Upload
naida-cernica-kurbegovic
View
84
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA
ANTROPOLOŠKI STATUS = SKUP ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA
Zdravstvena obilježja Sociološka obilježja Konativna obilježja (osobine) – crte
ličnosti Morfološka obilježja (osobine)
Motorička obilježja (sposobnosti) Funkcionalna obilježja
(sposobnosti) Kognitivna obilježja (sposobnosti)
LJUDI SE RAZLIKUJU PO ANTROPOLOŠKIM OBILJEŽJIMA I ZATO U
KINEZIOLOGIJI TREBA POŠTIVATI SLJEDEĆE PRINCIPE:
Individualizacija i primjerenost opterećenja
Precizno planiranje i programiranje kinezioloških procesa
Homogenizacija kinezioloških grupa
ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA
Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju
Za kineziologiju su posebno važne oni pokazatelji koji se odnose na sustave organizma koji neposredno sudjeluju u kretanju (mišići, krvožilni sustav, ....)
Također posebno su važne informacije o zdravstvenom stanju i bolestima koje su kontraindicirane za bavljenje kineziološkim aktivnostima
SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA
OBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI
Objektivno vrednovanje vrijednosti i sposobnosti pojedinca unutar grupe u odnosu na funkciju
Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko najbolje igra, s kim najbolje surađuješ u igri, tko je najkorisniji igrač itd.
SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA
SUBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUSPOJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI
Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar kineziološke grupe
Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko ti je najdraži u ekipi, tko najljepše igra, s kim se najradije družiš itd.
KONATIVNE OSOBINE
Osobine ličnosti - crte ličnosti U velikoj mjeri genetski uvjetovane Značajno određuju uspješnost u
kineziološkim aktivnostima, posebno sposobnost motivacije i psihološka stabilnost
Kineziološkim aktivnostima moguće je pozitivno utjecati na konativni status
Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam, aksioznost, opsesivnost,...
MORFOLOŠKA OBILJEŽJA
Osobine koje određuju tjelesnu građu čovjeka
Izuzetno su važne za uspješnost u kineziološkim aktivnostima
Različite kineziološke aktivnosti zahtijevaju specifičnu tjelesnu građu (košarka - visinu, bacanje kugle - mišičnu masu, gimnastika - niži rast, itd.)
MORFOLOŠKA OBILJEŽJA
POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOŠKE DIMENZIJE:
Longitudinalna dimenzionalnostTransverzalna dimenzionalnostVoluminoznostMasno tkivo
LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST
Označava rast kostiju u duljinu Najčešće mjere: tjelesna visina,
dužina ruke, dužina noge, ... Nasljedno je determinirana Kineziološkim aktivnostima nije
moguće utjecati na ovu dimenziju
TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST
Označava rast kostiju u širinu Najčešće mjere: širina (dijametar)
koljena, širina (dijametar) lakta, ... Nasljedno je determinirana i Kineziološkim aktivnostima moguće je
samo u manjoj mjeri utjecati na ovu dimenziju
VOLUMINOZNOST
Označava tjelesne opsege
Tjelesni opsezi ovise o mišićnoj masi, količini masnog tkiva i transverzalnoj dimenzionalnosti skeleta
Najčešće mjere: tjelesna težina, opseg nadlaktice, opseg struka, opseg potkoljenice, ...)
Djelomično je genetski predisponirana
Kineziološkim aktivnostima moguće je u velikoj mjeri utjecati na ovu dimenziju
MASNO TKIVO
Označava količinu potkožnog masnog tkiva
Najčešće mjere: kožni nabor trbuha, kožni nabor leđa, kožni nabor nadlaktice, ....
Djelomično je genetski predisponirana
Kineziološkim aktivnostima moguće je u velikoj mjeri utjecati na ovu dimenziju
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
Sposobnost učinkovite provedbe motoričke aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre (prostor, vrijeme, sila)
Motoričke sposobnosti su dakle mjerljive.
Na motoričke sposobnosti utječu svi fiziološki i anatomski čimbenici: genetski potencijal, razina motoričke informiranosti (znanja), morfološke značajke, energetski potencijal, kognitivne sposobnosti, konativne osobine, ...)
S obzirom na njihovu složenost, najteži zadatak koji se postavlja pred kineziologe jest kako efikasno razvijati ove sposobnosti
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA REGULACIJU INTENZITA PODRAŽAJA
Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:
brzina jenokratnih pokreta eksplozivna i maksimalna snaga fleksibilnost podražaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu
silu, brzinu ili amplitudu u što kraćoj jedinici vremena ove sposobnosti pretežno ovise o anatomskim i
fiziološkim značajkama živčanog i mišićnog sustava
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA REGULACIJU TRAJANJA PODRAŽAJA I ENERGETSKU REGULACIJU
Tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:
repetitivna snaga
statička snaga
agilnost
brzina frekvencije pokreta
Podražaj se ponavlja duže vrijeme ili u ritmu
Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim potencijalima i nekim konativno-kognitivnim značajkama
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA REGULACIJU PODRAŽAJA, SINERGIJSKU REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA
Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti:
koordinacija
preciznost
ravnoteža
Podražaj se stalno regulira i korigira
Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom sustavu i nekim kognitivnim sposobnostima
SNAGA
MAKSIMALNA SNAGA EKSPLOZIVNA SNAGA REPETITIVNA SNAGA STATIČKA SNAGA
MAKSIMALNA SNAGA
Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja
motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega)
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalnim opterećenjima
EKSPLOZIVNA SNAGA
Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja motornih jedinica u jedinici vremena u cilju jednokratnog maksimalnog ubrzanja vlastitog tijela ili vanjskog objekta
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se submaksimalnim opterećenjima
REPETITIVNA SNAGA
Sposobnost ponavljanja eksitacije određenog broja motornih jedinica kroz duže vrijeme
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se srednjim i velikim opterećenjima uz veliki broj ponavljanja
STATIČKA SNAGA
Sposobnost održavanja visoke razine podraživanja motornih jedinica za određeno vrijeme tijekom savladavanja vanjske sile pri čemu se mišić ne skraćuje
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se statičkim izdržajima
FLEKSIBILNOST
Sposobnost izvođenja pokreta maksimalnom amplitudom
Postoji dinamička, statička i pasivna fleksibilnost
Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o anatomsko-fiziološkim
značajkama mišićnog tkiva i veza Na fleksibilnost je moguće utjecati
u većoj mjeri putem kinezioloških operatora
PRECIZNOST
PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogađanja vanjskog objekta vođenim pojektilom)
PRECIZNOST GAĐANJEM (sposobnost pogađanja vanjskog objekta izbačenim projektilom)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana Razvija se dugotrajnim vježbanjem i
velikim brojem ponavljanja Uvjetovane su kontrolom eksitacije i
pravovremenosti aktiviranja motornih jedinica
RAVNOTEŽA
RAVNOTEŽA OTVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja ravnotežnog položaja korištenjem kinestetičkih i vidnih informacija)
RAVNOTEŽA ZATVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja ravnotežnog položaja korištenjem isključivo kinestetičkih informacija)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana Razvija se vježbama održavanja ravnoteže u statičkim i dinamičkim položajima (kretanje) Uvjetovane su kontrolom eksitacije i pravovremenosti aktiviranja motornih jedinica
BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA
Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici vremena
Genetski visoko uvjetovana Uvjetovana prvenstveno neuro-
muskularnim značajkama Razvija se isključivo vježbama u kojima
dominira maksimalna brzina pokreta
BRZINA FREKVENCIJE POKRETA
Sposobnost maksimalnog višekratnog savladavanja puta u jedinici vremena
Uvjetovana prvenstveno pravovremenošću i ritmičnošću eksitacije agonističkih i antagonističkih mišićnih skupina
U većoj mjeri genetski uvjetovana Razvija se vježbama u kojima dominira maksimalno brzo ponavljanje
jednostavnih pokreta (npr. taping rukom ili nogom)
AGILNOST
Sposobnost brze promjene smjera kretanja u ograničenom prostoru
Ovisi značajno o brzini, brzini frekvencije pokreta i eksplozivnoj snazi
U većoj mjeri genetski uvjetovana Razvija se maksimalno intenzivnim kretanjem i promjenom smjera
kretanja u ograničenom prostoru
KOORDINACIJA
Sposobnost racionalnog izvođenja motoričkog zadatka (prostorno, vremenski i energetski)
Dijeli se na koordinaciju cijelog tijela, ruku i nogu
U velikoj mjeri genetski uvjetovana, a značajno ovisi i o količini prethodno usvojenih motoričkih programa
Razvija se učenjem što većeg broja i što različitijih i složenijih motoričkih zadataka, sa što češćim izmjenama načina i uvjeta provedbe zadataka
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Sposobnosti odgovorne za transport i iskorištavanje energije u ljudskom organizmu (“izdržljivost”, “kondicija”)
Dijele se na: AEROBNE FUNKCIONALNE
SPOSOBNOSTI ANAEROBNE FUNKCIONALNE
SPOSOBNOSTI
AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Sposobnost organizma da dopremi i potroši
maksimalnu količinu kisika za dugotrajan mišićni rad
Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o fiziološkim značajkama
organizma (biokemijska sposobnost iskorištenja kisika u stanicama, respiracijski kapaciteti, ...)
Moguće je u većoj mjeri utjecati na razvoj ove sposobnosti putem kineziološke aktivnosti
Razvija se dugotrajnim cikličkim aktivnostima malog i umjerenog intenziteta
ANAEROBNA FUNKCIONALNA SPOSOBNOST
Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobne izvore energije za kratkotrajniji mišićni rad, dakle bez prisustva kisika
Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o količini neaerobnih spojeva u organizmu
i biokemijskoj sposobnost iskorištenja ovih spojeva.
Anaerobna sposobnost javlja se kada je mišićni rad takvog intenziteta da nije moguće osigurati dovoljno energije iz aerobnih procesa (tzv. kisikov dug)
Moguće je utjecati na razvoj ove sposobnosti putem kinezioloških aktivnosti velikog intenziteta putem
intervalne metode rada
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti snalaženja u novonastalim situacijama
Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade, memoriranja i interpretacije informacija
Neki od izoliranih kognitivnih faktora: brzina percepcije, vizualizacija, spacijalizacija, verbalno razumijevanje, logičko procesiranje, kratkoročno memoriranje, numeričko rezoniranje, ...
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Znatno genetski uvjetovane Kineziološkim aktivnostima moguće je
samo u manjoj mjeri utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti
Za uspješnost u kineziološkim aktivnostima, naročito u sportskim igrama posebno je važna tzv. motorička inteligencija-sposobnost procjene prostorno-vremenskih odnosa i simultane obrade kinestetičkih informacija