UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE SARAJEVO

FORMALNA SOCIJALNA REAKCIJA NA KRIVINA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA (esej)

Mentor: dr. sc. Muhamed BudimliSaradnik: Ljubia MandiStudent: Mirnes Berbi

Sarajevo, 10.03.2015.

1. Uvod

Krivina djela protiv spolne slobode i morala spadaju u grupu tz. Klasinog kriminaliteta koji izaziva odreenu dozu opasnosti prema cjelokupnom drutvu. Dakle radi o grupi u kojoj se nasilnim putem ugroava dostojanstvo i integritet osobe, to ostvaruje dozu straha kod graana. Takve osobe imaju odreeni psiholoke poremeaje, zbog kojeg nisu u stanju da ih kontroliu te ih ispoljavaju prema drugima.Comment by C: Ovdje objasnite ime e se baviti va rad. A ovaj tekst najbolje je smjestiti u analizu problema pod sljedei naslov.

Maloljetna lica su posebno zatiena u pogledu spolne slobode kao i u pogledu spolnog iskoritavanja od punoljetnih lica. Kanjiva je svaka (pa ak i dobrovoljna) obljuba sa maloljetnim licem, isto tako kanjive su i spolne radnje s djecom. Neka krivina djela dobijaju kvalifikovani oblik kada su izvena prema maloljetnicima.

Seksualnost, seksualne potrebe i odnos su dio ovjekove prirode i nije prost akt polnog openja i oploenja, nego i njegova bioloka i psiholoka potreba, uslovljena kulturom, obiajima, moralom i dr. Seksualna delinkvencija prelazi okvire prirodnosti i dobrovoljnosti partnera u seksualnom odnosu i predstavlja kompleksnu pojavu ija sutina proizilazi iz posebnog ponaanja uinioca i odnosa prema rtvi. Seksualni delikti predstavljaju djela u drutvu koja su neovjena, nemoralna, gruba, podmukla i destruktivna. Kriminalistika praksa pokazuje da kod veine seksualnih delikata rtve se suoavaju sa traumatskim posljedicama kao to su povlaenje iz drutva, osjeaj stida i sl.

2. Krivina djela spolne slobode i morala

Krivina djela protiv spolne slobode i morala spadaju u grupu tzv. Klasinog kriminaliteta koji izaziva odreenu dozu opasnosti prema cjelokupnom drutvu. Dakle radi se o grupi u kojoj se nasilnim putem ugroava dostojanstvo i integritet osobe, to ostvaruje dozu straha kod graana. Takve osobe imaju odreeni psiholoke poremeaje, zbog kojeg nisu u stanju da ih kontroliu te ih ispoljavaju prema drugima.

Maloljetna lica su posebno zatiena u pogledu spolne slobode kao i u pogledu spolnog iskoritavanja od punoljetnih lica. Kanjiva je svaka (pa ak i dobrovoljna) obljuba sa maloljetnim licem, isto tako kanjive su i spolne radnje s djecom. Neka krivina djela dobijaju kvalifikovani oblik kada su izvena prema maloljetnicima.

Krivina djela protiv spolne slobode i morala izazivaju panju kako opu tako i strune javnosti. Poinitelj ovog djela moe biti muka ili enska osoba, a rtva takoer moe biti bilo mukarac ili ena. Znatno je vei broj poinitelja mukog spola, odnosno vei je broj rtava enskog spola. (Kurtovi, Mii; 2010)

Radi se o krivinom djelu koje poinitelj ovog djela ostvaruje radnjama koje sam preduzima, pa je zbog toga sporno pitanje da li je kod njega mogue saizvrilatvo i moe se izvriti samo kad izrilac postupa sa umiljajem.Prilikom savladavanjaivanja osobe koja prua otpor poinitelj primjenjuje fiziku silu, koja se ispoljava u razliitom intenzitetu poput: amaranja, udaranja, upanje kose, kidanje odjee. Comment by C: Gramatike greke.Meutim prijeti se i upotrebom prisutnog vatrenog oruja ili nekog drugog predmeta koji kod rtve moe da izazove odreene tjelesne povrede (lake ili tee). (Korajli; 2012:621)

Postavlja se pitanje da li prilikom silovanja rtva treba da prui otpor? Pruanje otpora prema izvriocu krivinog djela samim tim moe biti uspjeno ali neuspjeno, tako da prilikom pruanja otpora rtva moe da ostavi odree tragove (poderana odjea, ogrebotine, tragovi na noktima rtve priliko pruanja otpora) na izvriocu djela, pri emu se doprinosi veoj mogunosti pronalaska izvrioca , kada se radi o neuspjenom djelu pruanje otpora moe da izazove dodatni bijes kod izvrioca, koji se ispoljava u vidu nanoenja povreda prema rtvi. (Bokovi; 2005:85)Comment by C: Gramatika

Statistiki gledano krivina djela protiv spolne slobode i morala, odnosno seksualni delikti, po brojnosti izvrenih krivinih djela nisu mnogobrojna u odnosu na ostala, to u potpunosti ne znai da su ta djela manje zastupljena, jer kada uzmemo u obzir djela koja nisu prijavljena, a koja su izvena, meutim ono sto je opasno jeste visoka stopa tamne brojke seksualnih delikata. Nain ispoljavanja ovih krivinih djela izraava se u vie dimenzija poput: zloupotreba djece, primjena nasilja u grupi uz odreena tjelesna oteenja. (Garai, 2010)Comment by C: Dobro citirano samo gramatiku ispraviti

Najei kriminalni akti koji se vre primjenom nasilja su silovanje,bludne radnje, obljube nad nemonim i maloljetnim licima. Pod seksualnim deliktima u uem smislu smatraju se krivina djela spolne slobode i morala iz glave XX Krivinog zakona Federacije BiH. Na osnovu statistiki podataka ove grupe krivinih djela najvei broj krivinih djela zauzimaju silovanje i bludne radnje. (Korajli; 2012)

Krivino djelo silovanjea (lan 203. KZ FBiH) polazi od toga da je kazneno djelo silovanjaComment by C: ?Comment by C: Nije loesvaki spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna radnja za koju osoba nije dala pristanak. Odnosno u uem smislu rijei kao napad na integritet i dostojanstvo osobe. Ovo djelo se nalazi u samom vrhu grupe ''Spolne slobode i morala'' , prema broju izvrenih krivinih djela. Najei razlozi koji dovode do izvenja krivinih djela jeste zbog seksualnih nagona ljudi (bioloka, psiholoka i emocionalna), gdje odreeni broj lica ne moe da kontrolie nagone i na taj nain ispoljavju prema drugima to dovodi do izvenja krivinog djela. (Garai, Kurtovi Mii; 2010)Comment by C: Nije loe samo naprijed.

Najei nain saznanja za izvrenje krivinog djela silovanje jeste od strane osobe koja je bila rtva silovanja ili od neke tree osobe, dok druge osobe koje su bile rtve silovanja koje od straha ili stida ne prijave krivino djelo. (Korajli; 2008)

Dogaa se da ena koja je s nekim imala snoaj zatrudni, ali da mukarac iz nekih razloga (nalazi se u braku i sl.), ne moe da je uzme za enu, znajui za to ona pronalazi drugog mukarca za koga misli da ima interesa da se za njega uda i time ga navodi na snoaj, nakon toga slijedi prijava za ''silovanje''. Jedan dio seksualnih napada zavri smru ili tekom fizikom povredom rtve. (Petrovi; 1981:529)

Krivino pravni pojam silovanja ogleda se u krivinim zakonima, pa tako silovanje spada meu teakrivina djela, a kazna predviena zakonom je izmeu jedne i deset godina (lan 203. KZ FBiH) Silovanje je sloeno krivino djelo sastavljeno od upotrebe sile ili prijetnje i obljube. Ovo djelo karakteriziraju njegova dva vida:primjena tjelesne silei/ilipsihike sile.Comment by C: i/ili

Zakljuak

Danas je opeprihvaeno stajalite da je skoro svaka ena potencijalna rtva poznatog ili nepoznatog silovatelja. injenica da je silovanje i dalje prisutno u ivotima ljudi irom svijeta, uprkos naporima miliona ljudi da stave taku na taj problem, svjedoi da nema jednostavnih odgovora vezanih za silovanje, niti jednostavnih objanjenja. Jedan od moguih razloga za to je da veina ljudi ne zna mnogo o tome zato ljudi imaju elje, emocija i vrijednosti koje imaju, ukljuujui one koje uzrokuju silovanje.

Ovo proizilazi iz nedostatka razumjevanja evolucijskih promjena koje su od ovjeka stvorile ovo to je on danas. Dalje, ovaj nedostatak razumijevanja je ozbiljno ograniio znanje ljudi o neposrednim uzrocima silovanja, to je ograniilo sposobnost ljudi da promijene ponaanje.

Zatita spolne slobode linosti je nuna i to je nesporno. Sporno je da li krivino pravo treba da intervenie u sluajevima kada se zadovoljavanje spolnog nagona ostvaruje dobrovoljno uz saglasnost partnera samo zato to se vrijea spolni moral. Polazei od injenica da je spolni ivot najintimniji dio ovjekove linosti, i da je on najosjetljiviji na spolna zadiranja, postavlja se pitanje da li i u kojoj mjeri druvto treba da se mijea u ovu sferu normi. Meutim kako se sloboda linosti kao spolne jedinke moe odvijati na tetu spolne slobode druge linosti, to je u odreenim situacijma intervencija drutva neophodna. To vie nije spolna sloboda nego zabranjena radnja koja kri ne samo normu postavljenu lanom KZ-a, ve i moralnu normu. Tako da sloboda ponaanja prestaje biti sloboda onda kada kri tue slobode, tada se radi o nasrtaju, nasilju, krenju slobode i prava.Comment by C: GramatikaComment by C: To vie nije spolna sloboda nego zabranjena radnja koja kri ne samo normu postavljenu lanom KZ-a, ve i moralnu normu. Tako da sloboda ponaanja prestaje biti sloboda onda kada kri tue slobode. Tada se radi o nasrtaju, nasilju, krenju sloboda i prava. Moete slobodno tako formulisati zakljuak.

Literatura

1.Bokovi, M.., Kriminalistika metodika I, Beograd, 2005.Comment by C: Bokovi, M. Kriminalistika metodika I. Beograd, 2005.2.Garai, A., Kurtovi Mii A., Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea, Zagreb, 2010.Comment by C: nema zareza3. Korajli, N., Istraivanje krivinih djela, Sarajevo, 2012.Comment by C: treba zarez4. Korajli, N., Kriminalistika metodika, Sarajevo, 2008.5. Kurtovi Mii, A., Krstulovi Dragievi, A., Kazneno pravo(temeljni pojmovi i instituti), Split, 2014.6. Krivini zakon Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br.3/03., Comment by C: Puni naziv zakona i drave, i glasnika i drave, i sve izmjene i dopune i godina prve objave.Izmjene i dopune: br. 32/03,br.37/03,br.54/04, br.61/04,br.30/05,br.53/06,br.55/06,br.08/10, br.47/14,br. 22/15., 2003.7. Medicina.ba.,, Sspolno prenosive bolesti, 17.03.2015., preuzeto sa:Comment by C: taka -http://medicina.ba/bolesti/47-dermatoveneroloke-bolesti/221-spolno-prenosive-bolesti.html.8. Petrovi, A., Kriminalistika metodika, Beograd, 1981.Comment by C: Uglavnom dobro ste napravili listu referenci samo uinite i ove male izmjene.