Mirovinski Mirovinski ssustavi ustavi u u srednjojsrednjoj ii istoistoččnoj Enoj Euuropi:ropi:

u vremenima krizeu vremenima krize, , štednje i dalještednje i dalje

3 3..77..20132013.., Zagreb, Zagreb

Kenichi HiroseKenichi HiroseViši stručnjak za socijalnu zaštituViši stručnjak za socijalnu zaštitu

ILO Decent Work Technical Support TeamILO Decent Work Technical Support Teamfor Central and Eastern Europefor Central and Eastern Europe

Email: hirose@ilo.orgEmail: hirose@ilo.org.

Dostojanstveni rad: Uloga MOR-a u globalizirajućem svijetu rada

Dostojanstveni rad ima za cilj

promoviranje mogućnosti za žene i

muškarce da dobiju dostojanstven i

produktivan posao u uvjetima

slobode, jednakosti, sigurnosti i

ljudskoga dostojanstva.

Globalni mandat MOR-a glede socijalne sigurnosti

Socijalna sigurnost je ključna komponenta MOR-ove Agende

dostojanstvenoga rada

Povećan kapacitet države članice da razvija politike usredotočene na unaprjeđenje sustava socijalne sigurnosti i proširenje obuhvata socijalne sigurnosti

Poboljšanje kapaciteta države članice za upravljanje shemama socijalne sigurnosti i provedbi politika usredotočenih na unaprjeđenje sustava socijalne sigurnosti

MOR-ove vrijednosti i instrumenti socijalne sigurnosti

• Međunarodni radni standardi– MOR-ova Konvencija o Minimalnim standardima

socijalne sigurnosti, 1950. (br.102)– MOR-ova Preporuka o nacionalnom minimumu socijalne

zaštite, 2012., (br. 202)• Tripartitnost

– Naglasak na socijalnome dijalogu• Tehnička pomoć na razini zemlje

– Savjet u svezi strategija utemeljen na istraživanju i analizi– Pomoć u provedbenim shemama

• Izgradnja kapaciteta i osposobljavanje

ŽIVOTNI CIKLUS

Rođenje djeteta, Majčinstvo

Oboljenje privremene naravi

Invaliditet

Nezaposlenost

Bolest u obitelji

Povreda na radu

Razvod braka i samohrani

roditelji

Starost

Smrt

RiRizici tijekom zici tijekom životnoga ciklusaživotnoga ciklusa

Dječja ishrana, obrazovanje

Nasljednici

Smrt hranitelja obitelji

Široko prihvaćena definicija socijalne sigurnosti

MOR-ova Konvencija 102 o Minimalnim standardima socijalne sigurnosti definira socijalnu sigurnost kao:

… zaštitu koje društvo pruža svojim članovima nizom javnih mjera protiv ekonomske i socijalne nevolje, koja bi u suprotnom nastala usljed nedostatka ili značajnog smanjenja prihoda usljed bolesti, majčinstva, povrede na radu, nezaposlenosti, invalidnosti, starosti ili smrti..Ona također podrazumijeva osiguranje zdravstvene njege i subvencije za obitelji s djecom.

Opći ciljevi mirovinaOpći ciljevi mirovina

• Osigurati adekvatnu sigurnost prihoda starih osoba

• Osnovni zahtjevi

– Dugoročna održivost

– Dovoljna pouzdanost da i buduće generacije preuzmu obveze u okviru sustava

Mirovinska reforma odgovara na ova pitanja istovremeno osiguravajući glavni cilj, tj. pružanje mirovinskog dohotka

Trendovi mirovinskih reformi u SIE – vanjski utjecaj

• Početak 1990-ih– Mirovinski sustav korišten za rješavanje problema nezaposlenosti– Brzo opadanje sistemske demografske ovisnosti

• Od sredine 1990-ih do sredine prvog desetljeća 2000-ih:

– Reforma putem usvajanja čileanskog tipa obaveznog, privatno upravljanog mirovinskog sustava putem smanjivanja državne mirovine

– Promjene parametara radi stezanja naknada (duži period osiguranja, viša starosna granica, indeksacija cijene umjesto zarade)

• Od 2008. do danas– Globalna ekonomska kriza utjecala na javne i privatne mirovine– Pritisak za smanjenje naknada u kontekstu fiskalne konsolidacije

u Europi (posebno zemlje koje primaju financijsku pomoć)

Vrste mirovinskih shemaVrste mirovinskih shemaMirovina Mirovina socijalnog socijalnog osiguranjaosiguranja

Osnovna Osnovna mirovinamirovina

PrivatPrivatna na mirovinamirovina

II. stupII. stup Švedska Švedska (NDC)(NDC)

ŠvedskaŠvedska (FDC)(FDC)

DB DB iliili DC DC DBDB DBDB DC DC

(or DB)(or DB)

DCDC DCDC DCDC

PAYG PAYG iliili PPrethodno rethodno financiranjefinanciranje

PAYGPAYG PAYGPAYG FFinanciranjeinanciranje FFinanciranjeinanciranje PAYGPAYG FFinanciranjeinanciranje

Javno ili Javno ili privatnoprivatno

JavnoJavno JavnoJavno PrivatPrivatnono PrivatPrivatnono JavnoJavno JavnoJavno(PP(PPM)M)

Obvezno ili Obvezno ili dragovoljnodragovoljno

ObveznoObvezno

ZaposleniZaposleni

ObveznoObvezno

UniverUniverzalnozalno

DragovoljnoDragovoljno ObveznoObvezno ObveznoObvezno ObveznoObvezno

Doprinos ili Doprinos ili porezporez

DoprinosDoprinos Porez ili Porez ili doprinosdoprinos

DoprinosDoprinos DoprinosDoprinos DoprinosDoprinos

+ + Porez Porez

DoprinosDoprinos

Mirovinska privatizacija u zemljama SIE i NNS

• Zemlje koje su uvele obvezne mirovine kojima se privatno upravlja

Mađarska, Poljska(*), Latvija(*), Bugarska, Estonija, Hrvatska, Slovačka Republika, Rumunsjka, Ukrajina

Kazakhstan(**), Rusija, Azerbeidžan Kirgistan(*), Tadžikistan(*), Turkmenistan(*)

• Zemlje sa PAYG mirovinama i koje razmatraju uvođenje obveznih privatnih mirovina

Albanija, Bosna i Hercegovina, Litvanija, Moldavija, Srbija

Armenija, Bjelorusija, Gruzija, Uzbekistan

• Zemlje sa PAYG mirovinama i bez obveznih privatnih mirovina (***)

Češka Republika, Slovenija

Notes: (*) NDC, (**) Cjelovita privatizacija, (***) Nedavno

Problemi kod privatne sheme II. stup • Nepredvidivost buduće razine beneficija s aspekta mogućih

rizika financijskoga tržišta• Ograničena preraspodjela rezultira većom nejednakošću

(primjerice nejednakost medju spolovima) • Poteškoće za privatno tržiste u osiguranju

– Životnih anuiteta (negativna selekcija)– Potpune indeksacije beneficija

• Visoki administrativni troškovi privatnih fondova• Tranzicijski troškovi: Stvara se “jaz” u financiranju po sustavu I.

stupa i usljed odlijevanja dijela doprinosa u novi sustav II. stupa• Tranzicijski trošak povećat će potrošnju vlade (zaduživanje) u

kratkoročnome i srednjoročnome razdoblju.

Efektivnost više-stupnih mirovina

• Da li su prikladni ciljevi više-stupne reforme?– Primarni ciljevi: Zaštita od siromaštva u starosti– Sekundarni ciljevi: Podupire gospodarski rast putem povećane štednje

• Da li su zemlje ispunile početne uvjete glede makro-ekonomske stabilnosti, spremnosti financijskoga tržišta, ograničile zaduženost i smanjile rizik korumpiranosti?– Mnoge zemlje imaju slabe evidencije u vrijeme reforme.

• Da li je reforma razmotrila opcije u smislu proširivanja obuhvata one koji su izvan sustava formalnih mirovina?

• Da li su više-stupne reforme ostvarile namjeravani makro-ekonomski utjecaj poput diversifikacije rizika u investicijskom portfoliu, povećanje štednje, razvitak tržišta kapitala, bolje stimulacije za tržište rada?– Ovi ciljevi velikim dijelom ostaju neostvareni.– Fiskalni deficiti su porasli u mnogim zemljama.

• Obmanjujuće terminologije– “Parametrijske reforme” protiv “paradigmatskih reformi”– “Jedno-stupne” protiv “više-stupnih” reformi

Ovisnost o donatorima: SIE i NNS

Zemlje s obvezno financiranim stupovimaZemlje s obvezno financiranim stupovima Zemlje s Zemlje s PAYG PAYG mirovinamamirovinama

ZemljaZemlja Iznos kredita uIznos kredita u milmilijunima ijunima $ $

ZemljaZemlja Iznos kredita uIznos kredita u milmilijunima ijunima $ $

KazahstanKazahstan 323.8323.8 TurTurskaska 197.7197.7

RusiRusijjaa 287.8287.8 Bosna Bosna ii Her Herccegovinaegovina 43.543.5

UkraUkrajinajina 147.0147.0 MoldMoldaavvijijaa 37.837.8

MađarskaMađarska 124.1124.1 KKirgistanirgistan 33.933.9

RRumunjskaumunjska 58.758.7 SSrbijarbija 25.225.2

HrvatskaHrvatska 52.152.1 GruzijaGruzija 14.714.7

BuBugarskagarska 47.347.3 UzbekistanUzbekistan 10.010.0

LitLitvava 26.526.5 ArmeniArmenijjaa 8.98.9

BJR MakedonijaBJR Makedonija 26.226.2 SloveniSlovenijjaa 7.77.7

SlovSlovačkaačka 25.425.4 AlbaniAlbanijjaa 7.17.1

LatviLatvijja a 20.920.9 AzerbaiAzerbaidždžanan 5.95.9

PolPoljskajska 2.62.6 TaTadždžikistanikistan 2.92.9

TurkmenistanTurkmenistan 0.60.6

TotalTotal 1,115.81,115.8 TotalTotal 422.3422.3

Izvor: Independent Evaluation Group – World bank, “Pension Reform and the Development of Pension Systems: An Evaluation of World Bank Assistance”, 2006

Europski mirovinski sustavi u post-kriznoj situaciji

• Nakon izbijanja globalne krize, brojne vlade nameću fiskalne mjere štednje, posebno zemlje primateljice financijske pomoći MMF-a i EU-a

• Mirovinski sustav bio je posebno ranjiv kada uvelike ovisi o državnom proračunu za pokrivanje deficita (djelomično uzrokovanim tranzicijskim troškovima vezanima uz sustav II. stupa koji je uveden u srednjoj i istočnoj Europi)

• Oštri rezovi i smanjivanje mirovinskih prava potaknuti smanjivanjem državnih deficita uzrokovali ozbiljne socijalne nemire

Državni dug i deficit u 27 zemalja EU, 2008-11

-36-33-30-27-24-21-18-15-12

-9-6-30369

1215 0

102030405060708090100110120130140150160170

Gre

ece

Italy

Irela

nd

Port

ugal

Belg

ium

Fran

ce

Uni

ted

King

dom

Ger

man

y

Hun

gary

Aust

ria

Mal

ta

Cypr

us

Spai

n

Net

herla

nds

Pola

nd

Finl

and

Slov

enia

Den

mar

k

Slov

akia

Latv

ia

Czec

h Re

publ

ic

Lith

uani

a

Swed

en

Rom

ania

Luxe

mbo

urg

Bulg

aria

Esto

nia

Gov.Deficit (% of GDP) Gov.Debt(% of GDP)

Debt 2011 Deficit 2008 Deficit 2009 Deficit 2010 Deficit 2011

Source: Eurostat

Postotak troškova javne mirovine koju pokrivaju uplatitelji doprinosa, 2007.-09.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

Croatia Poland Slovakia Slovenia Bulgaria Hungary Romania Czech Republic

2009

2008

2007

Pregled mirovinske reforme u osam zemalja SIE, 2009.-2012.

Bugarska Hrvatska Češka R. Mađarska Poljska Rumunija Slovačka Slovenija

Redovna dob za umirovljenje Muškarci

63→652012-15

65 62→67Do 2044(aut. prilagođavanje)

62→65Do 2022

65→672013-20(predloženo)

64→65Do 2015

62→652016-30(predloženo)

65

Redovna dob za umir.

Žene

60→632012-17

60→65Do 2030

60→67Do 2044(aut.prilagođavanje)

62→65Do 2022

60→672013-40(predloženo)

59→63Do 2030

622016-30(predloženo)

63→65Do 2030

Odložena indeksacija

2010-11 2010-11 - - Jedinstvena stopa2012

2011 - -

Parcijalna indeksacija zarada

50% 50% 33.3% 0-50%Vezan za BDP

20% 50%→0%2021-30

50% 70%

TotalCont.

–4% –2% + 1.8% država 12%

- - - - +3.8% - -

II. stupCont.

- - Uvesti 2% + 3% opt-out

Nacionalizacija(uklj. imovinu)

7.3%→2.3%→3.5%

Zamrznuti povećanje u 2010

DobrovoljnoN.D.

Plan uobičajene starosne granice za umirovljenje prema spolu u osam zemalja SIE, 2000.-30.

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

65

66

67

2000 2005 2010 2015 2020 2025 2030

Hungary Men

Poland Men

Slovenia MenCroatia Women

Indeksacija mirovina koje se isplaćuju

• Nedavno su mnoge zemlje usvojile promjenu indeksacije naknada– 100% rasta prosječne plaće– 100% inflacija– Prosjek inflacije i plaće (Švicarska metoda)

• Promjenom indeksacije od prosječne plaće ka cijeni bi se dugoročno unaprijedilo financijsko stanje

• Međutim, razina mirovine u odnosu na prosječnu plaću će se smanjiti u kasnijoj fazi trajanja mirovine

Zašto je tako teško reformirati mirovine?

• Početni uvjeti• Dugogodišnji demografski trendovi• Opiranje višim stopama doprinosa(agregatna potražnja, konkurentnost)• Politička inercija (zaštita stečenih prava)• Uplitanje politike (populističke mjere)• Rupe u zakonu (neprijavljeni rad, izbjegavanje plaćanja poreza)

sa slabom kontrolom• Bihevioralni faktori (opća financijska pismenost javnosti)• Erozija povjerenja javnosti posebno generacija mladih• Supra-nacionalni pritisak (EU, MMF)

U mirovinskoj reformi, kako balansirati između:

Održivosti ili adekvatnosti?

Cf. Konvencija MOR-a o minimalnim standardima 102, Preporuka o minimumu socijalne zaštite 202

Rad i umirovljenje u životnom ciklusu (npr. nezaposlenost mladih) ?

Kako mobilizirati pouzdane i nužne resurse (doprinosi i državni proračun)?

Državne mirovine i dopunske mirovine?

Također važne točke:

Poboljšano poštovanje propisa i efikasno prikupljanje doprinosa (borba protiv neprijavljenog rada).

Tripartitni socijalni dijalog od ključne važnosti za postizanje nacionalnog konsenzusa o izbalansiranom reformskom paketu.

Ključna pitanja u hrvatskom mirovinskom sustavu

• Adekvatnost naknade– Kako zaštiti razinu naknada u budućnosti– Minimalna zaštita radnika s kratkim radnim stažom– Jednakost: nadomjestak za državnu mirovinu

• Mirovine iz II. stupa– Nadzirati učinkovitost (investicije, naknade)– Ravnoteža između I. i II. stupa

• Dob za odlazak u mirovinu za žene i muškarce• Veza s gospodarskim rastom i radnim mjestima• Utjecaj članstva u EU (npr. migracije)• Proces reformi

Hvala na pažnji

Za više informacija molimo pogledajte našu

Internet stranicu nawww.ilo.org/secsoc

www.ilo.org/budapest