kaZalo - franjevci-split.hr · PDF fileIz 34,2), suda (Iz 3,13), osvete (usp. Jer 5,9) i kazne (usp. Iz 26,21). ... Božić je, dakle, bio za Franju dan radosti. Radost Božića, međutim,

Embed Size (px)

Citation preview

  • 193

    Vje

    sn

    ik

    fr

    an

    jeV

    a

    ke

    p

    ro

    Vin

    cij

    e

    pr

    es

    Ve

    to

    ga

    o

    tk

    up

    ite

    lja

    5 i 6/2008

    kaZalo

    Iz generalne kurIje

    NATIVITATIS DOMINI NOSTRI JESU CHRISTI 2008 .........................................................194

    Iz provIncjalata

    Boina estitka Generalnog vizitatora .....................................................................................199

    Iz tajnItva

    Izvjetaj s definitorijalnog sastanka odranog u Splitu 25 . studenoga 2008. ..........................200

    Sjednice Junoslavenske konferencije provincijalnih ministara OFM Prag, 21. 24. listopada 2008. .....................................................................................................201

    Zareen za akona ....................................................................................................................203

    Zareeni za prezbitere .............................................................................................................204

    Sljedei sastanak Provincijskog definitorija ..............................................................................204

    PANIS VITAE - Zahvala i estitka ............................................................................................204

    Iz Ivota provIncIje

    Puke misije u Sinjskoj krajini 2008. ........................................................................................205

    Kninska slavlja ...........................................................................................................................209

    Savjetovalite za obitelj u Podbiokovlju..................................................................................... 211

    Mlada misa fra Tina Labrovia .................................................................................................. 212

    Znanstvenici o naoj pokojnoj brai .......................................................................................... 214

    Slavlje Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Sindelfingenu ......................................... 216

    Otvaranje nae misije kod molikih Hrvata............................................................................... 217

    Svi putovi vode u Rim hodoae HKM iz Sindelfingena ......................................................220

    Tree studijsko putovanje u Portugal ........................................................................................222

    Dva putovanja mladih iz HKM u Mainzu .................................................................................224

    naI pokojnIcI

    Fra Kruno Vukui .................................................................................................................225

    Fra Anselmo Kamber .............................................................................................................233

    Fra Jerko Juri ........................................................................................................................242

    Fra Petar Sikavica ...................................................................................................................248

    Franjo Luka ..........................................................................................................................255

    BIBlIografIja

    Trolist muenika ........................................................................................................................256

    godInje kazalo .......................................................................................................257

  • 194

    Vje

    sn

    ik

    fr

    an

    jeV

    a

    ke

    p

    ro

    Vin

    cij

    e

    pr

    es

    Ve

    to

    ga

    o

    tk

    up

    ite

    lja

    5 i 6/2008

    natIvItatIS doMInI noStrI jeSu cHrIStI 2008

    litterae Ministri generalis ordinis fratrum Minorum

    on, premda bogat, ipak je htio da sa svojom preblaenom Djevicom iznad svega izabere siromatvo (2p 5)

    Draga brao i sestre, Boi je svetkovina nad svetkovinama za oca Franju (2el 199). Boi jest: Bog je konano razapeo ator meu nama, vezujui se zauvijek za ovjeanstvo (usp. Iv 1,14). Boi jest: kad doe punina vremena, Boja svemogunost i vrhovnitvo objavile su se u djetetu (usp. Gal 4,4). Radujmo se i kliimo u Gospodinu (usp. Otk 19,7). Slavimo: Rije postaje tijelom. S razlogom to je Sveta No. U ovom danu to ga uini Gospodin (usp. Ps 118,24) neka izvire iz srca i s usana svakog brata i sestre radosna pjesma, jer Veliki, ije je ime sveto, velike stvari uini za nas i slava Boja nastanjuje nau zemlju (usp. Ps 85, 10).

    U ovo milosno vrijeme gledajmo, brao i sestre, na Siromaka kako bismo od njega nauili prihvatiti otajstvo utjelovljenja i roenja naega Gospodina Isusa Krista.

    rije tijelom postade (iv 1,14)

    Sin Boji postade tijelo, uze nau ljudsku narav u njezinoj slabosti i krhkosti. Naposljetku boanski naum ostvario se u jednom ovjeku, vidljiv je i opipljiv (usp. 1Iv 1,1-3). Utjelovljena Rije nije mit, to je osoba koja se posve ukljuila u ljudsku povijest, uzimajui samo nae tijelo. Stari ator sastanka, Boje boravite meu Izraelcima za vrijeme njihova hoda pustinjom (Izl 33,7-10), dokraja je zamijenjen. Od tada ator Boji, mjesto gdje on stanuje meu ljudima, jest osoba, tijelo, a zove se Emanuel [], Bog s nama (usp. Mt 1,23).

    Proroci su navjeivali dane srdbe (usp. Iz 34,2), suda (Iz 3,13), osvete (usp. Jer 5,9) i kazne (usp. Iz 26,21). Moglo bi se rei kako je Bog bio izgubio strpljenje te kako se ovjeku inilo da mu nije ostalo drugo nego se skriti u praini (usp. Iz 2,10). I kad se uinilo kako je sve gotovo, Bog se pokrenuo: Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo (Iz 9,5), to je Sin Svevinjega, ije je ime Isus, Spasitelj (usp. Lk 1,31-32). To je veliko iznenaenje Boia: u dan kad smo trebali poloiti raun o sebi samima, pojavili su se dobrostivost i ovjekoljublje Boga, naega Spasitelja (Tit 3,4). U tome i jest blagovijest, velika radost za sve Boia (usp. Lk 2,10): Ljubio sam te ljubavlju vjenom (Jer 31, 3), ponovno postaje netko jer te netko ljubi!

    iZ generalne kurije

  • 195

    Vje

    sn

    ik

    fr

    an

    jeV

    a

    ke

    p

    ro

    Vin

    cij

    e

    pr

    es

    Ve

    to

    ga

    o

    tk

    up

    ite

    lja

    5 i 6/2008

    iZ generalne kurije

    U odreenom trenutku svoga ivota Franjo otkriva duboko znaenje utjelovljenja Rijei: Otac ljubi ovjeanstvo do te mjere da alje Sina. Od tada e to otajstvo ljubavi biti za njega pobuda trajne kontemplacije, jer ga ne prestaje zadivljivati, ali istodobno i oduevljavati: Svevinji je Otac s neba po svetom Gabrijelu arkanelu javio da e tako sveta i tako slavna Rije Oeva doi u utrobu svete i slavne Djevice Marije; iz njezine je utrobe primila pravo tijelo nae ljudskosti i lomnosti. On, premda bogat, ipak je htio da sa svojom preblaenom Djevicom iznad svega izabere siromatvo (2P 4-5). Otajstvo ljubavi, krajnjeg siromatva i ljudske krhkosti, otajstvo je to koje slavimo u ovim boinim danima.

    Po utjelovljenju, Sin Boji, ostajui to to jest, uzima nau slabost, osim grijeha, i onaj koji bijae beskrajno bogat, postaje siromaan i sluga sviju (usp. Fil 2,5-8), kako bi nas otkupio svojom mukom i smru: I zahvaljujemo ti, kao to si nas po svome Sinu stvorio, da se tako, po svojoj svetoj ljubavi kojom si nas ljubio (usp. Iv 17,26), uinio da se on, pravi Bog i pravi ovjek, rodi od slavne vazda Djevice preblaene svete Marije i to si htio da kao zarobljenici budemo otkupljeni njegovim kriem, krvlju i smru (NPr 23,3). To je razlog zbog kojega je Franjo ljubio Boi vie od svih drugih svetkovina. Tu je i jedini razlog koji opravdava nae slavljenje Boia: Otac nas je htio spasiti i otkupiti, zato nam alje Sina.

    Franjo se, meutim, ne zaustavlja samo na divljenju, nego kontemplacija tog otajstva sputanja i ponienja jest odluujue u njegovu nainu nasljedovanja Isusa: Najvea njegova odluka, posebna elja i vrhovna nakana bijae: uvijek i u svemu opsluivati sveto evanelje i sa svom budnou, svim nastojanjem, najveom eljom duha i svim arom srca provoditi nauk Gospodina naega Isusa Krista i slijediti njegove stope. U neprestanu je razmatranju sebi dozivao u pamet njegove rijei i pronicavou duha opetovano je razmiljao o njegovim djelima. Njegovu je pamet napose zaokupljala poniznost to se objavila Utjelovljenjem i ljubav to se oitovala u Muci; tako je jedva htio razmiljati o neemu drugom (1el 84). Kako bi se uprisutnila ljudima, Rije je izabrala knosis, ponienje, ispranjenje, izvlatenje. Put koji vodi Boga ljudima poinje u Betlehemu, a zavrava na Kalvariji, poinje u jaslicama, a zavrava na kriu. To je Franjo shvatio veoma dobro. Od tada ne postoji drugi put po kojem ovjek moe opiti s Bogom, ne postoji drugi nain kranskog i franjevakog slavljenja Boia od onoga koji nije ispranjenje od sebe samih, uzimajui malenost kao stvarni oblik koji obiljeava svako nae sluenje (usp. Gospodin nam govori na putu, = Ggp, 28) i logiku dara, kao sposobnost da iziemo iz samih sebe kako bismo poli u susret drugome, razliitom, kao besplatni dar drugima, onako kako se Bog trajno daruje nama (usp. Ggp 22).

  • 196

    Vje

    sn

    ik

    fr

    an

    jeV

    a

    ke

    p

    ro

    Vin

    cij

    e

    pr

    es

    Ve

    to

    ga

    o

    tk

    up

    ite

    lja

    5 i 6/2008

    iZ generalne kurije

    ne bojte se! evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod (lk 2,10)

    Evaneoska izvjea istiu radost i veselje to ih Gospodinovo utjelovljenje nosi sa sobom. Prva koja se radovala bila je Marija, primajui navijetaj anela Gabr