VelikaGorica

Turopoljskabaπtinana dlanu

A3A3

A11

15

1

3

5

25

8

9

10

11 12

2223

29

30

32

3334

42

39

2

14

17

16

18

19

20

21

6

26

37

49

36

2

43

48

50

51

24

35

VelikaMlaka

DonjaLomnica

Velika Gorica

Kurilovec

Jezero»iËe

N»

Vukovina

Pleso

©Ëitarjevo

BuπevecVelikaBuna

Mraclin

MalaBuna

KljuËiÊBrdo

LukavecGradiÊi

©iljakovina

Dubranec

Kravarsko

LukiniÊBrdo

Lijevi©tefanki

Pokupsko

Hotnja

DonjiHruπevecRoæenica

MiËevec

Sta»iË

Gustelnica

GornjaLomnica

MalaMlaka

ZAGREB

GLINA

PISAROVINA

DrNovaki©Ëitarjevski

Selnica©Ëitarjevska

Sasi

»rn

KobiliÊBapËa

VelikaKosnica

Petina

Obrezina

Mala Kosnica

Kanal Sava-Odra

Buzin

PetrovinaTuropoljska

Okuje

Sava

HraπÊeTuropoljsko

Veliko Polje

Odra

LaziTuropoljski

Og

GPo

BukovËak

VukomeriÊ

MarkuπevecTuropoljski

Gudci

VU

KO

ME

RI

»

KE

G

OR

IC

VU

KO

ME

RI

»

KE

G

OR

IC

E

KozjaËa

LuËelnica

Prvonoæina

CerovskiVrh

Petravec

CvetkoviÊBrdo

JerebiÊ

Gladovec Kravarski

Gornji Hruπovec

NovoBrdo

ÆitkovËica

»akanec

Podvornica

Pustike

BarbariÊiKravarski

CvetiniÊBrdoCerje

Pokupsko

ZguriÊBrdo

©estak Brdo

Opatija

GladovecPokupski

Strezojevo

KupaAuguπtanovec LijeviDegoj

GRAD VELIKA GORICA

OPΔINA ORLE

OPΔINA KRAVARSKO

OPΔINA POKUPSKO

Dio ZagrebaËke æupanije

TuristiËka karta

Velika Gorica

Zagreb

ZagrebaËka æupanija

V. Gorica i okolica

Velika Goricai okolica

Laszowski na koËiji-->

A3

4

5

7

13

27

40

38

44

31

41

28

46

47

45

Jagodno

Novo»iËe

KuËe

o

Drnek

OrleVrbovoPosavsko

Veleπevec

RuËa

Suπa

SISAK

Turopolje

aroËe

renje ©Ëitarjevsko

StrmecBukevski

ZablatjePosavsko

Obed

Sop Bukevski

nkovec

TrnjeLekneno

»ret Posavski

Ribnica

Lazina »iËka

Bukevje

gulinec

GornjeodotoËje

DonjePodotoËje

Poljana»iËka

Sava

StruæecPosavski

CE

VU

KO

ME

RI

»

KE

G

OR

IC

E

Rakitovec Odra

SavaT

U

R

O

P

O

L

JE

T

U

R

O

P

O

L

JE

Znamenitosti

Andautonija, arheoloπko nalaziπte - ©Ëitarjevo

Stari grad Lukavec - Lukavec

Muzej Turopolja - Velika Gorica

Vrata od krËa - Turopoljski lug

Kurija ModiÊ-BedekoviÊ - Donja Lomnica

Kurija AlapiÊ - Vukovina

Kurija ZlatariÊ - Bukevje

Æupni dvor - Staro »iËe

»ardaci - Mraclin

»ardak, etnografska zbirka - ©Ëitarjevo

123456789

10

Kapela sv. Barbare - Velika Mlaka

Kapela Ranjenog Isusa - Pleπko polje

Kapela sv. Ivana Krstitelja - Buπevec

Kapela Duha Svetoga - LuËelnica

Kapela sv. Antuna Padovanskog - Gustelnica

Kapela sv. Roka - CvetkoviÊ Brdo

Kapela sv. Ivana Krstitelja - LukiniÊ Brdo

Kapela sv. Jurja - Lijevi ©tefanki

Kapela sv. Petra i Pavla - Cerje Pokupsko

Kapela sv. Trojstva - Gladovec Pokupski

Kapela sv. Ilije - Auguπtanovec

Sakralni objektiDrvene kapele

1112131415161718192021

Crkve i kapele

222324252627282930313233343536373839

4142

40

Crkva Navjeπtenja Blaæene Djevice Marije - V. Gorica

Crkva Blaæenog Alojzija Stepinca - V. Gorica

Crkva sv. Petra i Pavla - V. Gorica

Crkva Pohoda Blaæene Djevice Marije - Vukovina

Crkva Majke Boæje Snjeæne - Dubranec

Crkva sv. Ivana Krstitelja - Novo »iËe

Kapela Ranjenog Isusa - Novo »iËe

Crkva sv. Tri Kralja - Donja Lomnica

Crkva sv. Martina Biskupa - ©Ëitarjevo

Crkva sv. Antuna Padovanskog - Bukevje

Crkva Uzviπenje Sv. Kriæa - Kravarsko

Crkva Majke Boæje Fatimske - Lukavec

Crkva sv. Antuna Padovanskog - GradiÊi

Crkva sv. Ivana Krstitelja - Buπevec

Crkva sv. Mihaela Arkanela - Turopoljska Petrovina

Crkva sv. Benedikta - MiËevec

Crkva sv. Petra Apostola - Veleπevec

Crkva Uznesenja Blaæene Djevice Marije - Pokupsko

Kapela sv. Tri Kralja - Orle

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana - KuËe

Kapela sv. Vida - Mraclin

4344454647

Izletiπta

484950

51

Jezero »iËe

Sava kod Veleπevca

Odra

Most na Odri

Izletiπte Odranski RibiË

Izletiπte MatkoviÊ - KljuËiÊ brdo

PjeπaËka staza ©umarica

Kupa

Meunarodna zraËna luka Zagreb

Legenda

N

Plemeniti puti i obiËajiPlemenita opËina turopoljska 2Turopoljski banderij 3Podgutnica 3Muzej Turopolja 4Andautonija - muzej na otvorenom 5Jurjevske sveËanosti 6Legendfest 8

Drveno graditeljstvo TuropoljaDrvo kao simbol æivota 9UmijeÊe vrijednih ruku 10»ardaci i kurije 12Kurija ModiÊ-BedekoviÊ 13Drvene kapele 14Kapela sv. Barbare 15

Tradicijski naËin æivotaKako se nekad æivjelo 16Ljepota narodnih noπnji 18

Turopoljske zaπtitniceSveta Lucija 20Majka Boæja Vukovinska 21

Turopolje kao inspiracijaZnamenite liËnosti turopoljskog kraja 22O Turopolju su pisali i skladali... 24

Sadræaj

1

Na svega 15-ak km udaljenosti od Zagreba nalazise Turopolje, jedna od najslikovitijih hrvatskihregija koja je u povijesti bila prekrivena gustimhrastovim πumama. Mnoge su veÊ priËe ispriËaneo ovom prekrasnom kraju, a kroz ovu broπurupribliæit Êemo vam kulturno-povijesno bogatstvomaterijalne i nematerijalne baπtine Turopolja:od vaænosti Plemenite opËine turopoljske i njenepovijesti, jurjevskih obiËaja, drvenog graditeljstvai tradicionalnog naËina gradnje do prekrasnihbaroknih drvenih kapela, opisa kako se nekadaæivjelo i obiËaja koji su vezani uz pojedineblagdane. Naπe znamenitosti nisu samo tihisvjedoci burne povijesti ovoga kraja, veÊ mjestakoja kroz razliËite manifestacije, obiËaje, tradi-cionalne zanate oæivljuju stare priËe, znameniteliËnosti i vraÊaju nas u bogatu povijest Turopolja.

Posjetite naπ kraj i doæivite Turopoljena najbolji moguÊi naËin!

Æivot stradicijom

2

Plemenita opËina turopoljskaPonosni Ëuvari tradicije

Plemeniti puti i obiËaji

Turopolje predstavlja prirodnu i povijesnu cjelinukoja se prostire juæno od Zagreba, a omeena jerijekama Savom, Odrom i Kupom te Vukomeri-Ëkim goricama. Na tom je podruËju poËetkom13. stoljeÊa nastala Plemenita opËina turopoljskakoju su Ëinili slobodni plemiÊi, koji su zbog vojneobaveze bili osloboeni plaÊanja poreza i svihduænosti prema gradu Zagrebu. U 16. stoljeÊuposebnim statutom utvrdili su bratsku povezanostodlukom da je valjano nasljeivanje jedino unutarPlemenite opËine, pa je zajedniËka imovinaneotuiva i nedjeljiva. VeÊ u to doba,

plemenitaπi su utvrdili æensko nasljedno pravokoje je iznosilo Ëetvrtinu obiteljskog imetka, aako je kÊer jedinica nasljeuje cijeli imetak.Uvijek kroz svoju povijest, a tako i danas, imalisu vrlo vaænu ulogu u druπtvu: inicirali su ifinancirali gradnju brojnih objekata poput crkveNavjeπtenja Blaæene Djevice Marije, starog gradaLukavca, gradske vijeÊnice (danaπnji MuzejTuropolja), brojnih πkola, knjiænica i kapela.Osnivali su dobrovoljna vatrogasna druπtva tebili inicijatori i nositelji obnove brojnih turopoljskihobiËaja i njihove suvremene prezentacije.

Plemenita opËina turopoljska, ZagrebaËka 37, Velika Gorica, tel./fax: 01/6260 001, www.turopolje.hr

Info

Turopoljski grb datira iz 1737. godine

3

Iz obveze Plemenite opËine turopoljske da seplemiÊi odazovu kraljevom pozivu u vojnu sluæbustvoren je Turopoljski banderij, poËasni zbor turo-poljskih plemenitaπa, koji je ratovao kao samostalnapostrojba pod svojom zastavom, a pod zapovjedni-πtvom hrvatskog bana. Poznata je njihova odorakoja se sastoji od modrih hlaËa i kaputa ukraπenogvezom i krznom, bijele koπulje, πubare od kunovine,podgutnice oko vrata, crnih Ëizama i sablje. Danasje Turopoljski banderij sveËana povijesna postrojbahrvatske vojske koja sudjeluje na vaænim gradskim,æupanijskim i dræavnim manifestacijama.

Turopoljskibanderij

Ono po Ëemu je cijeli ovaj kraj poseban jepodgutnica - crveni rubac koji su turopoljskedjevojke vezivale mladiÊima pod vratom (gutom)prije odlaska u vojnu sluæbu te se smatra preteËomkravate. Rubac svezan à la Croate (na hrvatskinaËin) prepoznat je na naπim vojnicima u 17. stoljeÊuu Parizu i po Hrvatima nazvan kravata. Ako æeliteponijeti uspomenu koja Êe vas podsjetiti na turo-poljski kraj, podgutnica je idealan suvenir. A kakose priËa o kravati proπirila svijetom na zanimljiv islikovit naËin govori PriËa o kravati suvremenogvelikogoriËkog knjiæevnika Boæidara Prosenjaka.

Rubac koji je osvojio svijet

Podgutnica

4

Muzej TuropoljaRiznica turopoljske baπtine

Muzej Turopolja, Trg kralja Tomislava 1tel.: 01/6221 325, www.muzej-turopolja.hr

Plemeniti puti i obiËaji

Godine 1483. odræano je u Turopolju prvo poznato spraviπËe. SpraviπËa su sazivana kada je trebalo rjeπavati vaæna pitanja kao πto su obrana turopoljskih posjeda i prava, odlazak u vojnusluæbu... U ranije doba to su bili zborovi na koje su dolazili svi Turopoljci da bi izabrali æupana, a od18. stoljeÊa odluËeno je da æupana biraju suci, kao predstavnici naselja (suËija), a ne svi plemiÊi.

Znateli?

Info

Danaπnji Muzej Turopolja, nekadaπnjagradska vijeÊnica Plemenite opËine turopoljske,tzv. turopoljski grad, izgraen je sredinom18. stoljeÊa uz gradski park u srediπtu VelikeGorice. U njoj su se do 1947. godine odræavalaspraviπËa (skupπtine) u velikoj dvorani na prvomkatu, a uz nju su bili arkivi (arhivi) s vaænimispravama Plemenite opËine. Nakon toga ova jezgrada imala razliËite namjene: sluæila je kaoaËki dom, Zadruæna πtedionica, a od 1960.godine tamo se nalazi Muzej Turopolja u

kojem se Ëuva arheoloπka, etnografska ikulturno-povijesna graa velikogoriËkogpodruËja s preko 3500 predmeta.U prizemlju muzejske zgrade nalazi se izloæbenadvorana za povremene izloæbe te dio muzejskihdepoa za Ëuvanje predmeta iz fundusa.

Info

crte

æ: L

ikov

ni s

tud

io

5

Andautonija - muzej na otvorenomJedan dan iz æivota Rimljana

Arheoloπki park otvoren je od 1. svibnja do 1. studenoga. Radno vrijeme: subota i nedjelja od 12 do 18 sati. Od ponedjeljkado petka park je zatvoren, osim za najavljene grupe prema dogovoru.www.andautonia.com

Arheoloπko nalaziπte Andautonija predstavljajedinstveno mjesto zanimljive povijesti.Pokraj naselja ©Ëitarjevo, na prostoru od 2500Ëetvornih metara, vidljivi su ostaci starog antiËkoggrada iz doba Rimskog carstva (1. - 4. stoljeÊeposlije Krista), a od 1994. godine ovdje je otvorenarheoloπki park gdje posjetitelji mogu razgledatiostatke dijelova rimskog grada: rimsku ulicu,gradsko kupaliπte i dvije zgrade, a pruæa im se iuvid u rimsku nekropolu koja se na ovoj lokacijinalazila u 1. stoljeÊu poslije Krista.

Æelite li biti dio rimskog svijeta bar na jedan danpozivamo vas da posjetite Andautoniju u proljeÊekada se odræava manifestacija ProljeÊe uAndautoniji poznato i kao Dani Andautonije,te u rujnu kada posjetitelji imaju priliku sudjelovatina Dionizijskim sveËanostima.Obje manifestacije kroz razne izloæbe, radionicei igraonice prezentiraju posjetiteljima pojedineteme iz rimskog æivota, a tko æeli moæe isprobatirimsku odjeÊu, hranu i piÊe prema starimreceptima te zaigrati antiËki nogomet.

veni

vidi

vici

Jurjevske sveËanostiDoπel je, doπel, zeleni Juraj

6

Plemeniti puti i obiËaji

UoËi dana sv. Jurja 23. travnja, stari grad Lukavectradicionalno oæivi za vrijeme jurjevskih sveËanostikada se ispred njega pali najveÊi krijes kojim sesimboliËki tjera zima, a slavi nadolazeÊe proljeÊe.Stari grad Lukavec, simbol turopoljskog plemstva,nalazi se u srediπtu Turopolja pokraj istoimenogmjesta i potoka Lukavec, nedaleko od Velike Gorice.Izgraen je u svrhu obrane od Turaka krajem15. stoljeÊa te kao spomenik burne povijesti ovogakraja predstavlja nezaobilaznu toËku svakoga tkonavraÊa u Turopolje.

Nad glavnim ulazom s portalom i grbomPlemenite opËine turopoljske iz 1752. godineuzdiæe se visoki toranj u kojem se nalazila kapelicaposveÊena sv. Luciji. Osim svete Lucije, Turopoljcisu s posebnim πtovanjem i brojnim obiËajimaslavili dan sv. Jurja, odnosno Jurjevo, kao praznikproljeÊa i poËetak gospodarske godine. PovijestTuropolja bila je velikim dijelom obiljeæenaratovima pa ne Ëudi πto je upravo ovaj svetac irimski vojni Ëasnik proglaπen zaπtitinikomTuropolja po kojemu brojne crkve i kapele, kao

Viπnja Huzjak 1957. godine izdala je publikaciju pod nazivom Zeleni Juraj o jurjevskim obrednim obiËajima u Hrvatskoj, a rezultati tih istraæivanja bili su temelj za organiziranuobnovu jurjevskih obiËaja u Velikoj Gorici i okolici krajem 80-ih godina 20. stoljeÊa.

Znateli?

7

i æitelji ovoga kraja, nose ime. BuduÊi da se njegovasvetkovina nalazi na granici izmeu zimske i ljetnepolovice godine, sveti Juraj postao je zaπtitnikzemlje, usjeva, zelenila i stoke te je uz njega vezanniz obiËaja koji su se u manjoj mjeri znali razlikovatiod mjesta do mjesta. Nekoliko dana prije, ili urano jutro na samo Jurjevo, jurjevski ophodnicizvani jurjaπi ili jurjevËani obilazili su sela u bliæoji daljoj okolici: djevojËice su nosile koπarice ivrbove granËice te bi iπle od kuÊe do kuÊe iskupljale darove pjevajuÊi posebne ophodnejurjevske pjesme dok bi jedan od djeËakapredstavljao zelenog Jurja dræeÊi okiÊenu zelenugranu u ruci. Za jurjaπa je bilo karakteristiËnonoπenje barjaka sa zavezanom trobojnicom i crvenim rupcem, a na vrhu bi se

nalazila poculica, granËice ili jabuka.NaveËer uoËi Jurjeva kao i na samo Jurjevo naraskrπÊima su se palili krijesovi oko kojih suse okupljali djeca i odrasli uz pjesmu, ples,πale i preskakanje vatre jer se vjerovalo da Êeih vatra i dim jurjevskog krijesa oËuvati odsvake bolesti i zla u iduÊoj godini.

Najstariji zapis jurjevske pjesme potiËe upravoiz Turopolja, a ulomak pjesme napisao jeIvan KukuljeviÊ Sakcinski 1860. godine:KukuvaËica zakukavala kiroles!U zelenom lugu, na suhom drugu kiroles!Zelen Jurja kres nalaæe kiroles!Njegva e lepa kuna kapa kiroles!Zelen njegov je kepenek kiroles!

Mladi jurjevËani

Legendfest - festival Ëarobnih priËa

Infowww.legendfest.hr

8

Plemeniti puti i obiËaji

»arobna formula za dobru zabavu

»itajuÊi zanimljivu povijest starog grada Lukavcamoæete pronaÊi podatak kako su se nekoÊ upravona tom mjestu odræavala suenja vjeπticama, adokaz tomu je i coprniËki zatvor koji se nalazi uprizemlju kaπtela. Poznata hrvatska spisateljicaMarija JuriÊ Zagorka velik dio radnje romanaKÊi LotrπÊaka i Gordana smjestila je u Turopolje,upravo u starom gradu Lukavcu gdje su premanjenim rijeËima vjeπtice Ëesto stizale u pohode.A kakve su joπ priËe vezane uz ovaj kaπtel moguÊeje vidjeti i doæivjeti krajem svibnja na Legendfestu- festivalu narodnih priËa, legendi i mitova

ZagrebaËke æupanije. Festival je multimedijalan,ukljuËuje sve tipove umjetnosti i namijenjen jesvim uzrastima koji mogu uæivati u brojnimizloæbama, kazaliπnim predstavama, radionicamaali i gastronomskoj ponudi turopoljskog kraja.

Tijekom dva dana programa oko zidina i u samomdvorcu moæete susresti divove, patuljke, vjeπtice,Ëarobnjake, vile, vojnike, plemiÊe, a pjesnici ipripovjedaËi svojim skeËevima, glazbenim iplesnim toËkama oæivljavaju brojne legende upovijesnom kaπtelu.

9

Drvo kao simbol æivota

Drveno graditeljstvo Turopolja

Hrastove πume - bogatstvo velikogoriËkog kraja

Posebno obiljeæje ovom kraju dalo je πumskobogatstvo buduÊi se drvo koristilo ne samo zagradnju seoskih domova nego i za izradu svihuporabnih predmeta u domaÊinstvu (posebice uizradi πkrinja, preslica, tkalaËkih stanova, zipki...).Osnova tradicijskog graditeljstva je hrast luænjak,kao autohtoni graevni materijal kojemu sudomaÊi majstori znali udahnuti duπu.Od hrastovine su podizane seljaËke kuÊe - hiæe,kurije - ladanjske kuÊe imuÊnijih Turopoljaca(poput primjerice kurije ModiÊ-BedekoviÊ u

Donjoj Lomnici, kurije AlapiÊ u Vukovini iJosipoviÊ u Kurilovcu, kurije ZlatariÊ u Bukevju),Ëardaci - drveni domovi na kat s prekrasnoukraπenim stubiπtima (neke od posebno lijepihprimjera moæete pronaÊi u Mraclinu, VelikojMlaki, Buπevecu, Posavini) te drvene kapele.

Kod gradnje domova i sakralnih graevina uTuropolju nije bilo velikih razlika: koriπteni suistovrsni elementi i materijali te je primjenjivanrustiËan naËin obrade.

Kapela sv. Trojstva, Gladovec Pokupski

10

UmijeÊe vrijednih rukuElementi tradicionalne gradnje

Drveno graditeljstvo Turopolja

Graene u teπkim gospodarskim prilikama,nakon rata s Osmanlijama, kurije i manje kuÊevrlo Ëesto su se gradile na jednostavan naËinkoji odlikuje horizontalno slaganje planjki,spajanih drvenim klinovima koji se u uglovimapreklapaju u stari hrvaπki vez neotesanih krajevagreda ili nemπki vez otesanih krajeva.Pokrov kuÊe nekada je bio πop - raæeva slama,zatim πindra - drvene daπËice, a danas crijep.Kako bi zaπtitili zidove prizemlja Ëesto su dodavali

potkrovek -zaπtitnu strehu u razini stropa prizemlja.U unutraπnjosti takvog doma nalazili su se velikizadruæni stolovi oko kojih su se skupljali zavrijeme jela i dogovora posla za iduÊi dan.Vrlo spretno izraivali su i drvene πkrinje: odnajmanjih u kojima su dræali svoje dokumente,nakit, novac do onih veÊih dimenzija za spremanjerublja ili æita. ©krinje su imale i veliku ulogu usvadbenim obiËajima kada bi se u njima na danvjenËanja prevozio mladenkin miraz u novi dom.

Nemπki vez

Obitelj se uvijek okupljala oko stola

11

Na drvenim gredama stropa moæete pronaÊiucrtane inicijale iz krπÊanske tradicije poput motivakriæa, kaleæa, srca kao i imena vlasnika te datacijekoje su se Ëesto upisivale, tj. urezivale na glavnojstropnoj gredi (sljemenu), a katkada iznad ulaznihvrata.

KuÊe su gradili seoski majstori paliri, koristeÊise stoljetnim narodnim iskustvom i vjeπtinom.Bili su organizirani u druæine, a na dobrom glasu

bili su paliri iz KuËa, »iËke Poljane, Bukevja iLijevih ©tefanki.

Turopoljske kuÊe bile su posebne i po tome πtoih je bilo moguÊe premjeπtati s mjesta na mjestopomoÊu raznih drvenih pomagala kojima suvlekaËi stajna ili krulci prevlaËili - premjeπtali kuÊe.Iako su u gradnji kuÊa i sakralnih objekata drvozamijenili drugi materijali, obrada drva ostala jeæiva tradicija u izradi instrumenata i suvenira.

Datacija izgradnje iznad ulaznih vratakapele Ranjenog Isusa na Plesu

Urezana greda u kuriji ModiÊ-BedekoviÊ

Tradicionalne drvene preslice (detalji)

Vrata od krËa

12

Do podizanja nasipa u drugoj polovici 19. stoljeÊapodruËja doline Kupe i Save bila su povremenopoplavljena. Zbog velike vlaænosti tla, Turopoljcisu podizali svoje kuÊe na stupove i tako su nastaliËardaci. Donji dio drvenih kuÊa nikada nije sluæioza stanovanje, nego su se tu nalazile πute ili potiæe(spremiπta za orua) dok su stambene prostorijebile iskljuËivo na katu. Najpoznatije primjerkeove gradnje moæete pronaÊi u Mraclinu i Posavinis poput Ëipke prekrasno izrezbarenimtrijemovima i vanjskim stubiπtima. Danas su tozaπtiÊeni spomenici kulture koji govore ograditeljstvu i graditeljima u minulim stoljeÊima.

Uz jedinstvene drvene kapele, u graditeljstvuposebno se istiËu drvene kurije kao primjerautohtone stambene gradnje imuÊnijih ljudiovoga kraja, a meu njima najbolje je saËuvanakurija ModiÊ-BedekoviÊ u Donjoj Lomnici.

U prizemlju kurija nalazile su se gospodarskeprostorije, a na katu je obiËno bilo pet velikihsoba. NajveÊa, zvana palaËa s velikim stolom,sluæila je kao blagovaonica, a do nje se nalaziosalon s klasiËnim namjeπtajem te joπ tri spava-onice. Prostrana dvoriπta okruæivala su kurije,a neka od njih pretvorena su u lijepe parkove.

Drveno graditeljstvo Turopolja

»ardaci i kurijeToplina turopoljskog doma

Hrvatski ban Josip JelaËiÊ imao je obiteljskoimanje i kuriju u Kurilovcu gdje je kao mladiÊ

proveo tri godine oporavljajuÊi se od bolesti grla.

Znateli?

»ardak - æupni dvoru Velikoj Mlaki

Kurija - æupni dvoru Starom »iËu

Kurija ModiÊ-BedekoviÊ

13

Kurija ModiÊ-BedekoviÊ, Donja Lomnica

Kurija ModiÊ-BedekoviÊ, podignuta 1806. godine,istiËe se kao primjer autohtone stambene gradnjeturopoljskog kraja, a cijelo imanje ubraja se meunajvrijednije primjere graditeljske kulturnebaπtine srediπnje Hrvatske te je zaπtiÊeno kaospomenik kulture 1972. godine.U kuriji je sve zadræalo dah proπlosti, a prostorijekrase lijepo oËuvane keramiËke peÊi za grijanje,stilski namjeπtaj, slike po zidovima poznatih inepoznatih umjetnika, svjetiljke i porculan terodoslovlje obitelji ModiÊ. Posebno zanimljivdetalj predstavlja pod predvorja od kamenihoblutaka koji su uzeti iz obliænjeg potoka.

Ako zaæelite odmor i predah u hladu, moæete gapronaÊi u prostranom dvoriπtu s parkom gdje senalazi i sukaËnica, prostorija za spravljanje hrane.Posljednje stanovnice kurije bile su sestreVilma i Milka BedekoviÊ koje su svojim umjetni-Ëkim radom obiljeæile æivot ovog dvora, a zbogvrlo dobre oËuvanosti i nedavne obnove danasondje moæete doæivjeti ljepotu ladanjskog æivota na prijelazu s 19. na 20. stoljeÊe.

Info Kuriju je moguÊe posjetiti uz prethodnu najavu djelatnicima Muzeja Turopolja na

telefon 01/6221 325 / www.muzej-turopolja.hr

Primjer graanske kulture stanovanja

14

Drveno graditeljstvo Turopolja

Drvene kapeleLjepota vrijedna pronalaæenja

Drvene kapele predstavljaju najviπi dometnarodnog graditeljstva barokne arhitekture napodruËju Sjeverne Hrvatske, graene ponajviπeu razdoblju od 17. do poËetka 20. stoljeÊa.Iako ih je do danas ostao saËuvan mali broj, drvenekapele ovog podruËja posebno su zanimljive zbogsvoje tipoloπke razliËitosti, a jedna od karakteristikanekih drvenih turopoljskih kapela je dodavanjepredvorja u kojima se obavljao obred nablagdane i u dane proπtenja. Smjeπtene najËeπÊena malenom breæuljku pokraj sela, okruæenevisokim i starim stablima, s malenim drvenim

zvonikom uklopile su se skladno u pejzaæ.Uvjereni smo da Êe vas oduπeviti svojomarhitektonskom jednostavnoπÊu i originalnoπÊute mnoπtvom detalja koji svjedoËe o umjetniËkimsposobnostima puËkih majstora palirskih itesarskih druæbi Turopolja. Misa se u veÊini kapelasluæi na blagdan zaπtitnika ili prilikom neke drugesveËane prigode.

Ako ih æelite posjetiti nekim drugim danom to jemoguÊe uz prethodnu najavu, a kljuË najËeπÊeËuva æupnik ili netko od mjeπtana.

Kapela sv. Ivana Krstitelja u BuπevcuKapela RanjenogIsusa na Plesu

15

Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka

Dragulj baroknog graditeljstva

Ova je graevina najljepπi i najreprezentativnijiprimjer drvenog baroknog sakralnog graditeljstvaSjeverne Hrvatske. Graena je od turopoljskehrastovine planjki i svjedoËi o preko tri stoljeÊatradicije gradnje u drvetu. U njezinoj unutraπnjostinalazi se lijepi krilni oltar iz 17. stoljeÊa s prikazimaæivota i muËeniπtva sv. Barbare s jedne te Kristovemuke s druge strane. Na tabulatima i drvenimoplatama poput galerije slika naπeg domaÊegslikarstva saËuvano je oko 150 oslikanih ploha sprikazima svetaca i biljnih motiva.U kapeli se nalazi rijedak ikonografski prikaz

Kapelu je moguÊe posjetiti uzprethodnu najavu na telefon 01/6234-761.

Æupa sv. Barbare, ©kolska 33, Velika Mlaka

sv. Kümmernisse, raspete svetice s bradom.Ona je prema legendi bila lijepa kÊer portugal-skog kralja koja se, kako bi izbjegla udaju zapoganskog princa, predala u ruke Kristu smolitvom da je unakazi kako je viπe ni jedanmuπkarac ne bi poæelio. Uz nju je takoer vezanmotiv o siromaπnom guslaËu kojem jeKümmernissa s kriæa, nakon dugog i upornogsviranja, dobacila zlatnu cipelu.Uz crkvu je prenesen jednokatni drveni Ëardaks trijemom od rezbarena drva koji sluæi kao æupnidvor i zajedno s crkvom Ëini skladnu cjelinu.

Info

sv. Kümmernissa

16

Uz kapele i crkve takoer su vezani i brojni obiËajikoji su se izvodili za vrijeme crkvenih blagdanai sveËanosti. Poznate su bile turopoljske svadbes mnoπtvom obiËaja uz proπnju, voænju opreme,dolazak mladenke u novi dom. Odræavale su sezimi, najËeπÊe na faπenjsku nedjelju i trajale su tridana, a Ëesto se æenilo viπe parova odjednom.Veselje se nastavljalo raznim pokladnim obiËajimauz preruπavanje, ophode sudionika i na krajuspaljivanjem faπnika.

Nakon veselog faπniËkog razdoblja, ludovanja,pjesme i plesa stigla bi Pepelnica. Toga dana æenesu iznosile sve posue i prokuhavale ga u luguda ga oËiste od svih masnoÊa, buduÊi da nastupavrijeme Korizme, vrijeme posta i odricanja.Na samu Pepelnicu gospodar kuÊe predavao jekuhaËu novoj gazdarici, jednoj od æena koja Êekroz iduÊih godinu dana biti glavna kuharica idomaÊica za Ëitavu zadruænu obitelj. Nekad se uTuropolju stanovniπtvo udruæivalo u obiteljske

Kako se nekad æivjelo

Tradicijski naËin æivota

Narodni obiËaji i vjerovanja turopoljskog kraja

Znateli?Ogranak SeljaËke sloge Buπevec od 1967. godine

nekoliko je puta prikazao Turopoljsku svadbu,dramatiziranu pripovijest Josipa KovaËeviÊa u kojojsu opisani æivot i svadbeni obiËaji Turopoljaca.

Suvremeni prikaz turopoljske svadbe

FaπniËka povorka iz 1960-ih godina

17

zadruge koje su se ekstenzivno bavile poljoprivre-dom, a okupljale su po nekoliko naraπtaja isteobitelji pod jednim krovom. Takav naËin stanovanjanalazimo sve do prve polovice 20. stoljeÊa, anajpoznatija zadruæna kuÊa bila je ona obiteljiArbanas u Donjoj Lomnici koja je brojila 30 Ëlanova.Za vrijeme Korizme nisu se pripremale sveËanosti,oblaËilo se jednostavno, a æive boje posteljinezamijenile su one bijele ili sa æutim motivima.

Zadnja nedjelja pred Uskrs je Cvjetna nedjelja.Tada su mladiÊi iz svake kuÊe nosili u crkvu naposveÊivanje posebno isprepletene granedrijenka ili imele koje bi nakon blagoslovazataknuli na kuÊnu gredu te bi tamo stajala cijelegodine jer se smatrala zaπtitom od groma i oluje.

Na Veliku subotu ili sam Uskrs nosila se hrana naposveÊenje, a posebno mjesto imao je okrugli

bijeli kruh - sveËanica. Nakon posveÊenja jela,mlade sneje utrkivale su se do svojih kuÊa jer onakoja je prva stigla bila je pisanica - najbræa, naj-vrednija i najspretnija. Vjerovalo se da Êe njenakuÊa te godine biti najnaprednija u obavljanjuposlova u polju i da Êe njen kukuruz prvi bitiokopan.

Na BoæiÊ se do sredine proπlog stoljeÊa nije kitiobor veÊ samo grane bora posebno sloæene iobjeπene, najËeπÊe, na stropnu gredu iznad stola- takav se ukras nazivao kinË. Nakon ukraπavanjakuÊe, naveËer je slijedio Ëin „donoπenja BoæiÊa ukuÊu“ kada bi stariji muπkarac s muπkom djecomotiπao u πtalu po slamu, a u kuÊi bi se ugasila svasvjetla. Zatim bi sa slamom i svijeÊom uπli u kuÊugovoreÊi „Dej vam Bog picekov, racekov, telekov,ædrijebekov, pajcekov, mujcekov, æira, mira i Boæjegblagoslova.“

Svadbena povorkau Buπevcu, 1969.

Kruh sveËanica

18

Ljepota narodnih noπnji

Tradicijski naËin æivota

Umjetnost tkanja

Ëine veliko etnoloπko blago turopoljskog kraja.Turopoljska noπnja, po svojim najbitnijim sastavnimdijelovima, sliËna je ostalim noπnjama sjevero-zapadnog dijela Panonije, a obavezni dijeloviæenskog ruha bili su suknja rubaËa, pregaËa fertuni bluza sa πirokim rukavima te opleËje ili koπuljas uskim rukavima πvabica. Za Turopolje suznaËajne crvene i modre pisanke s gustim

Tradicijska kultura izrazito se njeguje i prenosi nanove naraπtaje diljem Turopolja kroz brojnafolklorna druπtva, a sve to moæete i sami doæivjetiako posjetite neku od brojnih smotri folklora kojese organiziraju na cijelom podruËju Turopolja.Upravo na smotrama folklora dolazi do izraæajabogatstvo narodne umjetnost kroz ples, glazbu,pjesmu, a naroËito ljepotu narodnih noπnji koje

19

tkanjem, ali takoer i bijele rubaËe sitno nabranepo duæini s gornjim dijelom zvanim kikliπÊe.

Pokrivanje glave udanih æena kao vidljivi znaknjezinog statusa prastari je obiËaj saËuvan dodanas. Odmah poslije vjenËanja mladoj sneji suse motale pletenice oko punteka na zatiljku i kosase pokrivala kapicom, poculicom - turopoljskomili posavskom halbicom i preko svega se stavljalapeËa (marama). Poculica je prekrivala cijelu kosu,izraivala se od domaÊeg platna te se najËeπÊeobrubljivala πirokom domaÊom ili kupovnom Ëipkom.

Tekstilni predmeti bez ukrasa nazivaju se prostima,a oni ukraπeni s malo bijelog veza sluæili su uvrijeme æalovanja i nosile su ih starije æene. Jarkocrvena boja bila je predviena iskljuËivo za mlade,

te za vrlo sveËane i vesele trenutke.

Muπka noπnja u cijelom je Turopolju gotovosvugdje jednaka te se sastoji od πirokih platnenihgaÊa i rubaËe - koπulje πirokih rukava, na prsimabogato izvezene bijelim vezom.

A kako se æivjelo, oblaËilo i jelo u starim obiteljskimkuÊama ili kurijama moæete vidjeti u MuzejuTuropolja gdje se nalazi bogataetnografska zbirka. Vrijedandoprinos oËuvanju i obna-vljanju tradicije daju iradionice narodnih noπnjigdje se s puno ljubavi izraujurazliËite noπnje i prenosi znanjena buduÊe naraπtaje.

»uvari pjesme i plesa turopoljskog kraja: FA „Turopolje”, Velika Gorica / FA ©iljakovina / Ogranak „SeljaËke Sloge”, Buπevec / KUD „»iËe” / KUD „DuËec”, Mraclin / KUD „GradiÊi” / KUD „MiËevec”/ KUD

„Nova Zora”, Donja Lomnica / KUD „Pleso” / KUD „Stari Grad", Lukavec / KUD „©Ëitarjevo” / KUD „Velika Mlaka”/ Ansambl „Zlatne godine“ / Gradski zbor „Franjo pl. LuËiÊ“ / HPD „KuËani“ / VIS „Jane”

Znateli?

20

Turopoljske zaπtitnice

U pisanim izvorima crkva Navjeπtenja BlaæeneDjevice Marije u Velikoj Gorici prvi puta sespominje u prvoj polovici 14. stoljeÊa. Kada je1893. godine temeljito obnovljena prema nacrtimazagrebaËkog arhitekta Hermana Bolléa, na njezinoproËelje stavljen je kip sv. Lucije, a ispod njegagrb Plemenite opËine turopoljske koja je bilaglavni investitor radova. SvetiËino ime Lucija znaËisvjetlost pa krπÊani smatraju da ona navijeπtadolazak velikog svjetla boæiÊne noÊi.Zaπto je baπ sv. Lucija zaπtitnica Turopolja objasnioje poznati povjesniËar Emilij Laszowski u knjiziPovijest Turopolja u kojoj navodi kako su se uproπlosti glavna spraviπËa Plemenite opËine

turopoljske redovito odræavala svake godine okoJurjeva, a od kraja 16. ili poËetka 17. stoljeÊa nadan 13. prosinca tj. na blagdan sv. Lucije.Danas se na taj dan sveËano obiljeæava i Dangrada Velike Gorice, a u tjednu koji prethodiblagdanu u gradu se organiziraju brojna kulturnadogaanja pod nazivom Lucijini dani. Za svetuLuciju u narodu Turopolja vezano je nekolikoobiËaja. Tako bi nekada jedna od djevojaka,ogrnuta u bijelu plahtu, s lampaπom i koπaricompunom svijeÊa obilazila domove starih zadruga.U kuÊama bi bio mrak, a ona bi u svakoj kuÊizapalila novu svijeÊu dok bi je ostale æene darivaleorasima i ljeπnjacima.

Sveta Lucija

Znateli? U doba adventa, na blagdan sv. Lucije, sijala se pπenica, a po visini pπenice proricalo se

kakva Êe te godine biti pπenica na polju. Govorilo se „Kakva pπenica u tanjuru, takva u polju”.

Navjeπtaj boæiÊnog svjetla

21

Osim kao plemenitaπi i Ëuvari narodnih obiËajai tradicije, Turopoljci su poznati i kao marijanskinarod. U ovom kraju mnoge crkve i kapeleposveÊene su Gospi, a najpoznatije je zasigurnomarijansko svetiπte u Vukovini. Crkva PohodaBlaæene Djevice Marije pripada meu najstarijaovakva svetiπta u ovom dijelu Hrvatske, a prviputa se spominje u 16. stoljeÊu.

Na mjestu danaπnje æupne crkve nalazila sedo sredine 17. stoljeÊa mala drvena kapela sazvonikom posveÊena Blaæenoj Djevici Mariji,ali se veÊ 1630. godine spominje kao proπte-njarska kapela. Crkva je tijekom vremena puno

puta dograivana, a danas je to jednobrodnakasnobarokno - klasicistiËka crkva u kojoj su seËuvali brojni zavjetni darova vjernika kojima jeMajka Boæja Vukovinska pomogla.

Svake godine 15. kolovoza, u crkvi i prostoruoko nje, okupi se nekoliko tisuÊa hodoËasnikakako bi proslavili blagdan Velike Gospe, glavnusvetkovinu ove æupe.Pripreme za sam blagdan poËinju devet danaprije, sveËanim misama devetnicama na ËastMajci Boæjoj Vukovinskoj i koje okupljaju velikbroj vjernika iz velikogoriËkog kraja.

Majka Boæja VukovinskaZagovornica vjernika

22

Znamenite liËnosti turopoljskog kraja

Juraj HabdeliÊ- isusovac, pisac i leksikograf(Staro »iËe, 1609. - Zagreb, 1678.)

Juraj HabdeliÊ bio je isusovac, kajkavskiknjiæevnik, profesor i rektor zagrebaËkogisusovaËkog kolegija koji je njegovim zalaganjembio uzdignut na stupanj sveuËiliπta.U svojim mnogobrojnim religiozno-moralnimdjelima prikazao je i ondaπnje politiËke dogaaje,socijalne probleme svoga vremena (ZercaloMarijansko, Prvi otca naπeg Adama greh).Svojim hrvatsko-latinskim rjeËnikom Dictionar ilireËi slovenske iz godine 1670. godine zauzimaistaknuto mjesto u povijesti hrvatskogjezikoslovlja. Njemu u Ëast podignut je spomeniku Starom »iËu, osnovna πkola u Velikoj Goricinosi njegovo ime kao i knjiænica isusovaËkogfakulteta u Zagrebu.

Slava pl. IπtvaniÊ (V. Gorica,1850. - Zagreb, 1944.)

i August ©enoa (Zagreb, 1838. - Zagreb, 1881.)- romanopisac, pripovjedaË, pjesnik

U povijesti Turopolja, osobito Velike Gorice,poseban trag ostavila je obitelj ©enoa. Poznato jeda je August ©enoa u mladosti prijateljevao sbrojnim Turopoljcima, pripadnicima PlemeniteopËine turopoljske, a upravo je u Velikoj Goriciupoznao Slavu pl. IπtvaniÊ kojom se oæenio i kojamu je bila velika inspiracija i potpora u literarnomradu. Turopolje spominje u djelima Turopoljskitop, Mladi gospodin i Diogeneπ, a njegov sin Milansuraivao je s Emilijem Laszowskim na knjiziPovijest plemenite opÊine Turopolja dok je drugisin Branko na brojnim slikarskim platnima igrafikama oslikao ovaj kraj. O ovom poznatomparu snimljen je i kratki povijesno-dokumentarnifilm pod nazivom August i Slava ©enoa, a koji govorio njihovoj ljubavi kao i domoljubnim idejama.

Turopolje kao inspiracija

23

Franjo pl. LuËiÊ- hrvatski skladatelj, orguljaπ i glazbeni teoretiËar(KuËe, 1889. - Zagreb, 1972.)

Ovaj poznati hrvatski skladatelj, po kojemuUmjetniËka πkola u Velikoj Gorici i Gradskimjeπoviti zbor nose ime, ostavio je veliki trag uhrvatskoj glazbenoj baπtini. Bio je izabran zaæupana Plemenite opËine turopoljske, a na tojfunkciji podigao je diljem Turopolja viπe πkola,Ëitaonica i knjiænica. Godine 1921. izabran je zanastavnika u novoosnovanoj MuziËkoj akademijiu Zagrebu gdje je predavao i dva puta bio izabranza rektora, te je osnovao svoju glazbenu πkoluPolyhimna.

Stanovnicima ovoga kraja ponajviπe je poznatkao autor turopoljske himne napisane 1925.godine, Ëiji vam tekst donosimo ovdje:

Nek zaori naπa pjesma

Snaæno kao grom

Sedam stotin ljeta slavi

Turopoljski diËni dom.

Sloæno naprijed braÊo mila

Turopoljac æeli vijek

Da ni jedna njemu sila

Ne pomuti slavni stijeg.

Turopoljski lug, veselje

Njeg oblijeva Odre val

Slavne borbe je znamenje

Lukavec ponosni grad.

Staru tvoju slavu pjeva

Slavuj v lugu zelenom,

O njoj priËa naπa djeva

Svome dragom miljenom.

Da nam uvijek sretan bude,

Turopoljski diËni rod,

Naπu dragu djedovinu

Branit Êemo sloæno svi.

Zato srca svi u jednu

Ljubav Êemo sloæit mi.

Boæe silni, Boæe sveti,

Turopoljski brani dom.

Ljubav, slogu nam podijeli,

Ponos da smo rodu svom.

24

Turopolje kao inspiracija

O Turopolju su pisali i skladali...

Bogata povijest, srdaËni domaÊini i zanimljive priËe privukle su u Turopolje brojne pisce, umjetnike iistraæivaËe iz drugih krajeva Lijepe Naπe. Svi su oni iza sebe ostavili veliki trag i brojna djela koja najedinstven naËin govore o povijesti i ljepotama ovoga kraja.

SreÊko Albini i Milan MrekarOpera MariËon skladatelja SreÊka Albinija i autorateksta Milana Mrekara iz 1901. godine u tri Ëinaopisuje dogaaje u Turopoljskom lugu i graduLukavcu u vrijeme francuske okupacije Turopolja.

Slavko KolarVeÊina njegovih najboljih pripovjedaka smjeπtenaje u seosku sredinu VukomeriËkih gorica(Svoga tela gospodar, Breza, Kriza).Velika Gorica mu se oduæila nazvaviπi jednu odnajduæih ulica u centru grada njegovim imenom.

Adam Baltazar KrËeliÊOvaj zagrebaËki kanonik iz 18. stoljeÊa u svojimdjelima iznio je dragocjene podatke o Turopoljui Turopoljcima (kako su se birali æupani zasv. Luciju, o ratu protiv Turaka, radu Nikole Hribara,Jurja Muliha...).

Miroslav KrleæaU svojoj zbirci pjesama Balade Petrice KerempuhaËesto je spominjao Turopoljce te je oæivio brojneslike iz hrvatske, ali i turopoljske povijesti (o turo-poljskim pravicama, turopoljskim protuturskimvojnama, restauracijama u gradu Lukavcu...).O vaænosti kajkavskog govora piπe u djeluTuropolska reπtauracija A.D. 1848.

Emilij LaszowskiArhivist i povjesniËar, uredio je arhiv u VelikojGorici te objavio velik broj rasprava, Ëlanaka imonografija iz podruËja srednjovjekovne povijestiTuropolja. Posebno su istiËu djela: Povijesnispomenici Turopolja sv. I-IV. (1904.) te reprezen-tativno monografsko djelo Povijest plemeniteopÊine Turopolja u tri sveska (1910. - 1924.) kojeje do danas temeljna knjiga o povijesti Turopoljaod vremena Rimljana pa sve do poËetka 20.stoljeÊa.

Antun Gustav MatoπPoznati hrvatski pisac u putopisima Kod kuÊe(PlaË drugi) i ObiËna πetnja piπe o Turopolju.Poznate su njegove rijeËi:

Da si mi zdravo plemenita grofovijo, noseÊi imeplemenitog Tura, sa turom na plemenitim vodamaOdri i Lomnici, sa glavom na zelenom vanjkuπuVukomeriÊa i s opancima na zelenoj vodiLjutovida Posavca!

Vojko MiklauπiÊRoen u Velom ratu na Dugom otoku, ostao jezapamÊen kao marljivi sakupljaË turopoljskekulturne baπtine. Njegova obitelj posmrtno jeobjavila sva njegova etnografska i muzikoloπkaistraæivanja u knjizi Plemeniti puti (1994.).

Matko PeiÊSlikar i knjiæevnik, sveuËiliπni profesor i autor brojnihknjiga o hrvatskim umjetnicima, u knjizi Skitnje jednopoglavlje posvetio je Turopolju u kojem su opisanamjesta Mala Mlaka, Kurilovec, Buπevec, Vukovina,Lukavec te stare turopoljske kurije.

Boæidar ProsenjakSuvremeni velikogoriËki autor koji u svom djeluPriËa o kravati na zanimljiv i ilustrativan naËingovori o tome kako je kravata osvojila svijet svojomsimbolikom i romantiËnom priËom.

Marija JuriÊ ZagorkaRadnja se nekih Zagorkinih romana velikimdijelom odvija u Turopolju, a i mnogi su elementiiz bogate povijesti Turopolja u njima vrlo spretnoi originalno koriπteni. Nerijetko je citirala izvoreiz povijesti Plemenite opËine turopoljske, posebiceu romanima Gordana i KÊi LotrπÊaka.

Ivan pl. ZajcSkladao je operu Seoski plemiÊ koja je izvedena1910. godine i Ëija se radnja dogaa u vrijemefrancuske provale u Turopolje.

JeziËni πalabahter

Naete li se u naπem kraju nemojte se libiti priupitatiza smjer ili dodatnu informaciju naπe ljubazne æitelje.No, ne budite iznenaeni ako vam se priËini da govoresasvim drugim jezikom. Stariji Turopoljci naime koristemnoπtvo arhaiËnih rijeËi koje potiËu iz kajkavskognarjeËja.

Pospominajte si turopolski!

KOD KUΔE

Firunge - zavjese

Kredenc - kuhinjski ormar

Lukníca - drvena veÊa posuda

Najæe - tavan

Rafung - dimnjak

©arajzlin - æaraË za vatru

©katula - kutija

©oπtar - postolar

©trojzuk - perina na kojoj se spava ispunjena

kukuruznim peruπinjem

©tulenka - pernica za pribor

(pribor za pisanje ili pribor za πivanje)

Vajnkuπ - jastuk

Æbanja - kanta za mast

U ORMARU

AjnfuËno platno - jednostruko platno

Cojnki - pelene

Cokule - drvene cipele

–une - vrsta nakita

Kikla - oprava, haljina

Koæun - prsluk od janjeÊe koæe

Pumperice - duge æenske gaÊe

ZA STOLOM

BazlamaËa - kolaË od kukuruznog braπna

Baæul - grah

Cukor - πeÊer

Mela - braπno

Pecilki - mladi kukuruz

Praæetina - omlet

Trop - peËeno domaÊe vrhnje i maslac

©TO SE RADILO?

»ehanje - kidanje perja

Dumeti - biti zamiπljen

Iti s prigledom - pohoditi rodilju

Kantarenje - nositi mlijeko

Lesikati se - bljeskati (lesiËe se nebo pred kiπu)

Milo gledeti - tuæno, moleÊivo gledati

ObiraËa - kraa voÊa sa stabla

Potepati se - skitati se

Pridelati - prigraditi (uz postojeÊu graevinu)

©upiti - oπamariti

Vuglédi - susret buduÊih mladenaca

(iti na vuglede -proπnja mlade)

Zginuti - izgubiti

Nakladnik:TuristiËka zajednica grada Velike Gorice

Velika Gorica Tourist BoardKuriloveËka 2, Velika Gorica

tel./fax: 01/6222 378e-mail: tzvg@tzvg.hr

www.tzvg.hr

Za nakladnika:Milada MesariÊ

direktorica TuristiËkog ureda

Autorica broπure:Antonija Badurina OdrËiÊ

Recezentica:Katja MatkoviÊ MikulËiÊ

Fotografije:arhiv TuristiËke zajednice grada Velike Gorice

arhiv TuristiËke zajednice ZagrebaËke æupanijearhiv Gradske knjiænice Velika Gorica

arhiv Muzeja TuropoljaAntonija Badurina OdrËiÊ, Emil BobesiÊ, Mladen Cukor,

Andrej »ubra, Dario DrvodeliÊ, Petra JuriÊ, Robert KlariÊ,Robert Leπ, Iva LuliÊ, Hrvoje MarekoviÊ, Miroslav Marπan,

Tomislav Masera, Juraj OdrËiÊ, Ana Plehinger,Zlatko Srbelj, Josip ©kof, Mario Æilec

Fotografija na naslovnici:kapela sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom, Josip ©kof

Razglednice:zbirka obitelji Kos

zbirka obitelji PukaniÊzbirka Stjepana Lederaarhiv Muzeja Turopolja

TuristiËka karta:Goran M. ©timac

Oblikovanje:Goran M. ©timac, studio Razum&OsjeÊaji

Tisak:Tiskara Velika Gorica, 2016.

Naklada:1000 primjeraka

CIP zapis je dostupan u raËunalnome kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 000929444.

ISBN 978-953-99194-4-1

www.tzvg.hrwww.visitvelikagorica.comwww.velikagoricatourism.com

ISBN 978-953-99194-4-1