Karl Gustav Jung - Seminar o Ničeovom Zaratustri, Dio IX

8/10/2019 Karl Gustav Jung - Seminar o Nieovom Zaratustri, Dio IX

1/20

453MATICA, jesen/zima 2012.www. maticacrnogorska.me

Predavanje III

20. maj 1936.

Prof. Jung: Nadam se da shvatate da su Blaena Ostrvaveoma zamreno poglavlje, teko i duboko. Sadri probleme odnajvee vanosti, i moram priznati osjeam se pomaloneodluno u njegovom komentarisanju jer nas vodi u dubine sakojima se teko nositi. Sjetite se, stigli smo do onog paragrafagdje on govori o mogunostima naeg bia, barem kao velikih

djedova Natovjeka. On nastavlja:Bog je nagaanje: Ali, ja bih elio da vae nagaanje

ograniim na zamislivo.

analitika psihologija

SEMINAR O NIEOVOM ZARATUSTRI

Karl Gustav Jung

In the Spring of 1934, Doctor Carl Gustav Jung with a group

advanced students had engaged themselves with Nietzschesstrange and wonderful work Thus Spoke Zarathustra as their new

topic. And when the group convened in May, they heard their

mentors warning that they all had an uphill and rocky path before

them. However, their journey was destined to end before its nat-

ural culmination, drowned out by the alarms as the fateful sum-

mer of 1939 approached. C. G. Jung throws new light on

Nietszches psyche as well as on the condition of the German col-

lective psyche during those fateful years of 1934 to 1939.


2/20

454 MATICA, jesen/zima 2012. www. maticacrnogorska.me

Moete lizamisliti Boga? Ali, neka to znai da se ova vaaVolja za Istinom moe pretvoriti u ljudski zamislivo, vidljivo irazumljivo. Svoj vlastiti razum ete slijediti do kraja!

Ve smo se upoznali sa injenicom da Nie uzima Boga kao

ovjekovu nagaanje da nije ak ni pohvalno, i takoe izjavljujeda je Bog mrtav. Ovdje vidimo dublji razlog za taj posebni stav.To je manje ustupak duhu njegovog vremena nego ustupak,moglo bi se rei, njegovom vlastitom potenju; on ne mari dastvori nagaanje koje see izvan ovjekovog dometa. Ovaj stav jepripremio Kant; kao to znate Kant je pokazao na nepobitan nain

da se ne mogu praviti metafizike pretpostavke.1

I pored toga duhvremena je uticao na Niea u velikoj mjeri u njegovoj pret-postavci da je Bog ovjekovo nagaanje; moglo bi se drati bakao da je iskustvo. Kant je to ostavio otvorenim: jasno je vidio daje njegova intelektualna, filosofska kritika samo filosofska kritikai nije dodirnula podruje iskustva, posebno iskustvo stvari koje nemogu podnijeti teoloku kritiku. Vidite, on je ivio u vrijeme kada

se pretpostavljanje ili ak objanjavanje svijeta kroz postojanjeBoga uzimalo zdravo za gotovo. To je bila istina. Tada se smatraloprilino razumnim razmiljati na takav nain.

Do osamnaestog vijeka praktino svaka nauna knjiga poinjesa stvaranjem svijeta od strane Boga, estodnevnog djela. Biloje apsolutno izvjesno, bez rasprave, da je Bog stvorio svijet i dadalje odrava funkcionisanje svijeta. Ali, u Nieovo vrijeme tabiva neposredna izvjesnost izgubljena je iz vida, pa Nieovokazivanje da je Bog nagaanje nije samo ustupak duhu vremena,

Karl Gustav Jung

1 Kant je ve pokazao da ne moemo imati znanje o svijetu noumena, to

jest, o stvarima prije nego to su podvrgnute kategorijama ljudskog

rasuivanja. Iako je vjerovao da je nuno pretpostaviti slobodnu volju, besm-

rtnost due i postojanje Boga tvrdio je da bilo koji dokaz o takvim

metafizikim tvrdnjama zavrava u antilogizam u kojem se moe istai jed-

nako dobar suprotni dokaz.


3/20


ve je takoe i svijest kritikog filosofa koja mu ne dozvoljavada pretpostavlja vie nego to moe dokazati, ili vie nego to jeu ovjekovom djelokrugu. Pretpotavljati poput dogmatskehrianske formulacije da je Bog beskonaan i vjean, ili da ima

neke takve kvalitete apsolutno je vjetaka pretpostavka i potenovjek nikad nee dati neki iskaz koji see izvan granicaovjekovog razuma. To je kao da ste nekom obeali milionfranaka poslije dvjesta godina; naravno za djesta godina vineete postojati, i to vie nikad neete imati toliki iznos naraspolaganju, tako da morate prevazii sebe. Stoga e se poten

i odgovoran mislilac suzdrati i ograniiti od stvaranja takvihpretpostavki. Naravno, zabluda je pretpostavka da je Bog samonagaanje jer on moe biti i iskustvo, ali priznavanje temogunosti doista je nestalo iz polja Nieove vizije. Vidite,pretpostavka da je koncepciju Boga doista ovjek stvoriosavreno je tana pretpostavka niko je ne moe osporiti, bakao to se i slijepa vjera u dogmu ne moe filosofski raspravljati.

Dakle, on pita: Moete li zamisliti Boga? Ne, ne moete; nemoete zamisliti neto to je izvan ovjekovog dometa.Govorei stvar je beskonana vi nijeste stvorili beskonanost, viste stvorili samo rije. Stoga Nie kae da je volja za istinom uovjeku ono to mu zabranjuje da izmisli neto to nijezamislivo ovjeku i da taj stav treba da bude pravilo miljenja,kako niko ne moe nikad pretpostavljati vie od onog to moestvoriti. Tada, on kae:

I ono to nazivate svijet tek ete stvoriti: ...Takoe, to se tie prirode svijeta ne smijete praviti nikakve

pretpostavke koje prevazilaze ovjekove granice, morate imatihrabrosti da stvorite svijet koji je dodue vjetaki i antropo-morfan. Drugim rijeima, morate priznati antropomorfni

kvalitet svih koncepcija. Dakle, to je stav koji srijeemo svakidan; jer jo uvijek smo skloni pretpostaviti da je naa naunaistina neto vie nego od ovjeka stvorena, da ima odreenu

Seminar o Nieovom Zaratustri


4/20


objektivnost i da nije samo relativna. Ali zapravo, to goddodirnemo ili iskusimo u okviru je nae psihologije. Ako bihtako neto trebao da kaem profesoru filosofije on bi me ubio nalicu mjesta, jer to znai ukidanje njegove pretpostavke da je nje-

govo miljenje izvan psihologije. Ali, univerzalna slika svijetapsiholoka je injenica ili osobina iako je, priznajem, poduticajem neega to je izvan nae psihologije. to je to neznamo. Tu fiziar ima zadnju rije: on e nas obavijestiti da seto sastoji od atoma i posebnih stvari unutar atoma, ali se tahipoteza stalno mijenja i tu jasno moramo doi do odreenog

kraja. Ako ode malo dalje on poinje da spekulie, tada upada umiljenje i vjerovatno upada ravno u kolektivno nesvjesno gdjeotkriva psihologa ve u poslu. Spekulativni moderni fiziarsigurno e doi u vrlo blizak kontakt sa psihologom, a u stvarive ga ima.2

Tako Nie u svojoj velikoj strasti za istinom doista nosinajbolju kantovsku tradiciju, ali naravno on je takoe i dijete

svog vremena kada je preovladavala zabluda da je Bognagaanje ili koncept, a ne iskustvo.

I kako bi podnijeli ivot bez te nade, vi razboriti? Nijeste semogli roditi u nerazumnosti, niti u iracionalom.

Ali posve vam mogu otkriti moje srce, prijatelji moji: ali, dabogovi postoje kako bih podnio da ne postoje! Dakle. Bogovi nepostoje.

Dakle, ovdje je glavna ideja da ako postoji neto poput Bogato bi za ovjeka bilo katastrofalno, jer bi bio lien svih svojihnajveih stremljenja i nada od strane bia beznadeno pret-

postavljenog; tu bi ve bilo savreno bie. Tu bi ve bila

Karl Gustav Jung

2 Oboje, Jung i vajcarski fiziar i nobelovac Wolfgang Pauli priloili su

eseje za Interpretaciju Prirode i Psihe,prevod R. F. C. Hull i P. Silz (New

York, 1955). Oni su uveliko pomogli jedan drugom da shvate odnos izmeu

psihologije i fizike. Vidite CW 8, Jung o Sinhronicitetu.


5/20


najkompletnija akcija ili predstava i kakva bi korist bila odtraenja ili napora da se stvori neto veliko ako ve postoji?Zato se gnjaviti oko toga? Osim toga, vjerovatno moete imatipriliku komuniciranja sa tim vrhovnim biem i od njega primiti

neto emu nita ne moete dodati; tako da moete poeljetisamo da ono nije tu da bi vi sami postali vrhovni. Ali, ako je veneko na mjestu koje ste planirali da zauzmete, ili, i dalje sa njimmorate raditi ili prestati i odustati nakon to izgubite svaku naduda stvorite neto vrijedno truda. I tako on kae: Ako bogovipostoje kako ja mogu podnijeti da nema Boga! Stoga, bogovi ne

postoje. To je doista hybris (oholost, takoe Hubris grki bogkoji veinu vremena provodi meu mrtvima, pp.), to idepredaleko. Ali pogledajte, sa Nieovog stajalita kao i sa stajal-ita istorije Bog pati od ljudske definicije da jesummum bonum(lat. najvee dobro, pp) na primjer, takve definicije ine Bogaljudskim nagaanjem to je zapravo prilino bogohulno. Akopretpostavite da je Bog summum bonum to je onda infinum

malum (lat. vrhunsko zlo, pp)?3Ne moemo samo rei da jestvar krajnje dobra ve takoe morate ustanoviti i najnie zlo, jerto je svjetlost bez sjenke? to je visoko bez niskog? Liavateboanstvo njegove svemoi i univerzalnosti liavajui gatamnog kvaliteta svijeta. Pripisati ovjeku beskonano zlo iBogu svo dobro uinilo bi ovjeka previe vanim: bio bi velikikao Bog jer su svjetlost i odsustvo svjetlosti jednaki, pripadajuzajedno kako bi inili cjelinu. Pa, njegova koncepcija o Bogununo ga vodi u takav zakljuak, ali to se tie premise njegovzakljuak je u pravu: Bog, kao to je bio zamiljan odprethodnih stoljea nagaanje je, sasvim jasno. I niko ne pret-postavlja da je Bog neposredno iskustvo.

U hrianskoj crkvi mnogo govore o nunosti vjerovanja u

Boga, da stvarno postaje upitno da li Bog moe biti iskustvo.


3 Jung je bio vrsto uvjeren u dijalektiku suprotnosti, dokazuje da najvee

dobro mora biti ogranieno najniim zlom.


6/20


Vidite, ako imamo iskustvo nemamo potrebu vjerovasti. Takogrka rijepistis koja znai povjerenje, odanost uopte nije onoto mi podrazumijevamo pod vjerovanjem; ona znai odanostinjenici iskustva. Klasini primjer je Pavle koji je, moda u naj-

gorem trenutku u svom ivotu, na putu proganjanja hriana uDamasku, bio baen dolje sa tim iskustvom Boga. Tada je toznao, i to to je imaopistis znai da je zaglavio u to iskustvo, inije iao dalje od te injenice. Sve vjerovanje u svijetu to ne ini.U vjeri bi bilo mogue da neko ne doivi nita. Naravno, moglobi se nazvati milost ako je neko u stanju da vjeruje da je takvo

iskustvo mogue; ako je neko za cijeli ivot lien iskustva Boga,najmanje zasluuje tu milost. Ali, bez iskustva Boga taj nekonema pravo da ini napor da vjeruje to nikuda ne vodi. Nego,bolje je rei da je neko lien toga. Pa, naravno kada se izvodizakljuak na takvoj nedovoljnoj premisi pomalo se imanesiguran osjeaj i Nie pokazuje tajsentiment dincertitude, (fr. osjeaj nesigurnosti, pp) u sljedeoj reenici:

Da, izvukao sam zakljuak ...I tada dolazi na vrlo interesantno stajalite:Sada, meutim on mene vue.Dakle, moete li to objasniti? to se ovdje dogodilo?Prof. Fierz: On je u svojoj vlastitoj zamci.Prof. Jung: Oito. On moe izvui zakljuak da bogovi ne

mogu postojati, ali sada je taj zakljuak jai od njega. On jezarobljen. Kako to?

Dr Esher: To je postala autonomna energija.Prof. Jung: Pa, moglo bi se rei da je ovaj zakljuak da nema

bogova iznenada preuzeo autonomni kvalitet, kao da je zaod-jenut autonomnom energijom. To je poput opsesije; ta ideja jejaa od njega, izvan njega. On je njena rtva. To se uvijek

dogaa kada pravite pogrenu pretpostavku koja se odnosi naneto istinito i vitalno; to onda pretpostavlja autonomni karak-ter. To vrlo lijepo moete vidjeti u sluaju kompulzivne neuroze.

Karl Gustav Jung


7/20


Ti ljudi pretpostavljaju da ne postoji moralni zakon, da se moguponaati kao pravi avoli na potpuno neodgovoran inemilosrdan nain, i da to ne smeta. Ili ljudi koji mogu izgledatiprilino normalni ponekad misle da mogu ponekad uiniti neto

definitivno nemoralno, a budui da to nije javno poznato to jebez posljedica. U stvari, to je iroko rasprostranjena ideja dasamo ako to smeta drugim ljudima to je vano, da ak moetepoiniti ubistvo ako niko ne zna. Ali, u stvari nije svejedno.

Sjeam se sluaja jedne ene koja je prije dvadesetak godinapoinila ubistvo i bila je potpuno unitena. To je veoma pametno

uinjeno; bila je vrlo inteligentna ena, ljekar koja je moglaprikriti svoje tragove udesno, i nije mogla razumjeti zato jeunitena jer niko ne zna. Posve je zaboravila da ona zna i da jeona itava nacija ili moda i vie. Vidite, nije bilo nacije nazemlji koja bi joj pruila gostoprimstvo; njeno je nesvjesnonapravilo ugovor sa itavim svijetom da joj ne daju sklonite.Zaboravila je da njen ego nije njena cjelokupnost; nije Sopstvo.

Nije bilo vano to njen ego zna, ali je jo neko bio u njoj, stvarkoja je mnogo vea od nje, koja je rekla: poinila si ubistvo; zatebe nema mjesta u cijelom svijetu zato to to zna itavi svijet.Jer mi smo itavi svijet u nama; a ne u egu, da se podsjetimo na ego je u nama kao da je u velikom kontinentu ili u itavomuniverzumu. Njen je univerzum optuio za ubistvo i ona jepogubljena; u vjenom je zatvoru gdje god da je tako da je itavoljudsko bie iz nje uklonjeno. Na kraju se mogla samo baviti iv-otinjama. Kod mene je dola kada joj je pas postao hrom, tada jeto morala priznati svijetu tako to je meni priznala. ak je nije-sam ni pitao za ime, bio je to anoniman posao.

Zapravo, to je ono to se Nieu dogodilo; bavio se situacijomkoju nije razumio. Poeo je sa pretpostavkom da je Bog

nagaanje sa im se nije mogao nositi; izvukao je taj zakljuaki onda je on sa njim vladao. Rekao je da takva stvar kao Bog nemoe postojati i onda je Sopstvo, nesvjesno, reklo: Sada si u



8/20


mojim rukama, zato to odbacuje moje postojanje moja sirtva: To je najodluniji trenutak u cjelokupnoj dramiZaratustre. Bie povuen od tog nesvjesnog faktora i vidjeeteu sljedeim poglavljima ako ikad doemo do njih

svjedoanstvo koje vrlo jasno pokazuje kako je u njemu radilastvar koja je odbaena. To mjesto objanjava Nieov ivot posli-je pisanjaZaratustre, njegovu traginu sudbinu.

Predavanje IV

27. maj 1936.

* * *

Doista, inio sam patnicima ovo i ono: ali sam inio uvijekneto bolje, ini se, kada sam nauio da se bolje radujem.

Nauite ovo!Otkad je ovjeanstvo nastalo ovjek je uivao premalo:

samo je to, brao moja, na prvobitni grijeh!Tano, ako neko zna kako! To je veliki problem. Kako moete

da uivate? Da li znate? Jednom je izvjesni psihijatar poslaoupitnik vajcarskim psihijatrima traei definiciju sree; on nijebio ba srean ovjek i elio je da sazna od svih tih ljudi koji tre-baju neto da znaju o psihologiji to je tajna za sreu, kako jestvoriti, tako da bi mogao za sebe napraviti pun dak sree.Dakle, to bi vi odgovorili? Kako moete nauiti da uivate?

Miss Hannah: Tim to ne pokuavate biti nita drugo negoono to ste.

Prof. Jung: To je samo prvi korak, ali to ne znai da doistamoete da uivate u sebi. Ja bih rekao: Budite zadovoljni i tadaete uivati. Ne moete uivati ako nijeste zadovoljni. Ljudi

misle da trebaju u neemu uivati, ali sama stvar ne proizvodiuivanje ili bol, ona je nevana, samo je pitanje kako je uzimate.Na primjer, ako imate izvrsno vino i ne volite vino, kako to da

Karl Gustav Jung


9/20


vam pomogne. Morate biti sposobni da u njemu uivate. Pitanjeje kako moete sebi napraviti uitak?

Mrs. Sigg: U Nieovom sluaju to bi bilo vie mogue da jerazvio svoje inferiorne funkcije, osjeanje i senzaciju.

Prof. Jung: Tano, u njegovom sluaju to je veoma jasno; bezosjeanja i senzacije kako moe uivati u svom ivotu, svomsvijetu ili u bilo emu drugom? Potrebna vam je vrlo pristojnavrsta osjeanja da bi mogli uivati u nekoj stvari. Vidite, to morado vas doi, uivanje je neto to dolazi zapravo sa bojommilou, i ako nijeste prirodni prosto poput primitivca u vaoj

inferiornoj funkciji vi ne moete uivati, to je savreno jasno;jo uvijek morate da imate tu neposrednu svjeinu djeteta ili iv-otinje. Pa, to vie prihvatate vae neizdiferencirane funkcijevie je vjerovatno da ete vie biti u mogunosti da uivate uneemu; uivanje sa svjeinom djeteta najbolje je uivanje, i toje neto previe prosto. Ako ste sofisticirani stvarno ne moeteuivati; na primjer, uivate kad neko upadne u zamku koju ste

postavili, ali neko plaa za vae zadovoljstvo; to je ono to bihja nazvao sofisticirano zadovoljstvo. Die schonste Freude istdie Schadenfreude, (njem. najvea radost je radost zle nam-jere, pp.) je njemaki iskaz uivanje da neko upadne u rupukoju ste vi pripremili. Ali, stvarno uivanje nije na tetu bilokoga; ono ivi samo po sebi, i samo ga imamo sajednostavnou i skromnou, ako ste zadovoljni onim to imatepruiti. I naravno, dobiete ga od inferiornih funkcija jer onesadre ivot, dok su vie funkcije toliko iscijeene i destilovaneda sa njima moete imitirati neku vrstu uivanja poto je to natetu neega drugog neko drugi mora da uskoi i plati za to.

I kad nauimo da u sebi bolje uivamo, onda emo zaborav-iti da drugima zadajemo bol, i da se dovijamo bolu.

Savreno je tano da premalo uivamo i zato se naroito zado-voljavamo u muenju drugih ljudi. Na primjer, djeca koja suokrutna prema ivotinjama ili prema svojim blinjima uvijek su



10/20


to djeca koja su muena od roditelja kod kue; i roditelji ih muejer su i sami bili mueni bilo od njih samih, ili od djeda i babe.Ako su djed i baba mrtvi roditelji oni nastavljaju svoje loevaspitanje i mue sebe: misle to je njihova dunost, da uine

neto neprijatno sebi to je njihova ideja o moralu. I budui daimaju takvo varvarsko vjerovanje prenose na svoju djecu takvuneprirodnu brutalnost; a zatim dijete mui ivotinje, dadilje ilidrugove. Ljudi uvijek predaju ono to su dobili, pa to djeca inevrsta je pokazatelja to roditelji ine djeci. Naravno, sve je touinjeno nesvjesno. To je tipini protestantizam, to je

naslijeeni grijeh; te stvari prenose na sljedee generacije i ondaih takoe na sebe prenose. Nie je mnogo toga znao, to jesasvim jasno. Ako bi ljudi samo uivali ne bi predavali tolikookrutnosti; tada ne bi uivali u neprijatnim stvarima i izbjegavalibi da ih ine. Tada bi mogli rei da su vrlo nemoralni, ali bi biliodgovorno nemoralni; imali bi vrstu moralne inferiornosti ali biimali legitimnu kaznu i ne bi prenijeli na kaznu ono to su pro-

pustili da uine. Ali, budui da imaju osjeanje dunosti i tozovu moral misle da ga moraju prenijeti, i sljedee generacije sukanjene na isti nain.

Zato perem ruku koja je pomogla patniku, pa takoe briemi duu.

Ovo je apsolutno tano pod pretpostavkom da je patnja zapra-vo samonanesena bijeda koja dolazi iz istih premisa pod kojimaje i sam Nie patio, iz te posebne protestantske psihologije.

Vidjevi patnika kako pati bio sam posramljen od njegovesramote, a kad bih mu pomogao ogrijeio bih se o njegovponos.

Vidite, to je tako samo kad Nie pretpostavi da je drugi patniku istom sofisticiranom stanju u kojem je i on sam, ali to nije

tano. Ovdje je zakomplikovao sa sofisticiranou pokuavajuida igra heroja. Ako se ovjek pokua poistovjetiti sa herojskomfigurom dok je zapravo u bijedi, naravno, vrlo je osjetljiv i

Karl Gustav Jung


11/20


prilino je delikatno sa njom se nositi jer mu protivurjei njego-va bijeda. To pokazuje da je inferioran jer svojim stavom eli danas uvjeri da je veliki heroj, da je njegova patnja u potpunostipobijeena. Tada mu moramo pomoi da sakrije svoju bijedu,

ali to je la, i tada vae ruke postaju prljave i morate ih oprati, isasvim je u redu da se u tom sluaju stidite. Ali, ako se bavitepravom patnjom to je druga stvar; osjeati da morate oprati rukeposlije dodirivanja prave patnje samo je mogue kada ste i samiu stanju bijede koju ne elite priznati.

Velike usluge ne stvaraju zahvalnost nego osvetoljubivost; i

kad se mala dobrota ne zaboravi ona postaje izjedajui crv.

Predavanje V

03. jun 1936.

* * *Mrs. Baynes: Da li je istina da svaki vremenski period mora

iznova pronai svoj odnos prema iskustvu arhetipa? Na primjer,pustinjaci ne mogu rei da su svjesni iskustva na nain kako mirazumijemo svijest.

Prof. Jung:Ne, ne mogu. Oni su ivjeli u razliito vrijeme ipod potpuno razliitim okolnostima, pa se njihovo iskustvonuno razlikuje od naeg. Moete vidjeti promjene kroz

vjekove. To je najinteresantniji proces koji ja naravno ne mogurasvijetliti bez vrlo paljive pripreme.

Mrs. Baynes: Pa, ne trebamo samo rei da moramo imati ko-munikaciju sa Svetim Duhom, ve moramo rei i da komunikaci-ja postoji? To jest, moramo imati stav izmeu nas i komunikacijeprije nego to moemo rei da smo na nivou ovog perioda svijesti.Na primjer, uzmimo Votan arhetip koji oito danas obilazi svijet,

mnogi ljudi doivljavaju ovaj arhetip, ali ne moemo rei da su gasvjesni jer su u njemu. Ali, ako smo na savremenom nivoumoramo biti u stanju da kaemo: To je arhetip.



12/20


Prof. Jung: Da postuliranje odreenih razlika ego svijesti odarhetipskog Ergriffenheit.4 Vidite, ta stvar je ovdje vrstaperiodinosti: naime, to je poput mentalnog ili psiholokograzvoja pojedinca u naem vremenu sukoba i konfuzije, vre-

menu poplave. Recimo da ste vrlo jednostrani i ivite samo udvo-dimenzionalnom svijetu, iza zidova, mislei da ste savrenosigurni; onda iznenada more provali u njega. Preplavljeni stearhetipskim svijetom i u potpunoj ste konfuziji. Tada se iznena-da iz te konfuzije uzdigne izmirujui simbol ne moemo reitaj uprkos injenici da je uvijek isti to je arhetipski simbolili simbol izmirenja koji ujedinjuje ovjekovu vitalnu potrebu saarhetipskim uslovima. Tako ste napravili korak naprijed kasvjesnosti, dostigli ste vii nivo; pa to je, naravno, transcenden-talna funkcija jer prelazite sa jednog nivoa na drugi. To je kaoda ste preli veliku poplavu, potop, ili veliku rijeku i stigli nadrugu obalu, pa ste preskoili prepreku. Zapravo, u tom novomstanju ponovo ete se utvrditi, izgraditi nove zidove; jako dugo

ete ivjeti na iskustvu te duhovne intervencije koju vam je daoizmirujui simbol. To ete uzeti kao konanu i odreenu mani-festaciju boanstva, ako ste religiozni moda i pistis, lojalnostvaem iskustvu. I to je nain koji bi trebao biti ak iako morateostati na tom nivou do kraja vaeg ivota, i mnogo ljudi to ine.Ova intervencija je rijetka: takvih iskustava imamo veoma malo.Imati otkrovenje izmirujueg simbola ne dogaa se desetak puta

u pojedinevom ivotu.Pa, sada ako je rije o itavom ovjeanstvu onda jednom u

toku vjekova ljudi upadnu u veliku konfuziju. Poplavljeni su, aizmirujui simbol je otkriven koji sada postaje istina: njemakitermin Weltanschauung (Ideologija, pp.) to izraava.5 To postajenovipistis, nova vjera i bie utvrena zidovima. Branie se. I to

Karl Gustav Jung

4Ergrifftenheit: emocija.5 Vidite, CW 16, par. 175 91, Jungov naslov Psihologija i Filosofija

ivota.


13/20


e funkcionisati sve dok zidovi izdre. Onda odjednom puknuzidovi i stie poplava, i imamo novo stanje u kojem treba da seobjavi novi simbol, u kojem se moemo nadati objavi novogsimbola. Naravno, mi to ne moemo uiniti jer to nije nae

miljenje, ve je miljenje nevidljivog mislioca koji eka svojevrijeme. Kada je stanje ovjeka takvo da nemamo vie snage dase odupiremo ili suprostavljamo sa naim idealima stari idealisu najgori neprijatelji novim i ako je na otpor potpuno nestao tada se moe dogoditi manifestacija novog simbola. I tada,evolucija ide dalje kao to je uvijek ila. Da li je ovo jasno?

Mrs. Baynes: Pa, mislim da se to svodi na moje isekivanjeda znam da li transcendirajua funkcija zahtijeva svjesnu per-cepciju kako bi se upotpunila.

Prof. Jung: Vidite, sve dok ne znate od ega patite vi nematearhetipsko iskustvo. Ako ste na brodu koji tone i idete da igratepoker u zadimljenoj sobi ne primjeujui da su vaa stopoalamokra i da itava stvar ide dalje nikad ne doivite katastrofu

mrtvi ste prije nego to bilo to primijetite. Sasvim je neophod-no da iskustvo uinite svjesnim, da znate da ste protiv osnovnesituacije. To je, naravno, prvi uslov. Opaziti situaciju nije jedinizadatak za svijest. Postoji jo neto: morate drati svoj posjed,boriti se za svoju vlastiti egzistenciju u poplavi. Ako jednosta-vno idete dolje znajui da idete dolje ne bavite se situacijom.Morate da plivate, da koristite sva mogua sredstva da se odbra-

nite od poplave, morate se rvati sa arhetipovima i kad ste stva-rno protiv njih do posljednjeg daha otkrovenje se moe dogodi-ti. No, ne moete predvidjeti kako je to mogue tako da moratepokazati borbu, drati svoj posjed. Obino, kad arhetipovistignu ljudi upravo klonu posve su uplaeni, sasvim izgubljeni.Tada, samo moete uzeti metlu i poistiti svoj nered ili vas nekomora podrati da bi bili sposobni da im se uopte suprotstavite.

Zapravo, oni ne razumiju da je arhetipska manifestacija odogromne elementarne snage tako da je sve vei ok. Ako osobakoja nikad nije imala arhetipski san iznenada ima jedan, kako



14/20


poskoi! To je nevjerovatno. Sada imamo jo jedno pitanje da senjime pozabavimo: Hoete li objasniti to ste mislili kad stegovorili o arhainim elementima Sopstva?

Ovim pitanjem smo se ve bavili u Seminaru, ali nije suvino

ponovo prei preko terena jer je to veoma vaan i uznemirujuiproblem. Vidite, arhetipovi znae arhaine elemente jer su oblicipsihikog ivota koji imaju vjenu egzistenciju. Postoje od pam-tivijeka i nastavie postojati neodreeno u budunosti. I uvijekzadravaju karakter koji mi zovemo arhaini, (arche znaipoetak ili naelo). Potiu od iskonskog stanja stvari i oblici suivota koji djeluju sa najveom uestalou i pravilnou. Izfunkcionalne take posmatranja mogli bi se opisati kao sistem ilifunkcionalna cjelina koja sadri sliku sukoba, opasnosti, rizika kao i njegovo rjeenje. To je tipian aspekt arhetipa i stoga jekoristan na mnogo naina: naime, kao preegzistirajue rjeenjeprosjenih sukoba. Mislim, odreenih sukoba i rizika poputarhetipa prelaska preko gaza, na primjer. Uvijek je arhetipska

situacija posjednuta sa svim vrstama opasnosti kao to jeproderanost od zmije ili progutanost od velike ribe, i heroj uvi-jek neto radi kako bi izaao iz opasne situacije, ili se sa njimabori ili se oslobaa kada je uhvaen. To je uski prolaz, ili sudvije stijene sudarene, ili usta udovita, i tako dalje. Pa, oviarhetipovi ine takozvane arhaine elemente Sopstva.

Prema definiciji Sopstvo je ukupnost svih psihikih injenica

i sadraja. S jedne strane, sastoji se od nae ego svijesti koja jeukljuena u nesvjesno kao to je mali krug ukljuen u jedanvei. Pa, Sopstvo nije samo nesvjesna injenica ve takoe isvjesna injenica: ego je vidljivost Sopstva. Naravno, Sopstvo uegu postaje samo nejasno vidljivo, ali ete pod povoljnim uslo-vima dobiti ispravnu ideju o njemu kroz ego ne sasvim istini-tu sliku jer to je pokuaj. Vidite, to je kao da Sopstvo pokuava

da se manifestuje u vremenu i prostoru, ali budui da se sastojiod toliko elemenata koji nemaju kvalitete vremena i prostora nemogu se zajedno dovesti u prostor i vrijeme. I ta nastojanja

Karl Gustav Jung


15/20


Sopstva da se manifestuje u empirijskom svijetu i prostorurezultiraju u ovjeku, on je rezultat pokuaja. Onoliko kolikoSopstvo ostaje vani ne ulazi u ovaj trodimenzionalni svijetiskusta. Dakle, Sopstvo se sastoji od najnovijih akvizicija ego

svijesti, a sa druge strane od arhainog materijala. Sopstvo jeinjenica prirode i uvijek se pojavljuje kao takvo u neposrednomiskustvu, u vizijama i snovima, i tako dalje; ono je duh ukamenu, velika tajna koja mora biti otkrivena, izdvojeno je izprirode jer je zakopano u samoj prirodi. Takoe je veoma opas-no, jednako opasno kao arhetipska invazija, poto sadri svearhetipove: moglo bi se rei arhetipsko iskustvo je iskustvoSopstva. Personifikacija je prirode i neega to se u prirodimoe doivjeti, ukljuujui i ono to zovemo Bog.

Stoga se pojam Sopstva esto mijea sa idejom o Bogu. Ja tone bih inio. Rekao bih da bi pojam Sopstvo treba biti rezervisanza sferu koja je unutar dometa ovjekovog iskustva, i trebamobiti vrlo paljivi da ne koristimo rije Bog previe esto. Kako

je koristimo granii se sa drskou; neispravno je previe estokoristiti takav koncept. Iskustvo Sopstva je tako udesno i takopotpuno da je, naravno, ovjek u iskuenju da koristi koncepci-ju Boga da bi ga izrazio. Mislim da je bolje to ne initi jer Sop-stvo ima poseban kvalitet specifinog bia, jo i univerzalnog.Ono je ograniena univerzalnost i univerzalna ogranienost,paradox; tako da je relativno univerzalno bie i stoga ne zaslu-

uje da se zove Bog. O njemu moete misliti kao o posrednikuili hijerarhiji svake proirene figure Sopstva dok neka ne stignedo koncepcije boanstva. Pa, taj termin Bog trebamo rezervisatiza daleko boanstvo koje treba biti jedinstvo svih pojedinanihkvaliteta. Sopstvo bi bilo prethodna faza, bie koje je vee negoovjek i koje se pokazuje odreeno; da je mislilac naih misli,izvrilac naih djela, tvorac naih ivota, ali je jo uvijek unutar

dometa ovjekovog iskustva. I ta stvar se sastoji od arhainihelemenata, od svih sumnjivih stvari sa kojima se moramo bori-ti. Jer se moramo boriti sa Sopstvom. Sopstvo nije naizgled



16/20


neprijateljsko. Ono je stvarno neprijateljsko takoe je, nara-vno, suprotno. Nije samo na najbolji prijatelj, ve takoe i nanajgori neprijatelj; poto ne vidi kao da nije svjesno vremenskihi prostornih uslova. Moramo Sopstvu rei: Pa, ne budi slijepo;

za ime Boga budi razumno! Ja u uraditi najbolje to znam da tipronaem mjesto u ovom svijetu, ali ti ne zna uslove. Ti nezna to znai sluenje vojnog roka, poreznici ili ugled. Nemapojma o ivotu u vremenu i prostoru. Pa, ako eli da za tebeneto uradim, ako eli da ti pomognem da se manifestujemora biti razumno i ekati. Ne treba ti oluja u meni. Ako meubije gdje su ti stopala? To je ono to sam ja, (ego).

Sopstvo pravi velike zahtjeve i moe stvarno zahtijevatti pre-vie. Jer ono je sljedea manifestacija nesvjesnog tvorca koji jestvorio svijet u udesnom snu. Milionima godina je pokuavao dastvori neto to ima svijest, neto poput ovjeka. Prvo je pokuaosa abama, sa stvari koja ima dvije ruke i noge, i nema rep, ali bilaje hladnokrvna, i to nije funkcionisalo. Tada je izvukao zakljuak

da mora imati toplu krv, da oigledno samo topla krv uspijeva daproizvede snanu svijest i usavreni mozak. Prvo je pokuao dastvori skelet izvan tijela i naao je da to nije dobro, i onda ga jenapravilo unutar tijela. To je nain na koji stvar funkcionie:zadralo se milionima godina da proizvede ovaj efekat. Ali nepokazuje preveliku promiljenost. To je upravo slijepo eksperi-mentisanje: osjeate taj slijepi nagon koji eli da doe u iskustvo,

i on je lijep i lukav, i zao, kao to je priroda. I vi ste pionir tognagona, videa i sluajua glava i pametne ruke sa kojima trebateda stvorite oblik, stvorite prostor i iskustvo za tu stvar koja eli dapostane. Taj nagon je uvijek u vaoj pozadini koji vas uvijekprisiljava na prilino sljepilo i kad postane prilino loe vi kaete:Budi razumno, prevazilazi me. Kakva korist od toga? Ali,samo to moete rei. Ali, ako laete i pokuate prevariti slijepog

tvorca, jaoj vama. To je kao igra vode koja uvijek pronae rupukroz koju iscuri. Pa, graditelj brane kae: To je avo od rijeke:uvijek u temeljima nae mjesto gdje je kamenje malo slabije i

Karl Gustav Jung


17/20


potkopava ga zato ne gdje je kamenje dobro? Ne, tano, to jelukavstvo prirode: gdje god lei slaba taka, gdje god pokuate daobmanete kreativno boansttvo tu ete biti ugroeni. Ne pomaevam da varate, ne pomae vam da kaete: Ne, to je nemogue.

Samo je nemogue kada je argumenat nepromoiv; onda jestvarno nemogue da se argument uje.

Jer, Tao je priroda vode: uvijek pronalazi najdublja mjesta, inaravno potkopat e slabu taku; varanje nije mogue, vi sebepotkopavate sa pogrenim iskazima. Pa, uvijek morate bitiveoma oprezni i razmotriti vau situaciju prije nego to kaete:To je stvarno previe, ja to ne mogu uraditi. Inae, ispirazemlju ispod vaih stopala i vi se iznenada okliznete. Trebateprvo pokuati, i ako je stvarno nemogue to morate tako rei.Tada e se to uti: to je arhetipski trenutak u kojem se dogaaintervencija Svetog Duha. Tada vaa gradnja sa silama prirodestvara takav afinitet izmeu arhetipskog svijeta i vaeg jadnogpokuaja svijesti pa postanete ponovo jedno sa arhetipskim svi-

jetom, i to je trenutak boanskog otkrovenja.Pa, o Sopstvu moete rei sve; moete rei da je avo, bog,nita osim priroda. Va je najgori porok ili vae najvie uvjeren-je, ili vaa najvea vrlina. Ba je sve totalitet. Moete rei daje ak i Sveti Duh. Ono je pobjeda boanskog ivota u meteuprostora i vremena. Uspjeh je da se moglo manifestovati u pros-toru i vremenu, da se moglo probiti u iskustvo i pojaviti u svije-

tu; i kada patite ili uivate u takvoj pobjedi vi uspijevate udavanju ireg prostora za postojanje Sopstva. Ne znam nitaistinitije od injenice da neto eli da ivi, da postoji, da serazvije; tigar eli da bude tigar, cvijet eli da bude cvijet, i zmijazmija, a ovjek ovjek. Svi oni ele da postoje i da se pojavlju-ju. I mi elimo da uveamo nau svijest. to god znamo ili neznamo nije bitno. Ako moemo stvoriti uspjean ivot uz pomo

boanskog posredovanja ispunili smo smisao naeg postojanja.Naravno, o tome moemo spekulisati zato bi tako trebalo biti ali nikada neemo znati zato je to tako. Mislim da je korisno



18/20


imati prave ideje, a ja neku ideju zovem pravom ili istinitomkada je korisna: to je jedini kriterijum.

Na primjer, kako moete znati da je odreeno voe dobro iliotrovno? Jedite ga i tada ete vidjeti; ako je dobro i hranljivo,

ako vas ne otruje to je ono to ja zovem istinom. I na isti nain,ako me istina hrani kada je jedem kaem to je dobra istina. Akone znam treba li da pretpostavim da li je ovjekova dua besm-rtna ja je jednostavno probam: jedem besmrtnost i vidim kakoutie na moju probavu. Ako loe utie ja je ispljunem i nikad jevie ne jedem. Ako ima pravi uinak na moj nervni i mentalnisistem ja pretpostavljam da je to pravi nain. I tako moemopretpostaviti mnoge stvari ukoliko se slau sa naimfunkcionisanjem. Ako se slau sa ivotom ba su dobre kaoistine. Moda ne znate da li je tijelu potrebna so tako da se suz-dravate da je jedete, i imate loe posljedice patite od nedostat-ka soli; da li znate zato smeta: nedostatak soli je dovoljan i viete biti povrijeeni. Pa, kad je odreena istina odsutna patiete

i biete nesreni, a ako moe biti prihvaena i ako se slae savaim nervnim sistemom to je dobra stvar. To je jedini moj kri-terijum; ako se slae to funkcionie. Vidite nama je doputeno,ak moramo da spekuliemo o odreenim stvarima: zato je, naprimjer, potrebna tolika galama oko ovjekove svijesti. Zato jebio potreban taj nagon da ovjek postane svjestan? To je predsv-jesni nagon; nekad je ovjek bio sasvim nesvjestan, i onda je

prisiljen na svijest, najtraginiji poduhvat. Bilo bi mnogo boljeda je prestao uveavati svijest jer to znai vie maina, vietragedije, veu distancu od prirode; ali, idemo dalje. Prisiljenismo od stvari koja misli prije nas, da elimo prije nas, tako dapretpostavljamo da boanstvo zahtijeva od ovjeka svijest.

Ali, ako pogledamo njegova djela koja milionima godinamoemo posmatrati u studiju paleontologije i antropologije,

vidimo da je itava stvar otila na neregularan nain. U tomenikad nije postojalo previe sistema uprkos previe pametnombiu, pa pretpostavljamo da stvaranje nije sistematski pokuaj

Karl Gustav Jung


19/20


ve je samo brljanje i eksperimentisanje, i konano padanjepravo, manje ili vie. To je zakljuak koji stie i zapanjuje nas.Ukoliko neko neto zna o prirodnoj nauci moe vidjeti kako sezavrava nepotpun pokuaj. Prilino je pametno da voda dostie

svoju najveu gustinu na etiri stepena Celzijusa iznad nule; dato nije tako nae rijeke, jezera i mora bili bi ispunjeni ledom kojise nikad ne otapa, a klima na zemlji bila bi nepodnoljivo hlad-na. I da to nije tako nae stvaranje konano ne bi bilo mogue.

Pa, pod tim uslovima dozvoljeno nam je da spekuliemo jertvorac je slijep, potrebno mu je videe oko svijesti i zato jenapokon stvorio ovjeka, koji je bio veliko otkrie. On moeneto rei. Moe postati svjestan da ivi u trodimenzionalnomprostoru. Tvorac je stvorio prostorno vremenski kavez, od pros-tora je odvojio etvrtu dimenziju, i od prostora i tri preostaledimenzije formiran je udestan kavez u kojem se stvari mogurazdvajati. I kada je pridodato vrijeme razliiti uslovi koji su serazvili u prostoru mogli su se proiriti u vremenskoj dimenziji.

Postoji irenje u prostoru i irenje u vremenu tako da se stvarimogu vidjeti jasno, mogu se razlikovati i to je mogunost svi-jesti. Ako nema razlikovanja ni svijest nije mogua. Svijestznai razlikovanje. Da bi ljudi mogli rei: ovo je ovo, a ovo jeono najvee je otkrie. Tako je ovjek postao izuzetno vaan.

Ali, to nije bio samo ovjek. On je nosilac te najdragocjenijesvijesti, i potreba da postane svjestan postala je strast jer je

veoma traena. Onda smo kroz otkrovenje hrianske simbolikenauili najvaniju injenicu, da je boanstvo pronalo sredstvo uovjekovoj psihi da se ponovo rodi, da se rodi kroz ovjeka. Toje poruka, veliko simboliko uenje; i to naravno poveavaovjekovu svjesnu psihi do prevelikog stepena. Ona postajeboanska kolijevka, materica, tajna vaza u kojoj e boanstvobiti zakljuano, u kojoj se prenosi i raa. To je stvarno velikieuangelion, (starogrki jezik Koine jevanelje, pp). Tako damoramo gledati na itavo ovo pitanje ovjekove svijesti,ovjekovog uma, i tako dalje, iz sasvim novog gledita.



20/20

Zapravo, to je sve, naravno, spekulacija, ali kaem vam to jesavreno dobro za moj sistem, i za vas takoe moe biti ukolikomoete napraviti takvu spekulaciju, i ukoliko moete posmatratikako ta stvar raste u vama. Inae, to ne znai nita, bila bi puka

kraa ako ukradete moje rijei i sa njima pobjegnete. Ali, akoposmatrate neto to izgleda da je prava supstanca koja raste kada je sami pronaete ne samo na jednom mjestu ve i namnogim tada je moete jesti, i ona e vas hraniti. Da sam vamsamo ispriao priu o toj biljci vi bi samo pojeli moje rijei iostali prazni; znate da imate krtolu u Americi, ali ovdje nitanijeste vidjeli. Ali, ako negdje pronaete krtolu vi znate da je tobiljka koja se moe jesti, i da je hranljiva. To je moje stajaliteza spekulacije. Pa, otili smo malo dalje od izvornog problemaarhainih sadraja, ali takvo pitanje ne moemo rijeiti bez uzi-manja u obzir ostalih aspekata problema.

Mrs. Sigg: ini se da nas je sve to ste rekli dovelo do naegpoglavlja, jer je nedostatak te istine koju ste nam sada objasnili

o Sopstvu bio uzrok svih Nieovih patnji. On u Boga nije mogaovjerovati. Bog o kojem je Nie uen nije imao arhaini eleme-nat u sebi. Nije bilo anse on nije smio da raspravi stvar saBogom, jer to nije protestantsko gledite. Bio je u veoma tekojpoziciji: osjeao je potrebu, i sebi nije mogao pomoi.

Prof. Jung: Mogao se samo na sebe ljutiti to nije pokuao dato uini.

Mrs. Sigg: Ali, da je imao ovu koncepciju o Sopstvu?Prof. Jung: O, da, nadam se da bi ova hrana bila dobra za

njega, ali oigledno nije dobio pravu krtolu.

Preveo i uredio: Ilija Kapii

Documents

Karl Gustav Jung - Seminar o Ničeovom Zaratustri, Dio IX