7/25/2019 kazneno djelo

1/4

kazneno djelo, kanjivo ponaanje ovjeka koje je zakonom izrijekom propisano kaokazneno djelo. Takva defnicija kaznenoga djela slijedi iz naela zakonitosti,

temeljnoga naela kaznenoga prava, sukladno kojemu se kaznena djela ikaznenopravne sankcije mogu propisivati samo zakonom. Pojam kazneno djelomoe se shvatiti u ormalnom i u materijalnom smislu.

Formalni pojam kaznenoga djela okosnica je cijeloga sustava opega dijelakaznenog prava jer o!uhvaa pravne pretpostavke koje se moraju ostvariti da !i !ilokoje kazneno djelo postojalo. Te su pretpostavke radnja, protupravnost i krivnja. "a!i postojalo kazneno djelo, mora najprije postojati radnja kao voljno ponaanjeovjeka. #!og toga su iz pojma kaznenoga djela iskljuena sva djelovanja prirodnih

sila i ivotinja, a u velikom !roju zakonodavstava i radnje pravnih oso!a $no danas jesve izraenija tendencija uvo%enja kaznene odgovornosti pravnih oso!a&. 'adnjomse ne smatraju ni sve ovjekove radnje, npr. puke misli, uvjerenja, namjere, ili paktjelesni pokreti koji su izvan domaaja ovjekove volje $re(eksni i instinktivni pokretii sl.&. 'adnja se moe ostvariti injenjem ili neinjenjem. )anjive su samo oneradnje koje su zakonom predvi%ene kao protupravne. *amim time to neka radnjaodgovara zakonskom opisu odre%enoga kaznenog djela, ona jo ne mora !itikazneno djelo jer moe postojati neki od razloga koji iskljuuje njezinu protupravnost$nuna o!rana, krajnja nuda&. 'adnja mora !iti i skrivljena. )rivnja je su!jektivniodnos poinitelja prema djelu z!og kojega mu se moe uputiti prijekor, pretpostavka

je za to njegova u!rojivost. +isu u!rojivi $pa prema tome ni sposo!ni za krivnju& onikoji z!og duevne !olesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnogaduevnog razvoja ili neke druge tee duevne smetnje nisu mogli u vrijemepoinjenja djela shvatiti znaenje svojega postupanja ili vladati svojom voljom.Protupravna radnja koja je ostvarena u stvarnoj za!ludi, odn. neotklonjivoj za!ludi oprotupravnosti djela, ne moe se pripisati krivnji poinitelja. iznimnim sluajevimanema kaznenoga djela ak i ako je radnja protupravna i skrivljena, npr. ako je djelo!eznaajno s o!zirom na nain postupanja poinitelja, njegovu krivnju i nastaluposljedicu za zatieno do!ro i pravni sustav. Tek kada se utvrde sva o!iljejakaznenoga djela, moe se rei da je poinjeno kazneno djelo i moe se pristupitiizricanju kaznenopravne sankcije. Pri utvr%ivanju o!iljeja kaznenoga djela vano jeslijediti odre%en redoslijed $radnja, protupravnost, krivnja, uvjeti kanjivosti& jeriskljuenje prethodnog o!iljeja ini suvinim utvr%ivanje daljnjih o!iljeja u nizu.

-aterijalni pojam kaznenoga djela odre%uje se razliito od stajalita da je toprirodni zloin, odn. svako djelo koje vrije%a temeljne osjeaje samilosti i potenja, ilida je to djelo kojim se ugroava temeljni drutv. interes, ili da je kazneno djelo

7/25/2019 kazneno djelo

2/4

drutveno opasno djelo, odn. drutveno opasno djelo koje znai povredu vanihdrutv. vrijednosti. demokr. pravnim sustavima pojmom materijalnoga kaznenogdjela nastoji se odgovoriti na pitanje to zakonodavac smije predvidjeti kao kaznenodjelo. tom smislu materijalni pojam kaznenoga djela prethodi donoenjukaznenoga zakona, on pomae da se u okviru odre%enoga drutvenog i pravnog

sustava, uzimajui u o!zir ragmentarnost, odrede ona do!ra zajednice i pojedincakoja zasluuju kaznenopravnu zatitu. *ocijalist. doktrina kaznenoga prava u!rojila

je drutv. opasnost me%u pretpostavke kaznenoga djela koje je nuno utvrditi ukonkretnom sluaju, to je pogodovalo sla!ljenju naela zakonitosti i mijeanjuzakonodavnih i sud!enih ovlasti.

zemljama civilnoga pravnoga kruga, kojih se pravni sustavi zasnivaju na !atinirim. prava, esta je trodio!a, odn. dvodio!a kaznenih djela po teini. Tako,primjerice, ranc. kazneno pravo trodio!no stupnjuje kaznena djela od najteih do

srednje tekih i prema najlakima. -nogi kazneni zakoni $npr. ved., niz., port., tal.,!raz., njem.& prihvatili su dvodio!u kaznenoga djela ili po tipu krivnje $namjerna inehajna& ili, u njem. pravu, po visini kazne/ u *0"1u se podjela zasniva na teinizaprijeene kazne, a u 2elikoj 3ritaniji razdio!a je plod pov. razvoja i ne poiva nanekom opem pravilu.

)aznena prijava

)aznena prijava je o!avijest dravnom odvjetniku o postojanju osnovane sumnje daje odre%ena oso!a poinila u zakonu propisano kazneno djelo.

4 kaznenoj prijavi

Prijavu moe podnijeti svaka oso!a jer je u interesu drave otkriti poiniteljekaznenih djela za koja se progon poduzima po slu!enoj dunosti. Prema tome,svaka pravna i fzika oso!a koja ima oz!iljna i odre%ena saznanja o kaznenom djelui poinitelju moe o tome izvijestiti policiju, odnosno podnijeti na zapisnik prijavu udravnom odvjetnitvu ili policiji.

5ako #akon o kaznenom postupku ne odre%uje pojam kaznene prijave niti njezinsadraj, naglaavamo kako kaznena prijava nije o!ina o!avijest o nekom doga%aju,ona ima ormalan uinak jer je dravni odvjetnik duan po njoj postupati i utvrditi jeli prijava osnovana, a u sluaju od!aaja prijave o tome izvijestiti oso!u oteenukaznenim djelom.

7/25/2019 kazneno djelo

3/4

5majui u vidu uinke kaznene prijave i mogue tetne posljedice za oso!u koja jeprijavljena kod podnoenja prijave na zapisnik, prijavitelj mora !iti upozoren naposljedice lanog prijavljivanja.

lanku 678. )aznenog zakona opisano je kazneno djelo 1 9anog prijavljivanjakaznenog djela. +avedeno kazneno djelo ini ona oso!a koja prijavi !ilo pisano,komunikacijskim sredstvom ili usmeno neku oso!u da je poinila kazneno djelo zakoje se progoni po slu!enoj dunosti iako zna da to nije istina. 5sto djelo ini i onajtko prijavi da je poinjeno kazneno djelo $dakle ne i odre%enu oso!u da ga jepoinila&, iako zna da to nije istina, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanjekaznenog postupka nije preputeno privatnoj tu!i ili povodom prijedloga, ili tkose!e prijavi kao poinitelja takvog djela a to nije istina.

"akle, kaznena prijava se podnosi kada pravna ili fzika oso!a ima odre%enasaznanja o poinitelju kaznenog djela i:ili kaznenom djelu, odnosno kada je oteenapoinjenim kaznenim djelom.

o!iajena orma i sadraj kaznene prijave

#akon o kaznenom postupku ne propisuje ormu kaznene prijave, ali da !i dravni

odvjetnik mogao postupati, prijava protiv poznate oso!e tre!ala !i sadravati

a& 5me i prezime poinitelja i adresu, i ako raspolaemo tim podacima, navestigodine starosti poinitelja, imena roditelja, zanimanje i druge podatke na temeljukojih je lake odrediti o kojoj se oso!i radi.

!& ;to detaljnije opisati doga%aj $jasni opis& i o!avezno navesti mjesto i vrijemepoinjenja kao i druge okolnosti koje mogu pomoi policiji i dravnom odvjetnitvu udaljnjem radu.

c& +aziv i zakonski lanak odre%enog kaznenog djela iz )aznenog zakona moemonavesti, ali to nije nuno. +aime, dravnog odvjetnika ne vee kvalifkacijanavedena u kaznenoj prijavi !udui da on odluuje o kojem se kaznenom djelu radina temelju utvr%enih podataka i injenica.

d& +uno je navesti na osnovu kojih dokaza i injenica proizlazi da je prijavaosnovana

7/25/2019 kazneno djelo

4/4