na mase injima manipulisati.

Zbog ove Vjere se ivi i umire i ona je sveta i nedodirljiva.Nadam se da e ovo djelo uveliko doprinjeti islamskom preporodu

danas i razbiti mnoge predrasude koje vladaju u nekim krugovimamuslimana.

Haz mr. Muhammed Fadil Pora


6/62

6

UVOD

Zahvala pripada samo Allahu, Njega veliamo, od Njega

pomo i oprost traimo. Utjeemo se Allahu od zla nas samih i naihloih dijela. Koga Allah uputi niko ga nee zavesti, a koga On zavedeniko ga nee uputiti.

Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinoga kojisudruga nema i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i NjegovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Ovo je moja knjiga o ovjeku ije ime je veoma poznato kroznovine i asopise, knjige i radija, a naposlijetku prisutan je i nasatelitskim kanalima.

Ovaj ovjek ne jenjava ve godinama svoga dugoga ivota: onpie, dri predavanja, ulazi u dijalog, istie se. Rezultat ovoga trudasu mnotvo knjiga i lanaka, a isto toliko i intervjua i dijaloga. Tako

je zadobio pozamano znanje, to nikome nije skriveno. Zato samodabrao da ga obuhvatim ovom jednom studijom u nizu kako bihpobiljeio ovo obilno pregalatvo iz prethodnih dana i godina.

Upuujui ovu studiju i njoj sline pripadnicima Ummeta kojipredstavljaju izvidnice nae budunosti, da bi imali znanje i dokazo ovim linostima koje su se popele na mimbere i isplovile na eloUmmeta, i kako bi znali ta je za njih, a ta je protiv njih.

Linost o kojoj govori ova studija jeste dr. Jusuf El-Kardavi,a on je baklja koju poznaju pripadnici ovog Ummeta, s obzirom narazliitost i brojnost njegovih aktivnosti.

Ciljano sam njega uzeo u ovu studiju zato to ne postojinijedna druga studija koja otkriva ideologiju, pravac i saete ciljeve

pojedinaca ovog Ummeta koji su stasali, i koji gledaju svoje nauno-istraivake radove, knjige, rasprostranjene oko sebe, a ustvari o tojosobi znaju samo malo.

elio sam da ova studija bude saeta i olakana radi spoznajeKardavijeve linosti i njegove akide, i razliitih pravaca. Htio samda je ne oduim mnotvom rasprava, a i jo vie rasparanih replikakako itaocu ne bi dosadilo.


7/62

7

Zato je ova studija sroena samo u naznake koje pojanjavajuKardavijevu linost iz svih aspekata, uz iznoenje nekih tekstova iznjegovih knjiga i komentar o onome u emu je Kardavi posrnuo. Uveini sluajeva itaocu se skree panja na izvore i opirne studije

za dotino pitanje kojeg se Kardavi dotakao.

Naravno, ja sebe ne postavljam kao sudiju za Kardavijevadjela i izreke kroz prizmu svojih ambicija i aniteta, ali je sudija utome Allahova Knjiga i Sunnet Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi vesellem. Oni su dokaz protiv svakoga muslimana, a to je oito jasno i uovoj studiji, kao to e uslijediti.

Znaj, da ja prenosim Kardavijeve izreke tekstualno, a i sa svimmarginama iz njegovih razliitih knjiga.

Na kraju, mislim da smo u velikoj potrebi za ovakvim studijamakoje ocjenjuju mnogobrojne linosti koje imaju velikog uticaja naputanju islamskog Ummeta. Te linosti naravno imaju razliitazalaganja i aktivnosti. U nekima su pogodili Istinu, a u drugima su

je promaili.

elimo da budue generacije poznaju ove linosti i njihovepravce kako ne bi bile zavedene njima s razlogom zabune ikurtoazije.

Allaha molim da dadne koristi u ovoj, i buduim slinimstudijama, da meni i onome koji ita upie nagradu. Neka je salavat

i selam na Muhammeda, na njegovu porodicu i sve ashabe.

ejh Sulejman Salih El-Harrai


8/62

8

Jusuf El Kardavi

Kardavi se ubraja u najisticajnije lanove pokretaMuslimanske brae (Ihvanul muslimin). Imao je velike

aktivnosti u promoviranju poziva ovog pokreta unutar Egipta,dok je bio u njemu, a i van Egipta, a posebno u Kataru. Taj poziv jeostavio iza sebe dosta uticaja na lanove ovog pokreta, mukarce iene, s obzirom na duge godine koje je proveo meu njima.

Pali su pod uticaj njegovih fetvi koje su odgovarale strastimanjegove due, kao to su dozvola muzike, glume, pozorita, tepopustljivog odnosa prema razliitim pitanjima ene, kao to e

biti kasnije pojanjeno.

Kardavijeva aktivnost nije ograniena samo na pisanje knjiga,nego je imao mnotvo uea u audio, vizuelnim i tampanimsredstvima informisanja. Ima uea i na satelitskim kanalimakao to je Al-Jazeera koja mu je odvojila sedmini program podnazivom erijat i ivot, to je Kardavi u velikom obimu iskoristio

za irenje svojih ideja, miljenja i fetvi. Od posljednjih doktorovihaktivnosti jeste uee i na internetu, preko stranice koja se naziva,Kardavijeve stranice.

Sve nas ovo upuuje na veliinu upornosti, strpljivosti iaktivnosti na putu irenja njegovih ideja koje zastupa.

Nema sumnje da je Kardavijeva tendencija olakavanja,

razliitih islamskih pitanja dala dosta uea u irenju njegovogimena i postizanju visoke reputacije.

Savremena sredstva komunikacije, sa svim svojim vrstama,

opinjena su irenjem ove ideje koju je prihvatio Kardavi1, nasuprotistoj i nepatvorenoj ideji koja mu jo nije postala prisna. Samo stanjeovih sredstava informisanja opetuje poznatu izreku: Ovo nije iz

ljubavi prema Kardaviju, nego iz mrnje prema ..._________________________________________________

1Ovaj Ummet je iskuan u ovom savremenom dobu pojavomljudi koji nisu dorasli znanju. Iskrivljavaju erijat pod sloganomreforme i obnoviteljstva. Olakavaju povode za smutnju podimenom olakavajueg kha, i otvaraju vrata prostakluka podimenom idtihada.


9/62

9

Zapostavili su Sunnete pod izgovorom shvatanja prioriteta,i uzeli nevjernike za prijatelje pod imenom uljepavanja slikeo Islamu. Na proelju ove skupine stoji muftija satelitskihprograma, Jusuf Kardavi koji se zalae za irenje ove ideje putem

satelita, interneta, konferencija, dersova, knjiga i predavanja.Na ovim listovima emo predoiti saetak ideja koje ovaj ovjekpromovira s ciljem da posavjetujemo Ummet, skinemo odgovornostnareivanja dobra i odvraanja od zla, sa svojih plea, i upozorimona ovog ovjeka i posljedice koje mogu nastupiti prihvatanjemnjegove neutemeljne ideologije. Neemo mnogo replicirati, jer onoto se ovdje spominje dovoljno je jasno i prezreno ak i muslimanimakoji nemaju mnogo znanja.

Molimo Allaha da nas uvrsti u Islamu i Sunnetu, da nassauva od ovakvih miljenja i njihovih zagovornika i da nas uininepokolebljivim pristalicama Upute Vjerovjesnika, sallallahu alejhi vesellem, i njegovih ashaba. Neka je salavat i selam na na AllahovogPoslanika, njegovu porodicu i ashabe.

ejh Nasir Hamed

________________________________________________________________________

KARDAVIJEVO OPREDJELJENJE

Kao to smo saznali iz Kardavijeve biograje, on je lan pokre-ta Muslimanske brae (Ihvanul muslimin).

Ovaj pokret, kao to je poznato, ima svojstvo fanatineprivrenosti osnivau ovog pokreta Hasanu El-Benna.

lanovi ovog pokreta sa ovim su imamom preli graniceljudskosti ka ekstremizmu. Poeli su braniti i tumaiti njegove jasnegreke. U njihovoj odbrani njega zagovara se nepogrjeivost, iakosuprotno govore.

Meutim, njihovo stanje ih opovrgava, jer se staje u ogorenuodbranu ejha da ne bi bio dodirnut, pa makar se radilo i o istini.Ovo isto nalazimo i kod Kardavija.

Evo ti nekih njegovih navoda koji ukazuju na veliinu HasanEl-Benaovoguticaja na njega i veliinu ekstremizma u pogledu El-Bennai pokreta Muslimanske brae.


10/62

10

Kardavi kae: Nisam kod pozivaa i obnovitelja Islama uovom dobu naao da je iko shvatio problematiku, etiku i kh orazilaenju kao to je to shvatio imam Hasan El-Benna i u tomduhu odgojio sljedbenike svoje kole.

(Es-Sahvetul-islamijje bejnel-duhud vet-tettaruf, 166)

Kardavi kae: Allahovo odreenje je blagodat prema menijeste da mi je omoguio da sluam imama ehida Hasana el-Benna,a bio sam uenik u prvoj godini osnovne kole na vjerskomazharskom institutu Tanta. To je bilo 1941. g.

(Nahve vahdetin krijje lil-amiline lil-islam, 5)

Kardavi kae: El-Benna, je imao najbliu ideju SejjiduReidu Er-Ridau, koja se poklapala sa idejom imama Muhamme-da Abduhua, na samom poetku.

(Nahve vahdetin krijje lil-amiline lil-islam, 9)

Kardavi, govorei o linostima koje su utjecale na njega,kae: Najvea linost koja je utjecala na moju ideju, emociju i

ponaanje je linost imama Hasana El-Benna, kojeg sam ve ranopoeo sluati. Njime sam bio zadivljen i smatrao sam ga uiteljem,muallimom, pedagogom, pozivaem i misliocem. Tako sam sabraootprilike sve njegove broure, lanke i proglase, i u njima samnaao veliku naunu opskrbu i svetiljku. Postoje i druge linostikoje su utjecale na mene, poput ejha El-Behija El-Havlija, piscaknjige Tezkiretud-duati. Takoer i ejh Muhammed El-Gazali,neka mu Allah odui ivot, kao i doktor Muhammed Abdullah

Derraz i ejh Mahmud eltut, Allah im se smilovao. Ali, Allah meje poastio pa se nisam trudio da postanem kopija nijednog odovih velikana. (Likat ve muhadarat havle kadaja el-islami vel-asri, 115)

Kardavi je pogodio istinu. Ovi velikani su utjecali na njegovumisao i to se ne moe izbrisati, pa je postao mjeavina selezma,panislamizma i racionalizma, jer su takvi bili oni koje je spomenuo.

Stoga je Kardavi jedan od uglednih pojedinaca pokretaMuslimanske brae, pa ak je i islamski pravnik od kojeg se udananjem vremenu uzima miljenje. Njegove izreke, fetve u svojimsredstvima informisanja, toliko se uzimaju u obzir da ak i privlaipanju drugih, kao da je Ummet nesposoban da izrodi uenjake ipozivae u Islam mimo Kardavija.


11/62

11

Sada je svima jasan pokret ihvanija. Nikome nije skrivenoono to je bilo prije skriveno. Ovaj pokret je panislamistiki kojimijea Ehli Sunnet sa novotarom, i stavlja ih u jednu konstrukcijukoju je nemogue objediniti kako bi formirala jednu zajednicu sa

odreenim ciljevima i ambicijama.

Ihvanul muslimin (Muslimanska braa)je pokret koji ne vodibrigu o tevhidu, ispravnom islamskom vjerovanju, i ne trudi seda ga provomira meu muslimanima, bojei se, da e se njihovosjedinjavanje (jedinstvo) raspasti, i iz straha da ih novotari nedokae kakvim zlom.

Ovaj Demat(ihvanul muslimin)ima za cilj preuzeti vlast nadmuslimanskim zemljama. Kamo sree kada bi doli do vlasti dasude po ispravnom Islamu kojeg nam Allah nareuje, ali naalost,stvar je suprotna, a iskustvo iz Sudana nije daleko. Ko je prei vlasti,sekularisti ili oni?

Ihvanijesu javno obznanile svoje nakane. Borili su se i protiv

sunnija. Kada dou do vlasti ponu veliati sljedbenike novotarijai nadrede ih nad sljedbenicima Sunneta.

Ljudima pomute njihovu Vjeru, tako pojedinac smionopoini nepokornost Allahu, ma kolika ona bila, bez i najmanjegstraha, jer mu je ta nepokornost dozvoljena erijatski, podsloganima preporoda i idtihada.

Kardavi kae: Tevhid sam uio na El-Azharu tokom mogakolovanja u osnovnoj i srednjoj koli te Fakultetu teologije. Uiosam iz skripti koje su pisali nai uitelji, a i knjiga koje su ostaviliprethodnici, kao to je knjiga erhul-devhereh lil-Kani.

Potom sam izuavao El-akid od En-Neseja i njen komentarod Es-Sada et-Taftazanija, te Haije ale-erh od El-Hajjalija,te od El-Isama, a onda Haije alel-haije od Abdulahakima es-

Siajlukotija. (Risaletul-Ezher, 105)

Ove knjige koje je spomenuo suearijskeknjige, a uio ih jejo od osnovne kole. Poznato je da je stjecanje znanja u mladostipoput klesanja kamena. U prsima mladoga Kardavija je uklesanaearijska ideologijakoja je utjecala na njega. Zato nema nade dae se ikada izbrisati, osim da Allah to poeli.


12/62

12

Pokazatelj greki i zastranjenja u koje je zapao Kardavina poetku svoga idejnog formiranja ogleda se u govoru kada jeupitan o idejnim promjenama kroz koje je proao. Kardavi kae:

Moj osnovni pravac se nije promijenio, jer mi je Allah dao

blagodat da svoj pravac veem za Islam koji sam poznavao, volio iljubomorno ga uvao, zalaui se na Njegovom putu i ulaui trudu slubi Njegovih pitanja.

Meutim, s obzirom na proirivanje moje spoznaje iupoznavanje sa razliitim ideolokim kolama, mogu rei dame je zadesila izvjesna preobrazba. Na poetku svoje mladostiuveliko sam bio zadivljen imamom Ebu Hamidom el-Gazzalijem.Njegove knjige su prvo to sam proitao, posebno Ihaju ulumid-

dina, i Minhadul-abidin.(Likaat vel-muhadarat, 15)

ejh Kardavi se nije upoznao sa selezmom prestavljenimu knjiigama ejhul-islama Ibn Tejmijje i njegovog uenika Ibn-Kajjima, osim na poslijetku, nakon to su El-Gazzalijeve knjigeimale udjela u formiranju njegove misli. Tako je pomijeao selezam

i earizam, Sunnet i tesavvuf, a ima i drugih mjeavina koje se mogunai u njegovim knjigama.

KARDAVI I SELEFIJE EHLU SUNNET VEL DEMAT

Kardavi vodi veoma opaku kampanju protiv selejskih daija

i smatra da su oni temeljna prepreka na putu islamskog buenja.esto ih naziva neozahirije, ili konzervativci.

Kardavi se njima sveti, prema mome miljenju, iskljuivozbog njihovog suprostavljanja njegovom racionalistiko -panislamistikom ihvanijskom metodu, njihovo irenje ipridobijanje mnogih islamskih podruja, posebno u posljednje

vrijeme, ga je ozlojedilo, neka je hvala Allahu. Posluajmo sada nekeizreke Kardavija o tome.

Kardavi kae: Jedna od najveih prepreka s kojom sesuoava rad za Islam danas i koja daje veoma funkcionalno orujesekularistima i prozapadnjaenim ljudima, i ometa ispravnuislamsku ideju i islamski angaman, jeste upravo skupina kojanema ni najmanjeg osjeaja za shvaanje ciljeva erijata.


13/62

13

Ta skupina je zarobljenica terminologije, bukvalnosti iformalnosti. To su oni koje sam davno nazvao neozahirije, iakooni nemaju znanje zahirija, niti iroke spoznaje. Od uenjaka IbnHazma uzeli su samo nekada njegov konzervatizam i dugi jezik.

Oni su proitali neto iz nasljedstva dva imama Ibn Tejmijjei Ibnul-Kajjima, ali naalost nisu to shvatili na ispravan nain.Nisu prodrli u dubine toga, nisu se pridravali metoda dvaejha, niti njihovih nasljednika, nego slijede neke savremenjakeuzimajui sva njihova miljenja.

(Es-Sunnetu masdaren lil-mearifeti vel-hadareti, 234)

Kardavi kae: Rijei selezam je nainjena nepravdaod onih koji ga podravaju, a podjednako i od onih koji mu seprotive.

to se tie pomogaa selezma, tj., onih koje ljude ubrajajumeu njih i koji sami sebe ubrajaju meu njih, oni su ga suziliu formalnosti i rasprave oko pitanja iz apologetike, ili pitanja iz

islamskog prava ili tesavvufa.

Danju-nou oni zateu svoje katapulte i ispaljuju svojuulad na one koj im se suprostavljaju u bilo kojem od ovih pitanja,ili bilo koje od marginalnih pojedinsti.

Tako se nekim ljudima uinilo da je metoda ispravnihprethodnika, metod rasprave i sporenja, a ne metod gradnje i

djelovanja, i da selezam znai pridavanje panje marginalnimpojedinostima na utrb cjelokupnih temeljnih pitanja, davanjaprednosti u onome u emu se razilazi na utrb onoga u emupostoji saglasnost, te davanje prednosti formi i obliku na utrbjezgre i sutine. (Evlevijatu el-hareketil-islamijjeti, 97)

Kardavi je rekao, ciljajui na poziv Muhammeda ibn Abdul-

Vehhaba,: Postoji uporedna veza izmeu stvarnog selezma istvarnoga preporoda. Stvarni selezam je obnoviteljski, a stvarnipreporod je samo selejski. Sutina selezma je obnoviteljstvo.Ovo znaenje je jasno iz velike obnoviteljske selejske kolekoju je osnovao ejhul-islam Ibn Tejmijje i njegovi uenici koja jeimala dubokoga traga na akaid, kh, misao, ponaanje i vladanjesve do dananjeg dana. (Sahvetul-islamijje ve humumul-vetanil..,46)


14/62

14

Kardavi kae: Moda neko bude oponirao vehabi-jskim pokretom govorei da je to selejski pokret koji crpitradiciju tejmijjske kole. Meutim, ovaj pokret nije poznat poobnoviteljstvu i idtihadu.

Zato ga je doktor Muhammed Ammare nazvao bukvalisti-kim tekstualnim selezmom, tj., bukvalnost u shvatanjutekstova, a vjerovatno je to najvie uticalo na mnoge koj sepripisuju selezmu u naem vremenu neprijateljujui protivobnoviteljstva.

Vjerovatno je ovaj pokret stasao u primitivnom drutvu

dalekom od sjecita civilizacije u kojem je nomadstvo imalo veiudio.

Njihov najvei interes je bio da odvrate ljude od irka katevhidu, da se njihovi ibadeti oiste od novotarija i njihove idejeod bajki. (Sahvetul-islamijje ve humumul-..,46)

Prvo: Uopte se ne uzima u obzir miljenje MuhammedaAmmare o selejskom pozivu, jer je on savremeni nasljednikmutezilai on nije dostojan da se njegovo miljenje analizira.

Drugo: Nazivanje poziva ejha Muhammeda ibn Abdul-Vehhaba, vehabizmom, ima ve poznate primjedbe. To je pozivpovratka na ispravnu akidu ispravnih prethodnika, a to nije novimezheb, kao to kau novotari. I Kardaviju takoer elimo da

bude jedan od njih.

Tree: ejhov Muhammed ibn Abdul-Vehhabov poziv nijenapadao obnoviteljstvo uokvireno naelima Kurana i Sunneta, ato znaju i struni i obini ljudi. Kardavi dobro zna da ovaj pozivnije oponirao novim i korisnim stvarima koje nisu u suprotnosti saerijatom, nego im je najprije prilazio nego svi drugi, nakon to mu

je Allah dao mnoge unutranje i vanjske blagodati, hvala Allahu.

Tako mi Allaha, doista e muslimana rastuiti kada vidiKardavija koji kroz prste gleda na sva akaidska i moralna iskrivlje-nja u muslimanskim krajevima. A posebno u Egiptu!

Da bi se pojasnila nejasnost vizije kod Kardavija koji mijeaobnovitelje koji su imali uticaja na Ummet, i one koji se pozivaju


15/62

15

na obnoviteljstvo koji su davno skrenuli sa metoda Ehli Sunneta,

posluaj njegove rijei:

Kardavi kae: Jedinstven lijek za slabost, rasparanost

i dekadenciju u kojoj se nalaze muslimani jeste povratakispravnom Islamu, kao to su u to pozivali originalni obnovitelji,poput, Demaluddina El-Afganija, El-Kevakibija, MuhammedaAbduhua, Reida Ridaa, Muhamed Ikbala, Hasane El-Benne,Sadika Er-Rae, Abbasa El-Akkada, i drugih mislilaca i pozivaau popravak stanja. (Min edli sahveti raide, 101)

Kardavi ubraja: Demaluddina El Afganija iju-radiju,;

Muhammeda Abduhua - maturidiju,; Ikbala - suju,; Hasana ElBenna- panislamistu, mefevvida,; Er-Raa -knjievnika,; devijatnogAbbasa El Akkada, da su svi oni obnovitelji.

Da li je ovo mijeanje predodbi? Loe shvatanje metoda EhliSunneta, u svakom sluaju nadmauje ovu Kardavijevu zbunjenost.

TOLERANCIJA PREMA SLJEDBENICIMANOVOTARIJA

Kardavi smatra da nema potrebe govoriti o novotarskimsektama ili im replicirati i pojanjavati njihove greke, te ihotkrivati muslimanima kako bi ih se uvali.

Po njemu je obaveza saraivati sa njima protiv zajednikogneprijatelja islamskog Ummeta, te biti u zajednikom saffu uodnosu na ateiste i orjentaliste i njima sline koji ne vjeruju u Islami oko njega iznose sumnje. to se tie novotara od mudrosti je da sene rastjeruju ili da se izaziva njighova srdba govorom o njihovimuvjerenjima i novotarijama.

Kardavi kae: Zato sam se zaudio onima koji govoreo zejdijama ili ibadijama, ili drugim sektama kako govore ostvorenosti Kurana. Ne treba dizati prainu oko ovoga problemakod bilo koje grupacije. Na problem danas nije sa onima kojikae da je Allahov govor stvoren nego sa onima koji govoreKuran nije od Allaha, nego je od Muhammeda.

(Sahvetul-islamijje bejne el-duhud vetetarruf, 89)


16/62

16

Ovo je golema greka Kardavija koja se suprostavljapostupcima ispravnih prethodnika, selefu salih, koji su vrstonastojali da ouvaju isto islamsko vjerovanje i isti Islam kako nebi bili iskvareni novotarskim primjesama.

Oni su titili tu istou i prenjenost odvraajui novotarimaod vremena ashaba sve do danas. Primjeri za ovo u ovoj tematicisu mnogobrojni i nema razloga da se ova knjiga jo vie njimaoptereuje.

Ko eli da ih ita neka pogleda knjige selejske akide,i izreke imama o upozorenju na izreke novotara koji su bili

razliitih kategorija, bez ikakvog straha, strepnje, ili tvrdnje dato razdire islamski Ummet i odvraa ga od njegovog neprijatelja.

SARADNJA U ONOME U EMU SE SLAEMO

Kardavi esto ponavlja ovo pravilo, a ono glasi: Saraujemou onome u emu se slaemo, a dajemo izgovor jedni drugima uonome u emu se razilazimo.

Onaj ko je postavio ovo spomenuto pravilo jeste uenjakSejjid Reid Rida, predvodnik savremene selejske kole, urednikpoznatog islamskog asopisa El-Menar, kao i pisac Tefsira, fetvi,i knjiga, koje su imale utjecaj na itav islamski svijet. Ovo pravilo

je ak nazvano, Zlatno pravilo el-Menara, a njime se eli saradnjasljedbenika Kible protiv neprijatelja Islama.

Zato su reformatori izrazili dobrodolicu ovom pravilu inastojali ga praktikovati, najvie ga je uzimao u obzir Hasan El-Benna, tako da su mnoge ihvanije pomislile da ga je on postavio.

Kardavi kae: Zato nema zapreke da saraujemo sa nekimnovotarima u stvarima u kojima se slaemo oko temelja Vjere iovodunjaluke koristi, u borbi protiv onih koji su ei od njih unovotarijama ili daleko vie otili u zabludu i zastranili, a sve to usaglasnosti sa pravilom uzimanja manje tete.(Fetava muasire, 2/113)

Ovo pravilo se ne moe apsolutno uzeti, jer nam ne pojanjavagranice razilaenja u kojima emo mi jedni drugima izgovore nai ineemo se meusobno savjetovati.


17/62

17

ejhIbn Baz,kae: Da, potrebno je da saraujemo u onomeu emu smo u saglasnosti u vidu pomoi Istine, poziva u nju,upozoravanja na ono to je Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, zabranio, a traenje meusobnog izgovora u onome u emu se

razilazimo nije apsolutna postavka nego ima i izvjesne pojedinosti.Ako se radi o pitanjima idtihada iji je dokaz skriven dunost je dane negiramo jedni drugima. Ali ono to je u suprotnosti sa Kuranomi Sunnetom dunost je negirati sa dokazima,i to mudrou, lijepimgovorom i raspravom na najbolji nain, kao to Uzvieni kae: Jednidrugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, (El-Maide, 2), ..trae da seine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju,(Tevbe, 71).

RAZUMIJEVANJE PRIORITETA KOD KARDAVIJA

Kardavi kae za sebe da se uveliko posvetio i usredotoiona ono to naziva razumijevanje prioriteta. To je dio njegovogzalaganja i interesovanja za ispravnost islamskog pokreta i

ispravne upute islamskog buenja. Kae da je to njegov prvi inajvei interes. (Evlevijat el-hareketil-islamijjeti, 3)

Kardavi smatra da islamsko buenje ne treba da se zaokupirasekundarnim u odnosu na primarna pitanja Vjere, niti djelominimmarginalnim pitanjima u odnosu na ona vanija cjelokupna.

(Sahvetul-islamijje ve humumul-vetanil-arebi vel-islam, 185)

Kardavi kae: Jedan od znakova neupuenosti u znanjei manifesta slabosti vjerske prosvjeenosti jeste zaokupiranjeodreenim brojem djelominih i marginalnih pitanja u odnosuna velika pitanja koja se tiu bitisanja Ummeta, njegove linosti ikonanih ishoda.

Vidimo mnoge od njih kako podignu itav dunjaluk samo

radi brijanja brade ili njenog skraivanja ili preputanja odjeepreko lanaka, ili pomicanja prsta na teehhudu, ili fotograsanja,i sl., zbog pitanja oko kojih postoji ve dua rasprava i oko kojihima mnogo onoga rekla-kazala.(sahvetul-islamijje bejne el-duhud .., 71)

Njima je bilo bolje da svoje snage usmjere na ono to emuslimanima i njihovim pokoljenjima ouvati temelj njihovogvjerovanja, vezati ih za obavljanje farzova i udaljiti ih od injenja


18/62

18

velikih grijeha. Ovaj problem razumijevanja prioriteta ili osudeudubljivanja u marginalnosti je pitanje kojeg je Kardavi uveao, a ioni koji su sa njim u saglasnosti, poput Muhammeda El-Gazzalija,ihvanijskih mislilaca, pa je zbog toga omladina zapostavila mnoge

Sunnete, pa ak i farzove. Najvanija obaveza jeste ujedinjenje podpozivima interesiranja na razumijevanje prioriteta.

Kardavi i njegovi istomiljenici smatraju da je najprei zada-tak Ummetu da se brine o naletu sekularista, irenja ateistikogmarksizma, uvrenju cionizma, i spletkama krstaa i da zbog togazapostavi mnoge ibadete i Sunnete koje je naredio Allah, Subhanehuve Teala, ili Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Uistinu ne znamo ta Kardavi eli od nas da inimo u borbiprotiv sekularizma i marksizma itd.. Da li e naa borba protiv njihbiti uspjena samo sa pridravanjem za nau Vjeru i velianjemnjenih znamenja.

Kakva je to teta ako ovjek musliman prida panju

Sunnetima i nalama kojima Kardavi ne daje nikakvog spomena,a prednost daje interesiranju za stanje Ummeta i poznavanjespletki njegovih neprijatelja.Kakva je teta u tome, zato ne bismoobjedinili oba dobra?

Ako musliman prida panju Sunnetima jela ili odjee da lito znai da on ne posveuje panju velikim pitanjima Ummeta?!Nasuprot, sve ih moe objediniti, a to je veoma lahko onome komeAllah olaka.

Pretpostavimo da musliman prida panju Sunnetima i nala-ma, a u isto vrijeme uope na razmilja o sekularizmu i marksizmu,da li emo mu to negirati i rei: ostavi taj Sunnet, nemoj ga initi, nitimu pridaji panju i daj uea u velikim pitanjima Ummeta. Ili emotakvom ovjeku izraziti zahvalu na slijeenju Sunneta Njegovog

Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i traiti da ne zaboravi na stanjeUmmeta, pa makar i djelomino.

Najvee pitanje prema kojem su Kardavi i njegovi isto-miljenici nemarni jeste, da ljudi budu prosvijeeni u svojoj Vjerii da u nju pozivamo, pojanjavajui im selejsku akidu koja e ihobjediniti, a ne razjediniti, koja e ih upozoriti na irk kako bi bilispaeni od kazne svoga Gospodara.


19/62

19

Rezime: Ova problematika koju je Kardavi izloio je ktivna iheperbolizirana. To je potvreno injenicom da mnogi oni koji o njojpriaju nemarni su prema Sunnetima i farzovima argumentirajuiovo iblisovskim pravilima. Tako su im proli njihovi ivoti

zapostavljajui i jedno i drugo.

KARDAVI I SREDNJI PUT

Kardavi sebe vidi kao sljedbenikom srednjeg puta u svimstvarima, te da je sebi zacrtao ovaj put jo od svojih poetakabavljenja naukom.

Kardavi kae: Zahvaljujem se Allahu Uzvienom, da meje jo od poetka mog misaonoga i pozivakog ivota uputio daprihvatim srednji put koji se zasniva na umjerenoj sveobuhvatnojteoriji i koji je udaljen od svake vrste pretjerivanja ili nemara.

(Fetava muasire, 2/97)

Kardavi kae: Od specinosti puta kojim idem jestepridravanje duha umjerenosti izmeu pretjerivanja i nemara.Izmeu onih koji se ele rijeiti stega vrstih postavki uz tvrdnjuda idu ukorak sa prosperitetom i koji potuju sve to je novo.Izmeu onih koji ele da sve ostane kao to je bilo u vidu fetvi,izreka i fraza, smatrajui svetim sve ono to je staro.

(Fetva bejne indibati vet-tesejjib, 124)

Kardavi kae: Mi moramo preuzeti shvatanja umjerenihstruja. (Melamih el-mudtemiil-muslim, 77)

Kardavi kae: Ova studija baca svjetlo na opi okvirislamskog savremenog buenja koji je predstavljen u najjaoji najrasprostranjenijoj struji, a to je ono to ja nazivam struja

islamske umjerenosti. (Sahvetul-islamijje ve humumul-vetani-arebi ..., 5)

Doktor Kardavi nam je u prethodnim navodima dao do znanjada je jedan od zagovornika umjerenoga pravca, ili struje, ali nam nijepojasnio precizne znakove po kojima se moe prepoznati ova struja,

jer ga svi mogu initi, a posebno oni koji su sebi uzeli popustljivostu svim akidetskim i khskim pitanjima. U jednom stihu se kae:Svako tvrdi da ima kontakta sa Lejlom, ali im Lejla to ne priznaje.


20/62

20

Iitavanjem Kardavijevih knjigamogu precizirati znamenjaovoga, umjerenoga pravca.

1. Ovaj pravac se odlikuje olakicama u pogledu khskih

pitanja, pa makar to bila i na utrb erijatskih tekstova. Kardavijevodabir fetvi tome i svjedoi.

2. Ova struja prihvata ideju opeg Islama koja se ne povodini za jednim od islamskih pravnih pravaca, makar se to odnosilona ispravne prethodnike, selefus-salih, pravac Ehlus-sunneta vel-demaata.

To je pravac koji obuhvata sve novotarske pravce koji suse odijelili od Ehli-Sunneta, i okuplja ga u jednoj mjeavini podnazivom panislamizam u borbi protiv Allahovih neprijatelja.

3.Ova struja u mnogome koristi racionalizam u erijatskimtekstovima. Neke odbacuju, neke nasumice tumae, a sve podzagovornitvom racionalizma.

4. Ova struja je opsjednuta zagovaranjem idtihada ipreporoda koji se prilikom itanja njihovih izreka ne mogu svestipod jasna pravila i sasvim oite znakove. Svako od njih zabaci svojukofu u bunar idtihada i reforme bez ikakvih uslova ili pravila.Halal je ono to dozvole njihove pameti, a i haram je ono tozabrane njihove pameti. Sve ovo je pod parolama idtihada.

5. Pripadnici ove struje razlikuju se u veliini svogaracionalizma. Neki od njih predstavljaju savremenu liniju sektemutezila kao to je doktor Muhammed Ammare. Neki od njihprihvataju kolu Muhammeda Abduhua, a neki poput Kardavija,predstavljaju prijelaz izmeu selezma i racionalizma. On jedanputnaginje jednima, a drugi put drugima.

Ali ipak u saglasnosti je sa racionalistikim pravcem umnogim njihovim ambicijama i ciljevima koje smo do sad spoznali.On sa njima uestvuje na njihovim konferencijama i u njihovimasopisima.

Ovu mjeavinu modernista racionalista u naem vremenu

najbolje predstavlja Svjetski institut islamske misli koji je osnovan1401. h.g. u SAD-u. Na njegovom elu je dr. Taha Dabir el-Ulvani.


21/62

21

Ovaj pravac takoer predstavlja Islamski univerzitet uMaleziji koji izdaje asopis Et-Teddid. To je produeni rep doMalezije prethodno spomenutog Instituta. Od njihovih asopisa je iasopis Medelletul-muslimil-muasir (asopis savremeni musliman),

koji najbolje predstavlja glas ovoga racionalizma. Od njih je inovina El-Mustekille (Nezavisne novine), koje izlaze u Londonu. ipored toga to u mnogome naginju pravcu Hasana Et-Turabija.

Rezime: Ova struja predstavlja mjeavinu racionalista izpokreta ihvanija, kao to je El-Ulvani i drugi, kao i racionalistakoji ne pripadaju pokretu ihvanija i okorjelih mutezila poputMuhammeda Ammare. Pravljenje razlike izmeu njih iziskuje

preciznu studiju o stasavanju svakog od njih, njihovim starim isavremenim spisima.

Ono to je najvanije to musliman mora znati, jeste, daje ova Kardavijeva struja, umjerenog pravca, racionalistika,i da se suprotstavlja erijatskim tekstovima ukoliko se oni nepodudaraju sa njihovim razumom.

Ova struja je protiv selezma jer je racionalizam prvineprijatelj selejske metodologije. Racionalizam uveliko vodiokrutni rat protiv selezma koji se nekada utia, a nekada javnoispolji.

Tvrdnja doktora Kardavija da on prihvata srednji put iliumjerenost je duga i nairoka tvrdnja, jer je moe isto tako tvrditi i

bilo koji drugi ovjek.

Ono to ja znam i to zna svaki musliman jeste da je Islam vjeraumjerenosti izmeu svih ostalih vjera i da su sljedbenici Sunneta iDemata pripadnici srednjeg puta izmeu zalutalih sekti novotara.

Ibn Tejmijje kae: Islam ima sredinju poziciju meu

vjerama iji su krajevi reciprono rasporeeni. SljedbeniciSunneta u Islamu su poput Islama meu ostalim vjerama.(Es-Safedijje, 2/310)

Takoer kae ejhul-islam Ibn Tejmijje: SljedbeniciSunneta i Demata u Islamu su poput sljedbenika Islama meuostalim vjerama.

(El-Devabus-sahih limen beddele dinel-Mesih, 3/7)


22/62

22

Tvrdnja umjerenosti i srednjeg puta koju Kardavi estoopetuje biva pridravanjem pravca Ehli-Sunneta vel-Demata, ine moe biti nikako drugaija bez obzira koliko ovjek napravioustupaka i bio popustljiv.

KARDAVI I PREDAJE IZ SUNNETA

Kardavi kae: U nekim hadisima nailazimo na neku vrstuproblematike. To se posebno odnosi na savremene i prosvjeeneljude, ako se ti hadisi protumae prema svojim stvarnim

znaenjima, kao to to termini iziskuju, prema temeljnomsemantikom znaenju. Meutim, ako se protumae u prenesenom,metaforinom znaenju, problematika nestaje i tano se otkrivaeljeno znaenje.

Uvjeren sam da se ovom vrstom tumaenja (metaforinom)hadis tumai u prenesenom znaenju. Tako Vjera nee biti

pritjenjena i bit e primljen bez preoptereivanja ili pretjerivanjai to onda kada postoji ono to iziskuje tumaenje i izlazak iz sutineka metafori pod uslovom da se pojavi zapreka da ga isti razum iliispravni erijat primi, ili kad nije u suglasnosti sa kategoriniminjenicama nauke da ga stvarnost ne potvruje i to sve sprjeavada se pod njim misli na pravo znaenje... Pravo muslimana je dabude neopredjeljen prema bilo kojem hadisu za koji smatra dase suprostavlja jasnim kuranskim ajetima kada ne moe pronai

odgovarajue tumaenje.

Potom je spomenuo primjere za hadise za koje on mislida su suprotni Kuranu. Od njih je hadis u kojem se kae da onakoja ukopava i ono dijete koje je ukopano da su u Vatri, a to je usuprotnosti sa govorom Uzvienog, (Et-Takvir, 8-9).

Takoe, tu je i hadis u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, kae: Moj i tvoj otac su u Vatri.

Kardavi kae: Kakav je to grijeh Abdullaha ibn Abdul-Muttaliba da bi bio u Vatri. On je ivio izmeu dva poslanika Isai Muhammeda. Ispravno je miljenje da e takvi biti spaeni.

(Kejfe neteamelu meassunneti, 997)


23/62

23

Kardavi kae: Ja dajem prednost da se bude neopredjeljenoprema ispravnim hadisima bez njihovog odbacivanja u potpu-nosti.

Na drugom mjestu kae: Istraivanje tekstova hadisa jeprihvatljivo, pa ak i poeljno. Hadis kojeg ne prihvata razumnesumnjivo se odbacuje.

Kardavi kae o sahih hadisima koje su El-Hakim i El-Albani,ovjerodostojili: Moemo odbaciti vjerodostojnost ovih hadisajer se suprotstavljaju Kuranu, ili drugim potvrenim hadisima, ai naoj stvarnosti. Posebno je poznato da El-Hakim nije bio strog

u ocjeni vjerodstojnog hadisa, a da El-Albani, Allah mu se smilovao,hadis smatra vjerodostojnim ako ima mnotvo puteva, bez obzirana njegov tekst, pa makar se suprostavljao razumu, jasnimpredajama i makar bio u suprotnosti sa temeljnim postavkama.

(Es-Sunnetu masdaren lil-mearifeti el-hadareti, 71)

Iz prethodno reenog oituje se da doktor Kardavi koji

respektuje Sunnet, odbacuje svaki hadis koji se suprostavljaKuranu, i odbacuje svaki hadis koji se suprostavlja razumu.

Ibnul-Kajjimje protumaio hadis o ukopanoj djevojici da onanije doivjela punoljetstvo pojanjavajui da je pravac Ehli-Sunnetau pogledu djece murika takav da e biti iskuani na Sudnjem danukao to se prenosi u vjerodostojnim hadisima.

(Ibn Kajjim, Ahkamu ehliz-zimme, 2/250)

to se tie hadisa: Moj i tvoj otac su u Vatri., prihvaen je oduenjaka varolizatora i nisu mu se suprostavljali svojim razumimaili tvrdnjama da se suprostavlja Kurani Kerimu.

Potvrdili su hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,

kada se kod njih oitovala njegova vjerodostojnost, kada ga je itav

Ummet prihvatio. Objedinili su ga sa svim onim problematinostimakoje su navedene.

Imam En-Nevevi, komentariui ovaj hadis, kae: U ovomhadisu se govori da onaj koji umre u nevjerstvu ui e u Vatru, inee mu koristiti bliskost onima koji su privreni Allahu. Takoeru njemu se kae da onaj koji umre u periodu izmeu dolaska dvaposlanika, kao to su bili Arapi koji su oboavali kipove, takoer je


24/62

24

u Vatri. Ovo nisu oni koji nee biti kanjeni prije dolaska poziva.Njima je doao poziv Ibrahima i ostalih vjerovjesnika, neka je nanjih salavat i selam. (erhu Muslim lin-Nevevi, 3/79)

Imam aja, kae: Ni u kom sluaju Sunnet Allahovog Pos-lanika, sallallahu alejhi ve sellem, se ne suprostavlja Allahovoj Knjizi.(Et-Turukul-hukmijje, 101)

to se tie dva hadisa o albi Vatre svome Gospodaru i orodbinskim vezama, uistinu ne znam ta je doktoru Kardavijusumnjivo u ova dva vjerodostojna hadisa.

Ako sumnja u govor Vatre i rodbinstva, a to navodno, razumne moe potvrditi, onda mu kaemo: Onaj ko e im dati da govori

je Taj koji e dati svemu da govori i ovu injenicu Allah potvruje uSvojoj asnoj Knjizi i niko se ne usuuje negirati kao to je to uiniodoktor Kardavi u pogledu hadisa Allahovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja:

Na Dan kada upitamo Dehennem: Jesi li se napunio? on e

odgovoriti: Ima li jo? (Kaf, 30)

Ibn Kesirkae: Uzvieni obavjetava da e rei Dehennemu:Jesi li se napunio? Uzvieni mu je obeao da e ga napunitidinnima i ljudima zajedno... (Tefsir Ibn Kesir, 4/242)

Uzvieni je obavijestio takoer da i druge stvari govore, ali mine razumijemo njihov govor, pa kae, u prijevodu znaenja ajeta:.. i ne postoji nita to Ga ne velia, hvalei Ga, ali vi ne razumijetevelianje njihovo. (El-Isra, 44) Obavijestio je da su brda slavila Allahasa Davudom, alejhi sellam, (Sad, 17-18).

Uzvieni obavjetava da e dati mogunost govora ljudskimudovima kako bi protiv njega svjedoili o onome to je radio nadunjaluku, pa e se tjelesni udovi rei: Zato svedoite protiv nas

upitae oni koe svoje. Allah koji je dao sposobnost govora svakom biu,obdario je darom govora i nas odgovorie. (Fussilet, 21)

Zato je doktoru Kardaviju bilo pree da se ne opire hadisimaPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ni u emu. Kojim e razumomon dokuiti ove stvari, a to se moe uiniti samo pokoravanjem ipovoenjem za Zakonodavcem.

(Et-Tezkireh ahvalil-mevti ve umuri, 1/332)


25/62

25

U oba Sahiha se vjerodostojno prenosi hadis koji kae: Smrte na Sudnjem danu doi u obliku crnobijelog ovna. Kardavi tokomentira pa kae: Pouzdano se zna, i u tome se slau razum ipredanja, da smrt nije ovan, ni bik, niti koja druga ivotinja.

(Kejfe neteamelu meassunneti, 162)

Doktor je protumaio hadis o tranju, a pree je da ga ostaviu njegovoj vanjtini, s uvjerenjem da je Allah ist da iemu slii odSvojih stvorenja i da je duan slijediti pravila ispravnih prethodnikau hadisima poput ovoga.

Kardavi kae: Poput ovoga su rijei Uzvienog u poznatom

hadisi-kudsijji Ako mi se rob priblii za jedan pedalj, pribliimmu se za podlakticu. Ako Mi se priblii za podlakticu Ja mu sepribliim za rukohvat. Ako Mi doe hodei, Ja mu doem trei.Mutezile su osudile uenjake hadisa zbog prenoenja ovog tekstai njegovog pripisivanja Allahu, Azze ve Delle. Ovaj hadis iniciraNjegovo poistovjeivanje sa stvorenjima u materijalnoj prisnosti,hodanju i tranju, a to nije dostojno Savrenstvu Boanstvenosti.

Ovima je replicirao imam Ibn Kutejbe u svojoj knjizi, Tevilumuhtelel-hadisi, rijeima: Ovim poistovjeivanjem i upore-ivanjem elio je rei: Ko Mi urno doe sa pokornou, Jamu doem sa nagradom bre nego to on Meni doe. To je uprenesenom znaenju spomenuo kao hodanje i tranje.

(Kejfe neteamelu meas-sunnetin-nebevejjeti, 157)

ejh Muhammed Salih Ibn Usejminkae: Osobina tranja

je potvrena kao to se prenosi u vjerodostojnom hadisu kod El-Buharija i Muslima, od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, koji kae da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Allah Uzvieni kae: Ja sampri pomisli Moga roba o Meni. Potom je spomenuo hadis, sve do,Ako Mi doe hodei, Ja mu doem trei. Ovo tranje je Njegovapotvrena osobina u koju je dunost vjerovati bez pripisvanjekakvoe ili poistovjeivanja, jer je On putem nje dao obavijest

o Sebi, a On najbolje zna o Sebi. Dunost nam ju je primiti bezpripisivanja kakvoe, jer je pripsivanje kakvoe govor na Allahabez znanja, a to je zabranjeno. Isto tako, nema poistovjeivanja jerUzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: Nita nije kao On. (ura, 11)

(El-Devabul-muhtar lihidajetilmuhtar, ejh Ibn Usejmin, 24)


26/62

26

VIENJE ALLAHA KOD KARDAVIJA

Doktor vjeruje u vienje Allaha na Ahiretu, ali je uvjereneda ovo vienje nee biti obostrano paralelno i ne moe se pojmiti

pravac tog vienja. Kardavi kae: Vienje Allaha na Buduemsvijetu je mogue, jer u razumu nema dokaza koji nam ukazujeda nema vienja, osim to je to na nain uobiajen kod nas, jervienje Allaha moe biti ispravno na ispravne naine u kojimanema spajanja zraka, obostranog gledanja ili poimanja pravca,niti providnog tijela ili ta drugo. (El-Merdiijje el-ulja l-islami, 348)

Ovo to je rekao Kardavi, to je miljenje earija (pogledaj El-

Irad lil-Duvejni,180, El-Iktisad lil-Gazali,42).

Ovo je suprotno pravcu sljedbenika Sunneta koji vjerujuda e vjernici vidjeti svoga Gospodara na Sudnjem danu i da suvjerovjesniki hadisi potvrdili da e to vienje imati svoj pravac.

ejhul-islam Ibn Tejmijje je replicirao earijama i pojasnio

kontradiktornost njihovog miljenja. On kae: Vienje iziskuje dae Allah imati pravac gledanja u odnosu na onoga koji Ga gledai to je potvreno kategoriki ispravnim tekstovima erijata. U obaSahiha, i u drugim zbirkama prenosi se poznati hadis: Od EbuHurejre, da su ljudi rekli: Allahov Poslanie, hoemo li vidjetinaeg Gospodara na Sudnjem danu?, pa je odgovorio: Da li imaprepreke da vidite sunce ispred kojeg ne stoji oblak? Rekli su: Ne,Allahov Poslanie. Odgovorio je: Vi ete Ga tako vidjeti. Potom

je spomenuo itav hadis.

PODJELA SUNNETA NA ZAKONODAVNI INEZAKONODAVNI

Doktor Kardavi spominje da Poslanikovi, sallallahu alejhi vesellem, postupci u pogledu njegovih presuda i vostva (imameta)nisuobavezajui zakonodavni Sunnet. On i njegovi istomiljenici su ovopotvrdili govorom imama El-Karaja, u njegovoj knjizi, El-Ahkam temjizil-fetava. Ali, oni taj govor nisu shvatili na ispravan nain. Kobude nastojao da shvati El-Karajev govor shvatit e da on ne elirei ono to kau racionalisti, a oni govore da takvi postupci (sudstvai imameta)izlaze iz okvira zakonodavnog sunneta.


27/62

27

Kardavi je podijelio Sunnet na ova dva dijela, a to je jednaod izmiljenih novotarija koju nisu poznavali prethodnici naegUmmeta.

Istina je samo ono da sve to proistekne od Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, bio to govor ili djelo, a nije prethodno derogirano,to je opi zakon za Ummet, a propisi o tome se razlikuju shodnokontekstima. Uzvieni kae: To je samo Objava koja mu se obznanjuje.(En-Nedm, 4)

Nita se iz ovog jasnog temelja i potvrene postavke ne moeizdvojiti osim sa jasnim tekstom, kao npr., da odreeni propis bude

specian samo za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegova linaintuicija koja je proistekla od njega, ali mu nije potvrena Objavom.

KARDAVIJEVO MILJENJE O ALLAHOVIMSVOJSTVIMA

Kardavi vjeruje u Allahova svojstva koja se navode u Kuranu

i Sunnetu. Kae: Ja sam uz ejhul-islama Ibn Tejmijju u onometo je vezano za Allahova Uzviena svojstva, kao i u svemu toje vezano za nevidljivi svijet i stanje Ahireta. Najpree je da nezalazimo u tumaenja bez dokaza, da to povjerimo uenjacima ida se ne teretimo onim to ne znamo. Mi kaemo ono to su i reklioni koji imaju znanje, (Ali Imran, 7) (Kejfe neteamelu meas-sunneti., 171)

Kardavi smatra: Da trebamo prihvatiti pravac ispravnihprethodnika u Allahovim svojstvima kojima se On opisao bezpostavljanja kakvoe ili poistovjeivanja, iskrivljavanja iliopovrgavanja. To je pravac kojeg su uzele voe apologetike izreda earija i drugih, poput Ebu El-Hasena el-Earija u El-Ibani,El-Gazalija u Iadamul-avami min ilmil-kelami, i El-Fahrur-Razi

u Aksamul El-Lezzati. (Sekafetud-daije, 94)

Kardavi tvrdi da je na vjerovanju ispravnih prethodnika,selefa, u pogledu Allahovih osobina i da u tome slijedi Ibn Tejmijju.Meutim, uveliko bivamo iznenaeni kada otkrijemo mjeavinu ukojoj ivi Kardavi u pogledu ovog pitanja. Njegovo uvjerenje je, da

je pravac ispravnih prethodnika, selefa, u pogledu Allahovih, Azzeve Delle, svojstava et-tefvid(povjeravanje njihovog znaenja Allahu).


28/62

28

Ovo je golema greka u koju je zapao El-Kardavi. Uprkosiitavanja knjiga ispravnih prethodnika, selefu salih, u kojima jenjihov pravac jasno predstavljen, a posebno u knjigama ejhul-islama Ibn Tejmijje, za koje Kardavi tvrdi da se u mnogome od njih

okoristio.

Mislim da je Kardavi ovdje podskliznuo iz dva razloga: uioje earijski pravac i stasao na njihovim knjigama na El-Azharu.Earije ili veliki dio njih, kao to je poznato, smatraju da sljedbeniciSunneta i Demata imaju dva miljenja o pitanju Allahovihsvojstava.

Prvo: Miljenje starijih earija, a ono je et-tefvid(povjeravanjeznaenja Allahovih svojstava Allahu);

Drugo: Miljenje mlaih earija, a to je tumaenje Allahovihsvjostava prema onim znaenjima za koja tvrde da su prikladnaAllahu, Azze ve Delle.

Earije smatraju da je pravac njihovih prethodnika najisprav-niji, a pravac njihovih nasljednika ueniji i sigurniji.

U ovom nainu podjele mnogi uenjaci na koje se pokazujeprstom i prstima su se podskliznuli jer nisu bili dobro upueni uispravno vjerovanje ispravnih prethodnika, selefu salih, i zbogsnanog potpadanja pod uticaj earizmakoji je Ummet odvraaood ispravne akide tokom ovih dugih stoljea.

Druga stvar koja je doktora odvela u opasnu greku je,njegovo slijeenje njegovog imama Hasana El-Benna, koji sedrao ove neispravne podjele. Imam smatra, da su pravci upogledu svojstava, ili njihovo tumaenje ili predavanje njihovimznaenjima. Poznato je da su oba ova pravca neispravna i da selefusalih, nisu zastupali nijedan od njih.

Ispravni prethodnici, selefu salih, su bili sljedeeg pravca, aon je vjerovanje u ono to je potvreno Kuranom i Sunnetom odAllahovih uzvienih imena i svojstava, terminom i znaenjem ivjerovanje da su ova imena i svojstva stvarna, a ne u prenesenomznaenju, te da imaju istinska znaenja koja su dostojna AllahoveUzvienosti i Veliine. Govorili su da je potrebno predati Allahukakvou, ali ne i znaenje, a u tome je velika razlika!


29/62

29

Dokazi za ovo su mnogobrojni da bi se mogli sroiti. Znaenjaovih imena su jasna i poznata iz Kurana. U njima nema zabune,problematinosti, nejasnoe.

Ashabi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, preuzeli su od njegaKuran i prenijeli hadise i nisu pravili nikakvu problematinost okoovih ajeta i hadisa, jer su oni sasvim jasni i oiti.

Isto su postupali i njihovi nasljednici iz pohvaljenih stoljea,kao to se prenosi od imama Malika da je upitan o govoruUzvienog: Milostivi se nad Arom uzvisio. (Ta-ha, 5), pa je rekao:Uzvisivanje je poznato, kakvoa je nepoznata, vjerovanje u to je

obaveza, a postavljanje pitanja o tome je novotarija.

Sutinu i kakvou svojstva poznaje samo Allah, Subhanehuve Teala, jer govor o svojstvu ogranak je govora o onome koji ima

svojstvo, pa kao to niko ne zna kakav je On osim Njega, isto je i saNjegovim svojstvima. To je znaenje rijei imama Malika: Kakvoa

je nepoznata. (erh ejha Muhammeda Ibrahima, Lumatul-iatikad, 31)

Oni koji predaju ova znaenja ili oni koji druge u neznanjeodvode, kao to ih ejhul-islam Ibn Tejmijje naziva, oni vjeruju uove termine bez spoznaje njihovih znaenja.

KARDAVI I ALLAHOVA OSOBINA UZVIENOSTI

Kardavi je uveliko zbunjen u pogledu ove Allahove osobine,a to je jasno iz navoda koji se prenosi od njega. Tako je zasnovaotumaenje ovog svojstva na veoma nejasan nain zbog kojeg jenapustio jasne i otvorene erijatske tekstove koji potvruju ovuosobinu.

Kardavi kae: Sa ove dvije injenice da je Allah iznadSvojih robova silom uzvienou i vlau, da im je blizu, ak daje sa njima znanjem, obuhvatanjem, panjom i usliavanjem natraeno,.. (Ibadetu -islam,154)

Iz ovog navoda oituje se da Kardavi ne potvruje osobinuAllahove uzvienosti onako kako su je potvrdile voe ispravnihprethodnika, selefu salih.


30/62

30

Oni su uvjereni da je uzvienost od Allahovih potvrenihosobina Kuranom, Sunnetom i konsenzusom ispravnihprethodnika, selefu salih.Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi usvom namazu, na seddi govorio: Subhane rabijel-eala - Neka je

slavljen moj Uzvieni Gospodar. (Muslim, 722)

Ispravni prethodnici, selefu salih, su se sloili na potvrduuzvienosti Allaha, pa je to potrebno potvrditi, bez ikakvogiskrivljavanja, opovrgavanja, davanja kakvoe i poistovjeivanja.

To je stvarna uzvienost dostojna Allaha, Azze ve Delle.Ona podrazumijeva uzvienost Njegovih osobina i uzvienost

Njegovog bia. Onaj koji je na nebesima,.. (El-Mulk, 16)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao ropkinji: Gdje jeAllah?, pa je rekla: Na nebu. Rekao je: Otpusti je iz ropstva jer

je ona vjernica. (Muslim, 537)

Kardavi je uzeo pravac suprotan ispravnim prethodnicima,

selefu salih, u pogledu Allahovih osobina uzvienosti tumaei ihda je On iznad Svojih robova silinom, uzvienou i vlau, a nijeotvoreno rekao da je On iznad Svojih robova Svojim uzvienimbiem.

Ovo miljenje je iznio zato to je pao pod uticaj svoga earij-skogpravca kojeg je uio jo od djetinjstva i jo se nije oistio njego-vih primjesa koje se pokau s vremena na vrijeme.

KARDAVI SMATRA DA NIJE POTREBNOPRIATI O ALLAHOVIM SVOJSTVIMA

Kardavi kae: Zato se uveliko udim stavu nekih islamskih

pozivaa koji neprestano spominju ljudima hadis o muici injenom potapanju u hranu, ili hadis u kome je Musa oamariomeleka smrti, ili hadis, Moj i tvoj otac su u Vatri., kao odgovoronome ko ga je upitao: Gdje je moj otac? Ili hadise oko kojihse prethodnici i nasljednici razilaze, koji govore o Allahovimsvojstvima.

Nekad je potrebno da muftija ne odgovara na pitanje zbognjegove nevanosti, kao da bude upitan o ajetima o Allahovim


31/62

31

osobinama, (Ta-ha, 5), ili hadis o osobini: Na Gospodar se sputasvake noi., elei tako potpaliti rat izmeu selejskih pozivaai sljedbenika earija i maturidija.

Iako vjerujem u pravac selefa (pod tim je mislio na tefvid, a nepravac selefa kao to je maloprije reeno) i smatram da je ispravnije,znanstvenije, potvrenije, ne elim da rasparam unutranjiislamski front oko pojedinanih razilaenja.

(Fetva bejnel-indibati vetesejjub, 139)

Ovu Kardavijevu ljigavost smo vidjeli ve nekoliko puta.On nas pod kcijama panislamizma poziva na nebrigu

irenja ispravneselejske akideo Allahovim svojstvima i njenonepojanjavanje muslimanima, kako bi sa nje odstupili premadrugim novotarskim pravcima u vjerovanju, poput earizma,mutezilizma, itd..

On eli od muslimana daije da zadri u sebi akidu, i da jene iri i ne objanjava ljudima iz bojazni od srdbe novotara i nji-

hovog bjeanja od islamskog pokreta.

Ihvanijski lozo su uvjereni u selejsku akidu, u svojimprsima, i ne pokuavaju pozivati u nju ili ljude njoj poduavati, zarazliku od pravih islamskih pozivaa koji su na svoja plea uzeliirenje akide ispravnih prethodnika, selefu salih, i nisu se osvrtalina upozorenja poraenih pozivaa kcijskog panislamizma.

Zbog nejasne Kardavijeve vizije u pogledu akide naiemo da esto mijea knjige Ehli-Sunneta i novotara, a posebiceearija.

Kada govori o ispravnom islamskom vjerovanju uvidjetemo da kae: U znanju o vjerovanju nalazimo komentar El-Fikhul-ekbera od imama Ebu Hanife, komentar Tahavijeve akide,

komentar Vasitijske akide. Komentar Es-Senusijje, En-Nesejje,El-Devhere i druge.(Nahve vahdeti krijje li amiline islam, 26)

Komentar Tahavijine akide i Vasitijske akide su EhliSunnetski komenatri, a komentari Es-Senusijje, En-Nesefijje i El-Devhere su komentari i ope prihvaeni tekstovi kod earija.


32/62

32

Zato, dragi itaoe, nemoj se uditi ovoj pobrkanosti kod

Kardavija zato to earije smatra Ehli Sunnetom, i to jo sa

sobom nosi uvjerenje da ispravni pravac predstavljaju dvije

skupine, earijski prethodnici i earijski nasljednici, i oba

pravca su na istom?!

U njega nema podjele na Sunnet i novotariju, nego podjelaglasi: sunnet i sunnet. Razlika izmeu njih je da su prvi odabralispas, a drugi mudrost.

KARDAVI I NEVJERNICI

Stav Kardavija prema nevjernicima iz reda sljedbenikaKnjige je gotovo jedinstven stavovima sljedbenika prosvjetljeneideologije jo od Muhammeda Abduhua sve do danas, uzrazliitost meu njima u pogledu stepena tolerancije ipopustljivosti naspram ovih nevjernika.

Onaj koji dobro pogleda u miljenja Kardavija naspramsljedbenika Knjige, oitovat e mu se da to predstavlja jedanprimjerak mnogih veoma slinih, koji do danas ive u boluduevnog poraza uzrokovanog materijalnim porastom ovihnevjernikih drutava.

Ovaj poraz, pa makar bio skriven, naveo ga je da poputa

na raun erijatskih tekstova pred ovim sljedbenicima Knjige dabi na takav nain sljedebnike Islama pokazao u odori civilizacije,blagosti, tolerancije i sl.

KARDAVI SMATRA DA SU NEVJERNICI

NAA BRAA

Kardavi smatra da su idovi i krani braa namamuslimanima. Zato nema smetnje da se za jednog od njih kae: taji taj brat, na brat, naa braa krani, i sl.. Evo sada njegovihizjava o tome sa dokazima koje je on uzeo, a zatim slijedi njihovoopovrgavanje.


33/62

33

Kardavi kae: Pristrasnost koju nekada vidimo kod nekihmuslimana moe biti kontraefekat za drugu pristrasnost njihovebrae i sunarodnjaka nemuslimana.


Kardavi kae: Ako braa krani osjeaju nelagodu zbogovog termina, pa neka se on promijeni ili izbrie.


Kardavi kae: Ono to ne mogu zaboraviti na ovojkonferenciji da je jedan od nae brae Kopta govorio na ovojkonferenciji.

(Nehve vahdetin krijjetin lil-amiline lil-islam, 81)

Pod naslovom princip ljudskog bratstva, Kardavipojanjava svoj dokaz odabira ovog udnog govora, pa kae: tose tie principa opeg ljudskog principa Islam ga je potvrdio sobzirom da su svi ljudi sinovi jednog ovjeka i jedne ene. Ovozajedniko bratstvo ih okuplja kao i njihovo srodstvo.

(El-Hasaisu el-ammeh lil-islam, 90-92)

Kardavi je nanio sam sebi nepravdu kada je izjednaiomuslimane i nevjernike, i sve ih stavio pod princip bratstva sasvim onim to inicira ova rije u vidu ljubavi, milosti, prijateljstva,blagosti, pomoi, i sl..

Doktor Kardavi je preuzimanjem ovog usamljenog miljenja

dokinuo jedan od temelja Islama koji kae da je bratstvo samo zamuslimane.

Uzvieni kae: Vjernici su samo braa. (El-Hudurat, 10)Uzvieni je ograniio bratstvo na vjernike, bez nevjernika.

Ibn Kesir u komentaru ovog ajeta kae: Tj., svi su braa

u Vjeri, kao to Poslanik, alejhi sellam, kae: Musliman je bratmuslimanu, nee mu uiniti nepravdu, niti ga predati...

Imam El-Kurtubi komenatriui ovaj ajet, kae: Tj., onisu braa u Vjeri, a ne po srodstvu. Zato je reeno da je bratstvo uVjeri vre od bratstva u srodstvu. Bratstvo u srodstvu se prekidasa razlikom vjere, a bratstvo u Vjeri se ne prekida sa razlikom usrodstvu. (Tefsirul-Kurtubi, 16/322, 323)


34/62

34

Nevjerniku se ne kae, brat, jer Uzvieni kae: Ali akose oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali, braa su

vam po vjeri. (Et-Tevbe, 11)

Ovo znai da onaj koji ne klanja namaz i ne daje zekat nijena brat po Vjeri. To je sasvim jasno.

Ako pogledamo hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem, vidjet emo da ni u jednom sluaju termin brat, nijeupotrijebljen za nemuslimane, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,najbolje prenosio naredbu i zabranu Kurana u stvarnost.

On je u mnogim hadisima termin brat, upotrijebio samo zavjernike. Npr., rekao je: Ti si moj brat u Allahovoj Vjeri i NjegovojKnjizi..., Uzeo bi Ebu Bekra, ali je on moj brat i prijatelj.

Uenjaci Islama i islamski pravnici nisu se razili oko injeniceda se Poslanikovi hadisi koji pojanjavaju khske propise saterminima bratstva iskljuivo odnose na muslimane, bez osvrta na

druge nevjernike.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Neka niko ne zaruujena zaruke svoga brata. (Suneni)

Neka ovjek ne trguje na trgovinu svoga brata. (Et-Tirmizi)I kae: Nije muslimanu dozvoljeno da izbjegava svo-ga brata

vie od tri dana.(El-Buhari, Muslim)

SUPROTSTAVLJANJE NAZIVU DIZJA

U Kardavijevu popustljivost prema nevjernicima, iz redasljedbenika Knjige, spada i odabir promjene naziva dizja, ukolikoidovi i krani prema njoj osjeaju nelagodnost i ako nisu

zadovoljni.

Kardavi kae: Poto neki ljudi ne prihvataju ovaj naziv nekaga nazovu kako ele. Krani iz Beni Tagleba, Arapi, traili su odOmera da plaaju poput muslimana dupli zekat i da ne plaajudizju. To je Omer od njih prihvatio i sa njima oko toga napraviosporazum. Rekao je: Ovi ljudi su ahmaci (glupaci), zadovoljni suznaenjem, a odbijaju naziv. (Evlevijat el-hareketil-islamijjeh, 162)


35/62

35

Ovaj govor i odabir su neispravni, jer nas to vodi u mjenjanjeerijatskih termina iz elje da se udovolji ljudima.

Omerov postupak je njegov poseban idtihad. Oni su bili

uvjereni da jednaki sa ostalim Arapima, pa je prema njima bio blag ipostupao prema njima shodno njihovom shvatanju. Nedugo zatim,poslije ovoga postupka su svi prihvatili Islam. Ovo kransko plemeposlije vie nikada nije spominjano, osim malog broja njegovihpripadnika koje Allah nije elio uputiti. Zato nije ispravno rei da

je ovaj postupak dozvoljen sa svim idovima i kranima analognoOmerovom sporazumu sa Benu Taglebom.

Ibn Kudame kae: Propis dizje je potvren Kuran-om iSunnetom za svakoga sljedbenika Knjige, bio on Arap ili nearap,osim nekih specinosti za Beni Tagleb poto je Omer sa njimanapravio sporazum. to se tie ostalih, propis ostaje vaei premaopenitim propisima Knjige i dokazima iz Sunneta. Ni izmeukoga od imama i nekih drugih plemena mimo Benu Tagleba nijebilo sporazuma, kao to je to bio sluaj sa Benu Taglebom, prema

onome to nam se prenosi. Zato nije dozvoljeno analogno gledatina Benu Tagleb u odnosu na ostale. (El-Mugni, 9/276-277)

SLJEDBENICI KNJIGE SU KOD KARDAVIJAMUSLIMANI PO CIVILIZACIJI

Njegova popustljivost podrazumijeva da ide daleko sa njimaukorak potvrujui da su oni muslimani, ali naravno kulturno icivilizacijski.

Kardavi kae: Oni kojima je data garancija (ehli zimme)uislamskoj dravi od sljedebnika Knjige imaju posebno stanje,a Arapi nemuslimani imaju jo specinije okolnosti zato

to su poarapljeni i asimilirani u narode Arapa. Oni govorejezikom Kurana i crpe islamsku kulturu i uestvuju u kulturno-civilizacijskoj tradiciji muslimana vie nego iko drugi. Onisu muslimani po kulturi i civilizaciji, pa makar bili krani povjerovanju i obredima. (Fetava muasire, 2/671)

Ovaj citat nije u potrebi za komentarom.Ono to svi znamojeste da je Islam Allahova Vjera. Nismo uli, a ni nai oevi da postoji


36/62

36

Islam po civilizaciji i Islam po kulturi, osim kod Kardavija. Jesmo lizadovoljni njihovim nevjerstvom?

Njegova popustljivost podrazumijeva da esto ponavlja:

Razlikovanje ljudi u vjeri deava se Allahovom voljom, a Onje ovoj vrsti Svojih stvorenja dao slobodu izbora u onome to e

raditi ili nee raditi. Zbog toga nikada musliman ne razmilja da

ljude prisili da svi budu muslimani. Kako kad Allah Uzvieni

svome asnom Poslaniku,alejhi sellam, kae: Da Gospodar tvoj

hoe, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zato onda ti da

nagoni ljude da budu vjernici.(Junus, 99) (Fetava muasire, 2/677)

Kardavi ovdje mijea Allahovu kosmiku odreenu volju iNjegovu erijatsku volju. Allah je htio da se ljudi razlikuju po biti iodreenju. Meutim, On od nas ne trai da budemo zadovoljni ovomrazlikom, nego nam je dunost da urno nastojimo to promijenitionoliko koliko moemo.

Uputa je iskljuivo u Allahovoj ruci i On je daje kome hoe

od Svojih robova, kao to Uzvieni kae: Misle li oni koji ine zladjela da emo s njima postupiti jednako kao sa onima koji vjeruju idobra djela ine, da e im ivot i smrt biti isti? Kako loe rasuuju.(Gaijeh, 21), -.. i zato da bi svaki ovjek bio nagraen ili kanjen

prema onome to je zasluio,.. (Gaijeh, 22)

Uzvieni nareuje poziv u Islam u mnogim ajetima, i to nijemuslimanu skriveno. On kae: Na putu Gospodara svoga mudro ilijepim savjetom pozivaj,.. (En-Nahl, 125)

Kardavijeve rijei: Zbog toga nikada musliman ne razmilja daljude prisili da svi budu muslimani., su istina ali ih poziva u Islam inije zadovoljan njihovim razlikovanjem.

KARDAVI ZASTUPA LJUBAV PREMANEVJERNICIMA

Njegova popustljivost prema idovima i kranima gaje navela da smatra da je dozvoljeno voljeti ih, i da ajeti koji tozabranjuju nisu openiti za svakog idova i kranina.


37/62

37

Doktor Kardavi nakon navoda rijei Uzvienog, (El-Maide,5), kae: Ovi ajeti nisu apsolutno openiti i ne obuhvatajusvakog kranina, idova ili nevjernika.

(El-Halalu vel-haramu, 307)

Da bi na kraju rekao: Ti ajeti se odnose na narod kojije neprijateljski nastrojen prema Islamu i koji ratuje protivmuslimana. (El-Halalu vel-haramu, 308)

Kardavi argumentira dozvolu ljubavi prema njima rijeimaUzvienog: Allah vam ne zabranjuje da inite dobro i da budete pravedni

prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg

ne izgone i koji pomau da budete prognani. (El-Mumtehine, 8)

Odgovor na ovu golemu greku u koju je doktor Kardavi

zapao je da ovaj ajet nije dokaz za ono to zastupa Kardavi uvidu ljubavi i prema ijednom nevjerniku, nego je to olakica zauspostavljanje lijepog odnosa prema jednoj vrsti nevjernika iophoenja prema njima dobroinstvom kao protu-usluga za

njihov postupak. To ne iziskuje ljubav prema njima u srcima.

Haz Ibn Haderu Fethul-Bariju (5/233), kae: Dobroinstvoi dobri odnosi ne iziskuju meusobnu ljubav koja je zabranjena urijeima Uzvienog:

Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi

sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar im oni

bili, oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi.(El-Mudadele, 22)

Ovaj ajet je openit za svakoga onoga, borio se on ili ne. Allahnajbolje zna. (Ibn Hader, Fethul-Barij, 5/233)

KARDAVI POTUJE NJIHOVE ISKRIVLJENE VJERE

Kardavijeva popustljivost podrazumijeva i sljedee: Mise slaemo, tj., sa sekularistima, u nunosti prosperiteta naedomovine i slaemo se oko ponosa sa Islamom zato to je to vjeraveine i potivanja nebeskih vjera kod nemuslimana. Islam je zanjihove graane kultura i civilizacija, pa makar ne bio njihovavjera i vjerovanje.

(El-Islamu vel-ilmanijje,101)


38/62

38

Prethodno smo rekli da ne postoji neto to se naziva Islampo kulturi i civilizaciji, nego je Islam Allahova Vjera koju ispovije-damo, a ono to je mimo njega je nevjerstvo i zabluda i ne naziva seIslamom.

On kae ovdje da mi potujemo nebeske vjere nemuslimana,a mi svi znamo da je u ove vjere ulo mnogo iskrivljenja. Pa, kakoemo onda potivati iskrivljenja sljedbenika Knjige putem kojih suoni iznijeli lai na Allaha.

Mi vjerujemo u sve Allahove Knjige i poslanike i potujemo ih,ali smo uvjereni da ih je Islam sve derogirao. Zato nije dozvoljeno

ovjeku da ustrajava u njihovom pridravanju ostavljajui Islam, ilida je uvjeren u njih i da postupa po njima uz vjerovanje i prakticiranjeIslama, jer su one derogirane. Kardavijeve rijei: Potivanje nebeskihobjava nemuslimana., su neprecizirane, jer se iz njih shvaa da ih mipotujemo uz sva iskrivljenja ili da potvrujemo da su od Allaha, ilismo uvjereni da su ispravne.

Kardaviju je bilo pree da sljedbenike Knjiga stavi na njihovstepen na koji ih je stavio Allah poslije Islama, a to je da su oninevjernici koji ive u sigurnosti meu nama, zadravajui svojavjerovanja meusobno i plaajui nam dizju, bez uplitanja unjihovo potivanje i potivanje njihovih iskrivljenih vjera.

NAA BORBA PROTIV IDOVA NIJE RADINJIHOVOG VJEROVANJA

Popustljivost Kardavija jeste i u rijeima o idovima, nekaje Allahovo prokletstvo na njih, u kojima kae: Mi se protiv vasne borimo radi vaeg idovskog vjerovanja, niti vaeg semitskogporijekla. (Medelletul-bejan, 124)

Kardavi smatra da je borba protiv idova radi komadia zemljei kada iz nje izau onda Allah ne zaduuje vjernike da se bore.

Uzvieni kae: Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a kojine vjeruju ni u Allah ni u onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono to

Allah i Njegov Poslanik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru, sve

dok ne daju glavarinu posluno i smjerno. (Et-Tevbe, 29)


39/62

39

Allah zaduuje borbu protiv njih zbog njihovog neispravnogvjerovanja, gdje god oni bili.

Ibn Kesir kae: Ovaj asni ajet je, prava naredba o borbi

protiv sljedbenika Knjige, nakon to je borba sa muricima prestalai nakon ulaska ljudi u Allahovu Vjeru u skupinama. Arapskopoluostrvo, izvravajui naredbu Allaha i Njegovog Poslanika,alejhi sellam, ustalo je u borbu protiv sljedebenika Knjige, idova ikrana, a to je bilo devete godine po Hidri. Zbog toga se AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spremio za borbu protiv Rimljana iljude pozivao na to. (Tefsir Ibn Kesir, 2/360)

Nai i njihovi zajedniki principi

Popustljivost Kardavija se ogleda i u njegovom govoru.injenica je da postoje zajedniki temelji izmeu muslimanai sljedbenika Knjige openito, a od njih su: Vjerovanje uBoga, vjerovanje u obaveznost robovanja Njemu, vjerovanje uvjerovjesnitvo i objavu, vjerovanje u Budui svijet, vjerovanje u

moralne vrjednote. (Medelletul-bejan, 124)

Ovo je oito Kardavijevo pretjerivanje. Kada bismo ovomiljenje jo vie produbili rekli bismo da nema nijednog odAllahovih stvorenja a da izmeu nas i njih ne postoji zajednikitemelj, pa ak i ateista za kojeg Kardavi smatra da izmeu nas injega nema nikakve veze ima zajedniki temelj sa nama: Mi smostvorenja jednog Gospodara, ivimo u jednom svijetu, meusobno

razmjenjujemo zajednike materijalne koristi itd.. Kada bi nekorekao da nema gotovo stvorenja a da izmeu nas i njega imajuzajedniki temelji, ne bi pogreno postupio. Pa da li je ovo dovoljnoza ljubav, saradnju i toleranciju. Naravno, ovo nije dovoljno osim danam to naredi Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Onisu nai autoriteti u naem odnosu sa ljudima bez davanja suda naihrazuma ili postavljanja nekakvih kcijskih zajednikih principa u

prirodi ovoga odnosa.

Zato popustljivost prema njima?

Imamo pravo da se poslije svega ovoga zapitamo Zato svaova popustljivost od strane Kardavija u ophoenju sa Allahovimneprijateljima iz reda nevjernika i pokuaj prikazivanja pred njimau liku tolerancije?


40/62

40

Odgovor je, prema mome miljenju, da Kardavi, Allah ga uputio,eli uvjeriti nevjernike drave kojima vladaju sljedbenici Knjige, dase ne trebaju bojati ako u muslimanskim dravama nastupi islamskavlast, jer emo se mi prema njima odnositi sa svom tolerancijom.

Od vas se trai da nam omoguite da doemo do ove vlasti, ili dapremirite kada do nje doemo jednoga dana.

Kako sam shvatio iz doktorovog prihvatanja tolerancijesa sljedbenicima Knjige jeste da on eli da doe do vlasti putemnjihovog zadovoljstva, uz to, on je zauzeo srednju liniju kao to jeprethodno tvrdio, a ta umjerenost podrazumijeva da se muslimanpojavi u liku civiliziranosti i prosvjetljenja pred njima.

Tome se mogu dodati jo i posljedice duevnog poraza u ko-jem Kardavi ivi, a hravost tog poraza jo neprestano krui njego-vom duom bez obzira koliko on nastojao da ga stidno prikrije.

KARDAVIJEVI STAVOVI NASPRAM RAFIDIJA - IJA

to se tie Kardavijevog stava naspram radija, to je stav kojibudi tugu i kajanje u dui jednog muslimana. Uprkos spletkama istalnim podmetanjima tokom historije, te njihovom neprekidnomneprijateljstvu prema Ehlu Sunnetu, mi jo uvijek imamo prilikuvidjeti ljude iz naih redova kako gaje simpatije ili imaju lijepo

miljenje o njima. Predstavljajui sebi, iz neznanja, mogunostzbliavanja sa ovim poganima.

Nema nita udno u Kardavijevom stavu jer je to stavnjegovih prethodnika i njegove skupine od vremena Hasana ElBena pa sve do danas.

Kardavi kae: Od jednog itskog velikana, mudraca imislioca, koji posveuje panju jedinstvu Ummeta, uo samvrijednu rije koja zasluuje da bude zapisana i objavljena.

Kae: Da li su postojali ije i sunije, u vremenu kada je Allahupotpunio Vjeru ovom Ummetu, usavrio im blagodat i objaviosljedee ajete:Danas sam vam Vjeru vau usavrio i blagodat Svoju

prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude Vjera.


41/62

41

Odgovor prisutnih je svakako bio: Ne.Znai da se razdor pojavio nakon toga oko historijskih

sluajeva! - Odgovor je bio: Da, u svakom sluaju.Tada mudri ovjek ree: Onda emo ostaviti dio onoga to

se desilo nakon: Danas sam vam Vjeruvau usavrio, dovoljnanam je Allahova Knjiga, u njoj je svega dovoljno.

Ovaj govor je ispravan jer izvor razdora meu sunijama iijama je tema hilafeta, i ko je bio prei da preuzme hilafet nakonAllahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. to znai da se radio razdoru koji se zavrio u historiji. A oni koji su se oko togarazili to su prepustili svom Gospodaru, a njihov konani povrat

je Allahu. (Jusuf Kardavi, Hasais amme lil Islam, 209)

Kaem Ovo je zavoenje ili Kardavijevo slabo shvatanje naputu zbliavanja saradijamakoji e prikriti razdor izmeu nas injih. ime e ga suziti u jednom sluaju, tj., sluaju hilafeta! Doksa druge strane zaboravlja korjenite razlike izmeu nas i njih kojemoda ak da lie, zbog svoje estine, na nae razlike sa Jevrejima

i kranima.

Razmisli brate muslimanu, kako je radijamogao da prevariKardavija sa rijeima: Dovoljna nam je Allahova Knjiga., a gdje suonda otili svi hadisi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?!

I da li je mogue da ovjek oboava Allaha sa Kuranom bezSunneta koji pojanjava Njegove naredbe i zabrane?

U toku truda paljivog doktora Kardavija ka zbliavanju sarafidijamaon tvrdi da je rafidijski mezheb pravna kola ije semiljenje ubraja u Vjerske stavove.

Kardavi kae: Pravnici Ummeta, svih mezheba, sunijskih idrugih, i onih koji su van mezheba, da se heretik kanjava...

(Melamih mudtemea muslim, 41)

I kae Kardavi: Islamski ibadeti su jedni u svojoj sutini usvim mezhebima islamskih mezheba. Namaz kod svih muslima-na od vremena Allahovog Poslanika do danas kod sunija i ija,su posebne rijei i pokreti, otpoet sa tekbirom a zavren saselamom... (El-Ibade l Islam, 170)


42/62

42

I kae Kardavi: Da, vrata idtihada su zatvorena, kao to

se kae, u etvrtom hidretskom stoljeu. Ali ovo zatvaranje

idtihada nije sprijeilo pravnike od idtihada unutar etiri

mezheba kao ni u daferijskom itskom pravu...

(Islam vel alamnije, 178)

Kaem Ovo je opaka greka u kojoj se naao Kardavi, jerrazdor ili razilaenjeradijanije ono to se ubraja kod Ehlu Sunneta.I jer se oni nee izdvojiti sa nekim pitanjem u odnosu na Ehlu Sunnet,a da to miljenje bude ispravno. Niti e pogoditi istinu u nekompitanju a da neko od sunija nije neto progovorio o tome.

Jer kod Ehlu Sunneta se nalaze Kuran i Sunnet, a Allah jena Sebe uzeo obavezu da e Vjeru sauvati u njima.

A onaj ko kae da radije imaju pravo u nekom pravnompitanju mimo Ehlu Sunneta, uistinu je rekao krupne rijei. A to jepotvora Allahovog uvanja ove Vjere.

Ovo je potvreno kod uenjaka. ejhul-islam, Ibn Tejmijjekae: Ono to je posebno specino za radije jesu, izmiljotine.Jer la, neznanje i ulakivanje istine je ono ime su se oni okitili i uemu im se niko nije pridruio od svih skupina ovog Ummeta. tose tie onoga o emu govore u svim ostalim naunim pitanjima,njegovim osnovama i ograncima, oni prestavljaju samo ogranakostalih skupina. A ono to je od Istine, nalazi se kod Ehlu Sunneta,to znai da se oni ne izdvajaju ni sa jednim vjerodostojnim

pitanjem, ni u osnovama niti u ograncima. Jer poetak novotarijejednog naroda nastaje od munaka a ne od mumina.

(ejhul-islam, Ibn Tejmijje, Minhadu sunne, 2/301 302)

Takoer kae ejhul-islam, Ibn Tejmijje: Ali oni se neizdvajaju ni u jednom pitanju od Ehlu Sunneta, koji potvrujuhilafet trojice prvih halifa, a da njihov stav nee biti neispravan.

(Minhadu sunne, 2/370)

Kae ejhul-islam, Ibn Tejmijje: Sve ono ime se izdvajajuu odnosu na Ehlu Sunnet je pogreno, a ono to se kod njih naeod Istine je stav Ehlu Sunneta, i pojedinaca meu njima.

(Minhadu sunne, 2/47)

ejh Muhammed ibn Abdul-Vehhab o radijama kae:


43/62

43

Mi im u oitim stvarima njihovih iskvarenih mezheba neemonita odobriti, nego emo ih prisiliti na slijeenje jednog od etiriimama. (Muhammed ibn Abdul-Vehhab, Durer sunnije, 1/227)

Kada je Haz Ibn Hader pogrijeio u Fethu i spomenuonjihovo razilaenje u pitanju aminanja, ejh Ibn Baz je dodao:Nije bilo lijepo od autora da spominje razilaenje imamija - ija,

jer su oni zabludjela skupina. Oni predstavljaju najpoganiju

skupinu meu ijama. Stav ili razilaenje zejdija se ne uzima, aimamije su gore od zejdija, dok su obadvije skupine ije. I niko odnjih ne zasluuje da se njihovo razilaenje spominje u pitanjimakonsenzusa ili razilaenja, a Allah najbolje zna.

(erh Fethul Bari ejh Ibn Baz, 2/310)

Stalni odbor za fetve Saudijske arabije, kae: Nijedozvoljeno muslimanu da slijedi mezheb ija imamija, niti ijazejdija, niti nekog njima slinog od sljedbenika strasti poputharidija, muatezila, dehemija i drugih. (Fetave El ledne, 5/35)

ejh Ibn Dibrinkae: Nema osvrta na razilaenje haridija,muatezila, ija, i njima slinih. (Ahbar Ahad,91)

to znai da se njihovo razilaenje ne ubraja niti se potivajer su zabludjela sekta koja se suprostavila dematu muslimana.Neki uenjaci ih smatraju ak i karima, a kako je mogue ubrajatirazilaenje ili suprostavljanje kara!?

Od Kardavijevih poputanja naspram ija i pokuaja danas zblii sa njima na bilo koji nain, je i pribjegavanje njihovojodbrani rijeima:

Neki e rei da dvanaesto imamijske ije - daferije kau datrenutani Kuran ne obuhvata cijelu Objavu sputenu od Allaha.Ovo je navedeno u Kaju, i nekim njihovim knjigama.

Ali njihovi recenzenti !! odbacuju ove predaje pripisujui ihonima koji prenose vijesti, dok su glavni oslonac oni koji se baveosnovama prava. Zbog toga kod ija ne postoji drugi Mushaf osimMushaf muslimana. Oni ga tampaju, poduavaju svoju djecunjemu, ue ga na svojim radio i televizijskim stanicama, tumaega u svojim knjigama, koriste ga kao dokaz u svojim akaidskimi khskim knjigama. Oni se slau da ono to se nalazi izmeustranica Mushafa jeste Allahov govor sa ubjeenou.


44/62

44

to se tie Sunneta oni ga ne odbacuju sa poetne pozicijenego uslovljavaju da bude preneen lancem ili putem njihovihprenosilaca. Ovo je ono to mi negiramo kod njih, i pored togato oni uporedo Poslanikovom Sunnetu dodaju sunnet njihovih

dvanaest imama koje oni smatraju nepogreivim. I to je ono uemu im se takoe suprotstavljamo. (Merdeije ulja l Islam, 14)

Kardavi tvrdi da oni nevjeruju u falsiciranost Kurana, teda je to stav samo onih koji prenose vijesti od njih ali ne i njihovihuglednih uenjaka ili vjerskih recenzenata.

Ovu tvrdnju ine lanom mnogobrojni njihovi govori i

tvrdnje koje potvruju to kako je Kuran, koji se trenutno nalazi kodmuslimana izmijenjen. Te kako su iz njega izbaeni ajeti koji govoreo vrijednosti Poslanikove porodice, a posebno o Aliji, te dokaz iliajet koji direktno govori o njegovom imametu u Kuranu. Kao i

to da su iz njega izbaene sramote koje govore o muhadirima iensarijama koje radije ubrajaju meu munake i koji nisu (ponjima)uli u Islam osim radi spletkarenja protiv Alije.

ejh Abdullah Demilikae: Neki itski uenjaci suvreme-nog doba negiraju ovo vjerovanje. Meutim njihovo negiranje ovogvjerovanja nije plod ubjeenja o njegovoj neispravnosti, niti su seodrekli ovog vjerovanja, niti su se povratili na Istinu, ...

Ali ono to dokazuju pokreti njihovih jezika i crte njihovihpera, jeste, da su oni na poganom ubjeenju svojih predaka, i odkojeg se ne uzmiu ni koliko jedna jagodica prsta. Ali kada su

vidjeli kako muslimani odbijaju ovo njihovo ubjeenje i kako gase klone, pobojali su se od posljedica koje bi ih mogle sustii akobi ovo ubjeenje javno iznijeli, tako da su posegli za prikrivanjemlicemjerstva, spletki i varanja, a koje radije u svom rijenikunazivaju tukjom.

Kada su oni uljepali ove svoje postupke i djelovanja, velikibroj obinih ljudi je bio prevaren njihovim govorom. ak i oni koji

se ubrajaju meu uene i koji nisu bili upueni i upoznati sa akidomove zabludjele sekte, povjerovali su u sve ono to su govorili.(Bezlul medhud isbat muabeheti rada lil jehud, 1/386 - Ulaganje truda

u potvrivanju slinosti izmeu radija i jevreja)

Kako ne bi veina bila zavedena onim ime su zavedenipojedni muslimani, u ovom poglavlju navodimo akidu radija iznjihovih priznatih knjiga.


45/62

45

Ali koju ne mogu da potvore zbog njenog velikog poloajakod njih. A najbolje pojanjenje svega toga jeste, da je ovo akidasvih njihovih uenjaka, prolih i sadanjih, koju prenose od njiho-vih predaka i koju neprekidno prenose do naih dana.

(Bezlul medhud isbat muabeheti rada lil jehud, 1/387 - Ulaganje trudau potvrivanju slinosti izmeu radija i jevreja)

Zatim je ejh Demili naveo njihove stavove koji ukazujuna njihovo ubjeenje, prijanje i sadanje, o tome kako je Kuraniskrivljen. A ove stavove je prenio od najutjecajnijih njihovihuenjaka kao to su: Kajs El Hilali, Ebu Dafer Saffar, El Kummi,El Kulejni, El Ajja, El Mud, Et Tabersi, El Kaani, El Medlisi,

Niametullah , Et Tabersi.

Et Tabersi koji je napisao cijelu knjigu o tome sa naslovom,Faslul hitab isbat tahrif Kitab Rabil erbab -Jasno obraanje oizmjeni Knjige Gospodara svih gospodara.!!!

U ovoj knjizi je naveo gomilu predaja koje potvruju njegove

tvrdnje o izmjeni Kurana, te kako su se u njemu dogodile izmjene.Pri tome se oslonio na najutjecajnije njihove izvore iz knjiga tefsirai hadisa. Iz njih je izvadio hiljade predaja koje pripisuju imamimao iskrivljenosti Kurana. Takoer, je potvrdio da ubjeenje uiskrivljenost Kurana jeste akida njihovih prethodnih uenjaka.

Ali, i pored ulaganja velikog truda u skrivanju ovog ubjeenja,ono se uvijek pojavljuje na njihovih jezicima. Od toga je i ono to

navodi njihov uniteni imam Homeini u knjizi, Keful esrar(Otkrivanje tajni).

Kaem da je mnogo dokaza koji potvruju da je ovo njihovaiskvarena akida nekada i sada, i to potvruju njihovi uenjaci.

Onaj ko eli neto vie o tome i ko eli da proita njihove

potvrene predaje iz njihovih autentinih knjiga na njemu je dapogleda knjigu, Ulaganje truda u potvrivanju slinosti izmeuradija i jevreja, od ejha Abdullaha Demilija. On je u njoj utanine odgovorio na ovo radijsko ubjeenje pojasnivi netanostonoga ko tvrdi suprotno tome.

to se tie Kardavijevih rijei o radijama kako vjeruju uSunnet!!!


46/62

46

Ovo je najudnija stvar, jer kako je mogue da vjeruju

u Sunnet, kad nam je Sunnet doao putem ashaba, radijallahu

anhum, koje radije potvaraju ili ih proglaavaju karima, ne

prihvatajui njihove predaje. Zato prikriva razilaenje sa njima

doktore Kardavi?!

Ono to je pokazao Kardavi sa ovim stavovima sa neprijate-ljima ashaba, jeste samo njegovo blijedo ubjeenje i vjerovanje kakoe njegov govor dovesti do zbliavanja izmeu sunija i radija. Ane zna da je ovo zbliavanje pokuao neko ko je mnogo blai odnjega, ali i pored toga nije naao nikakvu korist sa tim ljudima jeroni ne vjeruju u neto to se naziva, Zbliavanje sunija i ija, nego

vjeruju i pozivaju da sunije preu u ije, da nas Allah sauva od toga,u emu nalikuju jevrejima i kranima za koje je Allah rekao:

NiJevreji, ni krani nee bititobomzadovoljnisve dok ne prihvati

vjerunjihovu. (El Beqare, 120)

Ova stvar je rairena i ope poznata, a onaj ko eli neto viesaznati o pojanjenju propasti ovog poziva na zbliavanje meu

sunijama i ijama, i onoga to je pogodilo Ummet od nedaa, nanjemu je da proita djelo od doktora Nasira El Kaffarija, Meselutakrib bejne sunneti ve ia - Pitanje zbliavanja izmeu sunijai ija. Dao mu je njegovo pravo sa svih strana, pojanjavajuipropast pokuaja izmjene akide radija prema sunijama, a nanjihovom vrhu prema ashabima.

Ja pozivam Kardavija da uzme pouku od onih koji su prije

njega ili ovim putem, bez razlike iz skupine Ihvanul muslimin(Muslimanske brae), kao to su Hasan El Bena ili Es Sibai, ili neko

drugi, a veseo je onaj ko primi pouku od drugih i ko nee uzaludpotroiti svoje vrijeme i trud na putu blijede misli, koja je kao:..varka u ravniciu kojoj edan vidi vodu, ali kad do tog mjestadoe, nita ne

nae. (En-Nur, 39)________________________________________________

Kardavi zapoinje svoju posjetu Iranu

Islamski daija ejh Jusuf Kardavi poinje danas sa posjetomIranu koja e trajati deset dana i u toku koje e se susresti sa voomIslamske republike Ajetollahom Hamneijem i predsjednikomMuhammedom Hatemijem te predsjedavajuim parlamenta vlade iodreivanja koristi sistema, prethodnog predsjednika, Rafsandanija.


47/62

47

Karadvijeva posjeta dolazi u vremenu zbliavanja u regiji i arapsko iranskoj otvorenosti. Kardavi e posjetiti Iran kao odaziv na pozivod generalnog sekretara odbora za zbliavanje izmeu mezheba.

ejh Kardavi za Hajat kae da je optimistian u pogledu

mogunosti zbliavanja izmeu sunija i ija, te lijeenja davnihrazilaenja i pristrasnosti (fanatizma) sa naunim razgovorom.Zatim je potvrdio da je on odavno podravao zbliavanje iotvorenost meu islamskim mezhebima. Prole godine je uestvovaona konferenciji sa istim ciljem u glavnom gradu Maroka Ribatu.

- Dida Demal Hakadi

Teheran : Pogibija sunijskog imama u BeluistanuIranska informativna agencija je objavila da je ubijen

sunitski imam u jednom gradu Iranske pokrajine Sistan Beluistan, koja granii sa Afganistanom. rtva je opisana kaoehid. Takoe kae da je imam hatib dume u gradu Mijjan Kungi,nadomak grada Vezabil Beluije po imenu Mevlevi imam BahNarevi poginuo poslije podne prekljuer. Ali nisu dodali nikakva

pojanjenja niti pojedinosti koji bi ukazali na zloin. Nego su sezadovoljili jakim potvrivanjem da ne postoje nikakve vjerodostojnedodatne informacije niti pojanjenja o dogaaju sve do sada.Takoese izvinjavaju radi nedostatka bilo kakvih informacija sa mjestazloina kao i na reagovanja stanovnika tog mjesta. - Gassan Dedo

Dvije kontradiktorne vijesti u jednom danu:Prva je koja govori da je ubijen sunitski imam u Iranu od

strane radija. Dok je druga Kardavijeva posjeta radijama.

Novine Hajat, 12873, datum: 7. Seffer 1419 h.g.

KARDAVI I SUFIJE

Kardavi osuuje ekstremne novotarske sljedbenike tesavvufa

i kori ono to su izmislili od neutemeljenih uvjerenja, bajki, a pose-bno njihovo uvjerenje o panteizmu (vahdetul-vudud).

Kardavi kae: Neki ljudi misle da je zikr kojeg ine derviii zagovarai suzma u vidu povika ah, rijei i gestikulacije. Zikrkojeg su spoznali ashabi i tabiini jeste obnavljanje i prisjeanjevjerskih propisa i uenje Allahove Knjige.

(Fetva bejnel-indibati vettesejjub, 59)


48/62

48

Kardavi kae: Suzam nije u potpunosti zlo, kao to misleneki ljudi, a ni sve suje nisu u zabludi, (Hasaisu el-ammeh l.., 114)

Bilo bi pree Kardaviju da ovaj Ummet ne vee za suzam i

suje, jer u ovoj poziciji su sposobni razlikovati samo oni koji imajuznanja i pronicljivosti.

Koliko samo ima suja, otpadnika od Islama, koji tvrde dase pridravaju Kurana i Sunneta, i koji u Ummetu pomuujunjegovu Vjeru pod terminima tesavvuf (suzma).

Zato je bilo pree Kardaviju da se udalji od ovog pokuenog

naziva i da upotrijebi erijatske termine koji su vezani za

Documents

Kardavi Na Vagi Serijata