Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
FAO-EBRD projekat "Podrška održivim lancima vrijednosti kroz razvoj
geografskih oznaka u sektoru mlijeka"
"Katuni i turizam - mogućnosti i prepreke"
Izvještaj sa radionice
9. novembar 2018 Berane, Hotel Berane
1. Uvod
Katuni predstavljaju značajno kulturno nasleđe planinske Crne Gore, a ova tradicija polako nestaje i
vremenom je sve manje ljudi praktikuje. Tokom proteklih 10 godina, dok je Crna Gora dobijala sve više
posjetilaca u planinskim područjima, postalo je očigledno da katuni predstavljaju dobar resurs za
pružanje usluga, a mogućnost da lokalno stanovništvo generiše prihode od turizma s druge strane
može pomoći u očuvanju katunske tradicije . Međutim, katuni imaju vrlo bazične uslove i ostali su
onakvi kako su vjekovima i izgledali. Prema važećim propisima, katuni ne mogu ispuniti tehničke
uslove za pružanje usluga. To znači sledeće - ili katuni nude usluge turistima neregistrovano, u sivoj
zoni, ili oni ljudi u katunima koji vide turizam kao biznis priliku, grade nova naselja koja nisu
tradicionalno konstruisana, pa se kulturna baština gubi.
2. Ciljevi
Ciljevi radionice su:
1. Sakupiti sve relevantne zainteresovane strane i saslušati sva stanovišta kada je u pitanju pružanje
turističkih usluga u katunima.
2. Pregledati propise i odrediti one kojima je potrebna revizija
3. Razumjeti potrebe katuna, agencija i donosilaca politika kako bi se moglo formulisati zajednički
pristup koji će biti pogodan za sve.
3. Učesnici - Mještani iz katuna koji se bave turizmom iz sjevernog regiona Crne Gore - Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma - Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja - Predstavnici Istorijskog instituta Crne Gore i NVO Expeditio - Predstavnici lokalnih samouprava koji se bave registracijom domaćinstava - Predstavnici turističkih agencija koje imaju katunsku ponudu - Predstavnici FAO i EBRDa
4. Teme diskusije Diskusija je bila usredsređena na sledeće teme:
- Aktuelni propisi za turističke usluge i mjesto katuna u njima. - Iskustva stočara iz katuna koji koji nude turističke usluge - Iskustva turističkih agencija i potrebe gostiju - Katuni kao kulturno nasleđe - Mere podrške za katune - Kakve promjene se moraju desiti u propisima za poboljšanje položaja katuna u turizmu
Trenutne regulative i mjesto katuna u njima – Regionalna razvojna agencija
U okviru ove teme, Jelena krivčević je prestavila dva značajna zakonska dokumenta i to Zakon o turizmu i
ugostiteljtsvu i Pravilnik o minimalno tehničkim uslovima koji je iz 2013. godine, i vezan za stari zakon, ali
obzirom da novi pravilnik nije donešen, taj je još uvjek na snazi.
Ono što se identifikovalo kao problematično u zakonu je sledeće:
U vrstama ugostiteljskih objekata se
pominje kuća i stan, a katuni se nalaze u
zasebnoj kategoriji, zajedno sa
hostelima, etno selima i planinarskim
domovima.
U članu koji se bavi kategorizacijom,
katun se ne kategoriše, dok se seoska
domaćinstva kategorišu.
U članu 103 koji definiše ugostiteljske usluge u
seoskom domaćinstvu, katun se pominje kao dio
seoskog domaćinstva, a ne kao posebna kategorija.
Takođe u kontekstu ovog člana, katun se tretira kao
objekat koji se kategoriše, i koji mora da zadovolji
minimalno tehničke uslove.
U okviru člana zakona koji se bavi prijavom za
obavljanje djleatnosti, piše da je potrebno
nadležnom organu dostaviti dokaze o svojini ili
zakupu objekza. Dakle, ako se nema posjedovni
list, ugovor o zakupu ili dokaz o pravu korišćenja
(a nije precizirano kako se dokazuje pravo
korišćenja), onda se ne može podnijeti prijava za
obavljanje turističke djelatnosti
U članu koji se bavi minimalno tehničkim
uslovima piše da postoje i drugi propisi koji se
moraju ispoštovati, ali nije jasno koji su to
propisi.
Takođe, novi minimalno tehnički uslovi za
seoska domainstva nisu donešeni, na snazi su
stari.
PRAVILNIK O MINIMALNO TEHNIČKIM
USLOVIMA
Pravilnik prepoznaje katun kao posebnu
vrstu objekta ali u kojem se moze pruzati
samo usluga smjestaja ali ne i ishrane. Ali se
onda pominje da se usluge usluživanja hrane
mogu pružati izvan seoskog domaćinstva,
nije jasno da li je to i katun
Daljim pregledom minimalno tehničkih uslova
ušlo se u doskusiju o tome šta su to opšti uslovi
koje katuni treba da ispune u infrastrukturnom
smislu da bi mogli da se bave turizmom. Ono
što je u uslovima pomenuto jeste tekuća voda,
kanalizacija, električna energija, visina zidova i
plafona, sanitarni čvor i slično.
Ako se opsti uslovi citaju striktno (a obično se
čitaju striktno) katuni ih nikad ne mogu
zadovoljiti. Na primjer – moraju biti priključeni
na električnu mrežu ili imaju na drugi način
riješeno snabdijevanje električnom energijom
u skladu sa zakonom. U ček listi nema
alternativnih načina, zahtijeva se utičnica. Koji
je to onda drugi način?
Posebni uslovi daju dalje instrukcije u okviru ček lista.
U ovom primjeru su dati uslovi za sobe. Ovo je primjer za kupatila.
Na kraju ovog dijela prezentacije, mještani u katunima su se izjasnili da se pod ovim uslovima nikako ni ne
bi mogli registrovati. Poseban osvrt je dat na katune koji koriste državnu zemlju za ispašu, i od lokalnih
samouprava dobijaju saglasnost da sa stokom izdižu na određene lokacije, a te lokacije su dio običajnog
prava i nisu u formalno-pravnom smislu nikako definisane. Ministartsvo poljoprivrede subvencioniše izdig
na katune, dok sa druge strane Ministarstvo turizma ne prepoznaje ovu tradiciju kao
osnovanu jer nije definisana zakonski, pa sa tim u vezi ne dozvoljava katunima na državnoj imovini da se
bave turizmom.
Poteškoće sa kojima su se susreli ljudi u katunima kada su krenuli da pružaju turističke usluge –
predstavnici katuna i predstavnici lokalnih samouprava
U ovom dijelu diskusije su se uključivali predstavnici katuna koji koriste svoju zemlju i koji su se ove godine
registrovali za bavljenje seoskim turizmom, i objasnili su na koje su poteškoće naišli. Najveći broj tih
poteškoća ticao se minimalno tehničkih uslova koje nisu u mogućnosti da ispune obzirom da je
infrastrktura u njihovim zonama u jako lošem stanju, pa nemaju struju, vodu i slično.
Sa druge strane, predstavnici lokalnih samoprava koji registruju domaćinstva su objasnili da je njihova
obaveza da se striktno drže propisa i zakona, i mada su uvidjeli na terenu da su uslovi definisani propisima
neispunjivi, a da se radi o porodicama koje realno mogu uspješno da pružaju turističke usluge, pokušavali
su kad god su smjeli da izađu u susret, i konstantno su komunicirali sa Ministartsvom turizma da bi dobili
smjernice i instrukcije vezano za to.
Iskustva i stavovi turističkih agencija koje imaju katune u svojoj ponudi
Ovoj radionici su prisustvovali predstavnici turističkih agencija RAMS; TravelPoint, Meanderbug i
Montenegro Adventures. Sve ove agencije su u različitoj mjeri dovodile goste u katune, i ukupna impresija
njihovih gostiju jeste da su katuni nešto sasvim autentično što plijeni i osvaja, i da su svi njihovi gosti imali
samo pozitivne komentare, uprkos infrastrukturnim ograničenjima koja imaju katuni i koja se ogledaju u
pomanjkanju adekvatnih uslova za boravak u katunu. Agencije su mišljenja da ako se gostu predstave
katuni kao kulturna baština koja izumire, kao udaljena mjesta u kojima se život vodi onako kako se vodio
prije par stotina godina, i kao mjesta u kojima je hrana specifična, da su gosti spremni i čak imaju još i veću
želju da borave u katunu i isprobaju takav život i imaju takvo iskustvo. Predstavnik agencije Meanderbug
je za radionicu pripremio i statističke podatke o posjetama u organizaciji ove agencije, i ukupnim
prihodima ostvarenim u okviru katunske ponude u toku 2018. godine. Taj dokument je u prilogu agende.
Zaključak agencija jeste da njihovi gosti nisu insistirali na bilo kakvim posebnim uslovima, i da je
autentičnost ono što snižava očekivanja gostiju kada je bilo kakav luksuz u pitanju. Ono što bi bilo potrebno
uraditi jesu toaleti i kupatila, jer je to najvažnije za njihove goste. Meanderbug se ponudio da dostavi
koncept kompostnog toaleta koji nije skup, nije štetan po okolinu i lako bi se mogao koristiti u katunima.
Struja apsolutno nije prioritet, i solarni sistemi su sasvim dovoljni iz perspektive turista.
Agencije su takođe izjavile da im je želja da što više porodica bude registrovano, jer bi u perspektivi htjeli
da rade isključivo sa registrovanim domaćinstvima, i da bi voljeli da se stvore uslovi za porodice u katunima
da mogu da se registruju, u suprotnom će morati da isključe katune iz svoje ponude.
Katuni kao kulturna baština – Istorijski institut Crne Gore
Ivan Laković, predstavnik Istorijskog instituta Crne Gore i vođa projekta KATUN koji je završen prošle
godine, se osvrnu na kulturnu i istorijsku vrijednost katuna. Naime, gospodin Laković je kazao da su katuni
jedina prava kulturna i arhitektonska baština Crne Gore, obzirom da Crna Gora nije država poznata po
velikom broju starih i vrijednih zgrada, crkava, džamija i katedrala. Viševjekovna je tradicija Crnogoraca da
izdižu na katune, i na desetine hiljada ljudi je boravilo na katunima na kučkim planinama, na primjer, a
danas je taj broj praktičo zanemarljiv. Brojne tradicije su proistekle iz ovog načina života, a sama
arhitektura katuna, čak i onih koji su urušeni, je pravo malo remek djelo u smislu upotrebe lokalnih resursa
na veoma održiv i praktičan način, na način koji obezbjeđuje apsolutno nesmetano funkcionisanje
porodice u tom objektu kao i sve uslove za preradu mlijeka.
Arhitektonske vrijednosti katuna i konflikt sa trenutnim standardima – Expeditio Kotor
Aleksandra Kapetanović, predstavnica Expeditio Kotor i takođe saradnik na projektu KATUN, jer
predstavila različite arhitektonske tipove katuna, jer se na različitim planinama različito grade – od drveta
ili od kamena. Smatra da je katunske kolibe od drveta daleko lakše prilagoditi turističkoj namjeni nego
kamene, da se mogu dodavati prostorije jer su i ljudi u katunima u zavisnosti od svojih potreba to činili u
prošlosti. Jako je važno očuvati arhitektonske tipove koji su prisutni na katunima, raditi i dalje od
raspoloživih materijala iz okruženja i držati se gabarita koliba kakvi su bili u prošlosti kako se pejzaž katuna
ne bi mijenjao. Problem je sve više viendica u katunima koje se ne uklapaju u ambijent iz mnogo razloga i
ruže sliku katuna i kvare njihovu autentičnost. Visina vrata, zidova, nedostatak prozora u katunskim
kolibama, su samo neke od posebnosti katuna koje su u direktnom konfliktu sa tekućim regulativama. .
Bilo bi potrebno da se naprave posebni uslovi i smjernice za katune kako bi se njihov autentičan izgled
očuvao. Takođe, bilo bi neophodno da se pitanje moguće izgradnje novih objekata na katunima jasno
definiše u okviru prostorno-planske dokumentacije, što trenutno nije regulisano sem za neke zone u okviru
Nacionalnih parkova.
Mjere podrške za katune i potencijalne nove mjere koje bi mogle doprinijeti unapređenju uslova za
bavljenje turizmom u katunima – Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Enis Đokaj je ispred Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja objasnio da Ministarstvo ima sledeće
mjere podrške za katune:
- Adaptacija koliba u katunima – finansira se iz agro budžeta svake godine. Kao propratna
dokumentacija traži se saglasnost lokalne samouprave, kao i dokaz da porodica tri godine za
redom izdiže na katun. Moguće je obratiti se ministartsvu kako bi se ova mjera koriguvala i
dozvolilo se i onim porodicama koje žele da se bave turizmom da konkurišu za adaptaciju koliba.
- Vodosnadbijevanje u katunima – takođe se finansira iz agro budžeta. Namijenjeno je stočarima u
katunima, da regulišu pitanje snadbijevanja vodom kako za napajanje stoke tako i za sopstvene
potrebe.
- Podrška u vodu solarnih sistema – namijenjena stočarima sa određenim brojem uslovnih grla.
Najprije je broj grla bio 20, ove godine je bio 15, a ide se ka tome da se broj uslovnih grla spušta.
- MIDAS 2 mjera za diversifikaciju koja treba ubrzo da bude objavljena, a imaće tri podmjere –
seoski turizam, zanati i prerada na gazdinstvu.
Rezime prethodne diskusije i definisanje narednih koraka u smislu realnijeg osmišljavanja standarda
za katune i upodobljavanja regulative u skladu sa tim
Ono što je grupa diskutovala i što se može kao zajednički predlog uputiti Ministartsvu održivog razvoja i
turizma i drugim relevantnim subjektima jeste sledeće:
- Korigovati zakon o turizmu i usaglasiti sekcije kojese tiču katuna kako bi se katuni našli kao jedna
od kategorija u okviru seoskog domaćinstva, a ne kao zasebna kategorija.
- Upodobiti minimalno tehničke uslove za seoska turizam, a kada su katuni u pitanju napraviti
posebne minimalno tehničke uslove kako bi se očuvala autentičnost katuna.
- Kada je u pitanju turistička ponuda u katunima, fokusirati se na stočare u katunima, i turizam
posmatrati kao dodatni prihod. Dakle, i u ovom slučaju poljoprivreda ostaje primarna djelatnost.
Na ovaj način će se napraviti razlika između vikendaša i privatnih inicijativa i autentičnih katunskih
naselja.
- Ogromna prepreka za bavljenje turizmom u katunima je činjenica da su katuni naselja na
državnom zemljištu, što je vjekovna tradicija koja je i dan danas regulisana običajnim pravom.
Ministastvo poljoprivrede želi da stimuliše stočare da izdižu na katune, i postoje subvencije koje
se daju katunjanima u tom pravcu, iako se zna da oni koriste državno zemljište. Sa druge strane,
za registraciju turističke djelatnosti neophodan je posjedovni list ili ugovor o zakupu, ili sporazum
o korišćenju zemljišta. Stoga bi bilo neophodno da se uprava za nekretnine i oba ministarstva
usaglase po ovom pitanju, kako bi se ova barijera otklonila.
- Prema pravilniku o bližim uslovima za postavljanje odnosno građenje privremenih objekata,
uređaja i opreme, moguća je gradnja privremenih objekata čak i od čvrstih materijala, za potrebe
turizma. Ovaj pravilnik bi mogao biti rješenje za dodatne katunske kolibe koje bi služile za smještaj
turista.
- Bilo bi potrebno da se stručni ljudi pozabave izradom pravilnika o minimalno tehničkim uslovima
za katune, kao i da se daju određena idejna rješenja za kolibe koje bi se koristile za smještaj turista,
ali i za rješavanje pitanja kupatila i toaleta (koja nisu postojala u katunima), toplom vodom,
strujom i slično. Agencija Meanderbug je ponudila da istraži kompostni toalet kao moguću opciju
za katune, ali treba ispitati i druge opcije.
- Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja bi trebalo da razmotri turizam kao dodatni kriterijum
prilikom javnih poziva za dodjelu podrške katunima, i u tom smislu se ovom ministarstvu treba
obratiti sa takvom inicijativom koja bi bila detaljno obrazložena.
ANEKSI
AGENDA
8:00 – Registracija učesnika
8:30 – Trenutne regulative i mjesto katuna u njima – Regionalna razvojna agencija
9:00 – Minimalno tehnički uslovi trenutno na snazi, i uslovi koje katuni ne mogu da ispune – Ministartsvo
turizma i Regionalna razvojna agencija
10:00 – 10:45 Iskustva turističkih agencija koje su u svojoj ponudi imale katune – šta očekuju gosti?
10:45 – 11:15 Pauza za kafu
11:15 – 12:00 Poteškoće sa kojima su se susreli ljudi u katunima kada su krenuli da pružaju turističke
usluge – predstavnici katuna i predstavnici lokalnih samouprava
12:00 – Arhitektonske vrijednosti katuna i konflikt sa trenutnim standardima – Expeditio Kotor
13:00 – Katuni kao kulturna baština – Istorisjki institut Crne Gore
13:45 – 14:30 Ručak
14:30 – Mjere podrške za katune i potencijalne nove mjere koje bi mogle doprinijeti unapređenju uslova
za bavljenje turizmom u katunima – Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
15:00 - Diskusija na temu standarda koji su potrebni katunima a u skladu sa realnim okolnostima u
katunima
15:30 – Rezime prethodne diskusije i definisanje narednih koraka u smislu realnijeg osmišljavanja
standarda za katune i upodobljavanja regulative u skladu sa tim
Lista učesnika
Ime i rezime Institucija
1. Miloš Bulatović Eko katun Goleš
2. Vladimir Marković TA Montenegro Adventures, Podgorica
3. Marica Bućković Katun – Mokri do, Cmiljevica
4. Ermina Redžematović Bujković katun - Prokletije
5. Biljana Ralević Katun - Kaludarske kape
6. Gordana Jokić Katun - Čakor
7. Michael Hlavka TA Travel Point Montenegro, Podgorica
8. Borislav Dević Katun - Skrobutača
9. Marta Lekić Opština Berane
10. Gordana Fatić Opština Berane
11. Vanja Kljajević Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD)
12. Enis Gjokaj Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
13. Anka Kujović Ministarstvo održivog razvoja i turizma
14. Nina Coates Food and Agriculture Organisation (FAO)
15. Snežana Zečević Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RRA BKP)
16. Brit Boone TA Meanderbug, Podgorica
17. Astrid Boone Meanderbug, Podgorica
18. Marina Blažević Turistička organizacija Mojkovac
19. Nikola Vlaović Opština Mojkovac
20. Danica Šekularac Katun – Suvodo, Bjelasica
21. Alden Ramović TA RAMS, Bijelo Polje
22. Ivana Milićević Kalić TA RAMS, Bijelo Polje
23. Stefan Raković Katun – Raković, Bjelasica
24. Dalibor Šekularac Turistički vodič
25. Aleksandra Kapetanović Expeditio, Kotor
26. Saša Nedović Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RRA BKP)
27. Ivan Mališić Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RRA BKP)
28. Jelena Krivčević Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RRA BKP)
29. Radojka Šćekić Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RRA BKP)
30. Bogoslav Jokić Katun - Čakor
Fotografije sa radionice