Kineziološki fakultet - Ruđer Bošković Institute · Web viewKondicija je skupni pojam za sve psihičke, fizičke, tehničke, taktičke, kognitivne i socijalne faktore dostignuća

Kineziološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Horvaćanski zavoj 15

Goran Sporiš

Efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka,

motorička, situacijsko-motorička i funkcionalna obilježja

(Doktorska disertacija)

Mentor:

Prof. dr.sc Franjo Prot

U Zagrebu, 2007

S A D R Ž A J

Sažetak………………………………………………………………………………….5

1. U V O D……………………………………………………………………………....11

1.1 Generalni pogled na nogomet……………….……………………………………..11

1.2 Pojam - kondicija i kondicijski trening nogometaša ………………………..…….12

1.3 Značenje kondicije za uspješnost u nogometu…………...………………………..13

1.4 Kondicijski trening nogometaša - misli nogometnih stručnjaka.............................13

2. PREGLED DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA……………………………….…...14

2.1 Istraživanja antropometrijskih karakteristika………………………….….…...….15

2.2 Istraživanja motoričkih sposobnosti nogometaša………………………………….18

2.3 Istraživanja funkcionalnih sposobnosti ………………..……………………….....21

2.4 Istaživanja utjecaja različitih oblika treninga na promjene motoričkih i

funkcijonalnih sposobnosti ………………………………………………………..….22

3. PREDMET, PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA………………………..…….24

4. METODE RADA………………………………………………….……………….29

4.1 Uzorak ispitanika…………………………………..…………………………..….29

4.2 Uzorak varijabli…………………………………………………….………..........30

4.3 Način provedbe mjerenja……………………………………………………….…58

4.4 Eksperimentalni plan……………………………………………………………..59

4.5 Metode obrade podataka………………………………………………………......66

5. REZULTATI I DISKUSIJA……………………………………………………….68

5.1 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika

testova agilnosti………………………………………………………………………..69

5.2 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova za

procjenu eksplozivne snage i testova za procjenu tehnike ………………………….100

Doktorska disertacija

5.3 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova za

procjenu fleksibilnosti………………………………………………………………..146

5.4 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa za

procjenu izdržljivost aerobnog tipa…………………………………………………..177

5.5 Latentna struktura antropometrijskih varijabli………………………………….181

5.6 Latentna struktura bazičnih motoričkih, specifičnih – motoričkih te

funkcionalnih varijabli………………………………………………………………190

5.7 Analiza razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine na početku

pripremnog perioda…………………………………………………………………..205

5.8.1 Analiza kvantitativnih promjena kontrolne skupine nastalih

na morfološkim varijablama………………………………………………………….213


na bazičnim motoričkim varijablama………………………………………………...217


na specifičnim motoričkim i funkcionalnim testovima……………………………...221

5.8.4 Analiza kvantitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih

pod utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treniga na

morfološkim varijablama……………………………………………………………..224


pod utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga

na bazičnim motoričkim varijablama………........…………………………………..228


pod utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga nastalih

na specifičnim-motoričkim i funkcionalnim obilježjima……..……………………..232

5.9 Analiza kvalitativnih promjena…………………………………………………..240

5.9.1 Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine nastalih

na morfološkim obilježjima..........................................................................................243


na bazičnim motoričkim obilježjima............................................................................249


na specifičnim motoričkim i funkcionalnim obilježjima.............................................255

Kineziološki fakultet Sveučilište u Zagrebu

3


5.9.4 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine

nastalih na morfološkim obilježjima uslijed utjecaja situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga..................................................................................................259

5.9.5 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine

nastalih na bazičnim motoričkim obilježjima uslijed utjecaja situacijskog

polistrukturalnog kompleksnog treninga....................................................................267

5.9.6 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih

na specifičnim motoričkim i funkcionalnim obilježjima uslijed

situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga...............................................273

5.10 Analiza razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine

u finalnom provjeravanju..............................................................................................284

5.10.1 Analiza razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine

u finalnom provjeravanju na morfološkim varijablama.............................................285


u finalnom provjeravanju na bazičnim motoričkim varijablama...............................286


u finalnom provjeravanju na specifičnim motoričkim i funkcionalnim

varijablama...................................................................................................................288

6. ZAKLJUČA……………………………………………………………………….292

7. LITERATURA………………………………………………………………........296


4


Efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka,

motorička, situacijsko-motorička i funkcionalna obilježja

SAŽETAK

Osnovni cilj ovog istraživanja utvrditi je utjecaj situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga na morfološka, motorička, situacijsko-motorička i funkcionalna

obilježja.

Uzorak ispitanika sačinjen je od 250 nogometaša iz deset nogometnih klubova.

Eksperimentalna i kontrolna skupina provodili su identičan pripremni period uključujući i

prvu fazu natjecateljskog perioda (u trajanju od 13 tjedana). Tehničko-taktički zahtjevi,

ekstenzitet i intenzitet treninga bio je identični. Jedino su se u način izvođenja treninga

razlikovali. Kontrolna skupina radila je pravocrtna trčanja, sprinteve i kaskanja, a nakon

svakog sprinta i pretrčavanja dužih dionica slijedilo je lagano istrčavanje. Eksperimentalna

skupina imala je organiziran trening na način da bude što sličniji nogometnoj realnosti

(utakmici). Sprintevi od 60, 40 i 20 metara, duže dionica od 300 m izvodili su se sa

konstantnim promjenama pravca kretanja. U završnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje,

primanje lopte, dribling ili udarac na gol što je ovisilo o cilju treninga. Tijekom trčanja na

300, 200 i 100 metara igrači su izvodili nogometne radnje: skokove, uklizavanja, remplanja,

cik-cak kretanje i vođenja lopte. Završnica je bila identična kao i kod kraćih sprinteva. Igrači

niti jednu vježbu nisu izvodili individualno nego veći broj igrača istovremeno. Sve s

naglaskom na timskom radu.

Morfološke karakteristike procjenjivane su baterijom od 29 antropometrijskih

varijabli. Motoričke i funkcionalne dimenzije procjenjivane su baterijom od pet testova

agilnosti, četri testa eksplozivne snage tipa sprinta, jednim testom eksplozivne snage tipa šuta,

sa tri testa ekspelozivne snage tipa skočnosti te šest testova fleksibilnosti. Za procjenu

aerobne izdržljiovsti korišten je BEEP test. Uz navedene testove konstruirana su i dva testa za

procjenu tehnike.


5


Metrijske karakteristike utvrđene su programom RTT12G. U sklopu programa

izračunate su mjere reprezentativnosti, pouzdanosti, homogenosti, konvergencije indikatora i

interne valjanosti.

Značajnost razlika između kontrolne i eksperimentalne grupe u mjerenim motoričkim

sposobnostima, morfološkim karakteristikama i izdržljivosti u inicijalnom i finalnom

provjeravanju utvrđene su kanoničkom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke.

Parcijalne promjene između inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrđene su univarijantnom

analizom varijace (ANOVOM). Globalne promjene utvrđene su kanoničkom

diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Značajnost diskriminacijske funkcije

testirana je Burttletovim χ2 testom. S ciljem utvrđivanja latentnih dimenzija motoričkog i

morfološkog prostora, matrice interkorelacija podvrgnute su eksplorativnom postupku

faktorske analize. Broj značajnih faktora određen je GK kriterijem, ortogonalni sustav glavnih

komponenti transformiran u ortogonalnu soluciju i ortoblique kosokutnu soluciji.

Kvantitativne promjene između inicijalnog i finalnog utvrđene su primjenom programa

MDIFF. Kvalitativne promjene između inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrđene su

primjenom algoritma TAMARIS.

Analizom metrijskih karakteristika utvrđeno je da varijable imaju zadovoljavajuće metrijske

karakteristike. Diskriminacijskom analizom utvrđeno je kako nema statistički značajnih

razlika između analiziranih grupa na početku eksperimenta. Eksprorativnom faktorskom

analizom dobiveno je šest interpretabilnih faktora: faktor specifične koordinacije nogometaša,

faktor fleksibilnosti aduktora nogometaša, faktor eksplozivne snage tipa skočnosti, faktor

izdržljivosti nogometaša, faktor eksplozivne snage tipa sprinta te faktor bazične agilnosti

nogometaša.

Analiza kvantitativnih promjena pokazala je da je došlo do statistički značajnih kvantitativnih

promjena kod kontrolne i eksperimentalne skupine na morfološkim, bazičnim motoričkim i

specifičnim motoričkim te funkcionalnim obilježjima. Kod kontrolne skupine statistički

značajne kvantitativne promjene detektirane su usljed pada rezultata na varijablama za

procjenu bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih te funkcionalnih obilježja. Dok kod

eksperimentalne skupine statistički značajne kvantitativne promjene detektirane su usljed

poboljšanja rezultata na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih

te funkcionalnih obilježja. Izostajanjem specifičnih nogometnih sadržaja unutar nogometnog

treninga rezultiralo je padom motorički i siuacijsko-motoričkih sposobnosti.


6


Dobiveni rezultati idu u prilog temeljnoj pretpostavci ovog sitraživanja da situacijski

polistrukturalni kompleksni trening dovodi do pozitivnih promjena u motoričkim i situacijsko

motoričkim sposobnostima nogometaša. Te pozitivne promjene dovode do povećanja

natjecateljske efikasnosti. Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da jedošlo do statistički

značajnih kvantitativnih promjena kod kontrolne i eksperimentalne skupine na bazičnim

motoričkim i specifičnim motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Kvalitativne promjene nisu

detektirane niti kod kontrolne niti eksperimentalne skupine na varijablama za procjenu

morfoloških obilježja. Detektirane kvalitativne promjene kod kontrolne skupine posljedica su

pada sposobnosti nogometaša. Kod eksperimentalne skupine kvalitativne promjene posljedica

su poboljšanja rezultata. Utvrđene pozitivne kvantitativne i kvalitativne promjene

ekpsrimentalne skupine na vrijablama za procjenu bazičnih motoričkih i specifičnih

motoričkih te funkcionalnih obilježja posljedica su utjecaja situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga.

Zaključak ovog istraživanja je da situacijski polistrukturalni kompleksni trening u

trajanju od 13 tjedana dovodi do značajnih kvantitativnih i kvalitativnih promjena u bazičnim

motoričkim te specifičnim motoričkim kao i funkcionalnim sposobnostima kod vrhunskih

sportaša.


7


Influence Of Situational Polystructural Complex Training On

Morphological, Motor, Situational – Motor And Physiological

Characteristics

Abstract

The main purpose of this study was to determine the influence of situational

polystructural complex training on morphological, motor, situational – motor and

physiological characteristics.

The sample of participants consisted of 250 soccer players from ten first division junior

soccer clubs. Both the test group and the control group were tested under the influence of

identical intensity training in the preparation period and in the first phase of the competition

period (a duration of 13 weeks). Differences between the test group and the control group

were in the way they realized each training unit. The control group did classic soccer straight

line training sprints using none of the specific soccer movement patterns. The test group

group did training which had characteristics of a soccer game. Sprints of over 60, 40 and 20

meters were done with constant changing of direction. In the end of each sprint soccer players

in the test group group did passing shots or kicks on goal depending on the purpose of the

training unit. During runs of over 300, 200 and 100 meters soccer players did some specific

game like soccer movements such as jumps, slides, rumpling during a sprint, leading the ball

or dribbling with the ball. The end results of each task was similar to when soccer players did

shorter sprints (20-60 meters). The test group performed each task as a team which was not

the case in the control group where group tasks were realized individually.

Morphological characteristics were determined using a battery of 29 anthropological

variables. Motor and physiological characteristics were determined using a battery of five

agility tests, four explosive sprint tests, one test of kicking power, three test of explosive

jumping power and six test of flexibility. To determine aerobic endurance of soccer players

the Beep test was used. For the purpose of this study two tests of technique evaluation were

constructed.


8


Metric characteristics of tests used in this study were determined using program

RTT12G. The following metric characteristics of tests were analyzed: reliability, validity, and

homogeneity of tests.

Significant differences in measured morphological, motor, situational – motor and

physiological characteristics between the test group and control group in the first trial were

determined using canonical discriminate analysis for independent samples. Changes in the

first and second trial (initial and final measurement) in each of the morphological, motor,

situational – motor and physiological tests used in this study were determined using variance

analysis (ANOVA). Changes in the first and second trial when analyzing all morphological,

motor, situational – motor and physiological tests, were determined using canonical

discriminate analysis for independent samples. Statistical significance of discriminate

function (DF) was tested using the Burttlet χ2 test. For the purpose of determining latent

structure of motor and morphological variables the intercorrelation matrix was computed and

factor analysis was used. The variances of the principal components were calculated, as well

as their partial and cumulative contributions to the total variability of the analyzed space. A

number of significant factors was determined by GK criterium. The Orthogonal system of

significant principal components was transformed into two different solutions. Quanatitative

changes in the first and second trial (initial and final measurement) in morphological, motor,

situational – motor and physiological test used in this study were determined using the

analysis program MDIFF. Quaitative changes in the first and second trial (initial and final

measurement) in morphological, motor, situational – motor and physiological test used in this

study were determined using the analysis program TAMARIS.

All test in this study have above average metric – characteristics according to analysis.

Discriminate analysis for independent samples had shown that there was no statistically

significant differences between the test group and the control group one week prior to the

beginning of the experiment. According to the results, six factors were computed: factor of

specific soccer coordination, factor of flexibility, factor of explosive jumping power, factor of

endurance and factor of basic soccer agility.

Analysis of quntitative changes have shown statistically siginifacant changes in both the

control group and the test group in analyzed morphological, motor, situational – motor and

physiological characteristics. Statistacally significant changes detected in the control group

could be attrituted to either decreased test results of the control group or the increased test


9


results among soccer players in the test group. Decreased test results among the soccer

players in the control group can also be attributed to a lack of specific soccer training.

Results obtained in this study contribute to the main the assuption that there is a positive

influence of situational polystructural complex training on morphological, motor, situational

– motor and physiological characteristics of soccer players. These positive changes led to

improvment of competitive efficiency. Analysis of qualitative changes have shown

statistically siginifacante changes in both the control and the test group in analyzed

morphological, motor, situational – motor and physiological characteristics. Qualitative

changes have not been detected in either the control group or the test group in analyzed

morphological characteristics. The influence of situational polystructural complex training is

one of the main reasons we have detected positive quantitative and qualitative changes among

the test group group in analysed morphological, motor, situational – motor and physiological

characteristics.

In conclusion, situational polystructural complex training has a positive influence on

quantitative and qualitative changes on morphological, motor, situational – motor and

physiological characteristics among elite athletes.


10


1.UVOD

1.1 Generalni pogled na nogomet

Nogomet ( engl. Football ) jedna je od najpopularnijih sportskih igara današnjice. Tijekom

proteklih 20 godina stil igre se dramatično promijenio. Promjene su dovele do novih ciljeva u

području kondicijske pripreme nogometaša. Drugačiji stil igre najočitiji je bio na Svjetskom

prvenstvu u Italiji 1990 godine. Prije promjene nogometne filozofije, najbolji igrači tog

vremena, kao što su Maradona, Platini, Mathaus, Zico, Cryuff i Pele dominirali su

nogometnim svijetom. Međutim treneri su, primjenom novih taktičkih koncepcija, pronašli

način neutralizacije najboljih igrača (udvajanja, pressing, preuzimanja…). Promijene u taktici

i stilu igre dovele su do većeg značenja kondicijske pripreme u nogometu.

Današnja igra zahtjeva od igrača veću razinu fizičke pripremljenosti, za razliku od prije kad

je najvažnija bila tehnička pripremljenost igrača. Fizička priprema ključni je element za

uspjeh u nogometu (Wang, 1995). Bez kondicijske pripreme, igrači ne mogu biti uspješni u

igri (Wang, 1995). Veliki klubovi uz glavnog trenera i pomoćnog trenera imaju i kondicijskog

trenera. Kondicijski trener koji radi u nogometu mora razumjeti fizičke zahtjeve igre i znati

kako specifične nogometne zahtjeve primijeniti tijekom kondicijskog treninga. Glavni

trenerovi ciljevi su: procijeniti igračeve sposobnosti, omogućiti igračima da razviju svoje

sposobnosti do maksimuma i pomoći im da održe potrebnu razinu treniranosti tijekom cijele

sezone.

Trajanje igre od 90 minuta te veličina igrališta jasan su pokazatelj nogometnih opterećenja. Ti

parametri ukazuju da jenogomet aerobni sport. Međutim tijekom nogometne utakmice

nogometaši izvode sprinteve, remplanja, skokove, visoko intenzivne radnje. Nogometaš

koristi aerobne i anaerobne mehanizme koji se konstantno izmjenjuju. To je glavni razlog

zašto je u nogometu teško dizajnirati optimalni program treninga. Za nogometaša je važno da

bude trenirani u oba uvjeta, aerobnom i anaerobnom. Npr. napadač Njemačke prve lige u

tijeku utakmice pređe udaljenost od 9,8 km od toga 1,8 km sprintom, obrambeni pređe 8,4 km

od toga 1,4 km sprintom dok igrač sredine terena pređe 10,9 km od toga 1,1 km sprintom

(Verheijen, 1997).


11


1.2 Pojam - kondicija i kondicijski trening nogometaša

U stručnoj literaturi pojam kondicija različito se tumači i različito definira. Kondicija je

skupni pojam za sve psihičke, fizičke, tehničke, taktičke, kognitivne i socijalne faktore

dostignuća (Weineck, 1999).

Pojam kondicija podrazumijeva zbroj svih tjelesnih sposobnosti koje su potrebne za

postizanje vrhunskog rezultata ( Grosser, 1998 ).

Latinski conditio = potreba za nečim. Kondicija je potreba nogometaša da bi bio u

mogućnosti funkcionirati na najvišem nivou sportskog učinka - igranje utakmica prve

nogometne lige.

1.3 Značenje kondicije za uspješnost nogometaša

Trening fizičke pripreme treba sadržavati situacije koje proizlaze iz nogometne igre

(Bangsbo, 1994). Takvim pristupom kondicijskom treningu dajemo jasne nogometne ciljeve.

Pritom imajući na umu glavni cilj treninga fizičke pripreme: ˝Pripremiti nogometaša za

napore s kojima je konfrotiran u tijeku utakmice˝.

Neki taktički koncept ostvariv je samo na temelju odgovarajuće tehničke pripreme,

odgovarajućih kondicijskih i intelektualnih sposobnost. Ne postoji način realizacije trenerovih

zamisli ako igrači ne posjeduju adekvatnu tehničku i kondicijsku pripremu. Kakvog smisla

ima trenerova uputa ˝ čuvanje igrača ˝ako je protivnički igrač brži i izdržljiviji. Nameće se

pitanje na koji način uspostaviti udruženu momčadsku igru ako igrači nisu u stanju realizirati

trenerove zadaće?

1.4. Kondicijski trening nogometaša - misli nogometnih stručnjaka

Najbolji pokazatelj na koji način treba oblikovati trening je utakmica ( Krauspe i Raught

1996).

Iz igre učimo što moramo trenirati ( Teschner, 1997).

Natjecanje određuje ciljeve i sadržaje kondicijskog treninga ( Bisanz, 1999 ).


12


Ako je utakmica najbolji trening, tada i dobar trening treba imati natjecateljski karakter

( Norpoth, 1998 ).


13


Tajna uspjeha u nogometu je: ˝Uvijek tražiti bolje u treningu ˝( Beenhakker 1994 ).

Iz citata slijedi zaključak: prednost treba dati treningu kondicijske pripreme koji nalikuje

nogometnoj igri. Kondicijski trening nije sam po sebi svrha nego se mora podrediti višem

cilju: ˝Poboljšanju igračevih sposobnosti (Koeman, 2002 ).

Kao što je vidljivo iz analiza posljednjih svjetskih prvenstava, za efikasniju realizaciju

nogometnih zadaća potrebna je brzina djelovanja. Zato treba pokloniti posebnu pažnju

kondicijskom treningu. Jer na djelu se stalno odražavaju sve fizičke, psihičke, kognitivne i

socijalne komponente nogometaša (Martin, 2000).

Ako sposobnost djelovanja ima prednost, tada i trening treba obuhvatiti sve faktore koji

pospješuju tu sposobnost. Kod modernog nogometa više pažnje treba poklanjati treningu

brzine djelovanja koji nalikuje nogometnoj igri. (Bangsbo, 1994).

Kondicijski trening koji ne sadrži elemente nogometne igre treba koristiti samo kao

izgrađujući trening deficitarnih komponenti uspjeha (Poel, 2002).

Iz svega navedenog dolazimo do temeljnog cilja ovog doktorskog rada: utvrditi promjene

morfoloških karakteristika, motoričkih, specifičnih-motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

nastalih pod utjecajem programiranog trenažnog procesa.

U procesu oblikovanja programiranog treninga vodilo se računa, da trening i njegovi sadržaji,

nalikuju nogometnoj igri.


14



15


2. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

Prilikom pregleda dostupne literature, radove iz područja nogometa moguće je grupirati na

sljedeći način:

Utjecaj antropoloških obilježja na uspješnost u nogometu;

Utjecaj nogometne igre na promjene antropoloških obilježja;

Utjecaj trenažnog procesa na uspješnost u nogometnoj igri;

Utvrđivanje bazičnih i situacijskih motoričkih testova nogometaša;

Utvrđivanje vrijednosti analitičkih, sintetičkih i situacijskih metoda učenja i vježbanja na

razvoj bazičnih i specifičnih motoričkih sposobnosti mladih nogometaša:

Utjecaj situacijskih varijabli na konačni rezultat nogometne utakmice;

Analiza efikasnosti transformacijskih procesa;

Analiza sociometrijske strukture momčadi;

Analiza pređenjih udaljenosti igrača tijekom nogometne utakmice;

Analiza fizioloških parametara nogometaša različitog ranga natjecanja.

Pregled dosadašnjih istraživanje biti će obrađen u četri osnovna djela istraživanja

antropometrijskih karakteristika, motoričkih, funkcionalnih sposobnosti nogometaša te

istaživanja utjecaja različitih oblika treninga na promjene motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti.


16


2.1 Istraživanja antropometrijskih karakteristika

Tablica br 1. Antropometrijske karakteristike vrhunskih nogometaša

Istraživanje Razina/Zemlja

N Visina Težina

Adhhikar i Kumar

Reprezentacija/Indija

2 172,4±1,8 65,1±1,3

Al-Hazzaa i sur.

Prva liga/ Saudijska Arabija

7 174,0±6,7 68,2±4,4

Arnason i sur.

Prva liga/Island

8 172,2±2,3 68,6±8,7

Aziz i sur. Reprezentacija/Singapur

23 175,0±6,0 65,6±6,1

Bunc i Posta Prva liga/Češka

15 182,5±5,5 78,8±2,1

Casajus Prva liga/ Španjolska

15 180,0±8,0 78,5±6,45

Chamari i sur

U-19 34 177,8±2,1 70,5±6,4

Chini i sur. Prva liga/Hong Hong

24 173,2±4,6 67,7±5,0

Drust i sur. Studenti/Engleska

7 178,5±5,0 72,2±5,0

Ekblom Prva liga/Švedska

24 178±5,0 72,2±5,0

Heller i sur. Prva liga/Češka

21 183,9±5,4 7,02±4,7

Matković, i sur.

Prva liga/Hrvatska

44 179,1±5,9 77,5±7,9

Puga i sur. Prva liga/Portugal

15 186,0 84,4

Rahkila i Luthanen

Prva liga/Finska

31 180,4±4,3 713±6,8

Rhodes i sur. Olimpijske igre/

16 177,3 66,7


17


Kanada

Barišić (1996 ) je u svom radu istraživao važnost nekih antropoloških karakteristika za uspjeh

igrača na pozicijama: vratara, središnjih braniča, krilnih braniča, veznih igrača i napadača.


18


Pri tome je koristio stručna mišljenja nogometnih stručnjaka te strukturalnu analizu pozicije

igrača u nogometnoj igri na temelju antropoloških karakteristika.

Unutar navedenih istraživanja autori su promatrali i pozicijske razlike. Generalni zaključak iz

svih navedenih istraživanja bio bi da se nogometaši razlikuju s obzirom na poziciju na kojoj

igraju. Vratari predstavljaju posebnu jedinku nogometne momčadi, ali ništa manje važnu. Oni

su viši i teži od napadača, obrambenih i veznih igrača. Ta razlika proizlazi iz njihove primarne

zadaće i kretnih struktura koje moraju izvršavati na terenu, a koje se razlikuju od kretnih

struktura igrača u polju.

2.2 Istraživanja motoričkih sposobnosti nogometaša 13

Tablica br 2. Pređene udaljenosti s obzirom na poziciju i tip aktivnosti

Studija Razina/Zemlja

Pozicija

N Udaljenosti pređene u metrima

Hodanja

Lagano trčanje

Bočno kretanje

Sprint Kretanje unatraške

Bangsbo i sur.

Prva liga/Danska

14 3600 5200 2100 300

Knowles i Booke

Prva liga/ Engleska

40 1703 2610 250

Mohr i sur.

Prva liga/Italija

OKVN

911139

2460169022302280

650640440440

Reilly i Thomas

Prva liga /Engleska

OKVN

871114

2292177720292309

2902291040402771

1583189821591755

78383010591066

668651510495

Legenda: O- obrambeni; K-krilni; V-vezni; N-napadač


19


Aubrecht (1981) je istražio latentnu struktura situacijskih mjernih instrumenata za procjenu

brzine kretanja nogometaša, pri čemu je ekstrahirano četiri faktora:

1. faktor maksimalne brzine pravocrtnog trčanja;

2. maksimalnu brzinu promjene pravca trčanja;

3. brzinu upravljanja kretanja;

4. frekvenciju pokreta.

Gabrijelić (1977) je u svojem radu tretirao specijalne i situacijske sposobnosti nogometaša.

Na uzorku od 32 polaznika eksperimentalne sportske škole nogometa, dobne kategorije 11-12

godina i 13-14 godina. Utvrdio je kako situacijski psihomotorni testovi predviđaju

kompleksne sposobnosti u igri, a što bi moglo poslužiti modeliranju baterije mjernih

instrumenata za selekciju nogometaša. Primijenio je testove brzine trčanja (sprint 20 m iz

mjesta, sprint 40 m iz mjesta, brzine promjene pravca 4 x 5 m), test koordinacije u vođenju

lopte (slalom) i vođenje lopte u polukrugu, testove eksplozivne snage (skok u vis, udarac

glavom i snaga šuta), preciznost udarca lopte nogom (pravolinijska preciznost gađanja cilja

udarcem po lopti nogom) i žongliranje loptom. Ovom baterijom testova uspio je definirati

specifičnu brzinu trčanja nogometaša, specifičnu preciznost gađanja nogom, specifičnu snagu

nogometaša.

Gabrijelić (1977) je proveo istraživanje na uzorku od 222 vrhunska sportaša i to: 52

nogometaša, 58 rukometaša, 54 košarkaša i 58 odbojkaša. Uzorak mjernih instrumenata

načinjen je od 19 varijabli. Za područje motorike 11, za kognitivne sposobnosti 4 te 4

konativne varijable. Specifična motorika je bila zastupljena s 3 posebna situacijska testa za

svaku igru, te 16 zajedničkih testova. Autor je izlučio slijedeće latentne dimenzije

nogometaša:


20


1. faktor generalnog neurotizma;

2. faktor primarne inteligencije;

3. faktor eksplozivne snage;

4. faktor izdržljivosti u statičkoj i repetitivnoj snazi;

5. faktor primarne preciznosti (BEEPolaran: ruka-noga);

6. faktor situacione preciznosti (BEEPolaran: elevaciona – korektivna preciznost), te dva

tipa nogometaša:

prvi tip – visoka sposobnost baratanja loptom i preciznost na kratkim distancama;

drugi tip – visoko razvijene trkačke sposobnosti (brzina, eksplozivna snaga, preciznost na

većoj distanci).

Malčić (1982) je na uzorku od 120 ispitanika uzrasta od 14 do 16 godina primijenio bateriju

testova za procjenu startne i maksimalne brzine trčanja treniranih i netreniranih nogometaša

sa ciljem da se utvrde odnosi. Diskriminativnom analizom je utvrđeno da se trenirana grupa

razlikuje u testovima sprint 20 i 40 m, vjerojatno zbog bolje tehnike starta i eksplozivne snage

te zbog toga što je podvrgnuta trenažnom procesu.

Šegota (2001) za osnovni cilj istraživanja odabrao je procjenu važnosti elemenata tehnike koji

se manifestiraju u nogometnoj igri, a u svrhu selekcije igrača za igru na osnovnim pozicijama

u nogometnoj igri: vratar, obrambeni, igrač veznog reda i napadač. Za procjenu važnosti

svakog pojedinog elementa tehnike odnosno za strukturalnu analizu pozicija igrača, autor je

koristio subjektivno mišljenje nogometnih stručnjaka.

Verdenik (1981) je u svom radu istraživao povezanost sustava manifestnih i latentnih

motoričkih dimenzija s uspjehom u nogometu. Izdvojio je faktor situacione sposobnosti

nogometaša. Uspješnost u igri objašnjava izdvajanjem latentne dimenzije sa 34% varijance.

Faktor situacijske sposobnosti nogometaša sudjelovao je u varijanci kriterija sa 24%, a faktor

brzine nogometaša sa 10%.


21


Pocrnič (1999) je na uzorku od 22 nogometaša (n=22) proveo istraživanje s ciljem

utvrđivanja prognostičkih vrijednosti, ekspertnog modela za usmjeravanje, selekciju i

praćenje mladih nogometaša tijekom procesa treninga. Nogometaši su testirani sa 14

antropometrijskih i 16 motoričkih varijabli. Evaluacija i prognostična vrijednost, pojedinih

testova, utvrđena je primjenom, computerskog progama TALENT 1.0 i SPEX 1.2. Uspješnost

igrača tijekom utakmice procjenjivali su eksperiti. Rezultati istraživanja potvrdili su važnost

ekspertnih modela u procesu usmjeravanje, selekciju i praćenje mladih nogometaša.

Vlasac (1981) je na uzorku od 120 ispitanika uzrasta do 14 do 16 godina u eksperimentalnoj

(60) i kontrolnoj (60) skupini utvrdio da se eksperimentalna grupa razlikuje od kontrolne u

testovima trčanja i brzine vođenja lopte, a što pripisuje utjecaju sustavnog treninga, te

selekcioniranju uzorka.

Gabrijelić, Jerković, Aubrecht, Elsner, (1983) proveli su istraživanje pomoću kvazikanoničke

(QCR) i kvaziregresijske (SRA) analize o povezanosti specifičnih-motoričkih sposobnosti

nogometaša i ocjena uspješnosti u nogometu. U prostoru specifičnih-motoričkih sposobnosti

kvazikanonički faktor u najvećoj mjeri definiraju brzina vođenja lopte, baratanje loptom,

snaga udarca po lopti, preciznost gađanja cilja, te nešto slabije brzine krivocrtnog trčanja. Iz

tog dijela moguće je definirati ovaj kvazikanonički faktor u smislu opće sposobnosti kretanja

nogometaša u kontaktu s loptom. U prostoru ocjena uspješnosti u igri, u najvećoj mjeri

kvazikanonički faktor definira veći broj kriterijskih varijabli i to: opća ocjena uspješnosti u

igri, ocjena tehnike, stvaralaštva i taktike u napadu, te ocjena odgovornosti i angažiranosti. Na

osnovu prikazanog, ovaj faktor je moguće interpretirati kao opću uspješnost igranja

nogometa.


22


Tablica br 3. Vrijednosti polu čučnja i CMJ

Studija Razina / Zemlja

N Polu čučanj (kg)

CMJ (cm)

White i sur. Prva liga / Engleska

17 176.6 59.8

Wisloff i sur. Prva liga / Norveška

17 171.7 56.4

Legenda: CMJ – Countre movement joump

Tablica br 4. Rezultati vertikalne skočnosti

Studije Igrači Vertikalna skočnost (cm)

Cochrane i Pyke Reprezentativci AustralijeGolman (1)Obrambeni (3)Vezni igrači (4)Napadači (4)

52485051

Raven i sur. Igrači Sjeverne amerikeGolman (2)Obrambeni (9)Vezni igrači (41)Napadači (4)

51544154

Ekblom Reprezentativci Švedske 59White i sur. Igrači engleske premijer lige 60

Većina studija motoričkih sposobnosti nogometaša proučavale su maksimalnu snagu

nogometaša, mjerenu testom polučučanja. Te vrijednosti mišićnih sila mjerene isokinetičkim

dinamometrom ( Cybecs II). U tim istraživanjima proučavale su se i pozicijske razlike između

nogometaša. Tehnika nogometne igre proučavana je parcijalno, na načina da bi se jedan

tehnički element, najčešće šut promatrao sa biomekaničkog, kinematičkog i kinetičkog

stajališta.


23


2.3 Istraživanja funkcionalnih sposobnosti

Tablica br 5. Vrijednosti primitka kisika vrhunskih nogometaša

Istraživanje Razina/Zemlja

N Vo2max. (L/min)

mL/kg/min

Adhhikar i Kumar

Reprezentacija/Indija

2 3,60 56,3±1,3

Al-Hazzaa i sur.

Prva liga/ Saudijska Arabija

7 4,28±0,66 52,3±7,3

Bunc i Posta Prva liga/Češka

15 4,80±0,41 61,0±5,2

Casajus Prva liga/ Španjolska

15 4,87 61,9±4,1

Chamari i sur

U-19 34 4,30±0,40 66,4±7,6

Chini i sur. Prva liga/Hong Hong

24 4,00 59,1±4,0

Drust i sur. Studenti/Engleska

7 4,17 57,8±4,0

Ekblom Prva liga/Švedska

24 61,0

Heller i sur. Prva liga/Češka

21 4,54 60,1±2,8

Matković, i sur.

Prva liga/Hrvatska

44 4,12±0,64 52,1±10,7

Puga i sur. Prva liga/Portugal

15 4,45 52,7

Rahkila i Luthanen

Prva liga/Finska

31 4,20 56,0

Rhodes i sur. Olimpijske igre/Kanada

16 4,20 58,7


24


Tablica br 6. Koncentracije laktata vrhunskih nogometaša

Studije Zemlja N Laktati prvo poluvrijeme (mmol/L)

Laktati drugo poluvrijeme (mmol/L)

U tijeku Na kraju U tijeku Na kraju

Agnevik Švedska 10 10.0Bangsbo Danska 14 4.9 3.7 4.4Brower i Davis

Švedska 6 5.1 4.6

Ekblom Švedska 9.5 7.2Gerish i sur. Njemačka 59 5.6 4.7Smaros Finska 7 5.1 3.9Smith i sur. Engleska 6 4.9 4.1

Na temelju pregleda dostupne literature može se zaključiti kako većina znanstvenih i stručnih

radova, obuhvaća uobičajene postupke za procjenu funkcionalnih sposobnosti nogometaša,

koje su posebno usmjerene na evaluaciju sposobnosti transportnog sustava za kisik i kretanje

te prenošenje relevantnih metaboličkih funkcija.

2.4 Istaživanja utjecaja različitih oblika treninga na promjene motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti

2.4.1 Trening izdržljivosti u nogometu

Intervalni trening intenziteta 90 – 95% maksimalne frekvencije srca u trajanju od 3 – 8

minuta u največoj mjeri anagažira sustav za transport kisika (Hoff i Helgerud, 2004).

Ako se takav trening provodi 8 do 10 tjedana, pomaci u maksimalnom primitku kisika mogući

za 10 do 30%, ovisno o stanju treniranosti nogometaša i individualnim mogućnostima sustava

za transport kisika (Helgerud I sur., 2001).

Idealan, trening izdržljiovsti u nogometu trebao bi se izvoditi s loptom. Nogometaši će

tada uz izdržljiovst dodatno razvijati tehničko – taktičke sposobnosti slične onima, koje

primijenjuju tijekom utakmice. Primijenom lopte, povećava se igračeva motivacija.

Međutim, intenzitet rada se smanjuje kad se u trening ukljućje veći broj tehničko - taktičkih

zahtjeva. Bangsbo i sur. (1991) dokazali su da je igra 4 protiv 4 na pola terana, večeg je

inteziteta od igre 4 protiv 4 na četvrtini terena.


25


Hoff i sur. (2002) dokazali su da poligon unutar kojeg igrači izvode dribling i igra na malom

prostoru zadovoljava iste uvjete po pitanju inteziteta kao i trening za poboljšanje izdržljivosti

90 – 95% maksimalne frekvencije srca u trajanju od 3 do 5 minuta. Iz svega gore navedenog

možemo zaključiti da jetrening izdržljivosti u nogometu potrebno organiziati na način da bude

što sličniji nogometnoj igri – utakmici.

2.4.2 Trening snage u nogometu

Hoff i Helgerud (2002) dokazali su da nogometaši koji provode trening snage (neuralne

adaptacije) u trajnju 8 tjedana, sa 5 ponavljanja, u 4 serije, pri intenzitetu 85% 1-RM u

koncentričnim uvjetima mišićnog rada, mogu povećati 1RM u polu čučnju sa 161 kg na 215

kg.

Sličan trening primjenio je Helgerud sa suradnicima (2002) i dobio slične pomake u snazi.

Wisloff, Helgerud i Hoff (1998) u svom radu predložili su da nogometaš koji ima 75 kg treba

moć i u polu čučnju, podići težinu od 200 kg te pretrčati 100 m za 11,0 – 11.5 sekundi.

2.4.3 Zavisan odnos izdržljivosti i snage u nogometu

Nekoliko studija dokazalo je da trening izdržljivosti smanjuje snažna svojstva (Dudley i

Djmail, 1985; Hickson, 1980; Kraemer i sur., 1995; Chromiac I mulvaney, 1990; Hennessy i

Watson, 1994).

Helgerud i sur. (2001) dobili su u svom istraživanju povećanje maksimalnog primitka kisika

nakon 8 tjedana treninga sprinta i pliometije. Isti autor je u svoj istraživanju 2002. zaključio

da nema negativnih efekata intenzivnog treninga izdržljivosti na maksimalnu snagu.

Konačni zaključak navedenih istaživanja bio bi da maksimalni terning snage, ali i intenzivan

trening izdržljivosti, treba uvrstiti u program pripremnog perioda nogometaša. Evidentno je

da trening snage ima utjecaj na izdržjivost, ali i trening izdržljivosti na snagu. Međutim niti u

jednom istraživanju autori nisu prezentirali oslate tipove treninga i intenzitet rada koji su se

provodili u tijeku istraživanja. Iz tog razloga dobivene rezultate istraživanja nije mudro

koristiti kao zakonitosti već samo kao indikatore mogućih utjecaja koje je potrebno

eksperimentalno provjeriti.


26


3. PREDMET, PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA

Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na efikasnost razvijanja raznih tipova

izdržljivosti i snage u nogometu utjecajem različitih transformacijskih postupaka. Intervalni

trening s 90 – 95% maximalne frekvencije srca u trajanju od 4 x 4 minute može povećati

primitak kisika za 10 do 30%. Takav pomak je moguć ako se dopunski trening provodi u

trajanju 8-10 tjedana (Helgerud i sur., 2001; Hoff i Helgerud, 2004).

Helgerud i sur. (2002) primijenili su trening neuromuskularne adaptacije (4 ponavljanja, 4

serije sa opterećenjem od 90% 1RM) i ostvarili odlične pomake u snazi (povećali su

vrijednosti težina koje mogu podići u polu-čučnju sa 116 na 176 kg.).

Za uspjeh u nogometu izdržljivost i snaga od velikog su značaja. Ali ono što vrhunski

nogometaš mora posjedovati uz dobru razinu bazičnih sposobnosti, je razvijen osjećaj za

timing. Poboljšanje aerobne izdržljivosti u nogometu za 30% ima jedino smisla ako

nogometaš tu sposobnost ispoljava u skaldu s situacijskim potrebama. Svaki trener traži ne

samo izdržljivog nogometaša nego nogometaša koji je u stanju brzo i efikasno realizirati sve

trenerove zadaće. Uspješnost nije maksimalna kod igrača koji poboljša svoju snagu i na taj

način postane brži i eksplozivniji u izvođenju nogometnih radnji, ako svaki njegov sprint ne

pridonosi ostvarenju krajnjeg cilja, odnosno postizanju pogotka.

U dosadašnjim znanstvenim istraživanjima o nogometu (Science and soccer), evaluaciji

nekog tipa treninga i programa pristupalo se temeljem kvazi – eksperimentalanog načina. U

provedenim istraživanjima na nogometašima uzorak ispitanika je relativno mali (u prosjeku

15, Stølen i sur., 2005) te je mali broj radova u kojima se koristi kontrolna skupina (Hoff i

sur., 2002). Kontrolnu skupinu najčešće predstavlja druga polovica momčadi koja ne provodi

dopunski trening.

Tijekom evaluacije programa treninga teško je s sigurnošću tvrditi da je upravo

dopunski program treninga pridonio nastajanju pozitivnih transformacijskih efekata, bez

kontrole plana i programa rada tijekom trenažnog perioda u kojem se provodi eksperimentalni

program. Potrebno je također imati na umu da nogometaši moraju razvijati različite

sposobnosti, primjenom različitih tipova treninga.

S obzirom na sve navedeno predmet ovog istraživanja su promjene morfoloških

karakteristika, motoričkih, specifičnih-motoričkih i funkcionalnih sposobnosti nastalih

pod utjecajem programiranog trenažnog procesa .


27


Ovo istraživanje ponuditi će rješenje sljedeg problema:

Problem evaluacije plana i programa pripremnog perioda i djela natjecateljskog

perioda nogometaša Prve Hrvatske nogometne lige u sezoni 2006/2007 primjenom što

većeg broja treninga specifičnihg karaktera.

U skladu sa postavljenim predmetom i problemom ovoga rada temeljni cilj je utvrditi

promjene morfoloških karakteristika, motoričkih, specifičnih-motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti nastalih pod utjecajem programiranog trenažnog procesa.

U svrhu rješavanja temeljnog cilja istraživanja u pojedinim fazama definirani su sljedeći

ciljevi:

Cilj 1. Utvrditi metrijske karakteristike svih testova koji će biti primijenjeni u ovom

istraživanju;

Cilj 2. Utvrditi postoji li značajna razlika u mjerenim morfološkim karakteristikama,

motoričkim, specifičnih-motoričkim i funkcionalnim sposobnostima u inicijalnom stanju

između dvije grupe (eksperimentalne i kontrolne) ispitanika;

Cilj 3. Utvrditi strukturu latentnih dimenzija koja je u osnovi morfoloških obilježja;

Cilj 4. Utvrditi strukturu latentnih dimenzija koja je u osnovi motoričkih i specifičnih

motoričkih sposobnosti;

Cilj 5. Utvrditi da li je došlo do značajnih kvantitativnih promjena kod analiziranih grupa

ispitanika;

Cilj 6. Utvrditi da li je došlo do značajnih kvalitativnih promjena kod analiziranih grupa

ispitanika;


28


Cilj 7. Utvrditi postoji li značajna razlika u mjerenim morfološkim karakteristikama,

motoričkim, specifičnih-motoričkim i funkcionalnim sposobnostima u finalnom stanju

između dvije grupe (eksperimentalne i kontrolne) ispitanika;

Na temelju definiranih ciljeva formirane su slijedeće hipoteze:

H01 – ne postoje statistički značajne razlike između centroidnih vektora dviju grupu

ispitanika u inicijalnom stanju;

H02 - ne postoje statistički značajne razlike između centroidnih vektora dviju grupa

ispitanika (eksperimentalne i kontrolne) u analiziranim motoričkim i specifičnih -

motoričkim dimenzijama u inicijalnom stanju;

H03 - ne postoje statistički značajne razlike između dvije grupe ispitanika

(eksperimentalne i kontrolne) u manifesnom prostoru izdržljivosti u inicijalnom

stanju;

H04 - ne postoje statistički značajne kvantitativne promjene između kontrolne grupe u

analiziranim morfološkim dimenzijama između inicijalnog i finalnog stanja;

H05 - ne postoje statistički značajne kvantitativne promjene unutar kontrolne grupe u

analiziranim motoričkim i specifičnih - motoričkim dimenzijama između inicijalnog i

finalnog stanja;

H06 - ne postoje statistički značajne kvantitativne promjene unutar kontrolne grupe u

analiziranom manifesnom prostoru izdržljivosti između inicijalnog i finalnog stanja;

H07 - ne postoje statistički značajne kvalitativne promjene unutar kontrolne grupe u

analiziranim morfološkim dimenzijama između inicijalnog i finalnog stanja;


29



analiziranim motoričkim i specifičnih – motoričkim dimenzijama između inicijalnog i

finalnog stanja;


analiziranom manifesnom prostoru izdržljivosti između inicijalnog i finalnog stanja;

H010 - ne postoje statistički značajne kvantitativne promjene unutar eksperimentalne

grupe u analiziranim morfološkim dimenzijama između inicijalnog i finalnog stanja;


grupe u analiziranim motoričkim i specifičnih – motoričkim dimenzijama između

inicijalnog i finalnog stanja;


grupe u analiziranom manifesnom prostoru izdržljivosti između inicijalnog i finalnog

stanja;

H013 - ne postoje statistički značajne kvalitativne promjene unutar eksperimentalne

grupe u analiziranim morfološkim dimenzijama između inicijalnog i finalnog stanja;


grupe u analiziranim motoričkim dimenzijama između inicijalnog i finalnog stanja;


grupe u analiziranom manifesnom prostoru izdržljivosti između inicijalnog i finalnog

stanja;

H016 – ne postoje statistički značajne razlike između centroidnih vektora dviju grupa

ispitanika (eksperimentalne i kontrolne) u analiziranim morfološkim dimenzijama u

finalnom stanju;


30


H017 - ne postoje statistički značajne razlike između centroidnih vektora dviju grupa

ispitanika (eksperimentalne i kontrolne) u analiziranim motoričkim i specifičnih –

motoričkim dimenzijama u finalnom stanju;

H018 - ne postoje statistički značajne razlike između dvije grupe ispitanika

(eksperimentalne i kontrolne) u manifesnom prostoru izdržljivosti u finalnom stanju;

Hipoteze su postavljene u nultom obliku i biti će testirane uz pogrešku od 5%


31


4. METODE RADA

4.1 Uzorak ispitanika

Uzorak ispitanika izabran je iz populacije koju predstavljaju svi nogometaši – juniori (U

– 19) Prve Hrvatske nogometne lige koji pripreme u klubovima ( njih 12) počinju u sezoni

2006/07. Uvjet da igrači pojedinog kluba budu uvršteni u uzorak ispitanika su:

1. odigranih minimalno 20 utakmica u prošloj sezoni (bilo prijateljskih ili prvenstvenih);

2. sudjelovanje na barem 75% treninga u prošloj sezoni;

3. minimalno 7 godina nogometnog staža;

4. treniranje u klubovima kojima pripreme počinju sredinom 7 mjeseca, istraživanje će

obuhvatiti igrače iz onih klubova čije pripreme počinju u razmaku od 10 dana;

5. pripremni period traje minimalno 6 tjedana.

Od ukupno 312 igrača registriranih u sklopu Prve hrvatske juniorske lige njih 250 odgovaralo

je postavljenim uvjetima (igrači su iz 10 klubova). Klubovi su slučajnim odabirom bili

podjeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu.

S ciljem utvrđivanja promjena morfoloških karakteristika, motoričkih, specifičnih-motoričkih

i funkcionalnih sposobnosti nastalih pod utjecajem programiranog trenažnog procesa,

nogometaši su podijeljeni u dvije skupine eksperimentalnu i kontrolnu. Pojedinu skupinu

sačinjava 72 nogometaša. Eksperimentalnu skupinu čine nogometaši koji su provodili plan i

program pripremnog i djela natjecateljskog perioda treninga s dominantno situacijski

organiziranim treninzima. Kontrolnu skupinu čine nogometaši koji su radili standardni

nogometni trening. Trening u kojem dominiraju pravocrtne kretnje u procesu treninga. U

uzorak nisu uvršteni golmani, jer čine posebnu jedinku unutar momčadi (Verheijen, 1997;

Bangsbo, 1994). Golmani po svojoj morfologiji i specifičnosti zadaća koje moraju

ispunjavati, uvelike odstupaju od igrača u polju (Chin, 1994; Barišić, 1996; Aziz i Chia, 2000;

Casajus, 2001), što je i razlog više da se golmani izostave iz uzorka ispitanika.


32


Za razliku od igrača u polju golmani u prosjeku prelaze 4 km, od čega najviše hodaju, kaskaju

i sprintaju te izvode specifične golmanske kretnje kako što se povaljke, skokovi i izbacivanje

lopte rukom. Ujedno golmani su u procjeku viši i teži od igrača u polju (Matković, 2003;

Drust i sur., 1998; Aziz i sur.,2000).

4.2 Uzorak varijabli

Uzorak varijabli sačinjavaju 29 morfoloških mjera, 22 motoričkih i jedan test

izdržljivosti.

4.2.1 Morfološke mjere

Antropometrijske varijable koje će se primjenjivati u ovom istraživanju biti će izabrane

u skladu s modelom strukture morfološkog statusa (Momirović i sur., 1969). Varijabilitet i

kovarijabilitet morfoloških varijabli ovisi o četiri latentne morfološke dimenzije:

longitudinalne dimenzionalnosti skeleta (LDS), transverzalne dimenzionalnosti skeleta

(TDS), volumena i mase tijela (VMT) te potkožno masno tkivo (PMT).

Mjerenje morfoloških karakteristika biti će obavljeno u skladu s napucima Međunarodnog

Biološkog programa (IBP), kojeg će provodili educirani i iskusni mjerilaci Sportskog

dijagnostičkog centra Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Detaljan opis mjerenja morfoloških varijabli prikazan je u radovima Mišigoj-Duraković i

suradnika (1995) i Weiner i Lourie (1969). Sve morfološke mjere mjerit će se jedanput, osim

kožnih nabora, koji će biti mjereni tri puta u nizu. Dominantna vrijednost izmjerenih kožnih

nabora koristit će se u daljnjim analizama.

U dostupnoj literaturi nađen je manji broj radova koji proučavaju morfološke karakteristike

nogometaša sa šireg aspekta (Matković i sur. 1993), no u većini radova dati su samo

parametri tjelesne visine, težine i postotka masti nogometaša (Bell i Rhodes, 1975; Bunc i

Psotta, 2001; Reilly i sur., 2000), zbog čega će komparacija rezultata morfoloških

karakteristika biti otežana.


33


Tablica br. 7 (ALDS ) Mjere longitudinalne dimenzioniranosti skeleta

Br.

ID testa Naziv Mj. jedinica

ID AK

1. ALVT Visina tijela cm ALDS2. ALRR Raspon ruku cm ALDS3. ALDN Dužina noge cm ALDS4. ALDR Dužina ruke cm ALDS5. ALDST Dužina stopala cm ALDS

Visina tijela – mjeri se antropometrom. Nogometaš stoji na ravnoj podlozi, s težinom

jednako raspoređenom na obje noge. Ramena su relaksirana, pete skupljene, a glava

postavljena u položaj tzv. frankfurtske horizontale, što znači da je zamišljena linija koja

spaja donji rub lijeve orbite i tragu heliksa lijevog uha u vodoravnom položaju. Vodoravni

krak antropometra spušta se do tjemena glave (točka vertex) tako da prianja čvrsto, ali bez

pritiska..

Raspon ruku – mjeri se antropometrom. Nogometaš stoji, ruku raširenih u visini ramena,

koja su u vodoravnom položaju. Dlanovi su okrenuti prema naprijed. Vršak srednjeg prsta

(daktylion III) lijeve ruke naslonjen je na zid. Mjerilac s prednje strane nogometaša mjeri

udaljenost od lijevog do desnog daktiliona (vršci jagodica srednjih prstiju).

Dužina noge – mjeri se antropometrom. Nogometaš stoji na ravnoj podlozi, s malo

razmaknutim paralelnim stopalima. Težina je jednako raspoređena na obje noge. Mjeri se

udaljenost od baze do točke iliopinale (spina iliaca anterior superior) na koju se postavlja

vrh pomičnog kraka antropometra.

Dužina ruke – mjeri se skraćenim atropometrom. Nogometaš stoji relaksiranih ramena. Ruka

je minimalno odmaknuta od tijela i potpuno ispružena, kao i šaka koja je okrenuta prema

tijelu. Jedan krak antropometra postavlja se na akromion(processus acromialis) i mjeri se

udaljenost do vrška najduljeg prsta (točka daktylion).

Dužina stopala – mjeri se skraćenim antropometrom. Nogometaš sjedi s nogom savijenom u

koljenu pod pravim kutom i stopalom položenim na vodoravnu podlogu. Krakovi

antropometra su, bez pritiskanja, postavljeni na petu (pternion) i na vrh najdužeg prsta

(akropodion).


34


Tablica br. 8 ATDS Mjere transverzalne dimenzioniranosti skeleta

Br.

ID testa Naziv Mj. jedinica

ID AK

1. ATSR Širina ramena cm ATDS2. ATSZ Širina zdjelice cm ATDS3. ATSST Širina stopala cm ATDS4. ATDIL Dijametar lakta cm ATDS5. ATDIK Dijametar koljena cm ATDS6. ATDSZ Dijametar skočnog

zglobacm ATDS

1. Širina ramena - (biakromijalni raspon)– mjeri se pelvimetrom. Nogometaš stoji

relaksiranih ramena. Mjerilac može stajati ispred ili iza nogometaša i postavlja krakove

instrumenta na vanjski dio oba akromijalnih nastavaka lopatice (akromion)

komprimirajući pri tome tkivo.

2. Širina zdjelice - (bikristalni raspon) – mjeri se pelvimetrom. Nogometaš stoji s težinom

jednako raspoređenom na obje noge i skupljenih peta. Mjerilac se nalazi iza nogometaša i

postavlja vrhove pelvimetra na grebene zdjeličnih kostiju (crista iliaca – točka iliocristale)

tamo gdje je širina najveća i pri tome komprimira meko tkivo.

3. Širina stopala – mjeri se kliznim šestarom. Nogometaš stoji, noge su lagano razmaknute

jednako opterećene. Mjerenje se izvodi s gornje strane stopala. Krakovi kliznog šestara

postavljaju se postranično na prvu i petu metakarpalnu kost (točka metatarsale tibiale i

metatarsale fibulare).

4. Dijametar koljena - (bikondilarna širina bedrene kosti) – mjeri se kliznim šestarom ili

kefalometrom. Nogometaš sjedi tako da mu je noga savijena u koljenu pod pravim kutom,

a stopalo položeno na ravnu podlogu. Vrhovi krakova kliznog šestara postavljaju se na

najizbočeniji dio medijalnog i lateralnog kondila bedrene kosti pri čemu se meko tkivo

komprimira.

5. Dijametar skočnog zgloba – mjeri se kliznim šestarom. Nogometaš sjedi s nogama

savijenim pod pravim kutom u koljenu. Stopalo je oslonjeno na podlogu. Širina zgloba

mjeri se između oba maleolarna nastavka (točke malleolare) i pri tome se komprimiraju

meki dijelovi.


35


6. Dijametar lakta – mjeri se kliznim šestarom. Nogometaš stoji, a ruka mu je flektirana u

laktu pod pravim kutom. Vrhovi kliznog šestara polažu se na medijalni i lateralni

epikondil nadlaktične kosti komprimirajući pri tome meko tkivo.

Tablica br. 9 (AVMT) Mjere volumena i mase tijela

Br.

ID testa Naziv testa Mj. jedinica

ID AK

1. AVONADE Opseg nadlaktice E cm AVMT2. AVONADF Opseg nadlaktice F cm AVMT3. AVOPOD Opseg podlaktice cm AVMT4. AVOGK Opseg grudnog koša cm AVMT5. AVONAT Opseg natkoljenice cm AVMT6. AVOPOT Opseg potkoljenice cm AVMT7. AVOT Opseg trbuha cm AVMT8. AVTT Težina (masa) tijela kg AVMT9. AV%TM % masti % AVMT

1. Opseg opružene (ekstendirane) nadlaktice – mjeri se centimetarskom vrpcom.

Nogometaš stoji s rukama opuštenim uz tijelo. Vrpca se postavlja u vodoravnom položaju

na najširi dio lijeve nadlaktice u njenoj gornjoj polovini.

2. Opseg flektirane i kontrahirane nadlaktice – mjeri se centimetarsko vrpcom.

Nogometaš stoji s rukom flektiranom u laktu uz kontrakciju dvoglavog mišića nadlaktice.

Vrpca se postavlja u vodoravnom položaju na najširi dio lijeve nadlaktice u njenoj gornjoj

polovini.

3. Opseg podlaktice – mjeri se centimetarskom vrpcom. Nogometaš stoji, ruke su opružene

uz tijelo, ramena relaksirana. Vrpca se polaže na najšire mjesto u gornjoj trećini

podlaktice.

4. Opseg grudnog koša - mjeri se centimetarskom vrpcom, s prednje strane. Nogometaš

stoji uspravno, ruke su opružene, relaksirane. Vrpca se polaže u istoj visini između 3. i 4.

rebra. Mjerenje se provodi na kraju normalnog ekspirija.


36


5. Opseg natkoljenice - mjeri se centimetarskom vrpcom. Nogometaš stoji s težinom

ravnomjerno raspoređenom na obje noge. Stopala su malo odmaknuta paralelno

postavljena. Vrpca se postavlja vodoravno ispod glutealne brazde.

6. Opseg potkoljenice - mjeri se centimetarskom vrpcom. Nogometaš sijedi tako da mu

noge slobodne vise. Vrpca se polaže vodoravno na najširem mjestu u gornjoj trećini

potkoljenice.

7. Opseg trbuha I – mjeri se centimetarskom vrpcom s prednje strane. Nogometaš stoji,

opruženih ruku, relaksiran. Vrpca se polaže u visini umbilikusa (pupka) u vodoravnoj

liniji.

8. Masa tijela – mjeri se decimalnom vagom s pomičnim utegom. Nogometaš stoji na vagi s

minimalnom količinom odjeće.

9. Postotak masti – računa se uz pomoć generaliziranih jednadžbi prema Jacksonu i

Pollocku (1985), čije se jednadžbe za utvrđivanje gustoće tijela temelje na sumi sedam

kožnih nabora, dobi nogometaša, težini i visini nogometaša.

Tablica br. 10 (APMT) Mjere potkožnog masnog tkiva i mase tijela

Br.


ID AK

1. ANNAD Nabor nadlaktice mm APMT2. ANL Nabor na leđima mm APMT3. ANP Nabor na prsima mm APMT4. ANT Nabor trbuh 1. mm APMT5. ANSIL Nabor supra iliokristalno mm APMT6. ANNAT Nabor natkoljenice mm APMT7. ANPOT Nabor potkoljenice mm APMT8. ANBIC Nabor bicepsa mm APMT9. ANAKS Nabor aksilarni mm APMT

1. Kožni nabor nadlaktice – mjeri se kaliperom. Nogometaš stoji rukama opuštenim uz

tijelo. Lijevom rukom mjerilac odigne uzdužni kožni nabor sa stražnje strane nadlaktice,

iznad troglavog mišića (m. triceps) na najširem mjestu i prihvati ga vrhovima kalipera, te

očita vrijednost. Mjerenje se provodi triput u nizu s mjerenjem ostalih kožnih nabora.


37


2. Kožni nabor na leđima – mjeri se kaliperom. Nogometaš stoji, relaksiranih ramena.

Kažiprstom i palcem lijeve ruke mjerilac odigne uzdužni nabor neposredno ispod vrha

lijeve lopatice. Nabor se prihvati vrhovima kalipera i očita. Mjerenje se provodi triput u

nizu s mjerenjem ostalih kožnih nabora.

3. Kožni nabor na prsima - mjeri se kaliperom. Nogometaš stoji, relaksiranih ramena.

Kažiprstom i palcem lijeve ruke mjerilac odigne uzdužni nabor iznad desetog rebra u

mamilarnoj liniji i prihvati krakovima kalipera. Rezultat se očita. Mjerenje se provodi

triput u nizu s mjerenjem ostalih kožnih nabora.

4. kožni nabor trbuha 1. – mjeri se kaliperom. Nogometaš stoji. Lijevom rukom mjerilac

odigne poprečni kožni nabor u visini umbilikusa i 2 cm lateralno od njega, prihvati ga

vrhovima kalipera i očita se rezultat. Mjerenje se provodi tri puta u nizu s mjerenjem

drugih kožnih nabora.

5. Kožni nabor suprailiokristalno – mjeri se kaliperom. Nogometaš stoji relaksiranih

ramena. Kažiprstom i palcem lijeve ruke odigne se uzdužni nabor kože na mjestu koje se

nalazi 1 cm iznad i 2 cm medijalno od koštane izbočine zdjelice (spina iliaca anterior

superior) i prihvati krakovima kalipera. Rezultat se očita. Mjerenje se provodi tri puta u

nizu uzimanja ostalih kožnih nabora.

6. Kožni nabor natkoljenice – mjeri se kaliperom. Nogometaš sjedi na rubu stolice sa

potpuno ispruženom i potpuno relaksiranom desnom nogom. Uzima se uzdužni nabor u

području najšireg dijela gornje trećine natkoljenice s prednje strane noge. Mjerenje se

provodi tri puta u nizu.

7. Kožni nabor potkoljenice – mjeri se kaliperom. Nogometaš sjedi tako da mu je noga

flektirana u koljenu pod pravim kutom, a stopalo položeno na ravnu podlogu. Lijevom

rukom mjerilac odigne uzdužni kožni nabor na unutrašnjoj strani potkoljenice, na najširem

mjestu, odnosno tamo gdje se mjeri opseg potkoljenice, i prihvati taj nabor vrhovima

kalipera. Mjerenje se provodi tri puta u nizu s mjerenjima ostalih kožnih nabora.

8. Kožni nabor bicepsa – mjeri se kaliperom. Nogometaš stoji relaksiranih ramena.

Kažiprstom i palcem lijeve ruke odigne se uzdužni nabor kože na sredini prednje strane

nadlaktice i prihvati krakovima kalipera. Rezultat se očita. Mjerenje se provodi tri puta u

nizu uzimanja ostalih kožnih nabora.


38


9. Kožni nabor aksolarni - mjeri se kaliperom. Nogometaš stoji. Kažiprstom i palcem lijeve

ruke odigne se uzdužni nabor kože na sredini aksilarne jame i prihvati krakovima kalipera.

Rezultat se očita. Mjerenje se provodi tri puta u nizu uzimanja ostalih kožnih nabora.

4.2.2 Testovi za procjenu agilnosti

Većina kompleksnih sportova pa tako i nogomet u svojoj osnovi sadrži česte promjene

pravca kretanja. Tijekom utakmice nogometaš napravi u prosjeku oko 1000 do 1400 promjena

smjera. Promjena smjera nastupa svake 4-6 sekunde (Mohr, Krustrup i Bangsbo 2003;

Bangsbo, Norregaard i Thorso, 1991; Rienzi et al., 2000; Reilly i Thomas, 1976).

Sposobnost koja se najčešće manifestira u takvim uvjetima je agilnost (grč. agilis – okretan,

brz, žustar). Pozicija agilnosti u općem motoričkom prostoru do sada je različito razmatrana.

Gredelj i suradnici (1975) agilnost svrstavaju među sposobnosti koje su podređene

mehanizmu za strukturiranje gibanja. Metikoš i sur. (2003) proučavali su latentnu strukturu

agilnosti i utvrdili su egzistenciju generalnog faktora agilnosti u prostoru višeg reda. Izolirane

interpretabilne faktore nazvali su: agilnost u izvođenju različitih promjena pravca kretanja na

malom prostoru, agilnost u uvjetima jednostavnih frontalnih i lateralnih kretanja, agilnost u

rotacijskim gibanjima, agilnost u frontalnim i lateralnim kretanjima s promjenama smjera do

900 i agilnost u frontalnom kretanju s promjenama smjera većim od 900.

Bompa (1999) agilnost tretira kao kombinaciju temeljnih sposobnosti brzine i koordinacije.

Pearson (2001) agilnost stavlja u kontekst brzine i eksplozivnosti (speed, agility and

quickness – SAQ). SAQ trening postao je jedna od glavnih sastavnica fizičke pripreme

nogometaša. Za procjenu agilnosti primijenjeno je sedam testova. Pet testova za procjenu

bazične sposobnosti i dva specifična testa agilnosti s loptom. Testovi spadaju u grupu

najčešće primjenjivanih testova agilnosti u nogometu, kako u nas tako i u svijetu.


39


Tablica br. 11 (MAGIL) Testovi agilnosti

Br. ID testa Naziv testa Mj. jedinica

ID AK

1. MAG9OK Agilnost 93639 sek MAGIL2. MAGNN Trčanje naprijed-nazad sek MAGIL3. MAG4X5 Trčanje 4 x 5 metara sa

promjenom smjera pod 900 i 1800

sek MAGIL

4. MAGSLT Slalom trčanje sek MAGIL5. MAG90T Trčanje s promjenom

pravca po pravim kutomsek MAGIL

6. MAGSLV Brzina vođenje lopte slalom

sek MAG

7. MAG90V Vođenje lopte s promjenom pravca pod pravim kutom

sek MAG

1. MAG9OK - agilnost 93639

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi nogometnom terenu, stazi dugoj 18 metara. Označena

je startna linija, a paralelno s njom na udaljenosti od 6, 9 i 12 metara te na 18 metara ciljna

linija. Za mjerenje vremena predviđenog za izvođenje zadatka koristi se telemetrijski sustav

foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-čelija sa pratećom softerskom opremom. Za

startni signal koristi se startni pištolj.

Zadatak: Nogometaš zauzima položaj visokog starta ispred linije prsima okrenut cilju. Na

znak mjerilaca nogometaš sprinta do linije udaljene 9 m od starta, dotakne liniju stopalom,

okreće se i trči (prsima okrenut prema startnoj liniji) do linije udaljene 6 m od starta, opet

dotakne liniju, okreće se i sprinta (prsima okrenut prema cilju) do linije udaljene 12 m od

starta, dotakne liniju, okrene se i sprinta (prsima okrenut prema startu) do linije 9 m udaljene

od starta, dotakne liniju, okrene se i sprinta do linije udaljene 18 m od starta tj. protrčava

ciljnu liniju. Tijekom izvođenja testa nogometaš ne smije okretati glavu. Test je završen kada

nogometaš prsima prođe zamišljenu liniju cilja i ponavlja se tri puta.


40


Registriranje rezultata: Mjeri se vrijeme u stotinkama sekunde od starta do prelaska prsiju

preko linije cilja. Upisuju se vremena sva tri ponavljanja te se uzima najbolji rezultat.

Cilj: Savladati opisani zadatak u što kraćem vremenu.

Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene koordinacije nogometaša, s naglaskom na

agilnost u rotacijskim gibanjima.

2. MAG9NN – trčanje naprijed-nazad

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu, na stazi dugoj 18 metara.

Označena je startna linija dužine, a paralelno s njom na udaljenosti od 6, 9 i 12 metara linije

te na 18 metara ciljna linija. Za mjerenje vremena predviđenog za izvođenje zadatka koristi se

telemetrijski sustav foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-čelija sa pratećom

softverskom opremom. Za startni signal koristi se startni pištolj.

Zadatak: Nogometaš zauzme položaj visokog starta ispred linije prsima okrenut cilju. Na

znak mjerilaca nogometaš sprinta do linije udaljene 9 m od starta, dotakne liniju stopalom,

okreće se i sprinta (prsima okrenut prema startnoj liniji) do linije udaljene 6 m od starta, opet

dotakne liniju, okreće se i sprinta (prsima okrenut prema cilju) do linije udaljene 12 m od

starta, dotakne liniju, okrene se i sprinta (prsima okrenut prema startu) do linije 9 m udaljene

od starta, dotakne liniju, okrene se i sprinta do linije udaljene 18 m od starta tj. protrčava

ciljnu liniju. Tijekom izvođenja testa nogometaš ne smije okretati glavu. Test je završen kada

nogometaš prsima prođe zamišljenu liniju cilja. Test se ponavlja tri puta.





agilnost u uvjetima jednostavnih frontalnih kretanja.


41


3. MAG4X5 - Trčanje 4 x 5 metara sa promjenom smjera pod 900 i 1800

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Označena je startna linija, a

paralelno s njom na udaljenosti od 5 metara nalazi se prva zastavica (sve zastavice

međusobno su udaljene 5 metara) oko koje nogometaš radi promjenu u lijevo, od prve

zastavice pod kotom od 900 nalazi se druga zastavica (visine150cm) oko koje nogometaš radi

promjenu u desno, oko treće zastavice nogometaš radi promjenu za 1800 i prolazi kroz ciljna

vrata koja su 5 metara udaljena od zadnje (treće) zastavice. Za mjerenje vremena predviđenog

za izvođenje zadatka koristi se telemetrijski sustav foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav

foto-čelija sa pratećom softverskom opremom. Za startni signal koristi se startni pištolj.

Zadatak: Nogometaš zauzme položaj visokog starta ispred linije prsima okrenut prema prvoj

zastavici. Na znak mjerilaca nogometaš sprinta do prve zastavice oko koje nogometaš radi

promjenu u lijevo, od prve zastavice pod kotom od 900 nalazi se druga zastavica oko koje

nogometaš radi promjenu u desno, oko treće zastavice nogometaš radi promjenu za 1800 i

prolazi kroz ciljna vrata koja su 5 metara udaljena od zadnje (treće) zastavice. Tijekom

izvođenja zadatka nogometaš ne smije okretati glavu. Test je završen kada nogometaš prsima

prođe zamišljenu liniju cilja te se ponavlja tri puta.





agilnost u frontalnom kretanju s promjene smjera pod 90 i 1800.


42


4. MAGSLT – slalom trčanje

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometaš trči slalom između

6 zastavica (visine 150 cm). Staza za slalom duga je 11 metara, udaljenost između startne

linije i prve zastavice je 1 metar, svaka slijedeća zastavica udaljena je od prve zastavice 2

metra. Nogometaš trči slalom do zadnje (šeste) zastavice i vrača se po istoj stazi natrag

(krećući se prema naprijed). Za mjerenje vremena predviđenog za izvođenje zadatka koristi se

telemetrijski sustav foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-čelija sa pratećom


Zadatak: Nogometaš zauzme položaj visokog starta ispred linije prsima okrenut prema prvoj

zastavici. Na znak mjerilaca nogometaš starta u desno te sprinta do prve zastavice, zaobilazi

je i trči k drugoj zastavici koju obilazi s lijeve strane. Nogometaš trči u slalom do posljednje

zastavice, okreće se i radi slalom natrag kroz zastavice. Prolaz kroz ciljnu liniju koja je ujedno

i startna linija smatra se krajem zadatka.




Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene koordinacije nogometaša, agilnost u uvjetima

jednostavnih frontalnih kretanja.

5. MAG90T - Trčanje s promjenom pravca pod pravim kutom

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometaš trči između

zastavica (visine 150cm), njih devet i radi promjene pod 900. Staza je duga 15 metara,

udaljenost između startne linije i prve zastavice je 3 metar, druge i treće 2m, treće i četvrte

2m, četvrte i pete 5m, pete i šeste 3m, šeste i sedme 3m, sedme i osme 2m, i devete 2m. Sve

zastavice su postavljene pod pravim kutom u odnosu jedna na drugu. Nogometaš mora

pravilno obilaziti zastavice, ako pogriješi mora test ponoviti.

Za mjerenje vremena predviđenog za izvođenje zadatka koristi se telemetrijski sustav foto-

stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-čelija sa pratećom softverskom opremom. Za startni

signal koristi se startni pištolj.


43


Zadatak: Nogometaš zauzme položaj visokog starta ispred startne linije prsima okrenut

prema prvoj zastavici. Na znak mjerilaca nogometaš sprinta do prve zastavice i zaobilazi je s

desne strane, drugu zastavicu zaobilazi s lijeve strane, isto kao i treću zastavicu, četvrtu

zaobilazi s desne strane isto kao i petu, šestu zastavicu (visine 150 cm) prolazi s lijeve strane.

Nogometaš trči do posljednje zastavice, te prolazi kroz ciljnu liniju





agilnost u frontalnim kretanjima do 900.

6. MAGSLV – Brzina vođenja lopte slalom

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometaš radi slalom s

loptom između šest zastavica (visine 150 cm). Staza za slalom duga je 11 metara, udaljenost

između startne linije i prve zastavice je 1 metar, svaka slijedeća zastavica udaljena je od prve

2 metra. Nogometaš vodi loptu u slalom do zadnje (šeste) zastavice i vrača se po istoj stazi

natrag (krećući se prema naprijed). Za mjerenje vremena predviđenog za izvođenje zadatka

koristi se telemetrijski sustav foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-čelija sa pratećom


Zadatak: Nogometaš zauzme položaj visokog starta ispred linije, prsima okrenut prema prvoj

zastavici. Na znak mjerilaca nogometaš starta u desno te vodi loptu maksimalnom brzinom

do prve zastavice zaobilazi je i vodi loptu do druge zastavice koju obilazi s lijeve strane.

Nogometaš vodi loptu u slalom do posljednje zastavice okreće se i radi slalom natrag kroz

zastavice. Prolazom kroz ciljnu liniju koja je ujedno i startna linija, smatra se kraj zadatka.




Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene specifične koordinacije nogometaša, s

naglaskom na agilnost u uvjetima jednostavnih frontalnih kretanja. Test je dobar pokazatelj

razine usvojenosti motoričkog znanja - tehnike vođenja lopte.


44


7. MAG90V – Vođenje lopte s promjenom pravca po pravim kutom

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometaš vodi loptu između

devet zastavica (visine 150 cm) i radi promjene pod 900. Staza je duga 15 metara, udaljenost

između startne linije i prve zastavice je 3 m, druge i treće 2 m, treće i četvrte 2 m, četvrte i

pete 5 m, pete i šeste 3 m, šeste i sedme 3 m, sedme i osme 2 m, i devete 2 m. Sve zastavice

su postavljene pod pravim kutom u odnosu jedna na drugu. Nogometaš mora pravilno

obilaziti zastavice, ako pogriješi mora test ponoviti.

Za mjerenje vremena predviđenog za izvođenje zadatka koristi se telemetrijski sustav foto-

stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-čelija sa pratećom softerskom opremom. Za startni

signal koristi se startni pištolj.

Zadatak: Nogometaš zauzme položaj visokog starta ispred startne linije, prsima okrenut

prema prvoj zastavici. Na znak mjerilaca nogometaš starta, vodi loptu do prve zastavice i

zaobilazi je s desne strane, drugu zastavicu zaobilazi s lijeve strane, isto kao i treću zastavicu,

četvrtu zaobilazi s desne strane isto kao i petu, šestu zastavicu (150 cm) prolazi s lijeve strane.

Nogometaš vodi loptu do posljednje zastavice te prolazi kroz ciljnu liniju Registriranje

rezultata: Mjeri se vrijeme u stotinkama sekunde od starta do prelaska prsiju preko linije

cilja. Upisuju se vremena sva tri ponavljanja te se uzima najbolji rezultat.



agilnost u frontalnim kretanjima do 900. Test je dobar pokazatelj razine usvojenosti

motoričkog znanja - tehnike vođenja lopte.

4.2.3 Testovi za procjenu eksplozivne snage tipa sprinta

Tijekom utakmice igrači sprintaju u prosjeku svakih 90 sekundi, a svaki sprint traje u

prosjeku oko 2 do 4 sekunde (Mohr, Krustrup i Bangsbo, 2003; Rienzi et al., 2000; Reilly i

Thomas, 1976).

To je ujedno i glavni razlog zašto će se za potrebe ovog istraživati, eksplozivna snaga tipa

sprinta, procjenjivati sprintom na 30 metara. Uz sprint na 30 m biti će testirana i brzina

vođenja lopte na 30 m.Tijekom sprinta na 30 metara igračima će se mjeriti prolazi na 5, 10 i

20 metara.


45


Dionice do 20 metara reprezentiraju prve dvije faze sprinta (Baker i Nance, 1999; Delecluse u

sur., 1995) : startna faza (do 10 m) i akcelerirajuća faza (između 10 m i 30 m).

Upravo ove dvije faze sprinta dominantno ovise o eksplozivnim karakteristikama sportaša -

nogometaša (Vittori, 1995).

Sve dimenzije snage (eksplozivna snaga tipa sprinta, tipa skokova i tipa udarca) u ovom

istraživanju podređene su mehanizmu za regulaciju intenziteta ekscitacije (Gredelja i sur.,

1975).

Tablica br. 12 (MSTB) Testovi eksplozivne snage tipa sprinta

Br. ID testa Naziv testa Mj. Jedinica ID AK

1. 1 SP5M Trčanje na 5 m Sek STB1.2 SP10M Trčanje na 10 m Sek STB1.3 SP20M Trčanje na 20 m Sek STB1.4 SP30M Trčanje na 30 m Sek STB2. BV30 Brzina vođenja na 30

mSek BV

1. Trčanje 30 m SP30M

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Na 30 metara od startne linije

postavljena je ciljna linija, s pet parova foto-čelija. Linije su međusobno paralelne i duge 1

metar. Za mjerenje vremena u kojem će nogometaš prijeći razdaljinu od 30 metara koristiti će

se sustav za elektronsko mjerenje vremena.

Zadatak: Ispitani zauzima položaj visokog starta i na znak mjerilaca (priprema – pozor –zvuk

pištolja) počinje trčati. Nogometašu se mjeri vrijeme prolaza na 5, 10 i 20 metara. Mjerenja

prestaje kada nogometaševa prsa prijeđu ciljnu liniju. Zadatak se ponavlja tri puta s pauzom

između svakog trčanja.

Registriranje rezultata: Upisuje se vrijeme za koje je pretrčana dionica od 30 metara u

stotinkama sekunde za sva tri mjerenja, a kao meritorni rezultat uzima se najbolji rezultat.

Cilj: Savladati zadanu udaljenost (30 m) u što je moguće kraćem vremenu.

Svrha mjerenja: Svrha mjerenja je procjena startne brzine, brzine ubrzanja te maksimalne

brzine nogometaša.


46


2. BV30 – brzina vođenja lopte na 30 metara

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometaš vodi loptu 30 m

od startne linije dugačke 1 metar do ciljne linije u koridoru 40 x 5 metara. Za mjerenje

vremena predviđenog za izvođenje zadatka koristi se telemetrijski sustav foto-stanica (RS

Sport, Zagreb), sustav foto-čelija sa pratećom softverskom opremom. Za startni signal koristi

se startni pištolj.

Zadatak: Nogometaš zauzme položaj visokog starta ispred linije prsima okrenut prema

ciljnoj liniji. Na znak mjerilaca nogometaš starta u desno te vodi loptu maksimalnom

brzinom 30 metara. Prolazom kroz ciljnu liniju smatra se kraj zadatka


preko linije cilja. Upisuju se vremena sva tri poknavljanja te se uzima najbolji rezultat.


Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene koordinacije nogometaša. Test je dobar

pokazatelj razine usvojenosti motoričkog znanja - tehnike vođenja lopte.

4.2.4 Test za procjenu eksplozivne snage tipa udarca

Najčešće korišteni udarac u nogometu je udarac sredinom hrpta stopala (Cabri et al.,

1988).

Nogometna praksa potvrđuje da nogometaši moraju imati dobar bazični nivo maksimalne i

eksplozivne snage, koju efikasno utiliziraju tijekom utakmice (Bührle, 1985).

Šut u nogometu ovisi o više faktora, maksimalnoj i eksplozivnoj snazi mišića koji sudjeluju u

pokretu (De Proft et al., 1988; Isokawa & Lees, 1988; Weineck, 1992; Lees & Noland 1998;

Dorge et al., 1999), timingu, pravovremenom transferu energije između segmenata tijela koji

sudjeluju tijekom izvođenja udarca (Plagenhoef, 1971), brzini i kutu gležnja u trenutku

neposredno prije kontakta s loptom (Isokawa & Lees, 1988; Opavsky, 1988) te utilizaciji

strech-shortening ciklusa mišića noge kojom se šutira (Weineck, 1992).

Za potrebe ovog istraživanja snaga udarca procjenjivat će se udarcem na gol sredinom hrpta

stopala, udarac će se izvoditi sa točke jedanaesterca (11 metara udaljene od gol-aut linije).


47


Tablica br. 12 (MESTSK) Test eksplozivne snage - tipa udarca

Br. ID testa Naziv testa Mj. jedinica ID AK1. MESBL Snaga udarca Km/h MES

Opis mjesta izvođenja Test se izvodi na nogometnom terenu. Snaga udarca (brzina lopte)

mjerena je pomoću radara (Stalker radar gun). Nogometaši šutiraju loptu sredinom hrpta

stopala koja se nalazi na točki jedanaesterca (11m od linije gola). Radar je postavljen jedan

metar iz gola.

Zadatak: Nogometaš iz početne pozicije visokog starta uzima 5 metara zaleta okomito na

loptu i šutira loptu sredinom hrpta stopala što snažnije u gol. Zadatak se izvodi tri puta u nizu

prvo jačom, a zatim slabijom nogom (dešnjaci počinju test desnom, a ljevaci lijevom nogom).

Registriranje rezultata: Zapis rezultata je automatski u memoriju radara. Kao meritorni

rezultat uzima se najbolji postignuti rezultat.

Cilj : Ostvariti što veću brzinu lopte (km).

Svrha mjerenja: Testom se mjeri eksplozivna snaga tipa udarca i svaki kilometar više kod

brzine lopte u ovom testu znači veću eksplozivnost udarca.

Paralelno s testom eksplozivne snage tipa udarca ocjenjuje se test preciznosti udarca

sredinom hrpta stopala, te test pravilnosti izvođenja tehnike udarca.

Test preciznosti udarca na gol sredinom hrpta stopala

Preciznost je sposobnost koja omogućava da se gađanjima (šutiranjem ili dodavanjem)

pogodi određeni statičan ili pokretan cilj koji se nalazi na određenoj udaljenosti. Preciznost

kao i fleksibilnost podređena je mehanizmu za sinergijsku regulaciju i regulaciju tonusa

(Gredelj i sur., 1975). Preciznost pokreta ovisi o nekoliko faktora: dobro razvijenom

kinestetičkom osjećaju za cilj, dobroj procjeni parametara cilja, kinestetičkoj kontroli gibanja

i koncentrcijskim sposobnostima (Drabik, 1996). Izvedba pokreta koja omogućuje preciznost

kontrolira se temeljem vidnih informacija iz okoline i kinestetičkih informacija iz

proprioceptora. Važno je imati na umu da je osnovni uvjet za visoku razinu preciznosti dobra

percepcija prostora i sposobnost lokalizacije cilja (Weineck, 1999). Činjenica da nogometaš


48


mora biti precizan u odigravanju lopte nogom (desnom i lijevom) te glavom dodatno

komplicira preciznost izvođenja udarca. Za potrebe ovog istraživanja nogometašima će biti

procijenjena preciznost testovima u kojima je zadatak pogoditi određen statičan cilj.

Tablica br. 13 (SMPG6P) – Gol šest polja

Br.


ID AK

1. MPG6P Gol šest polja Broj bodova

MPN

Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi na nogometnom terenu. Test preciznost izvodio se

paralelno sa testom snage udarca. Gol je podijeljen na šest jednakih polja. Pogodak u gornja

polja (lijeve i desne rašlje) iznosio je pet bodova, donja polja četiri boda, pogodak u gornji

prostor po sredini gola tri boda, u donji prostor po sredini gola iznosi dva boda, pogodak

pokraj gola nogometaš dobio po jedan bod.

Zadatak: Nogometaš stoji na 16 m od gola. Uzima zalet 5 metara i šutira loptu prema golu,

udarac je sredinom hrpta stopala maksimalnom jačinom. Nogometaš izvodi tri udarca u nizu.

Registriranje rezultata: Nogometaš s obzirom na preciznost dobiva bodove. Rezultat u

testu je prosječan broj bodova koji nogometaš postigne u sva tri ponavljanja.

Svrha mjerenja: Procjena preciznosti nogometaša

Sportska tehnika podrazumijeva biomehanički ispravno i djelotvorno izvođenje, za sport,

specifičnih struktura gibanja. Kretnje nogometaša, suma njegovog rada te primjena opće i

specifične tehnike ovisi o zadaćama koje igrač ispunjava unutar ekipe. Igrač koji je vješt u

manerviranju s loptom kao i igrač koji uspješno rješava situacije na terenu pomoći će svojoj

momčadi u realizaciji kolektivnog cilja: ˝Pobjede˝.

Kad igraju dvije momčadi koje imaju jednak nivo fizičke pripremljenosti, pobijedit će ona

momčad koja je tehnički bolje pripremljena (Verheijen, 1997). Tehnički bolje pripremljena

momčad biti će u stanju imati duže loptu u posjedu tj. imat će više prilika da postigne

pogodak. Igrači koji su tehnički loše pripremljeni češće će griješiti i na taj način loptu davati u

noge protivnika.


49


Taktičke zadaće mogu biti realizirane jedino ako igrač posjeduje potreban nivo tehničke

pripremljenosti za njihovu realizaciju. Igrač koji ima problema s kontrolom lopte, biti će

cijelo vrijeme koncentriran na manipulaciju lopte i neće se moći usredotočiti na taktičke

zadatke. S druge strane igrač koji posjeduje potreban nivo tehnike moći se ne smetano

izvršavati svoje zadaće.

1. STHST – ocjena tehnike udarca

Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi na nogometnom terenu. Test ocjene tehnike udarca

sredinom hrpta stopala (punom nogom), izvodio se paralelno sa testom snage udarca.

Zadatak: Nogometaš stoji sa 16 m od gola. Uzima zalet 5 metara i šutira loptu na gol, udarac

je sredinom hrpta stopala i mora biti maksimalno jak. Nogometaš izvodi tri udarca u nizu.

Registriranje rezultata: Nogometaš s obzirom na njegovu tehničku izvedbu udarca sredinom

hrpta stopala dobiva ocjenu iz tehnike udarca (ocjena od 1 do 5). Rezultat u testu je prosječna

ocjena iz tri pokušaja udarca na gol. Prvo boljom nogom, a zatim slabijom.

Elementi udarca na temelju kojih je bila određena ocjena:

a) Zalet – sa strane, ne okomito na loptu

b) Stajna noga – pozicija stajne noge pored lopte

c) Pozicija tijela – centralna pozicija – blago prema naprijed

d) Postavljanje stopala – u odnosu na loptu fiksirano stopalo

e) Pozicija ruku – protu zamah, lagani zasuh s tijelom

f) Tijek pokreta - kuk, koljeno, stopalo i noga prate loptu (noga pružena na kraju udarca)

g) Pogled prema golu

Ocijene:

5 - Svi kriteriji zadovoljeni

4 - Manje odstupanje u jednom segmentu izvođenja udarca punom nogom (stajna noga nije

optimalno pozicionirana, stopalo nije dobro postavljeno...)

3 – Manje odstupanje u dva segmenta udarca

2 – Veće odstupanje u jednom segmentu izvođenja udarca

1 – Nije zadovoljio u jednom segmentu ili više segmenata udarca


50


2. MAGSLT – ocjena tehnike vođenja lopte

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometaš vodi loptu u

slalom između šest zastavica (visine 150 cm). Staza za slalom duga je 11 metara, udaljenost

između startne linije i prve zastavice je 1 metar, svaka slijedeća zastavica udaljena je od prve

2 metra. Nogometaš vodi loptu u slalom do zadnje (šeste) zastavice i vraća se po istoj stazi

natrag (krećući se prema naprijed).

Zadatak: Nogometaš zauzme položaj visokog starta ispred linije, prsima okrenut prema prvoj

zastavici. Na znak mjerilaca nogometaš starta u desno te vodi loptu maksimalnom brzinom

do prve zastavice zaobilazi je i vodi loptu do druge zastavice koju obilazi s lijeve strane.

Nogometaš vodi loptu u slalom do posljednje zastavice okreće se i radi slalom natrag kroz

zastavice. Prolaz kroz ciljnu liniju koja je ujedno i startna linija, smatra se kraj zadatka

Registriranje rezultata: Ocjena tehnike vođenje lopte ocjenom od 1 do 5.

Elementi vođenja lopte na temelju kojih je bila određena ocjena:

a) Jednaka kontrola lopte lijevom i desnom nogom (optimalno koristi lijevu i desnu nogu

tijekom vođenja)

b) Nisko težište

c) Pogled prema naprijed a ne samo u loptu

d) Mekoća pokreta

Ocijene:

5 - Svi kriteriji zadovoljeni

4 - Manje odstupanje u jednom segmentu vođenja lopte (stajna noga nije optimalno

pozicionirana, stopalo nije dobro postavljeno...)

3 – Manje odstupanje u dva segmenta vođenja lopte

2 – Veće odstupanje u jednom segmentu vođenja lopte

1 – Nije zadovoljio u jednom segmentu ili više segmenata vođenja lopte

Svrha testa: Ocjena tehnike vođenja lopte .


51


4.2.5 Testovi za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti

Uz izdržljivost, (aerobnog i anaerobnog tipa) eksplozivna i maksimalna snaga

podjednako su bitne za uspjeh u nogometnoj igri. Eksplozivna snaga tipa skočnosti najčešće

se procjenjuje Boscovim testovima, vertikalnim skokom iz čučnja (Squat jump; SJ) i testom

vertikalni skok s pripremom (Counter-movement jump; CMJ), (Bosco, 1992). Za potrebne

ovog istraživanja uvršten je i test Maksimalni skok s pripremom (maximal countermovement

jump) - test eksplozivne snage tipa maksimalne skočnosti. Maksimalni skok s pripremom

gotovo je jednak izvedbi skoka iz čučnja s pripremom. Faze skoka se povezuju; drugim

riječima, u trenutku promjene smjera sportaševa kretanja nema pauze. Pri izvođenju

maksimalnog skoka s pripremom ruke se ne izoliraju na kukovima, već su u funkciji zamaha,

radi postizanja maksimalne visine skoka. Skokovi iz čučnja s pripremom i zamahom rukama

karakteriziraju većinu situacijskih vertikalnih skokova u većini sportova pa tako i nogometu.

Koordinirani zamah rukama u funkciji skoka doprinosi njegovoj visini otprilike 10% (Harman

i sur., 1990).

Tablica br. 14 (MESTSK) Testovi eksplozivne relativne snage - tipa skočnosti

Br.

ID testa Naziv testa Mj. jedinica ID AK

1. MESSJ Bosco 1 cm MERS2. MESCM Bosco 2 cm MERS3. MESMAX Bosco 4 cm MERS

1. Bosc 1 – skok iz statičkog položaja – “squat jump” MESJ

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi Quattro

Jump koji se sastoji od pokretne tenziometrijske platforme, dimenzija su 920x920x125 mm.

Kistlerova tenziometrijska platforma je kabelom povezana sa prijenosnim računalom koje

registrira i pohranjuje podatke te postoji mogućnost analize podataka.

Zadatak: Nogometaš u početnoj poziciji stoji na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi

Quattro Jump u polučučnju (noge savijene pod 90°), podbočen je rukama na kukovima i


52


izvodi skok uvis bez prethodne pripreme. U takvo skoku nema doprinosa energije elasticiteta.

Zadatak se izvodi tri puta bez silaženja sa strunjače (pauza 15”).


53


Registriranje rezultata: Zapis rezultata je automatski u memoriju računala, uz mogućnost

naknadnog ispisa rezultata. Kao meritorni rezultat uzima se najbolji postignuti rezultat.

Cilj: Ostvariti što veću visinu skoka (cm).

Svrha mjerenja: Testom se mjeri eksplozivna snaga nogu, svaki centimetar više skoka u

ovom testu znači bitno veću brzinu pokreta.

2. Bosc 2 skok sa pripremom –“counter movement jump” MESCM

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi Quattro

Jump koji se sastoji od pokretne tenziometrijske platforme, dimenzija su 920x920x125 mm.



Zadatak: Nogometaš iz početne pozicije (stoji na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi

Quattro Jump pruženih nogu, podbočen je rukama na kukovima) ide u polučučanj (noge

savijene pod 90°) i zatim se odražava u vis (učinak opruge). U takvom skoku osigurava se

određena količina potencijalne energije elasticiteta nastale za vrijeme ekscentrične aktivnosti i

koristi se, barem njezin dio, za vrijeme kasnije pozitivne aktivnosti. Zadatak se izvodi tri puta

bez silaženja sa strunjače (pauza 15”).




Svrha mjerenja: Testom se mjeri eksplozivna snaga elastičnog karaktera i svaki centimetar

više u ovom testu znaći veću eksplozivnost pokreta.

3. Bosc max – maksimalni vertikalni skok – zamah rukama

Opis mjesta izvođenja Test se izvodi na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi Quattro Jump

koji se sastoji od pokretne tenziometrijske platforme, dimenzija su 920x920x125 mm.




54


Zadatak: Nogometaš iz početne pozicije (stoji na kontaktnoj strunjači pruženih nogu,

podbočen je rukama na kukovima) izvodi uzastopne skokove u trajanju od 15 sekundi, na taj

način da prilikom svakog doskoka ide u lagani polučučanj. Kod ovog testa bitne su najmanje

dvije komponente – frekvencija izvođenja skokova (broj skokova u 15 sek) i visina svakog od

skokova..




Svrha mjerenja: Test procjenjuje ekscentrično-koncentričnu komponentu eksplozivnosti

skoka i koordinaciju ekstremiteta u izvedbi skoka, a vrijednosti se izražavaju u obliku visine

skoka mjerene u centimetrima.

4.2.6 Testovi za procjenu fleksibilnosti

Sposobnost izvođenja pokreta maksimalnom amplitudom u jednom ili više zglobova

odnosno jedan ili više puta, ne ovise samo o motoričkim sposobnostima, nego i o nekim

morfološkim obilježjima (o građi zgloba i o elastičnim vezama – ligamentima i tetivama) te

fleksibilnosti kao preduvjetu za kvalitativno i kvantitativno izvođenje pokreta (Alter, 1996).

Naime, samo nogometaš sa optimalno razvijenom fleksibilnošću može do maksimalnih

granica iskoristiti sve svoje potencijale u ostalim motoričkim sposobnostima. Posebno u svim

tipovima eksplozivne snage (eksplozivna snaga tipa sprinta, tipa udarca, tipa skoka i tipa

bacanja) i agilnosti, kao i preventivno djelovati na mogućnost nastajanja i karakter nekih vrsta

ozljeda. Gipkiji – fleksibilniji igrači treniraju i igraju, ekonomičnije i racionalnije, uz manju

mogućnost ozljeđivanja (Vučetić i sur. 2003).

Mnogi autori napominju (Weineck, 2000; Bangsbo, 1994, Verheijen, 1997) da je optimalno

razvijena fleksibilnost važna tijekom ispoljavanja koordinacije, preciznosti i brzine izvođenja

motoričkih zadataka.

Za potrebe ovog istraživanja nogometaši će biti testirani najčešće primjenjivanim testovima za

procjenu fleksibilnosti.


55


Tablica br. 15 (MFL) Testovi fleksibilnosti

Br.


ID AK

1. MFLSAR Seat nad reach cm MFL2. MFLPRR Pretklon raznožno cm MFL3. MFLPRL Prednoženje iz ležanja cm MFL4. MFLZAL Zanoženje iz ležanja cm MFL5. MFLRAL Raznoženje ležeći cm MFL6. MFLOLB Odnoženje ležeći bočno cm MFL

1. Sit and reach MFLSAR

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji. Za ovaj test potrebno nam je

statično pomagalo - sjedalo sa centimetarskom trakom.

Zadatak: Nogometaš sjedne s ispruženim i spojenim nogama ispred sebe, tako da stopala

dodiruju prvu stepenicu. Na prvoj stepenici markiramo u centimetrima skalu po kojoj

očitavamo rezultat. Kraj stopala odnosno početak stepenice je nulta točka. Svi centimetri

iznad nule su pozitivni dok centimetre ispod nule, prema koljenima na podu, označimo

negativnim indeksom. Zadatak nogometaša je da izvede što dublji pretklon ispruženim

rukama i pokuša ostvariti pozitivan rezultat. Zadrži se 2 sekunde u tom položaju. Zadatak se

izvodi tri puta.

Cilj: Izvesti što dublji pretklon.

Registriranje rezultata: Upisuje se maksimalna dubina dohvata u centimetrima u sva tri

pokušaja.

Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti lumbalnog djela leđa s pripadajućim pojasom.

2. Pretklon raznožno iz sjeda s oslonom o zid MFLPRR

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji. Za izvođenje testa potreban je

zid, a ispred zida se povuku linije duge 2 metra pod kutom od 45” tako da vrh kuta dodiruje

zid. Okomito na zid postavlja se centimetarska traka.


56


Zadatak: Nogometaš sjedne na tlo oslonjen glavom i leđima uza zid te postavi dlan preko

dlana na tlo ispred sebe. Noge raznoži pod kutom od 45” te ih prilikom pretklona ne smije

savijati u koljenima. Zadatak je nogometaša da izvede što dublji pretklon, ali tako da vrhovi

prstiju bez trzaja klize uz traku na podu. Zadatak se ponavlja 3 puta.

Cilj: Izvesti što dublji pretklon.

Registriranje rezultata: Rezultat u testu je maksimalna daljina dohvata od početnog dodira

do krajnjeg dodira na centimetarskoj traci. Rezultat se očitava u centimetrima i upisuju se sva

tri ponavljanja.

Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti lumbalnog djela leđa s pripadajućim pojasom.

3. Prednoženje iz ležanja na leđima (mjereno kutom) MFLPRL

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji uza zid na kojem je ucrtana

skala u stupnjevima, s točnošću od 5”. Skala je od 0” do 180” tako da je os apcise 10 cm od

poda.

Zadatak: Nogometaš legne leđima na pod paralelno uz zid svojom desnom stranom tako da

gornji dio kuka bude u istoj ravnini s linijom koja označava 90”. Noge su spojene i ispružene

dok su ruke prislonjene uz natkoljenice. Zadatak je nogometaša da potpuno opruženu desnu

nogu polagano podigne uz zid u maksimalno moguće prednoženje i da je nekoliko trenutaka u

tom položaju zadrži. Zadatak se ponavlja tri puta s kratkim pauzama.

Cilj: Postizanje maksimalno mogućeg prednoženja iz ležanja na leđima.

Registriranje rezultata: Rezultat u testu je kut što ga zatvara nogometaševa noga s apcisom,

a izražava se u stupnjevima. Upisuju se rezultati sva tri ponavljanja.

Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti zadnje lože.

4. Zanoženje iz ležanja na prsima MFLZAL

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji uz zid na kojem je ucrtana

skala u stupnjevima od 0” do 180” tako da je os apcisa ucrtana 10 cm iznad poda.


57


Zadatak: Nogometaš legne prsima svojom lijevom stranom uz zid tako da mu je gornji rub

kuka u ravnini s ordinatom koja označava 90”. Zadatak je nogometaša da potpuno ispruženu

nogu u koljenu, s ekstenzijom u stopalu, podigne uz zid u zanoženju što više može i da zadrži

3 sekunde u tom položaju. Pri tome ne smije podizati kukove niti savijati nogu u koljenu.

Zadatak se izvodi tri puta s kratkim pauzama.

Cilj: Postizanje maksimalno mogućeg zanoženja iz ležanja na prsima.

Registriranje rezultata: Rezultat u testu je kut što ga zatvara nogometaševa noga i os apcisa,

a izražava se u stupnjevima. Upisuju se rezultati sva tri ponavljanja.

Svrha mjerenja : Procjena fleksibilnosti prednjeg djela natkoljenice i djela karličnog pojasa.

5. Raznoženje ležeći (mjereno kutom) MFLRAZ

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji na strunjačama na kojima je

ucrtana skala od 0” do 90” u lijevu i desnu stranu.

Zadatak: Nogometaš legne leđima na strunjače, tako da su mu noge i zdjelica na strunjači na

kojoj je ucrtana skala sa stupnjevima. Položaj tijela mora biti takav da linija koja dijeli

strunjaču sa skalom na dva jednaka dijela bude u istoj ravnini s uzdužnom osovinom

nogometaša. Ruke nogometaša su u odručenju, a noge spojene i opružene. Nogometaš iz

opisanog položaja raznoži što može više. Zadatak se ponavlja tri puta s kratkim pauzama.

Cilj: Postizanje maksimalno mogućeg raznoženja ležeći.

Registriranje rezultata: Rezultat u testu je zbroj kutova izražen u stupnjevima koje

nogometaš postigne maksimalnim raznoženjem svakom nogom. Upisuju se rezultati sva tri

ponavljanja.

Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti abduktora i aduktora.

6. Odnoženje ležeći bočno MFLO

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji uz zid na kojem je ucrtana

skala u stupnjevima od 0” do 180”.


58


Zadatak: Nogometaš legne na lijevi bok prislonjen uz zid tako da linija koja označava 90”

bude u ravnini vrhova zdjelice (lijeva ruka na koju je položena glava, opružena u produžetku

tijela, a desna ruka savijena ispred grudi u visini prsne kosti oslonjena na pod ). Iz početnog

položaja nogometaš odnoži opruženom nogom što više može. Zadatak se ponavlja tri puta s

kratkim pauzama.

Cilj: Postizanje maksimalno mogućeg odnoženja ležeći bočno.

Registriranje rezultata: Rezultat u testu je kut što ga zatvara noga koju je nogometaš

odnožio s horizontalom, a izražen je u stupnjevima. Upisuju se rezultati sva tri ponavljanja.

Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti abduktora i aduktora.

4.2.7 Test za procjenu izdržljivosti aerobnog tipa

BEEP test odnosno test sa zvučnim signalom, koji je Leger razvio još 1982. godine,

koristi se u terenskim mjerenjima za procjenu aerobne izdržljivosti sportaša. U praksi i

literaturi engleskog govornog područja susrećemo varijacije protokola ovog testa pod

različitim nazivima, kao što su ‘Shuttle Run Test’, ‘MultiStage Fitness Test’, ‘Yo Yo

Endurance Test’ i slično. Sve te testove povezuje postojanje zvučnog signala (BEEP),

emitiranoga s nekog od medija (kaseta ili CD), koji se koristi za kontrolu vremenskih

intervala tijekom mjerenja. BEEP test je jedan od najčešće primjenjivanih specifičnih testova

za procjenu aerobne izdržljivosti u nogometu.

Uzmemo li u obzir hijerarhijsku strukturu motoričkih i funkcionalnih sposobnosti nogometaša

kao i mišljenja nogometnih eksperata dolazimo do zaključka da je za uspjeh u nogometu

najvažnija izdržljivost (30%), zatim snaga (20%) i brzina (20%), koordinacija sa 15%,

preciznost 10% i fleksibilnosti sa 5% (Glinder, 1984).

Na temelju rezultata BEEP testa biti će izračunat primitak kisika (VO2max) po formuli Leger i

Lambert iz 1982.

Tablica br. 16 (SI) Test izdržljivosti

Br. ID testa Naziv testa Mj. jedinica

ID AK

1. SBEEP BEEP test nivo SI


59


SBEEP – BEEP test

Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi na nogometnom terenu u koridoru koji ima minimalne

tlocrtne dimenzije 30 x 10 m. Za provedbu ovog testa potrebni su CD ili audio kaseta, CD

uređaj ili odgovarajući kasetofon, dva čunja ili neka druga dva markera koji se postave na

međusobnoj udaljenosti od 20 metara te obrazac za bilježenje istrčanih intervala. BEEP-test se

sastoji od dvadeset jedne ili više razina (zavisno od vrste protokola) po 7 i više intervala

istrčavanja dionica od 20 m. Svaka razina traje približno 60 sekundi, pri čemu ‘brzinu’

(vrijeme trajanja svakog intervala) nogometaša diktira interval zvučnih signala na CD-u ili

kaseti. Dakle, pri svakom od intervala nogometaš pretrčava dionicu od 20 m zadanim

tempom. Krajevi dionica označeni su čunjevima ili nekim drugom oznakom, a zadatak je da

nogometaš u trenutku emitiranja zvučnog signala (BEEP), bude u blizini tog markera (unutar

prostora od 3 m – slika 1). Početna brzina nogometaša je 8 ili 8,5 km/h (ovisno o varijaciji

testa), a brzina trčanja se povećava tako što se smanjuje interval između zvučnih signala. To

se zove sljedeća razina i završava istekom jedne minute. U slučaju da nogometaš prerano

dođe do oznake (prebrzo istrčavanje dionice od 20 m), treba kaskati u mjestu do oglašavanja

zvučnog signala. Test završava onda kada nogometaš, unutar istog intervala, ne stiže (kasni)

dva puta doći u zadani prostor u trenutku oglašavanja signala što je indikator da ispitanik ne

može više održavati zadani tempo trčanja.

Zadatak: Nogometaš stane u poziciju visokog starta kod bliže markacije, a mjerilac uključi

odgovarajući audio uređaj. Na prvi zvučni signal (BEEP), nogometaš starta i pretrčava prostor

od 20 m laganim tempom kako bi na sljedeći znak (BEEP) bio u prostoru kod nasuprotne

markacije i krenuo istim tempom do polazišne točke. Svaki sljedeći signal (BEEP) indikator

je nogometašu za sljedeći interval. Na kraju svake razine nogometaš čuje najavu iz audio

uređaja za sljedeću razinu opterećenja. Nogometaš kreće iz pozicije visokog starta sa crte

(prva oznaka) koja je 20 m udaljena od druge oznake. Na prvi zvučni signal iz audio uređaja

nogometaš započinje test trčeći zadanim tempom do drugog markera do kojeg treba dotrčati

prije sljedećeg zvučnog signala. Ako nogometaš ne dotrči dovoljno rano u zadani prostor

oznake, propust će biti zabilježen, a ispitanik opomenut uzvikom ‘brže!’. Ako nogometaš

zakasni dva puta na istoj razini, smatra se da je test završen, a dosegnuta razina i interval

smatra se njegovim rezultatom na testu. Mjerilac mora voditi evidenciju (stavljati kvačice za

ispravno istrčane i kružić za neispravno istrčane intervale) o istrčanim razinama i intervalima

na propisanom obrascu. Važno je napomenuti da dva kružića na različitim razinama (nisu u


60


istom redu) ne isključuju automatski nogometaša iz testa. Isključenje podrazumijevaju tek dva

uzastopna zakašnjenja na istoj razini (dva kružića u istom redu)!!!

Registriranje rezultata: Mjeri se vrijeme u stotinkama sekunde od starta do cilja. Upisuju se

vrijeme i dionica do koje je nogometaš istrčao.

Cilj: Istrčati što je moguće veći broj dionica u zadanom vremenu (BEEP signala).

Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene aerobnih kapaciteta nogometaša.


61


4.3 Artikulacija provedbe mjerenja

1. ANTROPOMETRIJA + FLEKSIBILNOST2. ERGO JUMP3. RADAR – šut nogom4. BRZINA5. AGILNOST6. BEEP TEST

Inicijalno mjerenje biti će provedeno na početku pripremnog perioda svakog kluba, a

finalno nakon 10 tjedana od datuma početka eksperimentalnog programa. Za testiranje jednog

kluba predviđeno je vrijeme od tri sata. Testiranje će biti provedeno u prijepodnevnim satima,

sa početkom u devet sati. U procesu testiranja sudjelovat će deset educiranih mjerilaca

Sportsko dijagnostičkog centra (SDC) u Zagrebu. Igrači će prvo biti podvrgnuti

antropometrijskim testovima i testovima fleksibilnosti, nakon toga se igrači dijele u dvije

skupine jedna skupina odlazi na testove eksplozivne snage tipa skočnosti na Kistlerovoj

tenziometrijskoj platformi Quattro Jump, a druga na testove snage šuta mjerene radarom

(Stalker radar gun, Texas). Nakon što i jedna i druga grupa završe sa testiranjem slijedi

zamjena radnih mjesta.


24 sportaša – antropometrija + fleksibilnost

12 sportaša – ERGO JUMP 12 sportaša – RADAR

12 sportaša – SPRINT-BRZINA

12 sportaša – AGILNOST

24 sportaša – BEEP TEST

62


U sljedećoj rotaciji dolaze na red testovi brzine i agilnosti, nakon čega cijela ekipa u isto

vrijem trči BEEP test. U ovom istraživanju vodilo se računa da uvjek isti mjerilac mjeri isti

test ili skupinu testova, tako da bi se šum koji se događa tijekom promijene mjerilaca sveo na

minimum.

4.4 Eksperimentalni plan

Cjelokupan eksperiment proveden je tijekom pripremnog perioda te prvih tjedana

natjecateljskog razdoblja u sezoni 2006/07. Prije početka eksperimentalnog programa svi

treneri koji su uključeni u istraživanje dodatno su educirani, svaki je trener (njih 16, iz svakog

kluba po jedan glavni i jedan pomočni trener) upoznat sa svim specifičnostima programa, ali i

sa svakim pojedinačnim treningom i testom koji se provodo u sklopu ovog istraživanja.

Tablica br. 17 Periodizacija i plan pripremnog i natjecateljskog periodaMezociklus 1 2 3 4 5

UkupnoOznakamezociklusa

UVODNI VIŠE-STRANI

BAZIČNI SPECIFIČNA -SITU.

NATJECA-TELJSKI

Omjer kond. i Info. treninga

50 : 50 60 : 40 70 : 30 40 : 60 30 : 70

Broj danamezociklusa

7 7 14 14 49 91

Broj tren. dana idana utakmica

6 6 12 12 42 78

Broj treninga 10 10 20 18 49 97Broj utakmica - 1 2 4 7 14Broj tren. sati iSati utakmica

18 20 44 38 98 218

Broj dana odmora

1 1 4x1/2=2 4x1/2=2 7 13

Broj sati kond. iInfo. treninga

9+9 12+8 30+14 16+22 34+62 101+117

Ekstenzitet opte.tren. dana

3.00 3.33 3.66 3.16 2.33 3.09

Intenzitet opte.tren. dana

80 % 85 % 85 % 95 % 90-100 % 90 %

Datumi testiranja

Inicijalno finalno 14

U prvom, uvodnom mezociklusu tijekom 7 trenažnih dana provelo se 10 treninga sa

ekstenzitetom opterećenja 3.00, te indeksom intenziteta u prosjeku 75% od

maksimalnog.


63


U drugom, višestranom mezociklusu tijekom 7 trenažnih dana provelo se 10 treninga i

odigrala 1 utakmica. Ekstenzitet opterećenja iznosio je 3.33, a intenzitet u prosjeku 80

% od maksimalnog.

U trećem, bazičnom mezociklusu u trajanju od 14 dana provelo se 20 treninga i

odigrale 2 utakmice s prosječnim indeksom ekstenziteta 3.66. Indeks intenziteta

iznosio je 85 % od maksimalnog.

U četvrtom, specifičnom mezociklusu u trajanju od 14 dana, odradilo se 18 treninga i

odigralo se 4 utakmice. U ovom mezociklusu smanjio se ekstenzitet opterećenja na

3.16, a pojačao se intenzitet na 90 % od maksimalnog.

U posljednjem mezociklusu, natjecateljskom, u trajanju od 37 dana, provelo se 49

treninga i odigralo se 7 utakmica, s prosječnim indeksom ekstenziteta 2.33 te

prosječnim indeksom intenziteta 80 %.

Tablica br. 18. Izvedbeni plan i program (sadržaj rada)r.br.

dan

SADRŽAJ TRENINGA (GLAVNI DIO TRENINGA):

PRIPREMNI PERIOD – UVODNI MEZOCIKLUS1 Po

n1. T: Liječnički pregled; Aerobna izdržljivost: 10+10+10=U 30 min. trčanja, Pauza 10 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igre 3 na 3.

2 Uto

2. T: Aerobna izdržljivost: 15+10+10=U 35 min. trčanja, Pauza 10 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igre 3 na 3. 3. T: Tehničke vježbe, streching.

3 Sri 4. T: Snaga (repetitivna)-kružni trening, vježbe u paru; Pauza aktivna - igra «igra 4 na 4 ». 5. T: Igra na 4 gola 2 x 35 min.

4 Čet Dan odmora.5 Pet 6. T: Aerobna izdržljivost 15+10+15=U 40 min. trčanja, Pauza 10 min. s

aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3. 7. T: Tehničko-taktičke vježbe, streching.

6 Sub

8. T: Aerobna izdržljivost 15+15+15=U 45 min. trčanja, Pauza 10 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3. 9. Snaga (repetitivna)-kružni trening, vježbe snage u paru, Pauza aktivna - igra «igra 4 na 4 ».

7 Ned

10. T: Igra na 4 gola 2 x 35 min

PRIPREMNI PERIOD – VIŠESTRANI MEZOCIKLUS8 Po

n11. T: Aerobna izdržljivost: 20+15+15=U 50 min. trčanja, Pauza 15 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igre 3 na 3 ; (1. TESTIRANJE) . 12. T: Tehničko-taktičke vježbe, streching.

9 Uto

13. T: Aerobna izdržljivost 20+15+20=U 55 min. trčanja, Pauza 15. min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igre 3 na 3 . 14. T: Tehničko-taktičke vježbe, streching.

10 Sri 15. T: Snaga (repetitivna)-kružni trening, postaje 3x (8x45 sec.-pauza između vježbi 30 sec.-pauza između serija 2 min.), Pauza aktivna - igra «igra 4 na 4 ».16. T: Igra na 4 gola 2 x 35 min.

11 Čet Dan odmora.12 Pet 17. T: Aerobna izdržljivost 20+20+20=U 60 min. trčanja, Pauza 15 min. s

aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3 . 18. T: SAQ trening


64


13 Sub

19. T: Aerobna izdržljivost 25+20+20=U 65 min. trčanja, Pauza 15 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3 . 20. T: Snaga (repetitivna)-kružni trening, postaje 3x (9x45 sec.-pauza između vježbi 30 sec.-pauza između serija 2 min.), Pauza aktivna - igra «igra 4 na 4 ».

14 Ned

21. T: Utakmica.

PRIPREMNI PERIOD – BAZIČNI MEZOCIKLUS15 Po

n22. T: Specifična izdržljivost: 600m(300,200,100)x2x1x1=U 2400 m anaerobne laktatne izdržljivost, pauza između vježbi 2 min. pauza između serija 5 min., Tehničke vježbe, streching.

16 Uto

23. T: Sprinterska izdržljivost 120m (60,40,20)x2x1x1=U 480 m anaerobne alaktatne izdržljivost, pauza između vježbi 1 min, pauza između serija 4 min., streching.24. T: SAQ trening.

17 Sri 25. T: Snaga (eksplozivna)-kružni trening, postaje 3x (6x30 sec.-pauza između vježbi45 sec.-pauza između serija 2 min.), P aktivna - igra «igra 4 na 4 ». 26. T: Tehničko-taktičke vježbe.

18 Čet 27. T: Specifična izdržljivost: 600 m(300,200,100)x2x1x2=U 3000 m anaerobne laktatne izdržljivost, pauza između vježbi2 min., pauza između serija 5 min. Tehničke vježbe, streching.

19 Pet 28. T: Sprinterska izdržljivost 120m(60,40,20)x2x1x2=U 600 m anaerobne alaktatne izdržljivost, pauza između vježbi 1 min, pauza između serija 4 min., streching.29. T: SAQ trening

20 Sub

30. T: Snaga (amortizacijska)-kružni trening, postaje 3x (6x30 sec.-pauza između vježbi 45 sec.-pauza između serija 2 min.), P aktivna - igra «igra 4 na 4 ». 31. T: SAQ trening

21 Ned

32. T: Utakmica.

22 Pon

33. T: Specifična izdržljivost: 600m(300,200,100)x2x2x2=U 3600 m anaerobne laktatne izdržljivost, pauza između vježbi2 min. pauza između serija 5 min., Tehničke vježbe, streching.

23 Uto

34. T: Sprinterska izdržljivost 120m(60,40,20)x2x2x2=U 720 m anaerobne alaktatne izdržljivost, pauza između vježbi 1 min, pauza između serija 4 min., streching.35. T: SAQ trening

24 Sri 36. T: Snaga (eksplozivna)-kružni trening, postaje 3x (8x30 sec.-pauza između vježbi 45 sec.-pauza između serija 2 min.), P aktivna - igra «igra 4 na 4 ». 37. T: Igra 3 na 3 , streching.

25 Čet 38. T: Specifična izdržljivost: 600 m(300,200,100)x2x3x2=U 4200 m anaerobne laktatne izdržljivost, pauza između vježbi2 min., pauza između serija 5 min. Tehničke vježbe, streching.

26 Pet 39. T: Sprinterska izdržljivost 120m(60,40,20)x2x3x2=U 840 m anaerobne alaktatne izdržljivost, pauza između vježbi 1 min, pauza između serija 4 min., streching.40. T: SAQ trening

27 Sub

41. T: Snaga (amortizacijska)-kružni trening, postaje 3x (8x30 sec.-pauza između vježbi 45 sec.-pauza između serija 2 min.), P aktivna - igra «igra 4 na 4 ». 42. T: Igra 3 na 3 , streching.

28 Ned

43. T: Utakmica.

PRIPREMNI PERIOD – SPECIFIČNO-SITUACIJSKI MEZOCIKLUS29 Po

n44. T: Aerobna izdržljivost 15+10+15=U 40 min. trčanja, Pauza 10 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3 . 45. T: Tehničke vježbe, igra na dva gola.

30 Uto

46. T: Sprinterska izdržljivost 120m(60,40,20)x2x2x2=U 720 m anaerobne alaktatne izdržljivost, pauza između vježbi 1 min, pauza između serija 4 min.,


65


streching.47. T: SAQ trening

31 Sri 48. T: Utakmica.32 Čet 49. T: Tehničke vježbe, rekuperacijski trening.

50. T: Specifična izdržljivost: 600m(300,200,100)x2x2x2=U 3600 m anaerobne laktatne izdržljivost, pauza između vježbi 2 min. pauza između serija 5 min., Tehničke vježbe, streching.

33 Pet 51. T: Tehničke vježbe, igra na dva gola. 52. T: Snaga (pliometrija)-kružni trening, Pauza aktivna - igra «igra 4 na 4 ».

34 Sub

53. T: Tehničko-taktičke vježbe, rekuperacijski trening.

35 Ned

54. T: Utakmica.

36 Pon

55. T: Aerobna izdržljivost 15+10+10=U 35 min. trčanja, Pauza 10 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3 . 56. T: Tehničke vježbe, igra na dva gola.

37 Uto

57. T: Sprinterska izdržljivost 120m(60,40,20)x2x1x2=U 600 m anaerobne alaktatne izdržljivost, pauza između vježbi1 min, pauza između serija 4 min., streching.58. T: SAQ trening

38 Sri 59. T: Utakmica.39 Čet 60. T: Tehničke vježbe, rekuperacijski trening.

61. T: Specifična izdržljivost: 600m(300,200,100)x2x1x2=U 3000 m anaerobne laktatne izdržljivost, pauza između vježbi 2 min. pauza između serija 5 min., Tehničke vježbe, streching.

40 Pet 62. T: Tehničke vježbe, igra na dva gola. 63. T: Snaga (pliometrija)-kružni trening, Pauza aktivna - igra «igra 4 na 4 ».

41 Sub

64. T: Tehničko-taktičke vježbe, rekuperacijski trening.

42 Ned

65. T: Utakmica.KRAJ PRIPREMNOG PERIODA.NATJECATELJSKI PERIOD – SITUACIJSKI MEZOCIKLUS

1 Pon

66. T: Aerobna izdržljivost 15+15+15=U 45 min. trčanja, Pauza 10 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), streching.

2 Uto

67. T: Tehničko-taktičke vježbe (individualni i grupni rad), streching. 68. T: Snaga (repetitivna)-kružni trening, postaje-3x (6x45 sec.-pauza između vježbi 30 sec.-pauza između serija 2 min.).

3 Sri 69. T: SAQ trening70. T: Snaga (pliometrija)-kružni trening.

4 Čet 71. T: Sprinterska izdržljivost 120m(60,40,20)x1x1x1=U 360 m anaerobne alaktatne izdržljivost, pauza između vježbi 1 min, pauza između serija 4 min., streching.

5 Pet 72. T: Taktičke vježbe, igra iz prekida, streching.6 Su

bDan odmora.

7 Ned

73. T: Prvenstvena utakmica.

8 Pon

74. T: Tehničke vježbe, streching.

9 Uto

75. T: Specifična izdržljivost: 600m(300,200,100)x1x1x1=U 1800 m anaerobne laktatne izdržljivost, pauza između vježbi 2 min. pauza između serija 5 min., Tehničke vježbe, streching.76. T: Snaga (repetitivna)-kružni trening, vježbe snage u paru.



12 Pet 80. T: Taktika, igra iz prekidia, streching.


66


13 Sub

Dan odmora.

14 Ned


15 Pon


16 Uto




19 Pet 88. T: TA vježbe, igra, prekidi, streching.20 Su

bDan odmora.

21 Ned

89. T: Utakmica.

22 Pon


23 Uto





bDan odmora.

28 Ned

97. T: prvenstvena utakmica.

29 Pon


30 Uto





bDan odmora.

35 Ned


36 Pon


37 Uto


38 Sri 109. T: Tehničko-taktičke vježbe, trening utakmica, koordinacija.


67


110. T: Snaga (amortizacijska)-kružni trening, postaje 3x (7x30 sec.-pauza između vježbi45 sec.-pauza između serija 2 min.).

39 Čet 111. T: Sprinterska izdržljivost 120m(60,40,20)x2x1x1=U 480 m anaerobne alaktatne izdržljivost, pauza između vježbi1 min, pauza između serija 4 min., streching.

40 Pet 112. T: Igra iz prekida, streching.41 Su

bDan odmora.

42 Ned


43 Pon


44 Uto

115. T: Specifična izdržljivost: 600m (300,200,100)x1x1x1=U 1800 m anaerobne laktatne izdržljivost, pauza između vježbi 2 min. pauza između serija 5 min., Tehničke vježbe, streching.116. T: Snaga (repetitivna)-kružni trening, postaje-3x (6x45 sec.-pauza između vježbi 30 sec.-pauza između serija 2 min.).

45 Sri 117. T: SAQ trening118. T: Snaga (pliometrija)-krurižni trening.


47 Pet 120. T: Taktičke vježbe, igra, prekidi, streching.48 Su

bDan odmora.

49 Ned


50 Pon

122. T: Završno TESTIRANJE.

Eksperimentalna i kontrolna skupina provodila je identičan pripremni period uključujući

i prvu fazu natjecateljskog perioda. Tehničko-taktički zahtjevi, ekstenzitet i intenzitet treninga

bili su identični. Jedino je način izvođenja kondicijskog treninga bio različit. Kontrolna

skupina radila je pravocrtna trčanja, sprinteve i kaskanja, a nakon svakog sprinta i

pretrčavanja dužih dionica slijedilo je lagano istrčavanje. Eksperimentalna skupina imala je

organiziran trening, kojem je cilj, trening oblikovati na način da bude što sličniji nogometnoj

realnosti (utakmici). Sprintevi od 60, 40 i 20 metara, duže dionica od 300 m izvodili su se sa

konstantnim promjenama pravca kretanja, a u završnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje,

primanje lopte, dribling ili udarac na gol što je ovisilo o cilju treninga.


68


Tijekom trčanja na 300, 200 i 100 metara igrači su izvodili nogometne radnje: skokove,

uklizavanja, remplanja, cik-cak kretanje i vođenja lopte. Završnica je bila identična kao i kod

kraćih sprinteva. Igrači niti jednu vježbu nisu izvodili individualno nego veći broj igrača

istovremeno. Sve s naglaskom na timskom radu.

Tablica br. 19a. Glavne razlike programa eksperimentalne i kontrolne skupine prikazane u

vidu prosječnih vrijednosti (mean)

Tjedni sadržaji Kontrolna skupina

Eksperimentalna skupina

Broj promjena pravca kretanja

650 1250

Broj dodavanja i primanja lopti

750 1500

Broj sati treninga s loptom

1 5

Broj duela 150 300Broj driblinga 200 500Broj udarca na gol 400 800

Eksperimentalni program napravljen je po uzoru na Bangsboovu (1994), Verheijenovu

(1997) i Weineckovu (2000) ideologiju shvaćanja nogometnog treninga. Nogometni trening

potrebno je što više približiti nogometnoj realnosti (utakmici).

Niti jedan od navedenih autora nije eksperimentalno pristupio potvrđivanju svojih teza.

Razloga je nekoliko: veličina uzorka - broj nogometaša koji su voljni sudjelovati u

istraživanju, kao i broj klubova koji je voljan dopustiti uvid u njihov način rada te pronaći

potrebna sredstva da se takav eksperiment provede. Ovaj znanstveni rad je produkt suradnje

Kineziološkog fakulteta, Sportsko dijagnostičkog centra, Hrvatskog nogometnog saveza te

čelnih ljudi nogometnih škola.


69


Tablica 19b. Glavne razlike u treningu kontrolne i ekpsrimentalne skupine

Tjedni sadržaji Kontrolna skupina Eksperimentalna skupina

Trening anaerobne alaktaktne izdržljivosti

Trening se izvodi na boćnim linijama igrališta Igrači sprintaju u krug.

Trening se izvodi u kordoru od 70 m. Igrač sprinta slalom, između 4 stalka koji su

udaljeni 2 metra, uzima loptu te sprinta s

loptom, završnica nakon prvog sprinta je dupli

pas, dok svako sljedeće ponavljanje igrač

izvodi šut na gol (golman brani, pobjednik je

onaj igrač koji uspije zabiti više golova a šut se

izvodi sa udaljenosti 16-20 m od gol linije).

Trening laktakne aerobne izdržljivosti

Trening se izvodi na način

da igrači sprintaju po bočnim

linijama igrališta.

Na rubovi ma kaznenog prostora postave se četri stalka, igrač mora sprintati

zadanu dionicu (600, 300, 200, 100 m) krečući

se po linijama kaznenog prostora, radeći

krugove, nakon svakog kruga slijedi promjena

smjera za 1800.

Trening aerobne izdrzljivosti

Trening se izvodi na bocnim linijama igrališta Igrači trče u krug

Trening se izvodi na polovici nogometnog igrališta (oblik pravokutnika). Igrači počinju od korner

zastavice. Na gol liniji rade slalom vođenje

lopte, kad dođe do bočne linije igrač izvodi

centar šut, i trči unatraške po bočnoj liniji,

liniju centra prelazi u paru, igrači izvode

dodavanja (nogom, glavom, natkoljenicom),

zadnju liniju (bočnu liniju igrališta) igrači

prelaze radeći cik-cak kretanje.

SAQ- trening Igrači izvode krečući se prema

naprijed

Igrači izvode prvo kretnje prema naprijed

zatim unatraške te bočno prelaze preko saq

ljestvi, te izvode odigravanje lopte u tijeku

izvođenja saq vježbi, nogom i glavom.

Pauza Izvode vježbe istezanja (aktivni

i pasivni streching)

Izvode dinamički streching s loptom

Trening snage Bez lopte Sa loptom


70


4.5 Metode obrade podataka

Obrada podataka napravljena je primjenom programskog paketa SPSS, ver 11,5. Prvi

korak u obradi podataka je klasično određivanje osnovnih statističkih parametra distribucije

varijabli.

Za sve varijable u svim mjerenjima izračunati su centralni i disperzivni parametri:

aritmetička sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (MIN), maksimum (MAX) i

raspon rezultata (RAS) te spljoštenost (KURT) i zakrivljenost distribucije (SKEW).

Normalnost distribucije varijabli testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom.

Homogenost varijance provjerena je Levenovim testom i omjerom najveće i najmanje

vrijednosti varijable (Field, 2005).

Metrijske karakteristike utvrđene su programom RTT12G (Momirović ,1999). U sklopu

programa izračunate su mjere reprezentativnosti, pouzdanosti, homogenosti, konvergencije

indikatora i interne valjanosti. Program je uzet iz programske biblioteke IKSI.LIB Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja. Nekoliko takvih programa postoji samo u programskom paketu GENS.MACRO koji je napisan u programskom jeziku Genstat, verzija 4.04, i mogu se izvesti samo na velikim sistemima sa instaliranim Genstat procesorom (Momirović, 1988). Momirović i suradnici neke od progama napisali su u matrix jeziku tako da se mogu izvesti u standardnom SPSS okruženju.

Pomoću programa RTT12G izračunati su:

mjera reprezentativnosti;

mjera pouzdanosti;

mjera homogenosti;

Hottelingova mjera interne valjanosti čestica;

Guttmanova mjera interne valjanosti čestica;

Harrisova mjera interne valjanosti čestica

Butrova mjera interne valjanosti čestica


71


Značajnost razlika između kontrolne i eksperimentalne grupe u mjerenim motoričkim

sposobnostima, morfološkim karakteristikama i izdržljivosti u inicijalnom i finalnom

provjeravanju su utvrđene kanoničkom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke.

Značajnost diskriminacijske funkcije testirana je Burttletovim χ2 testom.

Parcijalne promjene (razlike po varijablama) između inicijalnog i finalnog provjeravanja

utvrđene su t-testom za zavisne uzorke i univarijantnom analizom varijace (ANOVOM).

Globalne promjene utvrđene su kanoničkom diskriminacijskom analizom za nezavisne

uzorke. Značajnost diskriminacijske funkcije testirana su Burttletovim χ2 testom.

S ciljem utvrđivanja latentnih dimenzija motoričkog i morfološkog prostora, matrice

interkorelacija podvrgnute su eksplorativnom postupku faktorske analize. Broj značajnih

faktora određen je GK kriterijem, ortogonalni sustav glavnih komponenti transformiran u

ortogonalnu soluciju i ortoblique kosokutnu soluciju.

Kako bi se utvrdile kvantitativne promjene između inicijalnog i finalnog provjeravanja

primijenjen je program MDIFF koji je kao i RTT12G napisan u matrix jeziku tako da može funkcionirati u SPSS okruženju.. MDIFF je osnovni progam iz ove serije. MDIFF je Matrix verzija sličnog, ali ne i istog programa DIFF, koji je prvo bio napisan u SS jeziku, a zatim preveden, pod imenom DIFFG, na Genstat jezik. Metodu i algoritam opisao je Momirović i sur. (1984, 1988). MDIFF analizira pomak centroida jednog skupa ispitanika, opisanog na skupu kvantitativnih varijabli u dvije vremenske točke, u kosom koordinatnom sustavu, koga tvore vektori tih varijabli i ispituje da li je taj pomak statistički značajan i da li su značajni, pomaci na svakoj pojedinoj varijabli.


72


Kvalitativne promjene između inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrđene su

primjenom algoritma TAMARIS. TAMARIS je Matrix verzija GENSTAT programa

TAMARIS koga su napisali Momirovic, Prot i Ambrozic (1987) za uspoređivanje matrica

korelacija na jednom uzorku ispitanika opisanih nad istim skupom kvantitativnih varijabli u

dvije vremenske točke ili dvije različite eksperimentalne ili pseudo-eksperimentalne situacije.

Program pretpostavlja da su matrice podataka konkatenirane i da su varijable označene na

različit, ali usporedljiv način.

5. REZULTATI I RASPRAVA

Redoslijed pikazivanja rezultata u skladu je sa redoslijedom postavljenih ciljava i

hipoteza pretstavljanih u trećem poglavlju ove doktorske disertacije.

5.1 Metrijske karakteristike varijabli za procjenu bazičnih i specifičnih

motoričkih te funkcionalnih sposobnosti.

Metrijske karakteristike nekih testova objavljene se u prijašnjim istraživanjima

(Aubrecht, 1980,1981; Jerković, 1991, 1996). U većini slučajevi autori su provjeravali

deskriptivne statističke parametre (Castanga. 2003, 2004, 2006; Drust, 1998, 2000, Eklom,

1986). Detaljna analiza metriskih karakteristika do sada nije napravljena na reprezentativnom

uzorku vrhunskih nogometaša. Jerković je 1986. analizirao metrijske karakteristike testova

(MAGSL i MAG90T) koje su dobivene na uzorku studenat Fakulteta za fizičku kulturu.

Marković je 2004 anlizirao metrijske karakteristike Boscovih testova SJ i CM na uzorku od

150 studenata Kineziološkog fakulteta. Jedan i drugi autor u svom istraživanju primjenili su

prigodni uzorak. U ovom radu primjenje je reprezentativni uzorak. Svi nogometaši (njih 312)

Prve Hrvatske nogometne lige i svi klubovi (njih 12) činili su uzorak ispitanika. Ispitanici su u

uzorak izabrani prema sljedećim kriterijima :


73


1. igrači sa odigranih minimalno 20 utakmica u prošloj sezoni (bilo prijateljskih ili

prvenstvenih);

2. sudjelovanje na barem 75% treninga u prošloj sezoni;

3. minimalno 7 godina nogometnog staža;

4. treniranje u klubovima kojima pripreme počinju sredinom 7 mjeseca, istraživanje će

obuhvatiti igrače iz onih klubova čije pripreme počinju u razmaku od 10 dana;

5. klubovi unutar kojih pripremni period traje minimalno 6 tjedana;

250 nogometaša juniora (U-19) uvršteno je u uzorak. Od 250 testirnih nogmetaša samo je njih

152 nakon testiranja, na početku i na kraju provođenja eksperimentalnog plana i programa

imalo rezultate na svim testovima primjenjenim u ovoj doktorskoj disertaciji.

Veliko rasipanje uzorka uobičajeno je za nogomet iz nekoliko razloga:

1. veliki broj igača koji se na probnom roku tijekom priprema ne uspjeva izboriti za

ulazak u prvu momčad;

2. veliki broj ozljeda do kojih dolazi tijekom pripremnog razdoblja;

3. igrači koji promjene klub zbog traženja boljih uvjeta treninga te boljeg položaja unutar

momčadi;

4. igrači koji promjene klub jer već kao juniori potpišu profesionalne ugovore za neku

seniorsku momčad;

S obzirom na specifične zadaće koje igrači imaju, a odnose se na linije (napada, veznog

reda i obrane), promatrane su razlike igrača po linijama unutar analize deskriptivnih

parametara i metrijskih karakteristika testova. Uz promatranje razlika rezultata po linijama

rezultati nogometaša na testovima su rangirani u pet razreda, s intervalima koje ćini svaki

razred. Tako rangirani podaci trenerima omogućili su trenerima da usporede rezultate svojih

igrača sa rezultatima vrhunskih Hrvatskih nogometaša – juniora (U-19).


74


5.1.1 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa agilnost

93639 (MAG9OK)

Test MAG9OK preuzet je iz tenisa (http://www.itftennis.com), a u sklopu testiranja

nogometaša primjenjuje se u sklopu baterije testova za testiranje nogometaša Sportskog

dijagnostičkog centra, Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Prosječni rezultati čestica testa

pokazuju minimalne razlike, koje od prve čestice do ukupnog rezultata u testu variraju 0,02

decimale (Tablica 21.). Male razlike od prve do treće čestice vidljive su i u varijabilnosti

rezultata (Range i Std.Dev.). Najveći raspon rezultata uočen je na drugoj čestici testa, a iznosi

2,36 sekunde između najboljeg i najlošijeg rezultata. Deskriptivni parametri upućuju na

određeni stupanj homogenosti rezultata, što je i očekivano zbog specifičnosti uzorka, s

obzirom da se radi o vrhunskim hrvatskim juniorima, sportašima koji iza sebe imaju nekoliko

razina selekcije. Vugrinec u svojoj knjizi Programi rada škole nogometa (2004) objavio je

modalne vrijednosti nogometaša juniora (U-19) na testu MAG9OK u obliku jednog rezultata

na testu MAG9OK od 6,68 sekundi. Na taj način predstavljena modalna vrijednost, bez

jasnog objašnjenja o veličini uzorka i varijabilnosti rezultata, predstavlja nepotpunu

informaciju na temelju koje je teško zaključiti kolika je vrijednost tog rezultata i u kojoj mjeri

se može prihvatiti kako modalna vrijednost na testu MAG9OK. Rezultat od 6,68 sekundi u

prosjeku je 1 sekundu bolji od rezultata koji su ostvarili vrhunski hrvatski juniori unutar ovog

istraživanja.


75

http://www.itftennis.com/


Slika 5.1 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MAG9OK i prikaz ukupnog

rezultata u testu MAG9OK dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

Tablica 20. Deskriptivni pokazatelji čestica testa agilnost 93639

Range Min Max Mean Std. Dev. Skewness

Kurtosis

MAG9OK1_1 2,20 6,65 8,85 7,47 0,39 0,51 0,36MAG9OK2_1 2,36 6,54 8,90 7,45 0,40 0,72 0,45MAG9OK3_1 1,94 6,56 8,50 7,45 0,37 0,24 -0,21MAG9OK_1 2,06 6,68 8,74 7,45 0,35 0,46 0,40

Tablica 21. Rang rezultata na varijabli agilnost 93639 (intervali pet razreda)

Ocjene Intervali

5 6,79 i manje

4 7,14 – 6,803 7,80 – 7,152 7,81 – 8,161 8,16 i više

Iz tablice 21 jasno su vidljive vrijednosti rezultata postignutih na varijabli MAG9OK. Te

vrijednosti predstavljaju orjentacijske vrijednosti trenerima o uspješnosti njihovih igrača na

testu agilnost 93639.


152152152152N =

MAG9OK_1

MAG9OK3_1

MAG9OK2_1

MAG9OK1_1

9,5

9,0

8,5

8,0

7,5

7,0

6,5

6,0

76


Tablica 22. Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti koeficijenta

pouzdanosti alpha (α) ako jedna čestica bude izbrisana.

Korelacija SMC alpha (α)ako se čestica

izbrišeMAG9OK1_1 ,76 ,59 ,86MAG9OK2_1 ,79 ,63 ,84MAG9OK3_1 ,81 ,66 ,83

Visoke vrijednosti koeficijenata korelacije i prosječne vrijednosti multiple korelacije (SMC)

svake čestice testa s ostalima indikatori su dobre homogenosti testa (Tablica 21.). Čestice

testa imaju i zadovoljavajuću pouzdanost (alpha).

Slika 5.2 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli agilnost 93639

Distribucije prosječnih rezultata u testu MAG9OK kao i vrijednosti Kolmogorov -

Smirnovljev test (KS=0,63; p>,20) pokazuju da je distribucija rezultata u testu statistički

značajno ne odstupa od normalne. Vidljivo je da je distribucija rezultata u testu MAG9OK

blago pozitivno asimetrična i leptokurtična.


7,00 7,50 8,00 8,50

mag9ok_1

10

20

30

40

50

Count

77


Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,012; p>,91), baziran na prosječnoj

vrijednosti (mean), ukazuje da test MAG9OK ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa

MAG9OK koja je izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,95; p<,01).

Tablica 23. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnost 93639

(MAG9OK) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).

Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,917 ,910 ,955 ,750 ,717 ,978Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,596 ,943 ,894 ,850 ,929Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,596 ,355 ,894 ,837 ,850 ,929Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,724 ,851Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,725 ,851 ,978Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,737 ,950 ,922 ,876 ,919 ,973Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMAG9OK11 ,897 ,896 ,880 ,885MAG9OK21 ,909 ,909 ,910 ,911MAG9OK31 ,918 ,919 ,932 ,927

Rezultati metrijskih karakteristika izračunatih pomoću programa RTT12G (Momirović i

sur., 1999) ukazuju na vrlo visoke indekse pouzdanosti, homogenosti, reprezentativnosti te

interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije testa vrlo je visok i iznosi ,89 (95%

CI = ,85 - ,91). Analiza varijance (F = 1,88; p= ,18) pokazala je da ne postoje statistički

značajne razlike između igrača u polju (obrambeni, vezni i napadači). Inače najčešće razlike

između igrača unutar momčadi dobiju se ako u analizu uvrstimo i golmane. Golmani po

svojoj morfologiji i specifičnosti zadaća koje moraju ispunjavati, uvelike odstupaju od igrača

u polju (Chin, 1994; Barišić, 1996; Aziz i Chia, 2000; Casajus, 2001), što je i bio razlog da se

golmani izostave iz uzorka ispitanika.


78


Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika čestica i testa

MAG9OK moguće je zaključiti da primijenjeni protokol mjerenja MAG9OK predstavlja vrlo

pouzdan način utvrđivanja bazične sposobnosti – agilnosti u frontalnim i rotacijskim

kretanjima.

5.1.2 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa

agilnost trčanje naprijed nazad (MAGNN)

Test trčanje naprijed nazad (MAGNN) izvodi se na istoj dionici kao i test agilnost

93639, razlika je u tome da nogometaš ne radi okret za 1800 nego kod oznaka na 93639

metara radi promjene kretanja trčeći naprijed – nazad. Test je konstruiran u Sportskom

dijagnostičkom centru, Kineziološkog fakulteta od strane Vlatka Vučetića, ali do danas

detaljan opis deskriptivnih statističkih parametara i metrijskih karakteristika nije napravljen.

Test MAGNN zapravo je logični nastavak baterije testova agilnosti, a proizašo je iz iskustva i

želje mjerilaca da oplemene bateriju testova agilnosti nogometaša. Rezultati nogometaša na

tom testu u prosjeku su 0,38 stotinki sekunde lošiji od rezultata koje su postigli na testu

MAG9OK. Glavni razlog leži u kompleksnosti izvođenja promjena smjera kretanja kad

radimo okret za 1800 i kad radimo promjenu krečući se naprijed nazad. Brza promjenu smjera

i trčanje prema naprijed ili prema nazad iziskuju daleko veći napor, a i koordinacijski je

složenenija kretna struktura (Drabik, 1996; Weineck, 1999). Ipak moramo imati na umu da je

daleko češća promjena koja se izvodi rotacijskim gibanjima nego promjenama smjera naprijed

– nazad (Rienzi i sur., 2000), no i jedna i druga promjena čine osnovne kretnje nogometaša sa

i bez lopte.


79


Slika 5.3 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MAGNN i prikaz ukupnog

rezultata u testu MAGNN dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

Tablica 24. Deskriptivni pokazatelji čestica testa agilnost trčanje naprijed - nazad

Range Min Max Mean

Std. Dev.

Skewness

Kurtosis

MAGNN11 2,40 6,68 9,08 7,87 0,46 0,38 -0,02MAGNN21 2,66 6,60 9,26 7,82 0,45 0,22 0,45MAGNN31 2,31 6,67 8,98 7,78 0,45 0,39 0,42MAGNN_1 2,18 6,80 8,98 7,82 0,41 0,29 0,34

Rezultati u testu od čestice do čestice testa MAGNN malo variraju (razlika u standardnim

devijacijama su unutar 0,05 standardne devijacije od prve do treće čestice testa MAGNN). Svi

rezultati nogometaša na testu MAGNN nalaze se unutar 2,18 sekundi što je dokaz

homogenosti rezultata. Dokaz homogenosti rezultata je i leptokurtičnost distribucije.

Tablica 25. Rang rezultata na varijabli trčanje naprijed - nazad (intervali pet razreda)

Ocjene Intervali5 7,00 i manje4 7,40 – 7,013 7,41 – 8,232 8,24 – 8,63


152152152152N =

MAGNN_1MAGNN31MAGNN21MAGNN11

9,5

9,0

8,5

8,0

7,5

7,0

6,5

6,0

80


1 8,64 i više


81


Podjelom rezultata po rangovima od jedan do pet dobiveni su intervali svakog ranga.

Rezultati rangova izvedeni su zbrajanjem i oduzimanjem standardnih devijacija od prosječne

vrijednosti.




izbrišeMAGNN11 ,76 ,60 ,86MAGNN21 ,76 ,60 ,86MAGNN31 ,82 ,67 ,81

Vrijednosti koeficijenata korelacije i prosječne vrijednosti multiple korelacije (SMC) svake

čestice testa s ostalima, indikatori su dobre homogenosti testa i interne valjanosti čestica

(Tablica 21.). Čestice testa MAGNN imaju zadovoljavajuću pouzdanost u slučaju da se

čestica testa izuzme iz analize (alpha).

Slika 5.4 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli agilnost trčanje naprijed -

nazad


7,00 7,50 8,00 8,50

magnn_1

10

20

30

40

Count

82


Distribucija rezultata je blago pozitivno asimetrična i leptokurtična. Vrijednosti

Kolmogorov - Smirnovljev testa (KS=0,84; p>,20) pokazuju da je distribucija rezultata u

testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance

(Levene statistic= ,60; p>,43), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test

MAGNN ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MAGNN izračunata test – retest

metodom vrlo je visoka (r= ,94; p<,01), što predstavlja jedan u nizu dokaza pouzdanosti testa

MAGNN.


83


Tablica 27. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnost trčanje

naprijed – nazad (MAGNN) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).

Rezultati metrijskih karakteristika izračunatih pomoću programa RTT12G (Momirović i

sur., 1999) ukazuju na vrlo visoke indekse pouzdanosti, homogenosti, reprezentativnosti te

interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije testa vrlo je visok i iznosi ,89 (95%

CI = ,85 - ,91). Analiza varijance (F = 1,90; p= ,15) pokazala je da ne postoje statistički

značajne razlike između igrača u polju (obrambeni, vezni i napadači). Bez obzira na činjenicu

da nogometaši na testu MAGNN postižu u prosjeku lošije rezultate nego na testu MAG9OK,

zbog primjene drugačije kretne strukture (promjene smjera kretanja naprijed – nazad), test

MAGNN ima približno iste metrijske karakteristike (indekse pouzdanosti, homogenosti i

interne valjanosti čestica kao i reprezentativnosti čestica na ukupni univerzum čestica za

procjenu agilnosti), kao i test MAG9OK.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,916 ,909 ,954 ,742 ,716 ,978Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61,595 . ,942 ,892 ,849 ,928Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,595 ,354 ,892 ,836 ,850 ,928Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,724 ,850Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,724 ,851 ,978Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,733 ,948 ,965 ,943 ,922 ,953Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMAGNN11 ,898 ,897 ,885 ,890MAGNN21 ,898 ,898 ,885 ,891MAGNN31 ,924 ,925 . ,945 .,938

84


Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika čestica i testa

MAGNN moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja MAGNN predstavlja vrlo

pouzdan način utvrđivanja bazične sposobnosti – agilnosti u frontalnim kretanjima.

5.1.3 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa trčanje

4 x 5 metara sa promjema smjera pod 900 i 1800 (MAG4x5)

Test MAG4x5 ubraja se u standardne nogometne testove koji se u sklopu kampa HNS-a

primjenjuje zadnjih 5 godina. Po latentnoj strukturi agilnosti (Marković i sur., 2003) test se

primjenjuje s ciljem procjene agilnosti u frontalnim kretnjama s promjenom smjera po 900 i

1800. Test MAG4x5 pokazuje slične karakteristike kao i testovi MAG9OK i MAGNN po

pitanju varijabiliteta rezultata i razlika prosječnih vrijednosti od prve do treće čestice testa.

Vidljivo je iz grafičkog prikaza (slika 5.5) da prva čestica ima najveću varijancu, dok su

varijance druge i treće čestice testa priblično jednaka. Modalne vrijednosti rezultata

(Vugrinec, 2004) juniora na testu MAG4x5 je 5,41 sekundi, što je u prosjeku pola sekunde

bolje rezultat od onog kojeg su postigli juniori unutar uzorka nogometaša uvrštenih u ovo

istraživanje. Razloga zašto su rezultati koje je objavio Vugrinec, 2004 u testovima MAG9OK

i MAG4x5 bolji od rezultata koji postižu juniori unutar ovog istraživanja je nekoliko:

1. Mjerenje je provedeno štopericom – s obzirom na to rezultati su uvelike zasićeni

pogreškom mjerilaca, za razliku od načina mjerenja koje se provodilo u sklopu ovog

istraživanja (mjerenje vremena sa foto - čelijama). Taj način mjerenja je pouzdaniji od

primjene štoperice, s obzirom da autor nije naveo podatak da li je testiranje provodilo

više mjerilaca po jednom testu ili samo jedan. Ne možemo tvrditi da li je pogreška

sistemska ili nesistemska.

2. Iz ovako prezentiranih podataka ne možemo zaključiti da li su prezentirani podaci

testa prosječni, najbolji ili najlošiji tj. kojem ragu pripadaju.


85


Sve navedeno samo je jedan u nizu dokaza zašto je za svaki test potrebno objaviti

deskriptivne statističke parametre i metrijske karakteristike testa, jer jedino na taj način

možemo imati potpunu sliku o važnosti i informativnosti objavljenog rezultata.

Slika 5.5 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MAG4x5 i prikaz ukupnog

rezultata u testu MAG4x5 dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja.

Tablica 28. Deskriptivni pokazatelji čestica testa agilnost trčanje 4 x 5 metara sa promjenom pravca pod 900 i 1800.

Range Min Max Mean Std.

Dev.Skewness

Kurtosis

MAG4x511 1,94 5,20 7,14 6,02 0,39 0,37 -0,24MAG4x521 1,70 5,11 6,81 5,94 0,36 0,49 -0,22MAG4x531 1,71 5,07 6,78 5,94 0,36 0,30 -0,41MAG4x5_1 1,63 5,14 6,77 5,97 0,36 0,34 -0,54

Za razliku od predhodna dva testa MAG9OK i MAGNN, test MAG4x5 ima veći

varijabilitet rezultata (Tablica 28), što je i očekivano zbog kompleksnosti testa.


152152152152N =

MAG4X5_1MAG4X513MAG4X512MAG4X511

7,5

7,0

6,5

6,0

5,5

5,0

4,5

86


Tablica 29. Rang rezultata na varijabli trčanje 4 x 5 metara sa promjenom pravca pod 900 i 1800.

Ocjene Intervali5 5,25 i manje4 5,60 – 5,243 5,61 – 6,332 6,34 – 6,691 6,70 i više

Kad pogledamo interavle, pet rangova rezultata (gdje jedan predstavlja najlošiji

rezultat), rezltat od 5,41 sekunde na testu MAG4x5 (Vugrinec, 2004) dobio bi ocjenu četiri.




izbrišeMAG4x511 ,89 ,79 ,95MAG4x521 ,92 ,85 ,92MAG4x531 ,91 ,84 ,93

Test MAG4x5 ima veće vrijednosti koeficijenta korelacije i koeficijenta multiple

korelacije od testova MAG9OK i MAGNN. Veće vrijednosti koeficijenta korelacije i

koeficijenta multiple korelacije indikatori su veće vrijednosti indeksa homogenosti i

pouzdanost što je vidljivo iz vrijednosti pouzdanosti čestica testa (Tablica 30.).


87


Slika 5.6 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli agilnosti trčanje 4 x 5 metara

sa promjenom pravca pod 900 i 1800.

Vrijednosti Kurtozisa ukazuju, da je distribucija platikurtična, što je još jedan dokaz o

povećanoj varijabilnosti testa. Distribucija rezultata je i blago pozitivno asimetrična.

Vrijednosti Kolmogorov - Smirnovljev testa (KS=0,12; p>,20) pokazuju da distribucija

rezultata u testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti

varijance (Levene statistic= ,47; p>,49), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da

test MAG4x5 ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MAG4x5 izračunata test – retest

metodom vrlo je visoka (r= ,97; p<,01), što je još jedan u nizu dokaza pouzdanosti testa

MAG4x5.


5,20 5,60 6,00 6,40

mag4x5_1

10

20

30

40

50

Count

88


Tablica 31. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnosti trčanje 4 x 5

metara sa promjenom pravca pod 900 i 1800 (MAG4x5) dobivene pomoću programa RTT12G

(Momirović i sur., 1999).

Rezultati metrijskih karakteristika izračunatih pomoću programa RTT12G

(Momirović i sur., 1999) ukazuju na visoke indekse pouzdanosti, homogenosti,

reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Test MAG4x5 je primjereniji test za testiranje

agilnosti u nogometu od prethodna dva testa što se tiče metrijskih karakteristika testa.

Interklasni koeficijent korelacije testa vrlo je visok i iznosi ,95 (95% CI = ,92 - ,96). Analiza

varijance (F = 1,75; p= ,17) pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike između

igrača u polju (obrambeni, vezni i napadači) na testu MAG4x5.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,984 ,984 ,992 ,740 ,882 ,996Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,638 ,978 ,958 , 939 ,972Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,638 ,408 ,958 ,869 ,939 ,972Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,884 ,939Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,885 ,941 ,996Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,883 ,980 ,980 ,970 ,960 ,980Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMAG4x511 ,952 ,951 ,937 ,941MAG4x521 ,966 ,966 ,974 ,972MAG4x531 ,963 ,963 ,966 ,966

89


Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika čestica i

testa MAG4x5 moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja MAG4x5 predstavlja

vrlo pouzdan način utvrđivanja bazične sposobnosti – agilnosti u frontalnim kretanjima sa

promjenama smjera pod 900 i 1800.


slalom (MAGSLT)

Za razliku od prethodno analizirana tri testa za procjenu agilnosti (koordinacije

nogometaša) za test MAGSLT postoje objavljeni deskriptivni statistički parameti (Vugrinec,

2004) i metrijske karakteristike u sklopu doktorske dizertacije pod naslovom Relacije između

antropometetrijskih, dinamometrijskih i specifičnih motoričkih dimenzija i uspjeha u

nogometnoj igri (Jerković, 1986). Prosječne vrijednosti rezultata nogometaša u sklopu ovog

istraživanja iznose 7,76 sekundi. Vugrinec, (2004) objavio je rezultate testa MAGSLT 7,99

sekundi, a rezultati koje su na testu postigli studenti Fakulteta za fizičku kulturu njih 172

(Jerković, 1986) iznose u prosjeku 7,89 sekundi. Ali ako pogledamo raspon rezultata (R =

5,23) na testu koji je dobiven na populaciji studenata i raspon rezultata (R = 3,20) vidljivo je

da rezultati nogometaša manje variraju, što je i očekivano jer se radi o homogenoj skupini

kako po sposobnosti tako i po dobi jer su svi ispitanici unutar 6 mjeseci starosne dobi. Zato

kad provodimo istraživanje, a uzorak je sastavljen od studenata Kineziološkog fakulteta, koji

su po svojim motoričkim, morfološkim i funkcionalnim karakteristikama, najbliži populaciji

vrhunskih sportaša ( Momirović i sur., 1987), moramo biti oprezni jer rezultati dobiveni na

tom uzorku mogu biti samo indikacija realnog stanja u vrhunskom sportu, a nikako čvrsti

dokaz o postojanju neke pojave ili nekog efekta.


90


Slika 5.7 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MAGSLT i prikaz ukupnog

rezultata u testu MAGSLT dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

Tablica 32. Deskriptivni pokazatelji čestica testa agilnost slalom trčanje


Dev.Skewness

Kurtosis

MAGSLT11 3,55 6,39 9,94 7,88 0,79 0,45 -0,49MAGSLT21 3,36 6,06 9,42 7,69 0,77 -0,01 -0,90MAGSLT31 3,23 6,27 9,50 7,71 0,80 0,02 -0,99MAGSLT_1 3,20 6,24 9,44 7,76 0,75 0,06 -0,97

Najbolje rezultate u testu nogometaši ostvaruju na drugoj čestici testa, dok prva čestica

testa ima najveći raspon, što je očekivano zbog kompleksnosti zadatka MAGSLT.

Tablica 33. Rang rezultata na varijabli agilnost – slalom trčanje (intervali pet razreda)

Ocjene Intervali5 6,25 i manje4 7,00 – 6,263 7,01 – 8,512 8,52 – 9,26


152152152152N =

MAGSLT_1MAGSLT31MAGSLT21MAGSLT11

11

10

9

8

7

6

5

91


1 9,27 i više


92





izbrišeMAGSLT11 ,88 ,78 ,97MAGSLT21 ,93 ,90 ,93MAGSLT31 ,94 ,91 ,92

Test MAGSLT ima visoke koeficijente pouzdanosti kao i visoke vrijednosti koeficijenta

korelacije čestica testa i koeficijenata multiple korelacije.

Slika 5.8 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli agilnost trčanje slalom

7,00 8,00 9,00

magslt_1

0

10

20

30

Count

Vrijednosti Kurtozisa ukazuju da je distribucija blago platikurtična i blago pozitivno

asimetrična. Vrijednosti Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,07; p>,053) pokazuju da

distribucija rezultata u testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Levenov test

homogenosti varijance (Levene statistic= ,29; p>,74), baziran na prosječnoj vrijednosti

(mean), ukazuje da test MAGSLT ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MAGSLT

izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,97; p<,01), što je dokaz pouzdanosti testa

MAGSLT.


93


Tablica 35. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnosti trčanje slalom

(MAGSLT) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).

Rezultati metrijskih karakteristika ukazuju na visoke indekse pouzdanosti, homogenosti,

reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije testa vrlo je

visok i iznosi ,96 (95% CI = ,95 - ,97). Analiza varijance (F = 2,53; p= ,11) pokazala je da ne

postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MAGSLT

Na temelju analize deskriptivnih parametara, analize metrijskih karakteristika

čestica i testa MAGSLT moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja magstl

predstavlja vrlo pouzdan način utvrđivanja bazične sposobnosti – agilnosti u frontalnim

kretanjima.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,990 ,990 ,996 ,704 ,915 ,998Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,642 ,981 ,963 ,952 ,976Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,642 ,412 ,963 ,872 ,953 ,976Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,916 ,954Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,922 ,960 ,998Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,897 ,986 ,976 ,945 ,953 ,921Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMAGSLT11 ,948 ,947 ,912 ,918MAGSLT21 ,972 ,972 ,981 ,982MAGSLT31 ,976 ,977 ,989 ,986

94



s promjenom pravca pod pravim kutom (MAG90T)

Test za procjenu agilnosti ili koordinacije nogometaša po mišljenju nekih autora

(Ostojić, 2000,2003; Puga i sur., 1993; Tuilty, 1993) predstavlja kompleksnu kretnu strukturu.

Po mišljenju autora test MAG90T jedan je od zahtjevnijih testova agilnosti koji je primjenjen

u sklopu ovog istraživanja. Zbog čestih promjena pravca kretanja test od igrača zahtjeva

visoku razinu koncentracije. Rezultati deskriptivnih parametara (Tablica 36.) variraju od prve

do treće čestice. Varijabilitet rezultata veći je nego kod prethodna četri testa agilnosti. S

obzirom na raspon rezultata prve čestice testa MAG90T od 3,64 sekunde autor je mišljenja da

je na ovom testu potrebno uvesti još jedan probni pokušaj, kako bi efekt učenja sveli na

minimum. Rezultati testa MAG90T (test se u literaturi može naći i pod šifrom snbtpp)

dobiveni na populaciji studenata (FFK) u prosjeku iznose 8,41 sekundu (Jerković, 1986).

Rezultati studenata su u prosjeku jednu standardnu devijaciju lošiji od rezultata vrhunskih

hvatskih juniora (0,64 sekunde).

Slika 5.9 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MAG90T i prikaz ukupnog

rezultata u testu MAG90T dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.


152152152152N =

MAG90T_1MAG90T31MAG90T21MAG90T11

10

9

8

7

6

5

95


Tablica 36. Deskriptivni pokazatelji čestica testa agilnost trčanje s promjenom pravca pod 900.


Dev.Skewness

Kurtosis

MAG90T11 3,64 6,00 9,64 7,85 0,71 0,00 -0,20MAG90T21 3,25 6,20 9,45 7,72 0,66 0,14 -0,39MAG90T31 2,88 6,20 9,08 7,76 0,64 -0,14 -0,40MAG90T_1 3,06 6,20 9,26 7,78 0,64 0,01 -0,41

Kad usporedimo raspon rezultata studenata (R=6,59) i raspon rezultata nogometaša (U-

19 u sezoni 2006/07, R= 3,06), možemo zaključiti da jepopulacija studenata heterogenija

skupina od populacije vrhunskih nogometaša.

Tablica 37. Rang rezultata na varijabli agilnost, trčanje slalom (intervali pet razreda)


Uspoređujući ocjene koje bi u prosjeku na ovom testu ostvarili studenti sa ocjenama

nogometaša, zaključujemo sa su nogometaši u prosjeku za jednu ocjenu bolji od studenata.




izbrišeMAG90T11 ,87 ,78 ,94MAG90T21 ,88 ,80 ,93MAG90T31 ,92 ,86 ,90


96


Test MAG90T ima zadovoljavajuće koeficijente korelacija između čestica, kao i

koeficijente multple korelacije svake čestice testa sa ostale dvije čestice. Pouzdanost čestica

vrlo je visoka i kreće se u intervalu od ,90 do ,94.


97


Slika 5.10 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli agilnosti trčanje s

promjenom pravca pod 900.

Distribucija je blago platikurtična i blago pozitivno asimetrična. Kolmogorov -

Smirnovljev test (KS=0,09; p>,98) pokazuju kako distribucija rezultata u testu statistički

značajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,13;

p>,27), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MAG90T ima homogenu

varijancu. Pouzdanost testa MAG90T izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,96;

p<,01).


7,00 8,00 9,00

mag90t_1

10

20

30

40

Count

98


Tablica 39 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnost trčanje s

promjenom smjera pod pravim kutom (MAG90T) dobivene pomoću programa RTT12G




visok i iznosi ,94 (95% CI = ,93 - ,96). Analiza varijance (F = ,30; p= ,76) pokazala je da ne

postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MAG90T.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,981 ,981 ,991 ,714 ,874 ,996Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,659 ,979 ,977 ,988 ,823Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,634 ,975 ,951 ,933 ,968 ,979 Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,876 ,934Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,877 ,936 ,996Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,867 ,976 ,954 ,967 ,932 ,921Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMAG90T11 ,944 ,944 ,927 ,933MAG90T21 ,950 ,950 ,944 ,949MAG90T31 ,969 ,970 ,984 ,978

99


Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika

čestica i testa MAG90T moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja MAG90T

predstavlja vrlo pouzdan način utvrđivanja bazične sposobnosti – agilnosti u frontalnim

kretanjima s promjenama smjera pod 900. Zbog raspona rezultata prve čestice koja ima veće

mjere varijabiliteta, autor predlaže povećanje broje probnih pokušaja na dva. Na taj način bi

se prva čestica u svojoj varijanci približila ostalim česticama testa MAG90T.

5.1.6 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika specifičnog

nogometnog testa brzina vođenja lopte slalom (MAGSLV)

Test MAGSLV uz testove MAG90V, mBV30M i test MESBL predstavlja jedan od

četiri specifična nogometna testa koja su primjenjena u sklopu ovog istraživanja. U sklopu sva

tri testa primjenjuje se jedna od tehnika vođenja lopte. Pod vođenjem lopte podrazumijeva se

guranje lopte po zemlji određenim djelom stopala (tehnika vođenja lopte sredinom, vanjskim i

unutarnjim djelom hrpta stopala). Za razliku od bazičnih testova agilnosti specifični test

MAGSLV ukazuju na daleko veću varijabilnost podataka (Tablica 40). Usporedimo li te

rezultate se rezultatima studenata (Jerković, 1986) na testu MAGSLV primjećujemo da je

njihov varijabilitet trostruko veći. Raspon rezultata se smanjuje od prve do treće čestice testa,

ukazujući na efekte procesa motoričkog učenja, to je ujedno i razlog zašto autor predlaže dva

probna pokušaja prije početka testianja (MAGSLV). Na trećoj čestici testa došlo je do

smanjenja pozitivne asimetrije distribucije.


100


Slika 5.11 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MAGSLV i prikaz ukupnog

rezultata u testu MAGSLV dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

MAGSLV_1MAGSLV31MAGSLV21MAGSLV11

16

14

12

10

8

6

Tablica 40. Deskriptivni pokazatelji čestica specifičnog testa agilnosti brzina vođenje lopte slalom


Dev.Skewness

Kurtosis

MAGSLV11 5,54 9,07 14,61 11,13 1,24 0,50 -0,40MAGSLV21 5,84 8,56 14,40 10,93 1,24 0,48 -0,37MAGSLV31 5,93 7,98 13,91 10,89 1,21 0,31 -0,54MAGSLV_1 4,84 8,98 13,82 10,98 1,17 0,41 -0,73

Tablica 41. Rang rezultata na varijabli brzina vođenje lopte slalom (intervali pet razreda)



101


Uspoređujući ocjene koje bi u prosjeku na ovom testu ostvarili studenti sa ocjenama

nogometaša, zaključujemo da su nogometaši u prosjeku za dvije ocjene bolji od studenata.

Tablica 42 Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti koeficijenta



izbrišeMAGSLV11 ,85 ,79 ,94MAGSLV21 ,85 ,78 ,93MAGSLV31 ,93 ,88 ,88

Test MAGSLV ima zadovoljavajuće koeficijente korelacija između čestica, kao i



Slika 5.12 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli brzina vođenja lopte slalom

(MAGSLV).


9,00 10,00 11,00 12,00 13,00

magslv_1

0

10

20

30

Count

102


Distribucija je blago platikurtična i blago pozitivno asimetrična. Kolmogorov -

Smirnovljev test (KS=0,08; p>,20) pokazuju da distribucija rezultata u testu statistički

značajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,93;

p>,39), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MAGSLV ima homogenu

varijancu. Pouzdanost testa MAGSLV izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,92;

p<,01).

Tablica 43 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti specifičnog testa brzina

vođenja lopte slalom (MAGSLV) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur.,

1999).




postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MAGSLV.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,980 ,980 ,990 ,661 ,879 ,996Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,658 ,973 ,973 ,986 ,880Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,631 ,399 ,947 ,864 ,934 ,965Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,881 ,935Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,882 ,939 ,996Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,856 ,973 957 ,964 ,944 ,975Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMAG90T11 ,937 ,937 ,916 ,925MAG90T21 ,942 ,941 ,929 ,938MAG90T31 ,973 ,974 ,992 ,984

103


Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika

čestica i testa MAGSLV moguće je zaključiti da primijenjeni protokol mjerenja MAGSLV

predstavlja vrlo pouzdan način procjene specifične koordinacije nogometaša, s naglaskom na

agilnost u uvjetima jednostavnih i frontalnih kretanja (Marković i sur., 2003). Zbog raspona

rezultata prve čestice koja ima veće mjere varijabiliteta, autor predlaže povećanje broja

probnih pokušaja na dva. Na taj način bi se prva čestica u svojoj varijanci približila ostalim

česticama testa MAGSLV.

5.1.7 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika specifičnog

nogometnog testa vođenje lopte s promjenom pravca pod pravim kutom

(MAG90V)

Poslijednji test iz baterije za procjenu agilnosti (MAG90V). Test spada u skupinu

specifičnih nogometnih testova. Za razliku od testa MAGSLV tijekom kojeg se lopta

dominantno vodi unutarnjom stranom stopala tijekom testa MAG90V do izražaja dolaze sve

tehnike vođenja lopte (tehnika vođenja lopte, unutarnjom, vanjskom stranom stopala i tehnika

vođenja lopte sredinom hrpta stopala). S obzirom na kompleksnost testa i količinu informacija

koje dobivamo iz testa, test može poslužiti u procesu orijentacije kao i u procesu selekcije

nogometaša, jer se test provodi u svrhu procjene agilnosti (koordinacije nogometaša), s

naglaskom na agilnost u frontalnim kretnjama s promjenama smjera pod 900. Također test je

dobar pokazatelj usvojenosti motoričkog znanja – tehnika vođenja lopte.


104


Slika 5.13 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MAG90V i prikaz ukupnog

rezultata u testu MAG90V dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

MAG90V_1MAG90V31MAG90V21MAG90V11

13

12

11

10

9

8

7

Tablica 44. Deskriptivni pokazatelji čestica specifičnog testa agilnosti vođenja lopte s

promjenom pravca pod pravim kutom (MAG90V).


Dev.Skewness

Kurtosis

MAG90V11 3,92 8,08 12,00 10,01 0,75 0,05 0,19MAG90V21 3,45 8,09 11,54 9,85 0,70 0,11 -0,32MAG90V31 3,40 8,10 11,50 9,80 0,66 -0,15 -0,29MAG90V_1 3,43 8,09 11,52 9,89 0,63 -0,15 -0,04

Test MAG90V ima manji varijabilitet rezultata od testa MAGSLV. Jedan od razloga

tomu je način vođenja; kod testa MAGSLV nogometaši da bi bili uspješni moraju voditi loptu

dominantno unutarnjom stranom stopala, a da pri tome centar težišta tijela što manje varira po

vrtikalnoj osi. S obzirom na individualne mogućnosti i preferiranje vođenja dominantnom

nogom test MAGSLV nogometaše koji nisu tehnički dobro pripremljeni stavlja u niži rang,

dok kod testa MAG90V nogometaš može kombinirati kako će voditi loptu i na taj način

kompenzirati tehničke nedostatke (vođenje lopte ravnomjerno lijevom i desnom nogom).


105


Tablica 45. Rang rezultata na varijabli vođenje lopte s promjenom pravca pod pravim kutom

(intervali pet razreda)





izbrišeMAG90V11 ,70 ,52 ,87MAG90V21 ,75 ,52 ,82MAG90V31 ,82 ,68 ,76

Test MAG90V ima zadovoljavajuće koeficijente korelacija između čestica, kao i


kreće se u intervalu od ,76 do ,87.

Slika 5.14 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli vođenje lopte s promjenom

pravca pod pravim kutom (MAG90V).


9,00 10,00 11,00

mag90v_1

10

20

30

40

Count

106


Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,04; p>,20) pokazuju da distribucija rezultata u

testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance

(Levene statistic= ,24; p>,78), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test

MAG90V ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MAG90V izračunata test – retest

metodom vrlo je visoka (r= ,93; p<,01).

Tablica 47 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti specifičnog testa brzina

vođenja lopte slalom (MAG90V) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur.,

1999).

Rezultati metrijskih karakteristika ukazuju na zadovoljavajuće indekse pouzdanosti,

homogenosti, reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije

testa vrlo je visok i iznosi ,87 (95% CI = ,83 - ,90). Analiza varijance (F = 1,95; p= ,08)

pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MAG90V.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,904 ,894 ,946 ,713 ,701 ,976Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,585 ,933 ,878 ,837 ,918Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,585 ,343 ,878 ,828 ,839 ,919Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,711 ,841Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,713 ,844 ,976Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,705 ,941 ,958 ,932 ,911 ,963Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMAG90V11 ,870 ,866 ,825 ,836MAG90V21 ,893 ,894 ,889 ,898MAG90V31 ,926 ,929 ,959 ,948

107


Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika čestica i

testa MAG90V moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja MAG90V

predstavlja vrlo pouzdan način procjenu koordinacije nogometaša, s naglaskom na agilnost u

frontalnim kretnjama do 900. Test može poslužiti u procesu orijentacije i procesu selekcije

nogometaša.

5.2.1 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa sprint na

30 metara (SP30M)

Jedna od najbitnijih karakteristika nogometaša je sprinterska sposobnost. Ako uzmemo

u obzir da nogometaši (seniori) sprintaju svakih 90 sekundi (Stroyer i sur., 2004) te da

tijekom utakmice sprintajući prijeđu u prosjeku 500-600 metara (Stolen i sur., 2005) možemo

uvidjeti važnost sprinterskih sposobnosti za uspjeh u nogometu. U nogometu 90% svih

sprinterskih radnji obuhvaća kratke sprinteve (SP5M i SP10M), a sprintevi preko 30 metara

su rijetki i čine 1% svih sprinterskih akcija (Verheije, 1997; Bangsbo, 1994, 1996; Reilly i

Thomas, 1976). U sklopu ovog istraživanja testirana je sprinterska sposobnost, sprint na 30

metara, sa prolazima na 5, 10 i 20 metara. S obzirom na to metrijske karakteristike testa su

provjerene za sprint na 30 metara. Za prolaze na 5, 10 i 20 metara analizirani su deskriptivni

statistički parametri i određeni rangovi sa pripadajućim intervalima.


108


Slika 5.15 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable SP30M i prikaz ukupnog

rezultata u testu SP30M dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

SP30_1SP30M3SP30M2SP30M1

5,2

5,0

4,8

4,6

4,4

4,2

4,0

3,8

Tablica 48. Deskriptivni pokazatelji čestica sprint na 30 metara (SP30M) sa prolazima na 5,

10 i 20 metara.


Dev.Skewness

Kurtosis

SP30M1 0,91 4,09 5,00 4,52 0,21 0,08 -0,59SP30M2 1,10 3,93 5,03 4,52 0,21 -0,01 -0,29SP30M3 0,88 4,10 4,98 4,51 0,19 -0,09 -0,50SP30M_1 0,85 4,09 4,94 4,52 0,18 0,13 -0,58SP5M_1 0,54 1,14 1,68 1,43 0,12 -0,38 -0,34SP10M_1 0,73 1,82 2,55 2,14 0,15 0,49 -0,08SP20M_1 0,63 3,04 3,67 3,36 0,13 -0,14 -0,54

Varijable za procjenu sprinterskih sposobnosti nogometaša imaju manju varijancu od

varijabli za procjenu agilnosti, jer test za procjenu bazične sposobnosti eksplozivne snage tipa

sprinta ima jednostavniju faktorsku strukturu od testova za procjenu agilnosti (tzv. testovi za

procjenu koordinacije nogometaša).


109


Tablica 49. Rang rezultata na varijabli sprint na 30 metara s prolazima na 5, 10 i 20 metara


Ocjene IntervaliSP30M

IntervaliSP20M

IntervaliSP10M

IntervaliSP5M

5 4,14 i manje 3,09 i manje 1,83 i manje 1,20 i manje4 4,33 – 4,15 3,23 – 3,10 1,98 – 1,84 1,32 – 1,213 4,34 – 4,70 3,26 – 3,49 2,29 – 1,99 1,55 – 1,332 4,71 – 4,88 3,50 – 3,62 2,30 – 2,44 1,56 – 1,671 4,89 i više 3,63 i više 2,45 i više 1,68 i više

U dostupnoj literaturi najmanji je broj radova, koji proučava sprinterske sposobnosti

nogometaša, testirajući sprint na pet metara (Gorostiaga i sur., 2004; Kollath i Quade, 1993).

Rezultati Španjolskih juniora (Gorostiaga i sur., 2004) u prosjeku su bolji od Hrvatskih

juniora za 20 stotinki sekunde. Sprinteske sposobnosti na pet metara nogometaši ispoljavaju

kad se žele osloboditi obrambenih igrača, kako bi bili u stanju uspješno dodati loptu ili uputiti

udarac prema golu. Sprint na deset metara spada u najčešće testirane sposobnosti nogometaša.

Kad usporedimo rezultate hrvatskih juniora sa rezultatima juniora koji su objavljeni u

literaturi (Chamari i sur., 2004; Helgerud i sur.,2001; Macmillan i sur., 2005) vidimo da su

naši juniri u prosjeku jednako dobri u sprinterskim akcijama kao i juniori Senegala, Tunisa,

Norveške i Škotske. Rezultati hrvatskih juniora na testovima sprint na dvadeset i trideset

metara u prosjeku su jednaki kako i rezultati vrhunskih svjetskih juniora. Na testovima za

prosjenu eksplozivne snage tipa sprinta (Vugrinec, 2005), rezultati hrvatskih junira u razini su

rezultata hrvatskih seniora na.




izbrišeSP30M1 ,75 ,58 ,80SP30M2 ,73 ,53 ,83SP30M3 ,75 ,57 ,80


110


Test SP30M ima zadovoljavajuće koeficijente korelacija između čestica, kao i



Slika 5.16 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli sprint na 30 metara sa

prolazima na 5, 10 i 20 metara.

4,20 4,40 4,60 4,80

sp30_1

10

20

30

40

Count


testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Distribucija rezultata u testu je pozitivno

asimetrična i platikurtična. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,09; p>,40),

baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test SP30M ima homogenu varijancu.

Pouzdanost testa SP30M izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,93; p<,01).


111


Tablica 51 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa sprint na 30 metara

(SP30M) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).



testa iznosi ,86 (95% CI = ,82 - ,90). Analiza varijance (F = 1,08; p= ,34) pokazala je da ne

postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MAGSLV.

Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika čestica

testa SP30M, moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo

pouzdan način za procjenu eksplozivne snage tipa sprinta kod nogometaša. S obzirom na

varijabilnost rezultata unutar druge čestice testa autor predlaže povećanje pauze između

ponavljanja sa minutu i trideset sekundi na dvije minute.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,904 ,894 ,946 ,713 ,701 ,976Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,585 ,933 ,878 ,837 ,918Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,585 ,343 ,878 ,828 ,839 ,919Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,711 ,841Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,713 ,844 ,976Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,705 ,941 ,958 ,932 ,911 ,963Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G USP30M1 ,870 ,866 ,825 ,836SP30M2 ,893 ,894 ,889 ,898SP30M3 ,926 ,929 ,959 ,948

112


5.2.2 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa brzina

vođenja na 30 metara (BV30M)

Test, brzina vođenja na trideset metara, konstruiran je za potrebe ovog istraživanja. Do

sad je u literaturi bio primjenjivan test brzina vođenja na dvadeset metara (Jerković, 1986).

Test je konstruiran s ciljem procjene brzine nogometaša u specifičnim uvjetima, kad

nogometaš mora sprintati i voditi loptu, a da mu pritom pogled bude usmjeren prema naprijed.

Dobra usvojenost tehnike vođenja sredinom hrpta stopala, ali i vođenje unutarnjom ili

vanjskom stranom stopla očituje se u tome da nogometaš cijelo vrijeme ima loptu pod

kontrolom, da ne dolazi do prejakog ispucavanuja lopte porema napred, te da nogometaš

uvijek gleda prema naprijed (prema cilju), a ne prema lopti. Za razliku od bazičnog testa za

procjenu eksplozivne snage tipa sprinta, test BV30M ima veću varijancu. Isti slučaj detektiran

je i kod prethodna dva specifična nogometna testa MAGSLV i MAG90V. Kad se testirnaje

provodi u specifičnim uvjetima, varijanca testa raste, tj. razlike između nogometaša postaju

očitije.

Na temelju toga možemo zaključiti da tijekom testiranja homogenih uzoraka ispitanika –

vrhunskih hrvatskih nogometaša juniora bolje je primjenjivati testove specifičnog karaktera

jer posjeduju bolju diskriminativnost.

Slika 5.17 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable BV30M i prikaz ukupnog

rezultata u testu BV30M dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.


76767676N =

BV30M_1BV30M31BV30M21BV30M11

5,8

5,6

5,4

5,2

5,0

4,8

4,6

4,4

4,2

4,0

113


Tablica 52. Deskriptivni pokazatelji čestica testa brzina vođenja na 30 metara (BV30M).


Dev.Skewness

Kurtosis

BV30M1 1,46 4,24 5,70 4,80 0,33 0,18 -0,75BV30M2 1,53 4,21 5,74 4,78 0,33 0,32 -0,51BV30M3 1,61 4,21 5,82 4,79 0,32 0,18 -0,60BV30M_1 1,49 4,25 5,74 4,79 0,30 0,18 -0,66SP30M_1 0,85 4,09 4,94 4,52 0,18 0,13 -0,58

Usporedimo li test BV30M sa testom SP30M vidimo da su vrijednosti u prosjeku

približno iste, unutar 17 stotinki sekunde (Tablica 52.). Na temelju toga možemo zaključiti da

hrvatski junori (generacija 88) posjeduje dobru razinu tehničke pripremljenosti (tehnika

vođenja lopte sredinom hrpta stopala).

Tablica 53. Rang rezultata na varijabli brzina vođenja na trideset metara (BV30M).

Ocjene IntervaliBV30M

5 4,18 i manje4 4,48 – 4,193 4,49 – 5,092 5,10 – 5,391 5,40 i više

Usporedimo li rezultate juniora Prve hrvatske nogometne lige sa rezultatima studenata

(Jerković, 1986) vidimo da su rezultati isti. Međutim moramo uzeti u obzi da su studenti test

izvodili na 10 metara kračoj dionici (BV20M).




izbrišeBV30M1 ,82 ,69 ,87BV30M2 ,78 ,62 ,90BV30M3 ,85 ,73 ,84


114


Test BV30M ima zadovoljavajuće koeficijente korelacija između čestica, kako i



Slika 5.18 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli brzina vođenja na 30

metara (BV30M)

4,40 4,60 4,80 5,00 5,20

bv30m_1

0

5

10

15

Count


testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Distribucija rezultata u testu je pozitivno

asimetrična i platikurtična. Test ima dobru diskriminativnost. Levenov test homogenosti

varijance (Levene statistic= ,30; p>,74), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da

test BV30M ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa BV30M izračunata test – retest



115


Tablica 55 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa brzina vođenja na 30

metara (BV30M) dobiveni pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).


reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije testa iznosi ,96

(95% CI = ,95 - ,97). Analiza varijance (F = 1,63; p= ,19) pokazala je da ne postoje statistički

značajne razlike između igrača u polju na testu BV30M.


testa BV30M moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo

pouzdan način za procjenu brzine vođenja na trideset metara, ali i razine usvojenosti tehnike

vođenja sredinom hrpta stopala.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,959 ,957 ,979 ,733 ,807 ,990Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,618 ,962 ,928 ,899 ,952Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,618 ,382 ,928 ,854 ,899 ,952Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,811 ,899Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,812 ,901 ,990Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,810 ,965 ,956 ,923 ,934 ,924Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UBM30M1 .931 .931 .925 .929BV30M2 .924 .923 .906 .912BV30M3 .949 .950 .967 .961

116


5.2.3 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa za

procjenu eksplozivne snage tipa udarca (MESBL)

Udarci po lopti nogom ili glavom osnovni su elementi nogometne igre. Osnovno

sredstvo s kojim se može postići efikasnost igre. Ujedno to je i razlog zašto udarac treba

ostvariti pravodobno, korisno ga uputiti, ali i najčešće brzo izvesti. Svi elementi nogometne

tehnike trebaju stvoriti optimalne uvjete za što efikasnije izvođenje udarca po lopti. S obzirom

na to kojim djelom stopala izvodimo udarac po lopti nogom razlikujemo: udarac hrptom

stopala (sredina, vanjski ili unutarnji dio hrpta), unutarnjom ili vanjskom stranom stopala,

vrhom stopala i petom. Sve ove vrste udaraca moguće je primjenjiti po lopti koja se kreće po

zemlji ili zraku, i lopti koja miruje ili se kreće (Vugrinec, 2005). Za potrebe ovog istraživanja

autor se odlučio za primjenu udarca sredinom hrpta stopala. Razloga je nekoliko; udarac

sredinom hrpta stopala predstavlja najčešće primjenjivani udarac u nogometu (De Proft et al.,

1988; Isokawa i Lees, 1988; Lees i Noland, 1998); sa biomehaničkog stajalište udarcem

sredinom hrpta stopala možemo postići najveću brzinu lopte i najmanje su razlike između

igrača u razini tehničke usvojenosti udarca. Za potrebe ovog sitraživanja konstruiran je novi

test za procjenu eksplozivne snage tipa udarca, sredinom hrpta stopala sa točke jedanaesterca.

Igrač je izvodio udarac po lopti prema golu sa zaletom od pet metara okomito na loptu. Snaga

udarca procjenjuje se radarom (Stalker radar gun). Udarac se izvodi desnom i ljevom nogom

tri puta u nizu. Uz procjenu snage šuta paralelno se procjenjuje tehnika izvođenja i preciznost

udarca. Test preciznosti i tehnike udarca biti će interpretirani nakon analize deskriptivnih

parametara i metrijskih karakteristika testa MESBL. Paralelno će se analizirati procjena

eksplozivne snage tipa udarca lijevom (MESBLL) i desnom (MESBLD) nogom, test

preciznosti, gol šest polja (mpg6p) i test tehnike sa definiranim kriterijima za svaku ocjenu od

jedan do pet. Jedini način da se dobije jasna slika o kvaliteti udarca je sagledavanje sva tri

parametra koja su osnovna za izvođenja udarca.


117


Slika 5.19 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MESBL i prikaz ukupnog

rezultata u testu MESBL dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa (šut lijevom

i desnom nogom).

152152152152152152152152N =

MESBLL_1

MESBLL31

MESBLL21

MESBLL11

MESBLD_1

MESBLD31

MESBLD21

MESBLD11

130

120

110

100

90

80

70

60

Tablica 56. Deskriptivni pokazatelji čestica testa procjena eksplozivne snage tipa udarca

(MESBL) desnom i lijevom nogom.


Dev.Skewness

Kurtosis

MESBLD11 38,60 82,10 120,70 102,76 7,38 -0,20 0,12MESBLD12 38,70 83,00 121,70 102,64 7,45 -0,09 -0,17MESBLD13 40,20 83,00 123,20 102,75 7,87 -0,10 -0,25MESBLD_1 34,40 85,00 119,4

0102,72 6,69 -0,06 -0,14

MESBLL11 41,90 71,80 113,70 94,80 8,47 -0,06 -0,44MESBLL12 41,90 72,40 114,30 95,23 8,67 -0,10 -0,54MESBLL13 41,20 74,20 115,40 95,51 9,02 -0,08 -0,65MESBLL_1 36,70 76,57 113,2

7 95,18 8,15 -0,16 -0,66

Autor u dostupnoj literaturi nije uspio pronaći rad unutar kojeg su odjeljenji deskriptivni

statistički parametri nekog od testova za procjenu eksplozivne snage tipa šuta.


118


Ako usporedimo prosječne vrijednosti testa za procjenu snage šuta lijevom i desnom

nogom, vidimo da nogometaši imaju u prosjeku 7 km/h snažniji šut desnom nogom nego

lijevom nogom (Tablica 56.). Razlika u snazi šuta predstavlja prostor za razvoj šuterskih

sposobnosti nogometaša. Ako nogometaš želi biti uspješan u današnjem – modernom

nogometu od njega se zahtjeva da posjeduje gotovo iste sposobnosti šuta lijevom i desnom

nogom.

Tablica 57. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa šuta lijevom i

desnom nogom (MESBL)

Ocjene IntervaliMESBLD

IntervaliMESBLL

5 116,09 i više 111,46 i više4 109,40 – 116,10 103, 4 – 111,453 109,41 – 96,03 87,03 - 103,32 96,02 – 89,34 87,02 – 78,881 89,33 i manje 78,87 i manje




izbrišeMESBLD11 ,74 ,55 ,79MESBLD21 ,76 ,58 ,77MESBLD31 ,70 ,49 ,83


izbrišeMESBLL11 ,83 ,71 ,91MESBLL21 ,89 ,70 ,85MESBLL31 ,82 ,80 ,91

Visoke korelacije čestica testa MESBLD i MESBLL te optimalne vrijednosti

koeficijenata multiple – korelacije pokazuju da jeriječ o testovima koji posjeduju visoku

homogenost čestica. Vidljivo je da test MESBLL ima bolje indikatore homogenosti testa,

razlog je objašnjen kod specifičnih nogometnih tetova agilnosti (MAGSLV i MAG90V) kao i

testa sprinta (BV30M). Kod homogenih uzoraka ispitanika varijancu testa moguće je povećati

uvođenjem specifićnih elemenata nogometne igre.


119


Slika 5.20 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za procjenu eksplozivne

snage tipa udarca, desnom nogom (MESBLD)

90,00 100,00 110,00

mesbld_1

10

20

30

40

Count


testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Test ima dobru diskriminativnost. Levenov

test homogenosti varijance (Levene statistic= 2,30; p>,07), baziran na prosječnoj vrijednosti

(mean), ukazuje da test MESBLD ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MESBLD

izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,96; p<,01).


120



snage tipa udarca, lijevom nogom (MESBLL)

80,00 90,00 100,00 110,00

mesbll_1

0

10

20

30

Count


testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Test ima dobru diskriminativnost. Levenov

test homogenosti varijance (Levene statistic= ,01; p>,90), baziran na prosječnoj vrijednosti

(mean), ukazuje da test MESBLD ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MESBLD


Usporedbom parametara distribucije testova MESBLD i MESBLL uočavamo bolje

metrijske karakteristike testa MESBLL po pitanju diskriminativnosti i homogenosti testa. Test

MESBLL ima veći koeficijente platikurtičnosti distribucije. Metoda test- retest pokazala je da

test MESBLL posjeduje bolju pouzdanost.


121


Tablica 59. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu

eksplozivne snage tipa udarca desnom nogom (MESBLD) dobiveni pomoću programa

RTT12G (Momirović i sur., 1999).



(95% CI = ,85 - ,89). Analiza varijance (F = ,30; p= ,73) pokazala je da ne postoje statistički

značajne razlike između igrača u polju na testu MESBLD.


testa MESBLD moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo

pouzdan način za procjenu eksplozivne snage tipa udarca.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,874 ,856 ,926 .,751 ,641 ,963Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,573 ,923 ,860 ,806 ,907Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,573 ,329 ,860 ,818 ,807 ,907Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,653 ,807Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,653 ,808 ,963Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,672 ,935 ,965 ,923 ,943 ,936Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMESBLD11 ,887 ,888 ,893 ,893MESBLD12 ,897 ,899 ,915 ,910MESBLD13 ,867 ,864 ,840 ,846

122



eksplozivne snage tipa udarca lijevom nogom (MESBLL) dobiveni pomoću programa

RTT12G (Momirović i sur., 1999).

Rezultati metrijskih karakteristika testa MESBLL ukazuju na visoke indekse

pouzdanosti, homogenosti, reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent

korelacije testa iznosi ,92 (95% CI = ,90 - ,94). Analiza varijance (F = ,36; p= ,69) pokazala je

da ne postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MESBLL.


testa MESBLD moguće je zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo

pouzdan način za procjenu eksplozivne snage tipa udarca.

Test za procjenu eksplozivne snage tipa šuta ima zadovoljavajuće deskriptivne

parametre i metrijske karakteristike, bez obzira da li se promatra test za procjenu eksplozivne

snage tipa šuta sa desnom ili sa lijevom nogom (MESBLD i MESBLL). Nešto bolje

parametre ima test MESBLL od testa MESBLD, jer test MESBLL ima veći varijabilitet –

veću varijancu od testa MESBLD.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,961 ,959 ,980 ,712 ,817 ,991Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,619 ,962 ,928 ,902 ,952Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,619 ,383 ,928 ,855 ,903 ,952Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,821 ,903Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,821 ,906 ,991Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,811 ,965 943 ,922 ,974 ,931Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMESBLL11 ,983 ,717 ,847 ,837MESBLL12 ,973 ,805 ,897 ,871MESBLL13 ,984 ,710 ,842 ,833

123



procjenu preciznosti udarca – Gol šest polja (MP6P)

Novo konstruirani test preciznosti koje se izvodi paralelno sa testom za procjenu

eksplozivne snage tipa udarca i testom za procjenu tehnike udarca sredinom hrpta stopala po

lopti koja miruje i nalazi se na mjestu kaznenog udarca (jedanaesterca). Iz naziva testa

vidljivo je da je nogometni gol podijeljen na šet polja, a svako polje ima svoj određeni broj

bodova od pet za najprecizniji pogodak do jedan za najlošiji pogodak. Cilj ovog testa je

utvrditi razliku u preciznosti udarca lijevom i desnom nogom. Prije nego što krenemo u

interpretaciju deskriptivnih parameara i metrijskih karakteristika testa pojasnit ćemo složenost

i probleme pri testiranju preciznosti u nogometu. Preciznost je kao i fleksibilnost podređena

mehanizmu za sinergijsku regulaciju i regulaciju tonusa (Gredelj i sur., 1975). Preciznost je

uz koordinaciju jedna od najkompleksinijih sposobnosti koja ovisi o nekoliko faktora: dobro

razvijenom osjećaju za poziciju cilja, dobroj procjeni cilja te dobroj razvijenoj kontroli

gibanja (Drabik, 1996).

Slika 5.22 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MP6P i prikaz ukupnog

rezultata u testu MP6P dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa (preciznost

lijevom i desnom nogom).


152152152152152152152152N =

MP6PD_1

MP6PD31

MP6PD21

MP6PD11

MP6PL_1

MP6PL31

MP6PL21

MP6PL11

6

5

4

3

2

1

0

124


Tablica 61. Deskriptivni pokazatelji čestica testa procjena eksplozivne snage tipa udarca

(MP6P) desnom i lijevom nogom.


Dev.Skewness

Kurtosis

MP6PD11 4,00 1,00 5,00 2,98 1,09 -0,09 -0,54MP6PD 12 4,00 1,00 5,00 3,00 1,09 0,13 -0,63MP6PD 13 4,00 1,00 5,00 3,08 1,02 -0,01 -0,25MP6PD _1 3,34 1,33 4,67 3,02 0,84 -0,25 -0,32MP6PL11 3,00 1,00 4,00 2,94 0,73 -0,01 -0,85MP6PL 12 2,00 2,00 4,00 2,93 0,68 0,09 -0,83MP6PL 13 4,00 1,00 5,00 2,91 0,73 0,25 -0,19MP6PL _1 3,33 1,33 4,67 2,92 0,45 0,28 1,30

U dostupnoj literaturi postoji tek nekolicina testova koji su konstruirani s ciljem

procjene preciznosti u nogometu: pravolinijska preciznost nogom – vertikalni cilj, elevaciona

preciznost nogom – horizontalni cilj na 20, 25 i 30 metara, elevaciona preciznost nogom –

vertikalni cilj i elevaciona preciznost glavom – horizontalni cilj (Jerković 1986). Autor se nije

odlučio ni za jedan od navedenih testova iz razloga što po mišljenju nogometnih eksperata

(trenera juniora Prve hrvatske lige ) testovi nisu primjereni za primjenu u nogometnoj praksi.

Cilj koji je trenerima bitan tijekom nekog testa preciznosti je omjer preciznosti i snage šuta, te

preciznosti i tehničke izvedbe udarca. Uvažavanjem njihovih sugestija konstruiran je test za

procjenu preciznosti MP6PD. Prosječna ocjena testa precinosti desnom nogom, veća je od

prosječne ocjene za procjenu preciznosti lijevom nogom za jednu desetinu ocjene. Kod testa

za procjenu preciznosti desnom nogom nogometaši najbolje rezultate postižu na trećoj čestici

testa, dok kod testa za procjenu preciznosti lijevom nogom najbolje ocjene postižu u prosjeku

na prvoj čestici. Manja varijabilnost podataka kod testa za procjenu preciznosti lijevom

nogom u odnosu na test za procjenu preciznosti udarca desnom nogom može se objasniti

slabijom tehničkom pripremom nogometaša juniora kad se radi o izvođenju udarca lijevom –

slabijom nogom. Svima ispitaicima koji su uvršteni u uzorak lijeva noga je bila slabija.


125


Tablica 62. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa šuta lijevom i

desnom nogom (MP6P)

Ocjene IntervaliMP6PD

IntervaliMP6PL

5 4,71 i više 3,83 i više4 3,87 – 4,70 3,38 – 3,823 3,86 – 2,18 2,47 – 3,372 2,17 – 1,34 2,46 – 2,021 1,33 i manje 2,01 i manje




izbrišeMP6PD11 ,54 ,29 ,57MP6PD 12 ,52 ,27 ,59MP6PD 13 ,47 ,23 ,65


izbrišeMP6PL11 ,08 ,03 ,25MP6PL 12 ,05 ,02 ,29MP6PL 13 ,23 ,05 ,13

Test MP6PD ima prosječne vrijednosti koeficijenata korelacije, dok su vrijednosti

koeficijenata multiple korelacije ispod prosječne, što je indikator lošije homogenosti testa.

Test MP6PL ima niže vrijednosti korelacije, multiple – korelacije čestica od testa MP6PD.


126


Slika 5.23 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za procjenu udarca desnom

nogom (MP6PD)

2,00 3,00 4,00

mp6pd_1

10

20

30

40

Count

Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,12; p<,01) pokazuje kako distribucija rezultata u

testu statistički značajno odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene

statistic= 1,30; p>,12), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MP6PD ima

homogenu varijancu. Pouzdanost testa MP6PD izračunata test – retest metodom je visoka

(r= ,89; p<,01).


127


Slika 5.24 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za procjenu preciznosti

udarc, lijevom nogom (MP6PL)

2,00 3,00 4,00

mp6pl_1

0

20

40

60

Count

Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,16; p>,01) pokazuje kako distribucija rezultata u

testu statistički značajno odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene

statistic= 1,09; p>,33), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MP6PL ima

homogenu varijancu. Pouzdanost testa MP6PL izračunata test – retest metodom vrlo je visoka

(r= ,81; p<,01).


128


Tablica 64. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu preciznosti

udarca desnom nogom (MP6PD) dobiveni pomoću programa RTT12G (Momirović i sur.,

1999).



testa iznosi ,69 (95% CI = ,60 - ,77). Analiza varijance (F = ,63; p= ,53) pokazala je da ne

postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MP6PD.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,685 ,540 ,737 ,782 ,345 ,849Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,466 ,818 ,699 ,609 ,799Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,466 ,217 ,699 ,715 ,610 ,799Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,373 ,611Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,373 ,611 ,849Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,436 ,867 ,976 ,876 ,786 ,956Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMP6PD11 ,805 ,811 ,827 ,823MP6PD12 ,794 ,797 ,802 ,802MP6PD13 ,770 ,761 ,736 ,742

129


Tablica 65. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu preciznost

udarca lijevom nogom (MP6PL) dobiveni pomoću programa RTT12G (Momirović i sur.,

1999).

Rezultati metrijskih karakteristika ukazuju na niske indekse pouzdanosti, homogenosti,


(95% CI = ,01 - ,41). Analiza varijance (F = ,79; p= ,45) pokazala je da ne postoje statistički

značajne razlike između igrača u polju na testu MP6PL.

Test za procjenu preciznosti desnom nogom pokazao se kao test koji ima

zadovoljavajuće metrijske karakteristike, dok test za procjenu preciznosti lijevom nogom

pokazao se kako test koji ima nešto lošije metrijske karakteristike. Potrebno je naglasiti da

testovi nemaju normalnu distribuciju rezultata (KSMP6PL=0,16; p>,01; KSMP6PD=0,12; p>,01).


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,519 ,073 -,119 ,736 ,047 ,370Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,148 ,399 ,222 ,183 ,481Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,167 ,028 ,251 ,306 ,206 ,500Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,053 ,206Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,043 ,206 ,370Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,087 ,520 ,500 ,411 ,470 ,159Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMP6PL11 ,593 -,461 -,592 ,589MP6PL12 ,416 -,430 -,394 ,546MP6PL13 ,822 ,585 -,833 ,532

130


Tijekom analize deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova u sklopu

ovog istraživanja već smo nekoliko puta ustvrdili da je kod vrhunskih sportaša (sportaša koji

su prošli nekoliko selekcija) dolazi do kondenzacije varijance, koja negativno utječe na

svojstva distribucije. Kod testa za procjenu preciznosti lijevom nogom vidljiva je velika

homogenost rezultata (Slika 5.24), koja je nastala uslijed slabije razine tehničke

pripremljenosti tijekom izvođenja udarca sredinom hrpta stopala. Igraći su loptu dominantno

šutirali u donje kutove gola (pogodak koji vrijedi tri boda) jer im je lopte najčešće odlazila na

vanjsku stranu hrpta stopala. Na temelju svega navedenog možemo zaključiti da tijekom

procjene šuta igrači trebaju test izvoditi dominantnom nogom, jer kod šuta slabijom nogom

dolazi do uključivanja nekih drugih mehanizama koji utječu na uspjeh u testu.


131



procjenu tehnike udarca – (STHST)

Za utvrđivanje sposobnosti tehničke izvedbe udarca sredinom hrpta stopala nogometaša

pomoću kompetentnih stručnjaka izabrana je metoda procjene uspješnosti. Svaki stručnjak uz

pretpostavku da poznaje svoj sport, predstavlja kvalitetni mjerni instrument. Stručnjaci su bili

instruktori Hrvatskog nogometnog saveza, eksperti s največom razinom znanja o pravilnosti

izvođenja elemenata nogometne tehnike. U dogovoru sa instruktorima formirani su kriteriji za

ocjenu uspješnosti izvođenja tehnike udarca sredinom hrpta stopala. Procjene uspješnosti

nekog sporta istraživali su mnogi autori (Trninić, 1995; Vuleta, 1997; Jukić, 2001;Šegota,

2001; Jerković, 2006). Jedan od ciljeva konstruiranja ovog testa bio je utvrditi vezu između

snage udarca, preciznosti udarca i tehnike izvođenja udarca sredinom hrpta stopala, jer u

dosadašnjim istraživanjima autori su promatrali samo jedan od nabrojana tri čimbenika, o

kojima ovisi efikasnost udarca sredinom hrpta stopala ali i bilo kojeg drugog udarca.

Slika 5.25 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable STHST i prikaz ukupnog

rezultata u testu STHST dobivenog sumacijom rezultata sve tri ocjene eksperata (eksperti su

procjenjiva li tehniku udarca lijevom i desnom nogom).


152152152152152152152152N =

STHSTL_1

STHSTL31

STHSTL21

STHSTL11

STHSTD_1

STHSTD31

STHSTD21

STHSTD11

6

5

4

3

2

1

0

132


Tablica 66. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu tehnike udarca sredinom hrpta

stopala (STHST) desnom i lijevom nogom.


Dev.Skewness

Kurtosis

STHSTD11 4,00 1,00 5,00 3,39 0,87 -0,44 0,24STHSTD21 4,00 1,00 5,00 3,47 0,88 -0,09 -0,17STHSTD31 4,00 1,00 5,00 3,49 0,89 -0,22 -0,21STHSTD_1 3,33 1,67 5,00 3,45 0,71 -0,06 -0,63STHSTL11 3,00 1,00 4,00 2,84 0,85 -0,21 -0,72STHSTL21 4,00 1,00 5,00 3,07 0,84 0,01 -0,32STHSTL31 4,00 1,00 5,00 3,04 0,84 -0,01 0,27STHSTL_1 3,00 1,67 4,67 2,98 0,66 0,18 -0,45

Nogometašima najveće ocjene na testu za ocjenu tehnike udarca desnom nogom daje

treći ekspert (Tablica 66.). Kod ocjene tehnike udarca lijevom nogom situacija je drugačija, u

prosjeku najveće ocjene nogometašima daje drugi ekspert. Sva tri ekpserta daju u prosjeku

veće ocjene nogometašima kod izvodenja udarca desnom nogom. S obzirom da je desna noga

dominantna i da s desnom nogom izvode sve udarce, logično je da nogometaši zbog bolje

tehnike postižu i bolje ocjene tijekom udarca sredinom hrpta stopala desnom nogom.

Tablica 67. Rang rezultata na varijabli za procjenu tehnike udarca lijevom i desnom nogom

(STHSTD)

Ocjene IntervaliSTHSTL

IntervaliSTHSTD



133



pouzdanosti alpha (α).


izbrišeSTHSTD11 ,60 ,36 ,57STHSTD21 ,54 ,31 ,64STHSTD31 ,50 ,25 ,69


izbrišeSTHSTL11 ,45 ,22 ,65STHSTL21 ,58 ,34 ,47STHSTL31 ,46 ,24 ,63

Korelacije između ocjena eksperata na testu ocjene tehnike udarca sredinom hrpta

stopala desnom nogom su zadovoljavajuće (Tablica 67.). Nešto niže koeficijente korelacije

između eksperata dobivene su na testu STHSTL, što je i očekivano jer su razlike u tehnici

izvođenja veće, što je pridonjelom manjem slaganju u mišljenju eksperata o uspješnosti

tehnike izvođenja udarca sredinom hrpta stopala lijevom nogom.


134


Slika 5.26 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za ocjenu tehnike udarca

sredinom hrpta stopala desnom nogom (STHSTD).

2,00 3,00 4,00 5,00

sthstd_1

10

20

30

40

Count

Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,10; p<,01) pokazuju kako distribucija rezultata u

testu statistički značajno odstupa od normalne. Distribucija je negativno asimetrična i

platikurtična. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,32; p>,72), baziran na

prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test STHSTD ima homogenu varijancu. Pouzdanost

testa STHSTD izračunata test – retest metodom je niska (r= ,32; p<,01).

Slika 5.27 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za ocjenu tehnike udarca

sredinom hrpta stopala lijevom nogom (STHSTL).


2,00 3,00 4,00

sthstl_1

10

20

30

40

Count

135


Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,13; p<,01) pokazuju kako distribucija

rezultata u testu statistički značajno odstupa od normalne. Distribucija je negativno

asimetrična i platikurtična. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= 1,09;

p>,33), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test STHSTL ima homogenu

varijancu. Pouzdanost testa STHSTL izračunata test – retest metodom je visoka (r= ,93;

p<,01).

Tablica 69. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu tehnike

udarca desnom nogom (STHSTL) dobiveni pomoću programa RTT12G (Momirović i sur.,

1999).

Rezultati metrijskih karakteristika ukazuju na zadovoljavajuće indekse objektivnosti,


testa iznosi ,72 (95% CI = ,64 - ,79). Analiza varijance (F = ,30; p= ,73) pokazala je da ne

postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu STHSTD.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,714 ,600 ,773 ,764 ,394 ,877Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61,485 ,838 ,727 ,645 ,818Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,485 ,235 ,728 ,735 ,647 ,818Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,420 ,648Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,421 ,649 ,877Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,470 ,875 ,876 ,856 ,843 ,899Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G USTHSTD11 ,832 ,841 ,870 ,860STHSTD12 ,802 ,803 ,799 ,804STHSTD13 ,779 ,769 ,735 ,744

136



udarca desnom nogom (STHSTL) dobiveni pomoću programa RTT12G (Momirović i sur.,

1999).



testa iznosi ,68 (95% CI = ,58 - ,76). Analiza varijance (F = 1,02; p= ,36) pokazala je da ne

postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu STHSTL.

Testovi konstruirani u funkciji vrednovanja snage, preciznosti i tehnike udarca sredinom

hrpta stopala predstavljaju pouzdan način testiranja sposobnosti nogometaša. Najbolji od tri

testa pokazao se test za procjenu eksplozivne snage udarca MESBL. Testovi MESBLD i

MESBLL pokazali su se kao testvi koji imaju zadovoljavajuće metrijske karakteristike, ali i

zadovoljavajuće parametre distribucije, dok kod testova MP6PL, MP6PD, STHSTL i

STHSTD distribucija statistički značajno odstupa od normalne.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,681 ,532 ,709 ,749 ,346 ,849Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61,457 ,810 ,686 ,605 ,791Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,459 ,210 ,688 ,707 ,609 ,792Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,374 ,610Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,374 ,612 ,849Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,421 ,847 ,899 ,876 ,856 ,845Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G USTHSTL11 ,757 ,746 ,711 ,724 STHSTL12 ,829 ,844 ,888 ,870STHSTL13 ,765 ,760 ,736 ,749

137


Na temelju analize deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova za

vrednovanje snage, preciznosti i tehnike udarca možemo zaključiti da i u budućim

istraživanjima možemo primjenjivati test za procjenu snage udarca primjenom radara (Radar

Gun, Texas). Za testove preciznosti i tehnike udarca sredinom hrpta stopala potrebno je

ponovo provjeriti njihove metrijske karakteristike i parametre distribucije kako bi uspjeli

konstruirati testove koji imaju odgovarajuće parametre distribucije. U nogometnoj praksi

moguće je primjenjivati paralelno sva tri testa nakon čega bi rezultate trebalo standardizirati i

zbrojiti kako bi se dobila zajednička mjera sva tri faktora koja su bitna za procjenu udarca

sredinom hrpta stopala po lopti koja miruje. S obzirom na složenost nogometne igre, uvjete u

kojima se izvode udarci te razlike u cilju s kojima se izvodi udarac, u nogometu je gotovo ne

moguće konstruirati jedan univerzalni test. Za procjenu preciznosti nogometaša potrebno je

konstruirati nekolicinu testova koji bi procijeniti sve tipove udaraca. Neki autori smatraju da

je potrebno konstruirati zasebne testove za igrače u polju vodeći računa o linijama (Cabri,

Prof, Dufour, 1988).


138



procjenu tehnike vođenja lopte - slalom vođenje– (MAGSTV)

Test za procjenu tehnike vođenja lopte provjeravan je paralelno sa testom za procjenu

agilnosti na testu magsl. Kriteriji za ocjenu jasno su postavljeni od strane instruktora

Hrvatskog nogometnog savez. Dok su nogometaši izvodili test magsl instruktori su davali

ocjene iz tehnike vođenja vodeći računa o postavljenim kriterijima.

Slika 5.28 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MAGSTV i prikaz

ukupnog rezultata u testu MAGSTV dobivenog sumacijom rezultata sve tri ocjene eksperata.

152152152152N =

MAGSTV_1MAGSTV31MAGSTV21MAGSTV11

5,5

5,0

4,5

4,0

3,5

3,0

2,5

2,0

1,5

Ocjene eksperata kreću se dominantno u zoni srednjih i visokih ocjena, s obzirom da se

radi o vrhunskom uzorku (juniori Prve Hrvatske nogometne lige). Ovakav raspon ocjena koji

je smanjen za jednu ocjenu (jedan) te je na taj način smanjena i varijanca rezultata u testu,

jedan je od indikatora da distribucija rezltata u testu statistički značajno odstupa od normalne.


139


Tablica 71. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu tehnike vođenja lopte slalom

(MAGSTV)


Dev.Skewness

Kurtosis

MAGSTV11 3,00 2,00 5,00 3,76 0,88 0,02 -0,95MAGSTV21 3,00 2,00 5,00 3,55 0,94 -0,13 -0,85MAGSTV31 3,00 2,00 5,00 3,53 0,98 0,10 -1,00MAGSTV_1 2,67 2,33 5,00 3,61 0,78 0,26 -1,12

Za svakog eksperta karakteristično je da su ocjene koje je davao nogometašima na testu

slalom vođenja u intervalu od dva do pet. Niti jedan ekspert niti jednog nogometaša nije

ocijenio sa ocjenom jedan.

Tablica 72. Rang rezultata na varijabli za procjenu tehnike vođenja lopte slalom

Ocjene IntervaliMAGSTV

5 4,73 i više4 4,39 – 4,733 4,39 -2,382 2,38 – 1,651 1,65 i manje


pouzdanosti alpha (α).


izbrišeMAGSTV11 ,63 ,40 ,69MAGSTV21 ,61 ,38 ,71MAGSTV31 ,61 ,38 ,71

Koeficijenti korelacija ukazuju na prosječno slaganje eksperata u zajedničkom

predmetom mjerenja. Na temelju toga možemo zakljućiti da su eksperti objektivni u

ocjenjivanju tehnike vođenja slalom.


140


Slika 5.29 Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za ocjenu tehnike vođenja

lopte slalom (MAGSTV).

2,50 3,00 3,50 4,00 4,50

magstv_1

0

10

20

30Count

Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,16; p<,01) pokazuju kako distribucija rezultata

u testu statistički značajno odstupa od normalne. Distribucija je bimodalna i platikurtična.

Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,39; p>,67), baziran na prosječnoj

vrijednosti (mean), ukazuje da test MAGSTV ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa

MAGSTV izračunata test – retest metodom je visoka (r= ,92; p<,01).


141



vođenja lopte slalom (MAGSTV) dobiveni pomoću programa RTT12G (Momirović i sur.,

1999).



testa iznosi ,78 (95% CI = ,71 - ,83). Analiza varijance (F = 3,22; p< ,05) pokazala je da

postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MAGSTV. Parcijalnom

analizom varijance između sve tri grupacije igrača, utvrđena je razlika između obrambenih i

veznih igrača (F = 0,30; p= ,04), dok između obrambenih i napadača te napadača i veznih

igrača nije utvrđena statistički značajna razlika.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,774 ,707 ,844 ,770 ,481 ,915Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,523 ,876 ,784 ,708 ,856Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,523 ,273 ,784 ,772 ,708 ,856Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,501 ,708Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,502 ,708 ,915Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,548 ,902 ,965 ,978 ,943 ,932Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMAGSTV11 ,842 ,844 ,851 ,849MAGSTV12 ,833 ,832 ,828 ,829MAGSTV13 ,833 ,832 ,827 ,829

142


Testovi za procjenu tehnike i test precizosti moguće je koristiti u praksi kao testove koji

mogu ukazati na neka odstupanja od potrbne tehnike udarca lijevom i desnom nogom te

tehnike vođenja ili potrebnene preciznosti tijekom izvođenja kaznenih udaraca. Za njihovu

daljnju primjenu u znanstvenim istraživanjima potrebno ih je ponovo podvrgnuti provjeri

deskriptivnih statističkih parametara, metrijskih karakteristika te napraviti potrebne promjene

u njihovoj strukturi da bi se njihove metrijske karakteristike podignule na zadovoljavajuću

razinu.


procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti – skok iz čučnja „ squat jump“

(MESSJ)

Detaljna analiza deskriptivnih statističkih parametra i metrijskih karakteristika testa

MESSJ već je napravljena (Marković, 2004). Nekoliko je razloga žašto će se ponovo

napraviti detaljna analiza deskriptivnih statističkih parametara i metrijskih karakteristika testa:

radi se o reprezentativnom uzorku nogometaša (U-19), koji do sad nisu bili testirani na

testu MESSJ kao ni na testovima MESCM i MESMAX. S obzirom na tu činjenicu

neznamo kako će se metrijske karakteristike testa kretati kad je riječ o populaciji

vrhunskih sportaša – nogometaša juniora;

kako bi utvrditi rangove od jedan do pet koji će poslužiti trenerima u procesu

planiranja treninga, ali i u procesu završnih selekcije;

radi provjere parametara distribucije;

Test za procjenu eksplozivne snage nogu MESSJ izvodi se na Kistlerovoj

tenziometrijskoj platformi Quattro Jump iz polučučnja (natkoljenica i potpoljenica su pod

900). Svaki centimetar više na testu vertikalne skočnosti iz polučučnja znači i veću brzinu

pokreta. Rezultati juniora Prve hrvatske nogometne ligu u prosjeku su bolji na testu MESSJ

od nogometaša prve Španjolske, Talijanske i Islandske za pet centimetara (Casajus i sur.,

2001; Faina i sur., 1988 ; Arnason i sur., 2004).


143


Slika 5.30 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MESSJ i prikaz ukupnog

rezultata u testu MESSJ dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

MESSJ_1MESSJ31MESSJ21MESSJ11

60

50

40

30

20

Rezultati testa MESSJ minimalno variraju od prve do treće čestice testa, što je jedan od

indikatora dobre homogenosti i interne valjanosti testa.

Tablica 73. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti MESSJ.


Dev.Skewness

Kurtosis

MESSJ11 21,80 29,90 51,70 41,26 4,38 -0,10 -0,25MESSJ 21 22,90 28,40 51,30 41,45 4,06 -0,06 0,06MESSJ 31 22,40 30,30 52,70 41,77 4,21 -0,06 -0,40MESSJ _1 21,80 29,70 51,50 41,49 4,00 -0,09 -0,16

Analizom deskriptivnih statističkih parametara (Tablica 73.) dolazimo do zaključka da

rezultati od prve do treće čestice variraju u prosjeku 0,51 cenetimetar. Razlika između

najmanjeg i najvećeg rezultata u testu MESSJ iznosi 5,1 Std. Dev. Što ukazuje na dobru

osjetljivost testa. Prosječni rezultati studenata Kineziološkog fakulteta (Marković, 2004) su u

prosjeku četiri centimetra bolji od rezultata nogometaša. Jedan od glavnih razloga je

heterogenost populacije studenata koju čine studenti najrazličitijih sportskih opredjeljenja od

košarkaša, atletičara gimnastičara itd. Specifičnost njihovog sporta dovela je do postizanja u

prosijeku boljih rezutata na testu MESSJ od populacije nogometaša (U -19).


144


Tablica 74. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti MESSJ


Ocjene Intervali5 49,50 i više4 45,50 – 49,493 45,49 – 37,492 37,48 – 33,491 29,48 i manje




izbrišeMESSJ11 ,85 ,73 ,93MESSJ21 ,90 ,82 ,90MESSJ31 ,88 ,80 ,91

Test MESSJ ima zadovoljavajuće koeficijente korelacija između čestica, kao i

koeficijente multple korelacije svake pojedine čestice testa sa ostale dvije čestice. Pouzdanost

čestica vrlo je visoka i kreće se u intervalu od ,85 do ,90.


snage tipa skočnosti MESSJ.

30,00 35,00 40,00 45,00 50,00

messj_1

10

20

30

40

Count


145


Distribucija je blago platikurtična i blago negativno asimetrična. Kolmogorov-

Smirnovljev test (KS=0,04; p>,20) pokazuje da distribucija rezultata u testu statistički

značajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic=

1,35; p>,26), baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MESSJ ima homogenu

varijancu. Pouzdanost testa MESSJ izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,98;

p<,01).


eksplozivne snage tipa skočnosti (MESSJ) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i

sur., 1999).



visok i iznosi ,94 (95% CI = ,92 - ,95) i uskladu je sa prijašnjim istraživanjima (Harman i sur.,

1990; Newton i sur., 1999). Analiza varijance (F = 2,24; p= ,11) pokazala je da ne postoje

statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MESSJ.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,974 ,973 ,987 ,737 ,849 ,994Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,629 ,971 ,944 ,921 ,963Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,629 ,396 ,944 ,863 ,921 ,963Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,851 ,921Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,853 ,923 ,994Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,849 ,974 1.000 1.000 1.000 1.000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMESSJ11 ,936 ,935 ,915 ,920MESSJ21 ,958 ,958 ,970 ,966MESSJ31 ,951 ,951 ,955 ,956

146


Analizom metrijskih karakteristika na uzorku od 152 vrhunska nogometaša juniora dolazimo

do zaključka da primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo pouzdan način utvrđivanja

eksplozivne snage tipa skočnosti iz statične pozicije – polučučnja na Kistlerovoj platformi.

5.2.8 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika test za

procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti – skok s pripremom „counter

movement jump“ (MESCM)

Test MESCM predstavlja jedan od najčešće primjenjivanih Boscovih testova za

procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti (Bosco i Viitasalo, 1982; Goodwin i sur., 1999;

Harman i sur., 1990). U dostupnoj literaturi autor je uspio pronaći veliki broj radova u kojima

su prezentirane prosječne vrijednosti testa counter movement jump dobivene na populaciji

nogometaša (Gartanga i sur., 1992; Gorostiaga i sur., 2004; Hoff i Helgerud, 2002; Leat i sur.,

1987; Tiryaki i sur., 1997; White i sur., 1988; MacMillan i sur., 2005).

Slika 5.32 Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MESCM i prikaz ukupnog

rezultata u testu MESCM dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

MESCM_1MESCM31MESCM21MESCM11

60

50

40

30

20


147


Tablica 77. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti MESCM.


Dev.Skewness

Kurtosis

MESCM11 24,80 28,60 53,40 43,21 4,14 -0,24 0,57MESCM21 20,60 32,00 52,60 43,22 4,21 -0,18 -0,38MESCM31 24,10 30,80 54,90 43,35 4,24 -0,18 0,12MESCM_1 22,93 30,47 53,40 43,26 4,08 -0,20 0,10

Hrvatskih nogometaši u prosjeku postižu bolje rezultate od vrhunskih svjetskih

nogometaša Islanda, Francuske i Talije (Arnason i sur., 1988; Dialolo i sur., 2001; Faina i

sur., 2004). I u ovom testu deskriptivni parametri neznatno variraju između čestica testa.

Razlika između najboljeg i najlošijeg rezultata iznosi 5,2 Std. Dev., što ukazuje na vrlo visoku

diskriminativnost testa.

Tablica 78. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti MESCM


Ocjene Intervali5 51,567i više4 47,49 – 51,563 47,34 – 39,182 39,17 – 35,101 35,09 i manje




izbrišeMESCM11 ,92 ,85 ,96MESCM21 ,93 ,89 ,95MESCM31 ,95 ,90 ,94

Test MESCM ima zadovoljavajuće koeficijente korelacija između čestica, kako i




148


Slika 5.33. Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za procjenu eksplozivne

snage tipa skočnosti MESCM.

35,00 40,00 45,00 50,00

mescm_1

10

20

30

40

Count

Distribucija je blago negativno asimetrična i leptokurtična. Kolmogorov - Smirnovljev

test (KS=0,05; p>,20) pokazuje da je distribucija rezultata u testu statistički značajno ne

odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= 2,25; p>,79),

baziran na prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MESCM ima homogenu varijancu.

Pouzdanost testa MESCM izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,99; p<,01).


149



eksplozivne snage tipa skočnosti (MESCM) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović

i sur., 1999).




postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MESCM.

Analizom metrijskih karakteristika i deskriptivnih statističkih parametara moguće je

zaključiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo pouzdan način utvrđivanja

eksplozivne snage tipa skočnosti na Kistlerovoj platformi za populaciju nogometaša - juniora.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,993 ,992 ,996 ,735 ,920 ,998Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,647 ,985 ,971 ,959 ,981Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,647 ,419 ,971 ,876 ,959 ,981Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,921 ,959Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,922 ,960 ,998Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7,918 ,986 1,000 1,000 1,000 1,000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMESCM11 ,965 ,965 ,953 ,956MESCM21 ,973 ,973 ,975 ,975MESCM31 ,978 ,978 ,985 ,983

150



procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti – maksimalni skok (sa zamahom

rukama) (MESMAX).

Za razliku od prethodna dva testa za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti (MESSJ

i MESCM) u dostupnoj literaturi autor nije uspio pronaći radove unutar kojih je prikazana

detaljna analiza deskriptivnih statističkih parametra i metrijskih karakteristika testa

MESMAX na uzorku vrhunskih nogometaša. Test MESMAX procjenjuje ekscentrično -

koncentričnu komponentu eksplozivnosti. Ekscentično-koncentrična komponenta

eksplozivnosti dolazi do izražaja u nogometu u situacijama kada nogometaš u punom sprintu

treba promjeniti smjer kretanjaza 900 ili 1800, kao i u igri na sredini terena ili u šesnaestercu

kad igrači sudjeluju u ponovljenim duelima za loptu u zraku.

Slika 5.34. Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MESMAX i prikaz ukupnog

rezultata u testu MESMAX dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

MESMAX_1MESMAX31MESMAX21MESMAX11

70

60

50

40

30

Najveće varijacije rezultata vidljive su na drugoj čestici testa, dok ostale dvije čestice

kao i ukupni rezultat u testu imaju probližno jendake varijance.


151


Tablica 81. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti MESMAX.


Dev.Skewness

Kurtosis

MESMAX11 29,20 36,40 65,60 52,28 5,13 -0,06 -0,06MESMAX21 27,30 37,00 64,30 52,32 5,28 0,04 -0,25MESMAX31 29,70 37,30 67,00 52,27 5,07 0,07 0,24MESMAX_1 27,30 36,90 64,20 52,24 5,06 -0,04 -0,09

Na testu MESMAX nogometaši postižu u prosjeku bolje rezultate u odnosu na ostala

dva testa za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti (MESSJ i MESCM). Varijacije

rezultata od prve do treće čestice testa su minimale i kreću se u intervalu od 8 milimetara.

Tablica 82. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti

MESMAX (intervali pet razreda)





izbrišeMESMAX11 ,92 ,86 ,95MESMAX21 ,92 ,86 ,95MESMAX31 ,93 ,86 ,95

Visoke vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije indikatori su dobre

homogenosti i interne valjanosti testa.


152


Slika 5.35. Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za procjenu eksplozivne

snage tipa skočnosti MESMAX.

40,00 45,00 50,00 55,00 60,00

mesmax_1

10

20

30

40

50

Count

Distribucija je negativno asimetrična i platikurtična. Kolmogorov - Smirnovljev

test (KS=0,05; p>,20) pokazuje da distribucija rezultata u testu statistički značajno ne odstupa

od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= 1,35; p>,24), baziran na

prosječnoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MESMAX ima homogenu varijancu.

Pouzdanost testa MESMAX izračunata test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,98; p<,01).


153



eksplozivne snage tipa skočnosti (MESMAX) dobivene pomoću programa RTT12G





postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MESMAX.


zaključiti da primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo pouzdan način utvrđivanja

ekscentrično-koncentrične komponente eksplozivne snage tipa skočnosti na Kistlerovoj

platformi.

Svi testovi za procjenu eksplozivne snage na Kistlerovoj platformi (MESSJ, MESCM i

MESMAX) predstavljaju pouzdani način za procjenu eksplozivnih sposobnosti tipa skočnosti

nogometaša.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,990 ,990 ,995 ,750 ,906 ,998Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,645 ,983 ,968 ,952 ,978Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,645 ,416 ,968 ,874 ,952 ,978Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,907 ,952Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,907 ,952 ,998Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,909 ,984 1,000 1,000 1,000 1,000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMESMAX11 ,968 ,968 ,967 ,968MESMAX21 ,969 ,969 ,969 ,969 MESMAX31 ,970 ,970 ,971 ,971

154



procjenu fleksibilnosti stražnje lože i donjeg djela leđa - Sit and reach

(MFLSAR).

Mnogi autori napominju (Weineck, 2000; Bangsbo, 1994, Verheijen, 1997) da je

optimalno razvijena fleksibilnost nogometaša jedan od preduvjeta maksimalnog ispoljavanja

koordinacije, preciznostI i brzine izvođenja motoričkih zadataka. Test seat and reach je test s

kojim procjenjujemo fleksibilnost stražnje lože i donjeg djela leđa (Baumagartner i Jackson,

1995). Test seat and reach može se naći u mnogim baterijama testova jer se pretpostavlja da

sportaši sa boljom razinom fleksibilnosti stražnje lože (hamstingsa) i donjeg djela leđa, imaju

manju vjerojatnost da će imati problema se bolovima u donjem djelu leđa i manju vjerojatnost

od ozljede mišića stražnje lože i donjeg djela leđa. Gipkiji – fleksibilniji igrači treniraju i

igraju, ekonomičnije i racionalnije, uz manju mogućnost ozljeđivanja (Vučetić i sur., 2003).

Slika 5.36. Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MFLSAR i prikaz ukupnog

rezultata u testu MFLSAR dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

MFLSAR_1MFLSAR31MFLSAR21MFLSAR11

40

30

20

10

0

-10


155


Tablica 85. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu fleksibilnosti MFLSAR.


Dev.Skewness

Kurtosis

MFLSAR11 33,00 -5,00 28,00 12,47 5,09 -0,11 1,29MFLSAR 21 33,40 -5,20 28,20 13,29 5,10 -0,34 1,51MFLSAR 31 31,70 -3,40 28,30 13,89 4,88 -0,33 1,44MFLSAR _1 32,70 -4,53 28,17 13,22 4,95 -0,27 1,56

Na testu MFLSAR nogometaši postižu najbolje rezultate na trećoj čestici testa

MFLSAR. Treća čestica testa ujedno ima najmanji raspon rezultata i vrijednosti Std. Dev.

(Tablica 85.). Nogometaši na svakoj sljedećoj čestici testa postižu sve bolje rezultate.

Tablica 86. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLSAR






izbrišeMFLSAR11 ,96 ,96 ,96MFLSAR21 ,98 ,96 ,98MFLSAR31 ,96 ,96 ,98


homogenosti i interne valjanosti testa .


156


Slika 5.37. Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za procjenu fleksibilnosti

MFLSAR.

0,00 10,00 20,00

mflsar_1

0

20

40

60Count

Distribucija rezultata na testu MFLSAR je negativno asimetrična i leptokurtična.

Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,07; p=,06) pokazuje da distribucija rezultata u testu

statistički značajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLSAR izračunata test –

retest metodom vrlo je visoka (r= ,99; p<,01) i u skladu je sa prijašnjim istraživanjima (Jones i

sur., 1998; Chung and Yuen, 1999).


157



fleksibilnosti (MFLSAR) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).




postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLSAR.


zaključiti da primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo pouzdan način utvrđivanja

fleksibilnosti stražnje lože i donjeg djela leđa.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,998 ,998 ,999 ,690 ,963 ,987Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,656 ,992 ,985 ,980 ,990Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,656 ,431 ,985 ,882 ,980 ,990Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,963 ,980Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,963 ,981 ,975Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,955 ,993 1.000 1.000 1.000 1.000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLSAR11 ,981 ,981 ,974 ,977MFLSAR21 ,991 ,991 ,997 ,995MFLSAR31 ,983 ,983 ,980 ,982

158



procjenu fleksibilnosti preponske regije i lumbalnog djela leđa s

pripadajućim pojasom – pretklon raznožno (MFLPRR).

Test pretkolon raznožno jedan je od najčešće primjenjivanih testova za procjenu

fleksibilnosti u nas (Metikoš i sur., 1989). Test pretkolon raznožno nalazi se u sklopu većine

baterija testova za procjenu motoričkih sposobnosti sportaša pa tako i nogometaša. Međutim

do danas detaljna analiza metrijskih karakteristika testa na populaciji nogometaša nije

napravljena.

Slika 5.38. Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MFLPRR i prikaz ukupnog

rezultata u testu MFLPRR dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

MFLPRR_1MFLPRR31MFLPRR21MFLPRR11

120

100

80

60

40

20

Rezultati testa za procjenu fleksibilnosti preponske regije i lumbalnog djela leđa s

pripadajućim pojasom – pretklon raznožno (MFLPRR), najviše variraju na drugoj čestice

testa. Takve varijacije tijekom testova fleksibilnosti su očekivane, jer dolazi do smanjenja

intenziteta podražaj na proprioceptore tijekom izvođenja istih pokreta (Kunz, 1994).


159


Tablica 89. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu fleksibilnosti MFLSAR.


Dev.Skewness

Kurtosis

MFLPRR11 61,50 31,50 93,00 62,51 10,44 -0,02 0,41MFLPRR 21 57,80 36,20 94,00 63,86 10,44 0,20 0,17MFLPRR 31 62,40 37,10 99,50 64,80 10,16 0,31 0,63MFLPRR _1 58,73 34,93 93,67 63,63 10,23 0,13 0,26

Na testu mfprr kao i na testu MFLSAR nogometaši postižu najbolje rezultate na trećoj

čestici testa. Treća čestica testa je ujedno i čestica sa najmanjim rasponom rezultata i

vrijednostima Std. Dev. (Tablica 89.). Nogometaši na svakoj sljedećoj čestici testa postižu sve

bolje rezultate što je karakteristično za testove fleksibilnosti (Drabik, 1996).

Tablica 90. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLPRR






izbrišeMFLPRR11 ,96 ,93 ,98MFLPRR21 ,98 ,97 ,97MFLPRR31 ,97 ,95 ,98


homogenosti i interne valjanosti testa za procjenu fleksibilnosti preponske regije i lumbalnog

djela leđa s pripadajućim pojasom – pretklon raznožno (MFLPRR).


160



MFLPRR.

40,00 50,00 60,00 70,00 80,00 90,00

mflprr_1

10

20

30

40

50Count

Distribucija rezultata na testu MFLPRR je negativno asimetrična i leptokurtična.

Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,07; p=,06) pokazuje da je distribucija rezultata u testu

statistički značajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLPRR izračunata test –

retest metodom vrlo je visoka (r= ,99; p<,01).


161



fleksibilnosti (MFLPRR) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).




postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLPRR.

Test MFLPRR ima bolje parametre distribucije te metrijske karakteristike testa od testa

MFLSAR. Primjeren protokol za procjenu fleksibilnosti preponske regije i lumbalnog djela

leđa s pripadajućim pojasom – pretklon raznožno (MFLPRR), predstavlja pouzdan postupak

za određivanje fleksibilnosti nogometaša.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,999 ,999 ,976 ,707 ,972 ,954Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,659 ,994 ,989 ,985 ,993Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,659 ,435 ,989 ,884 ,985 ,993Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,972 ,985 Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,973 ,986 ,974Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,967 ,995 1.000 1.000 1.000 1.000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLPRR11 ,985 ,985 ,978 ,980MFLPRR21 ,993 ,993 ,997 ,996MFLPRR31 ,989 ,989 ,989 ,990

162



procjenu fleksibilnosti preponske regije (MFLRAZ).

Za razliku od predhodna dva testa za procjenu fleksibilnost (MFLSAR i mfprr) tijekom

izvođenja testa za procjenu fleksibilnosti preponske regije – dominantno aduktora

(MFLRAZ), nogometaša ne mora aktivirati svoju muskulaturu, već koristi djelovanje sile teže

(G) da ostvari što je moguće bolji rezultat na testu. Testovi MFLSAR i MFLPRR su testovi

koji procjenjuju aktivnu fleksibilnost koja se sastoji od sposobnosti da postigne velike

amplitude pokreta u nekom zglobu aktivnošću mišićnih grupa koje prelaze preko tog zgloba.

Dok test MFLRAZ procjenjuje pasivnu fleksibilnost koje se sastoji u sposobnosti da se

postigne najveća amplituda pokreta pod djelovanjem vanjske sile (Malacko i Izet, 2004).

Slika 5.40. Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijable MFLRAZ i prikaz ukupnog

rezultata u testu MFLRAZ dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.

152152152152N =

MFLRAZ_1MFLRAZ3MFLRAZ2MFLRAZ1

140

120

100

80

60


163


Tablica 93. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu fleksibilnosti aduktora

MFLRAZ.


Dev.Skewness

Kurtosis

MFLRAZ11 55,00 65,00 120,00 89,44 12,50 0,48 -0,48MFLRAZ 21 60,00 70,00 130,00 96,68 12,67 0,40 -0,26MFLRAZ 31 50,00 80,00 130,00 99,80 12,80 0,41 -0,77MFLRAZ _1 51,67 71,67 123,33 95,31 12,22 0,48 -0,52

Na testu MFLRAZ nogometaši postižu najbolje rezultate na trećoj čestici testa. Treća

čestica testa je ujedno i čestica sa najmanjim rasponom rezultata (Tablica 93.). Nogometaši na

svakoj sljedećoj čestici testa postižu sve bolje rezultate, kako i u prethodna dva testa.

Tablica 94. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLRAZ






izbrišeMFLRAZ11 ,92 ,87 ,94MFLRAZ21 ,90 ,81 ,96MFLRAZ31 ,93 ,88 ,93


homogenosti i interne valjanosti testa za procjenu fleksibilnosti aduktora (MFLRAZ).


164



MFLRAZ.

80,00 90,00 100,00 110,00 120,00

mflraz_1

0

10

20

30

Count

Distribucija rezultata na testu MFLRAZ je pozitivno asimetrična i leptokurtična.


statistički značajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLRAZ izračunata test –

retest metodom vrlo je visoka (r= ,90; p<,01). Rezultati nogometaša su se grupirali u zoni

nižih vrijednosti što je i očekivano s obzirom da se radi o homogenom uzorku za koji je

karakterističan deficit u prostoru fleksibilnosti (Grindler, 1984, 1985; Grosser, 1985).


165



fleksibilnosti ( MFLRAZ) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).




postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLRAZ.

Primijenjeni protokol na testu MFLRAZ za procjenu fleksibilnosti aduktora lijeve i

desne noge predstavlja pouzdan i valjan postupak procjenjivanja fleksibilnosti nogometaša.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,989 ,989 ,995 ,731 ,904 ,998Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,643 ,982 ,964 ,949 ,976Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,643 ,413 ,964 ,872 ,950 ,976Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,905 ,950Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,906 ,952 ,998Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,899 ,983 1.000 1.000 1.000 1.000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLRAZ11 ,969 ,969 ,973 ,973MFLRAZ21 ,956 ,955 ,937 ,941MFLRAZ31 ,973 ,973 ,982 ,980

166



procjenu fleksibilnosti stražnje lože (MFLP).

Za razliku od prethodna tri testa test za procjenu fleksibilnost test prednoženje iz ležanja

na leđima lijevom i desnom nogom je test za pocjenu fleksibilnosti stražnje lože te

fleksibilnosti u području kuka (Metikoš i sur., 1989). Do sad su metrijske karakteristike testa

provjeravane samo za prednoženje desnom nogom, za potrebe ovog istraživanja provjerena je

i fleksibilnost stražnje lože te fleksibilnost u području kuka za lijevu nogu. Na taj način

možemo utvrditi da li postoje razlike u fleksibilnosti stražnje lože između lijeve i desne noge.

Prikaz deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa biti će prezentirane paralelno

za testove prednoženja iz ležanja na leđima lijevom i desnom nogom.

Slika 5.42. Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijabli MFLPL i MFLPD te prikaz

ukupnog rezultata na testovima MFLPL i MFLPD dobivenih sumacijom rezultata sva tri

ponavljanja testa.

152152152152152152152152N =

MFLPD_1

MFLPD3

MFLPD2

MFLPD1

MFLPL_1

MFLPL3

MFLPL2

MFLPL1

130

120

110

100

90

80

70

60


167


Na testovima za procjenu fleksibilnosti stražnje lože MFLPL i MFLPD ispitanici u

prosjeku iz čestice u česticu postižu bolje rezultate. Najmanji raspon rezultata nogometaši

ostvarju na prvoj čestici, a najveći na drugoj čestici testa. Takav varijabilitet rezultata

karakterističan je za oba dva testa (MFLPL i MFLPD).

Tablica 97. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu fleksibilnosti stražnje lože

MFLPL i MFLPD.


Dev.Skewness

Kurtosis

MFLPL11 35,00 65,00 100,00 82,30 7,41 0,50 0,28MFLPL 21 50,00 70,00 120,00 89,67 8,80 0,32 0,47MFLPL 31 45,00 70,00 115,00 92,07 7,10 0,19 0,51MFLPL _1 36,67 70,00 106,6

7 88,02 6,75 0,28 0,68MFLPD11 30,00 70,00 100,00 83,88 6,69 0,18 0,48MFLPD 21 45,00 75,00 120,00 90,63 7,88 0,41 0,60MFLPD 31 45,00 70,00 115,00 93,13 7,14 -0,19 2,01MFLPD _1 33,33 73,33 106,6

7 89,21 6,34 0,21 0,60

U prosjeku ispitanici postižu bolje rezultate na testu MFLPD (Tablica 97.), a na testu

MFLPL veća je varijabilnost rezultata. Jedan od razloga tomu je dominantnost desne noge u

uzorku ispitanika. Desnom nogom izvode više specifičnih nogometnih radnji (udarca,

dodavanja, uklizavanja). Veća angažiranost muskulature desne noge rezultirala je i boljom

fleksibilnošću stražnje lože, desne noge nogometaša juniora, Prve Hrvatske nogometne lige.

Rezultati nogometaša na testu MFLPD u prosjeku su lošiji od rezultata studenata Fakulteta za

fizičku kulturu za pet stupnjeva (Metikoš i sur., 1989). U prijašnjim istraživanjima autori

(Grindler, 1984, 1985; Grosser, 1985) su dokazali da nogometaši imaju slabije razvijenu

fleksibilnost od odbojkaša, košarkaša i rukometaša što proizlazi iz specifičnosti nogometne

igre, ali i zanemarivanju treninga fleksibilnosti.


168


Tablica 98. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLPL i MFLPD


Ocjene IntervaliMFLPL

IntervaliMFLPD

5 101,90 i više 108,28 i više4 95,56 – 101,98 94,78 – 101,523 95,55 – 82,87 94,77 – 81,272 82,86 – 76.53 81,26 – 74,521 76,52 i manje 74,51i manje




izbrišeMFLPL11 ,72 ,60 ,73MFLPL21 ,61 ,38 ,86MFLPL31 ,76 ,63 ,79


izbrišeMFLPD11 ,79 ,73 ,72MFLPD21 ,58 ,34 ,91MFLPD31 ,78 ,73 ,71

Za razliku od prethodna tri testa fleksibilnosti, testovi MFLPL i MFLPD imaju

prosječne vrijednosti koeficijenata korelacije između čestica testa te vrijednosti koeficijenata

multiple korelacije. Mjere pouzdanosti čestica testa neznatno su viši od prosječnih vrijednosti.

Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti koeficijenta

pouzdanosti alpha (α) ako jedna čestica bude izbrisana. Iz usporedbe sa vrijednostima koje su

objavili Metikoš i suradnici (1989.) vidljivo je da su vrijednosti testa MFLPD dobivene na

uzorku nogometaša nešto niže. Te razlike mogu se pripisati specifičnostima uzorka i njihovoj

slabijoj fleksibilnosti u odnosu na populaciji studenata.


169



MFLPL.

70,00 80,00 90,00 100,00

mflpl_1

0

20

40

60

Count

Distribucija rezultata na testu MFLPL je pozitivno asimetrična i leptokurtična.


statistički značajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLPL izračunata test – retest



170



MFLPD.

80,00 90,00 100,00

mflpd_1

10

20

30

40

50

Count

Distribucija rezultata na testu MFLPD je pozitivno asimetrična i leptokurtična.


statistički značajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLPD izračunata test – retest


Na testu MFLPL nogometaši su svoje rezultate grupirali u zoni slabijih rezultata dok je

na test MFLPD situacija obrnuta. Takvi rezultati samo su indikatori da dešnjaci trebaju

poraditi na fleksibilnosti stražnje lože lijeve noge. Ako te rezultate povežemo sa rezultatima

na testovima za procjenu tehnike i snage šuta sredinom hrpta stopala na kojima nogometaši

postižu bolje rezultate sa desnom nogom, jasno uviđamo nedostatke nogometaša prve

hrvatske nogometne lige. Od današnjih nogometaša taži se da imaju podjednako dobro

razvijene sposobnosti manipulacije loptom i tehniku šuta lijevom i desnom nogom (Weineck,

1999, 2000; Verheijen, 1997).


171



fleksibilnosti (MFLPL) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).




pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLPL.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,864 ,842 ,924 ,704 ,641 ,965Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,561 ,912 ,842 ,797 ,895Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,562 ,316 ,843 ,808 ,803 ,895Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,657 ,807Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,662 ,814 ,965Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,640 ,929 1.000 1.000 1.000 1.000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLPL11 ,887 ,893 ,910 ,914MFLPL21 ,823 ,810 ,731 ,743MFLPL31 ,905 ,911 ,944 ,936

172



fleksibilnosti (MFLPD) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).




pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLPD.

Rezultati metrijskih karakteristika testova MFLPL i MFLPD ukazuju da

primijenjeni protokol za procjenu fleksibilnosti stražnje lože i muskulature oko kuka

predstavlja pouzdan način utvrđivanja fleksibilnosti. Autor preporučuje njihovu primjenu

kako u istraživačkom tako i u praktičnom radu sa populacijom nogometaša.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,894 ,881 ,959 ,655 ,719 ,982Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,569 ,919 ,854 ,830 ,903Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,571 ,326 ,857 ,816 ,842 ,904Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,737 ,853Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,753 ,868 ,982Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,661 ,948 1,000 1,000 1,000 1,000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLPD11 ,916 ,925 ,957 ,956MFLPD21 ,808 ,787 ,664 ,674MFLPD31 ,916 ,925 ,957 ,956

173



procjenu fleksibilnosti prednjeg djela natkoljenice i djela karličnog pojasa

(MFLZ).

Za uspjeh u testu MFLZ sa lijevom (MFLZL) i desnom (MFLZD) nogom odgovorne su

antagonističke mišićne skupine. Testom MFLZ procjenjuje se aktivna fleksibilnost prednjeg

djela natkoljenice te gibljivost u zglobovima kuka (Metikoš i sur., 1989). Test se dosada

izvodio samo s lijevom nogom. Po prvi puta provjeravale su se metrijske karakteristike testa

za procjenu fleksibilnosti znoženje iz ležanja na leđima sa lijevom i desnom nogom (na

populaciji nogometaša, U-19). Već je u nekoliko navrata objašnjena važnost podjednako

razvijene fleksibilnosti lijeve i desne noge kod nogometaša, prije svega da bi se kretnje

izvodile što ekonomičnije te da bi smanjili mogućnost ozljeda (Baumagartner i Jackson,

1995).

Slika 5.45. Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijabli MFLZL i MFLZD te prikaz

ukupnog rezultata na testovima MFLZL i MFLZD dobivenih sumacijom rezultata sva tri

ponavljanja testa.

152152152152152152152152N =

MFLZD_1

MFLZD3

MFLZD2

MFLZD1

MFLZL_1

MFLZL3

MFLZL2

MFLZL1

100

80

60

40

20

0

Za razliku od svih dosad analizanih testova fleksibilnosti testovi MFLZD i MFLZL

imaju najmanje izraženi rast stupnjeva postignutih nakon svake čestice testa.


174


Jedan o razloga je mala amplituda pokreta koja se može postići kad nogometaš izvodi

zanoženje (Keros, 1992; Gabrijelić i sur., 1964, 1969, 1972).

Tablica 102. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu fleksibilnosti MFLZL i

MFLZD.


Dev.Skewness

Kurtosis

MFLZL11 45,00 20,00 65,00 39,05 12,34 0,53 -0,67MFLZL 21 50,00 25,00 75,00 46,76 12,55 0,45 -0,78MFLZL 31 50,00 30,00 80,00 48,75 12,29 0,53 -0,59MFLZL _1 46,67 25,00 71,67 44,78 12,19 0,53 -0,69MFLZD11 60,00 20,00 80,00 40,99 12,33 0,65 -0,15MFLZD 21 55,00 25,00 80,00 48,75 12,58 0,49 -0,52MFLZD 31 55,00 30,00 85,00 52,53 12,42 0,56 -0,39MFLZD _1 55,00 26,67 81,67 47,42 12,15 0,60 -0,39

Nogometaši u prosjeku postižu za tri stupnja (Tablica 102.) bolje rezultate na testu

MFLZD nego na testu MFLZL. Slični odnos između lijeve i desne noge ustanovljen je i na

testu mflp. Također je primječena sličnost u rastu rezultata (ostvarenih stupnjeva) nakon

svakog ponavljanja testa bez obzira da li test izvodimo lijevom ili desnom nogom.

Nogometaši bolje rezultate postižu na testu mflp nego na testu MFLZ. Glavni razlog je građa

kuka. U zglobu kuka u vertikali moguć je pokret bedra prema natrag - ekstenzija od 10-150

(Gabrijelić, i sur., 1964). Povećanje kuta moguće je jedino uz pretklon trupa. Ova spoznaja

važna nam je iz nekoliko razloga. Kod udarca po lopti s mjesta, snagu udarca nije moguće

povećati na račun većeg zamaha bedra nego zamahom potkoljenice.

Tablica 103. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLZL i MFLZD


Ocjene IntervaliMFLPL

IntervaliMFLPD



175


Tablica 104. Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti

koeficijenta pouzdanosti alpha (α) ako jedna čestica bude izbrisana.


izbrišeMFLZL11 ,96 ,95 ,97MFLZL21 ,94 ,89 ,98MFLZL31 ,97 ,96 ,96


izbrišeMFLZD11 ,94 ,89 ,96MFLZD21 ,94 ,89 ,96MFLZD31 ,94 ,88 ,96

Test MFLZ ima bolje metrijske karakteristike od testa mflp. S obzrom na visoke

vrijednosti koeficijenata korelacije, multiple korelacije te vrijednosti koeficijenta pouzdanosti

alpha (α) ako jedna čestica bude izbrisana, test MFLZ svrstavamo u prvu skupinu testova za

procjenu fleksibilnosti (MFLSAR, MFLPRR, MFLRAZ).


MFLZL.

30,00 40,00 50,00 60,00 70,00

mflzl_1

0

10

20

30

Count

Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,13; p>,05) pokazuju da distribucija rezultata u

testu statistički značajno odstupa od normalne. Distribucija rezultata u testu je pozitivno

asimetrična i platikurtična. Test ima zadovoljavajuću diskriminativnost. Levenov test



176


(mean), ukazuje da test MFLZL ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MFLZL



177



mfldl.

30,00 40,00 50,00 60,00 70,00 80,00

mflzd_1

10

20

30

40

50

Count

Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,14; p>,05) pokazuje da distaribucija rezultata u




(mean), ukazuje da test mfldl ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa mfldl izračunata test

– retest metodom vrlo je visoka (r= ,96; p<,01).

Na testu MFLZL i MFLZD nogometaši su svoje rezultate grupirali u zoni slabijih

rezultata. Takvi rezultati su očekivani s obzirom da se radi o homogenom uzorku, uzorku

vrhunskih nogometaša, za koje je karakteristično da imaju slabje razvijenu fleksibilnost.


178



fleksibilnosti ( MFLZL) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).



testa vrlo je visok i iznosi ,98 (95% CI = ,97 - ,98). Analiza varijance (F = ,31; p= ,72)

pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLZL.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,998 ,998 ,999 ,676 ,962 ,987Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,664 ,993 ,993 ,996 ,934Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,655 ,429 ,982 ,881 ,978 ,988Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,962 ,978Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,965 ,982 ,977Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,948 ,993 1.000 1.000 1.000 1.000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLZL11 ,984 ,984 ,987 ,989MFLZL21 ,973 ,973 ,955 ,958MFLZL31 ,991 ,991 ,997 ,995

179



fleksibilnosti (mfldl) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).




pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLZD.

Testovi MFLZ i MFLZD predstavljaju pouzdani način utvrđivanja fleksibilnosti prednje

strane natkoljenice te muskulature oko kuka.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,994 ,994 ,997 ,750 ,927 ,999Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,650 ,987 ,975 ,963 ,983Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,650 ,423 ,975 ,878 ,963 ,983Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,928 ,963Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,928 ,963 ,999Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7,929 ,988 1,000 1,000 1,000 1,000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLZD11 ,977 ,977 ,978 ,977MFLZD21 ,976 ,977 ,977 ,977MFLZD31 ,975 ,975 ,973 ,974

180



procjenu fleksibilnosti aduktora i abduktora te djela karličnog pojasa

(MFLO).

Testom MFLZ procjenjuje se aktivna fleksibilnost aduktora, abduktora te djela

karličnog pojasa (Metikoš i sur., 1989). Test se dosad radio samo sa desnom nogom tako da

se po prvi puta provjeravale metrijske karakteristike testa za procjenu fleksibilnosti odnoženja

iz ležanja na boku sa lijevom i desnom nogom (na populaciji nogometaša, U-19). Već je u

nekoliko navrata objašnjena važnost podrjednako razvijene fleksibilnosti lijeve i desne noge

kod nogometaša, prije svega da bi se kretnje izvodile što ekonomičnije te da bi smanjili

mogućnost ozljeda (Baumagartner i Jackson, 1995).

Slika 5.48. Grafički prikaz deskriptivnih parametara varijabli MFLOL i MFLOD te prikaz

ukupnog rezultata na testovima MFLOL i MFLOD dobivenih sumacijom rezultata sva tri

ponavljanja testa.

152152152152152152152152N =

MFLOD_1

MFLOD3

MFLOD2

MFLOD1

MFLOL_1

MFLOL3

MFLOL2

MFLOL1

120

110

100

90

80

70

60

50


181


Tablica 107. Deskriptivni pokazatelji čestica testa za procjenu fleksibilnosti MFLOL i

MFLOD.


Dev.Skewness

Kurtosis

MFLOL11 45,00 55,00 100,00 71,05 8,03 0,54 -0,02MFLOL 21 45,00 60,00 105,00 76,74 8,30 0,47 0,07MFLOL 31 45,00 65,00 110,00 80,00 8,01 0,46 0,11MFLOL _1 45,00 60,00 105,0

0 75,93 7,88 0,54 0,10MFLOD11 45,00 55,00 100,00 73,36 8,74 0,27 -0,38MFLOD 21 45,00 60,00 105,00 79,84 8,81 0,11 -0,54MFLOD 31 45,00 65,00 110,00 82,93 8,37 0,15 -0,42MFLOD _1 43,33 61,67 105,0

0 78,71 8,44 0,18 -0,51

Nogometaši u prosjeku postižu za tri stupnja (Tablica 107.) bolje rezultate na testu

MFLOD nego na testu MFLOL. Slični odnos između lijeve i desne noge ustanovljen je i na

testu mflp i MFLZ. Primijećena je sličnost u rastu rezultata (ostvarenih stupnjeva) nakon

svakog ponavljanja testa bez obzira da li test izvodimo lijevom ili desnom nogom.

Tablica 108. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLOL i MFLOD


Ocjene IntervaliMFLOL

IntervaliMFLOD

5 91,70 i više 95,60 i više4 83,82 – 91,69 87,16 - 95,593 83,81 – 68,05 87,15 – 70,272 68,04 – 60,17 70,26 – 61,831 60,16 i manje 61,82 i manje


182


Tablica 109. Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti

koeficijenta pouzdanosti alpha (α) ako jedna čestica bude izbrisana.


izbrišeMFLOL11 ,93 ,87 ,95MFLOL21 ,92 ,85 ,96MFLOL31 ,94 ,89 ,94


izbrišeMFLOD11 ,94 ,90 ,96MFLOD21 ,93 ,88 ,97MFLOD31 ,96 ,93 ,95

S obzrom na visoke vrijednosti koeficijenata korelacije, multiple korelacije te

vrijednosti koeficijenta pouzdanosti alpha (α) ako jedna čestica bude izbrisana svrstavamo test

MFLZ u prvu skupinu testova za procjenu fleksibilnosti (MFLSAR, MFLPRR, MFLRAZ,

MFLZ).


MFLOL.

70,00 80,00 90,00 100,00

mflol_1

10

20

30

40

50

Count

Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,139;<,00) pokazuju da distribucija rezultata u





183


(mean), ukazuje da test MFLOL ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MFLOL



184



MFLOD.

70,00 80,00 90,00 100,00

mflod_1

10

20

30

40Count

Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,32; p>,01) pokazuju da distribucija rezultata u


asimetrična i leptokurtična. Test ima zadovoljavajuću diskriminativnost. Levenov test


(mean), ukazuje da test MFLOD ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MFLOD



185



fleksibilnosti ( MFLOL) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).




pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLOL.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,992 ,992 ,996 ,741 ,916 ,998Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,647 ,985 ,970 ,957 ,980Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,647 ,418 ,970 ,875 ,957 ,980Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,917 ,957Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,917 ,958 ,998Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,916 ,986 1,000 1,000 1,000 1,000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLOL11 ,971 ,971 ,970 ,971MFLOL21 ,967 ,967 ,960 ,962MFLOL31 ,977 ,977 ,983 ,981

186



fleksibilnosti (MFLOD) dobivene pomoću programa RTT12G (Momirović i sur., 1999).




pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike između igrača u polju na testu MFLOD.

Svi primjenjeni testovi za procijenu fleksibilnosti (njih devet) predstavljaju vrlo

pouzdan način za procjenu fleksibilnosti u zglobovima kuka, preponske regije te aduktora i

abduktora nogometaša. Jedino primjenom cijele baterije testova za procjenu fleksibilnosti

možemo utvrditi da li postoji ne srazmjer u fleksibilnosti između lijeve i desne noge.

Eventualne razlike mogu dovesti do ozljede, tako da utvrđene razlike između lijeve i desne

noge nogometaša dokaz su deficita u području fleksibilnosti. U daljnjem radu sa

nogometašima juniorima potrebno je raditi na smanjenju razlika u prodručju fleksibilnosti, ali

i sposobnostima manipulacije loptom te u tehničkoj izvedbi nogometnih elemenata lijevom i

desnom nogom.


Mjere reprezentativnosti testa psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5 ,995 ,995 ,998 ,719 ,938 ,999Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61 ,651 ,988 ,977 ,968 ,984Mjere pouzdanosti komponentnog modela mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61 ,651 ,424 ,977 ,878 ,968 ,984Mjere pouzdanosti image komponentnog modela tau gama ,939 ,968Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela rhomin rho rhomax ,939 ,969 ,999Mjere homogenosti testa h1 h2 h4 h5 h6 h7 ,933 ,989 1,000 1,000 1,000 1,000Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne valjanost testa B H G UMFLOD11 ,975 ,975 ,971 ,974MFLOD21 ,973 ,973 ,965 ,968MFLOD31 ,985 ,985 ,992 ,989

187


Jer nogometaši koji podjednako dobro barataju loptom lijevom i desnom nogom te imaju

jednaku snagu šuta, dvostruko su opasniji po protivnika, teže je predvidjeti njihove radnje za

razliku od onih nogometaša koji sve radnje izvode dominantno svojom boljom nogom

(dešnjaci desnom, a lijevaci lijevom).

5.4 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa za procjenu

izdržljivosti – BEEP test (SBEEP)

BEEP test, test sa zvučnim signalom, koji je Leger razvio još 1982. godine, koristi se u

terenskim mjerenjima za procjenu specifične aerobne izdržljivosti sportaša. U praksi i

literaturi engleskog govornog područja susrećemo varijacije protokola ovog testa pod

različitim nazivima, kao što su ‘Shuttle Run Test’, ‘Multi-Stage Fitness Test’, ‘Yo Yo

Endurance Test’ i slično. Sve te testove povezuje postojanje zvučnog signala (BEEP),

emitiranoga s nekog od medija (kaseta ili CD), koji se koristi za kontrolu vremenskih

intervala tijekom mjerenja. Aerobni kapacitet sportaša moguće je procijeniti uvrštavanjem

njegovih rezultata u za to predviđena polja na internetskoj stranici

www.topendsports.com/testing/beepcalc.htm. Neke orijentacijske vrijednosti primitka kisika s

obzirom na postignuti rezultat u BEEP-testu prikazane dobivene su uvrštavanjem podataka u

spomenuti ‘BEEP calculator’ na mrežnoj stranici kao produkt jednadžbi koje su objavili

Ramsbottom i suradnici (1988), Leger, L.A. i Lambert, J. (1982) te Leger, L. i Gadoury, C.

(1989). Najbolja mjera aerobnog fitnesa je VO2max (maksimalni primitak kisika). Maksimalni

primitak kisika najbolje je procijeniti u laboratoriju na pokretnom sagu, biciklergometru ili

veslačkom ergometru gdje se, osim procjene maksimalnog primitka kisika, dobivaju

informacije i o ostalim ventilacijskim i metaboličkim parametrima (frekvencija srca i aerobni

parametri na aerobnom i anaerobnom pragu, ventilacijske sposobnosti organizma i sl.). No, u

većini slučajeva nismo u mogućnosti (barem ne za sada) češće koristiti usluge dijagnostičkih

centara te se u tim slučajevima primjenjuju terenski testovi za procjenu kardiovaskularne

izdržljivosti. Jedan od takvih testova je i tzv. ‘BEEP test’. Mnogi autori daju prednost BEEP

testu u odnosu na testove za procjenu maksimalnog primitak kisika nogometaša u laboratoriju

na pokretnom sagu, bicikl ergometru ili veslačkom ergometru. Razlog tomu je specifičnost

kretanja nogometaša tijekom BEEP, testa a to je konstantna promjena smjera koja je

karakteristična za nogomet (Mhor i sur., 2003; Bangsbo, 1991; Reilly and Thomas, 1976).


188

http://www.topendsports.com/testing


BEEP test za razliku od ostalih testova primijenjenih u sklopu ovog istraživanja sastoji se od

jedne čestice, jer se radi o testu za procjenu aerobne izdržljivosti. Test se izvodi do krajnjih

granica aerobne izdržljivosti nogometaša. Specifičnost BEEP testa limitirala je mogućnosti

obrade podataka. Od metrijskih karakteristika biti će izračunata pouzdanost primjenom test –

retest metode. Osjetljivost testa biti će određena rasponom standardnih devijacija od

najlošijeg do najboljeg rezultata. Od grafičkih prikaza biti će prikazan samo histogram

frekvencija.

Tablica 112. Deskriptivni pokazatelji BEEP testa.


Dev.Skewness

Kurtosis

SBEEP_1 6,03 9,03 15,06 11,81 1,34 0,01 -0,30SBEEPM_1 1480,0

01500,00

2980,00

2160,26 311,75 0,24 -0,23

SBEEPKM1 3,00 12,50 15,50 13,74 0,68 0,56 -0,25VO2MAX_1 17,57 53,75 71,33 61,04 4,00 0,56 -0,25

Vrijednosti aerobne izdržljivosti hrvatskih juniora u skladu su sa rezultatima vrhunskih

čeških, portugalskih, švedskih, njemačkih, danskih, kanadskih i finskih nogometaša (Heller i

sur., 1992; Puga i sur., 1993; Ekblom, 1986; Hollman et al., 1981; Stroyer et al., 2004;

Rhodes et al., 1986; Rahkila i Luthanen, 1991).

Tablica 113. Rang rezultata na varijabli za procjenu izdržljivosti SBEEP i SBEEPm


Ocjene IntervaliSBEEP

IntervaliSBEEPM

5 14,50i više 2783,77 i više4 13,16 – 14,49 2472,02 – 2783,763 13,15 – 10,47 2472,01 – 1848,512 10,46 – 9,13 1848,50 – 1536,761 9,12 i manje 1536,75 i manje


189


Slika 5.50. Histogram distribucije prosječnih rezultata u varijabli za procjenu izdržljivosti

BEEP test.

10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00

sbeep_1

10

20

30

40

50

Count

Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,11; p>,20) pokazuje da distribucija rezultata

u testu statistički značajno ne odstupa od normalne. Distribucija rezultata u testu je pozitivno

asimetrična i platikurtična. Razlika između najmanjeg i najvećeg rezultata u testu SBEEP

iznosi 5,3 Std. Dev., što ukazuje na vrlo dobru osjetljivost (diskriminativnost) testa. Levenov

test homogenosti varijance (Levene statistic= ,27; p>,75), baziran na prosječnoj vrijednosti

(mean), ukazuje da test SBEEP ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa SBEEP izračunata

test – retest metodom vrlo je visoka (r= ,97; p<,01). Analiza varijance (F = 5,74; p= ,00)

pokazala je da postoji statistički značajna razlika između igrača u polju na testu SBEEP.

Između igrača u polju utvrđene su razlike na testu za procjenu izdržljivosti – BEEP testu.

Razlike proizlaze iz specifičnosti taktičkih zadataka koje vezni igrači moraju ostvarivati

tijekom utakmice. Poznato je da najveći opseg trčanja imaju igrači sredine terena (Verheijen,

1997). Zbog pozicija koju imaju u momčadi, igrači sredine terena moraju pokrivati veliko

područje između obrambenih igrača i napadača. Tijekom posjeda lopte njihove momčadi

moraju pomagati napadačima prenoseći loptu u napad. U situaciji kad njihova momčad izgubi

loptu moraju pomagati obrani sprječavajući prijenos lopte protivničke momčadi preko centra.


190


Poznata je povezanost između maksimalnog primitka kisika i udaljenosti koje igrači prelaze

tijekom utakmice (Helgerud, 2001, 2002; Hoff i Heelferud, 2004; Bangsgo, 1994, 1996) što je

ujedno i glavni razlog nastajanja razlika između igrača u polju s obzirom na poziciju na kojoj

igraju.

Primijenjeni protokol BEEP testa predstavlja vrlo pouzdan postupak određivanja aerobne

izdržljivosti nogometaša u specifičnim nogometnim uvjetima (učestala promjena smjera i

brzine trčanja). BEEP test ima vrlo dobre deskriptivne parametre, metrijske karakteristike

(pouzdanost i osjetljivost) te se kao takav može koristiti u budućim znanstvenim

istraživanjima.

Analizom BEEP testa ostvaren je prvi cilj ovog istraživanja. Procijenjene su metrijske

karakteristike svih testova. Detaljna analiza metrijskh karakteristika i deskriptivnih

parametara bazičnih i specifičnih motoričkih testova, po prvi puta je napravljena u sklopu

ovog istraživanja. Na taj način jasno je definirano koje testove je poželjno koristiti u daljnjim

istraživanjima, a na kojima je potrebno učiniti neke modifikacije da bi dobili bolje metrijske

karakteristike.

U daljnjem djelu ovo rada primijenjena je konfirmativna faktorska analiza na

antropometrijskim varijablama te eksplorativna faktorska analiza na motoričkim i specifičnim

- motoričkim varijablama. Sljedeći korak u obradi podataka je analiza razlika između

eksperimentalne i kontrolne skupine u inicijalnom stanju (diskriminacijska analiza). Zadnji

korak u procesu obrade podataka je analiza kvantitativnih promjena i kvalitativnih promjena

nastalih pod utjecajem polistrukturalnog kompleksnog treninga.


191


5.5 Latentna struktura antropometrijskih varijabli

Po prvi put primjenjena je eksplorativna faktorska analiza s ciljem utvrđivanja latentnih

dimenzija na reprezntativnom uzorku nogometaša juniora, Prve hrvatske nogometne lige (U-

19).

Tablica 114a. Interkorelacije manifesnih morfoloških varijabliALTV_1 AVTT_1 ALRR_

1ALDNL_1

ALDND_1

ALDRL_1

ALDRD_1

ALDSTL_1

ALDSTD_1

ATSR_1

ALTV_1 1AVTT_1 0,65 1,00ALRR_1 0,79 0,59 1,00ALDNL_1 0,87 0,56 0,80 1,00ALDND_1 0,88 0,56 0,80 0,99 1,00ALDRL_1 0,76 0,53 0,84 0,79 0,80 1,00ALDRD_1 0,75 0,54 0,84 0,79 0,79 0,99 1,00ALDSTL_1 0,72 0,53 0,72 0,66 0,66 0,67 0,67 1,00ALDSTD_1 0,72 0,52 0,72 0,66 0,66 0,67 0,68 0,99 1,00ATSR_1 0,47 0,37 0,50 0,42 0,43 0,41 0,41 0,48 0,48 1,00ATSZ_1 0,38 0,20 0,37 0,33 0,34 0,29 0,29 0,38 0,39 0,36ATSSTL_1 0,36 0,34 0,31 0,29 0,30 0,28 0,27 0,45 0,46 0,23ATSSTD_1 0,39 0,37 0,33 0,32 0,32 0,26 0,26 0,50 0,51 0,21ATDILL_1 0,46 0,41 0,48 0,41 0,43 0,40 0,41 0,54 0,53 0,43ATDILD_1 0,49 0,46 0,49 0,44 0,46 0,42 0,42 0,53 0,52 0,37ATDIKL_1 0,54 0,50 0,40 0,45 0,47 0,40 0,41 0,54 0,53 0,36ATDIKD_1 0,51 0,54 0,36 0,43 0,45 0,38 0,38 0,49 0,49 0,34ATDISKL_1 0,41 0,47 0,40 0,33 0,32 0,37 0,36 0,50 0,50 0,28ATDISKD_1 0,44 0,46 0,41 0,35 0,34 0,41 0,40 0,54 0,55 0,27AVONDEL_1 0,11 0,39 0,18 0,01 0,01 0,07 0,04 0,22 0,21 0,21AVOGK_1 0,30 0,57 0,35 0,23 0,23 0,24 0,23 0,38 0,38 0,33AVONATL_1 0,24 0,57 0,27 0,15 0,14 0,19 0,17 0,28 0,27 0,25AVONATD_1

0,23 0,56 0,27 0,14 0,14 0,19 0,17 0,29 0,29 0,23

AVOPODL_1 0,25 0,46 0,28 0,14 0,13 0,20 0,19 0,33 0,32 0,24AVOPODD_1

0,20 0,42 0,22 0,08 0,08 0,14 0,14 0,31 0,31 0,23

AVOT_1 0,34 0,53 0,41 0,32 0,32 0,28 0,28 0,39 0,38 0,31ANNAD_1 0,06 0,19 0,13 0,11 0,10 0,07 0,05 0,02 0,03 0,16ANL_1 -0,04 0,22 -0,06 -0,07 -0,08 -0,10 -0,12 -0,05 -0,05 0,01ANP_1 -0,02 0,16 -0,06 -0,02 -0,01 -0,08 -0,10 -0,10 -0,11 0,06ANT_1 -0,01 0,22 0,02 0,03 0,02 0,02 0,00 -0,02 -0,01 0,12ANSIL_1 0,09 0,25 0,11 0,10 0,09 0,13 0,12 0,10 0,10 0,17ANNAT_1 -0,01 0,20 0,03 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,03 -0,04 0,13ANPOT_1 0,01 0,16 0,08 0,07 0,07 0,02 0,01 -0,04 -0,04 0,09ANBIC_1 0,04 0,19 0,07 0,06 0,06 0,02 0,01 -0,05 -0,04 0,05ANAKS_1 -0,01 0,23 -0,04 0,01 0,01 -0,03 -0,04 -0,01 0,00 0,11AVPMT_1 0,02 0,26 0,07 0,06 0,05 0,04 0,02 0,00 0,00 0,15AVKGMT_1 0,16 0,46 0,19 0,18 0,17 0,16 0,14 0,12 0,12 0,22


192


Tablica 114b. Interkorelacije manifesnih morfoloških varijabliATSZ_1

ATSSTL_1

ATSSTD_1

ATDILL_1 ATDILD_1 ATDIKL_1 ATDIKD_1 ATDISKL_1

ALTV_1AVTT_1ALRR_1ALDNL_1ALDND_1ALDRL_1ALDRD_1ALDSTL_1ALDSTD_1ATSR_1ATSZ_1 1,00ATSSTL_1 0,09 1,00ATSSTD_1 0,12 0,80 1,00ATDILL_1 0,26 0,33 0,27 1,00ATDILD_1 0,26 0,33 0,26 0,88 1,00ATDIKL_1 0,18 0,47 0,40 0,48 0,57 1,00ATDIKD_1 0,24 0,41 0,35 0,50 0,60 0,91 1,00ATDISKL_1 -0,01 0,43 0,36 0,28 0,32 0,56 0,53 1,00ATDISKD_1 0,01 0,42 0,39 0,34 0,31 0,53 0,51 0,86AVONDEL_1 -0,01 0,25 0,17 0,28 0,27 0,22 0,23 0,26AVOGK_1 0,05 0,24 0,20 0,38 0,41 0,32 0,35 0,28AVONATL_1 -0,07 0,28 0,19 0,32 0,37 0,34 0,40 0,39AVONATD_1 -0,07 0,24 0,19 0,30 0,36 0,34 0,40 0,40AVOPODL_1 -0,07 0,43 0,35 0,27 0,30 0,37 0,37 0,40AVOPODD_1

-0,08 0,44 0,36 0,29 0,29 0,36 0,39 0,41

AVOT_1 0,16 0,26 0,25 0,45 0,46 0,34 0,40 0,35ANNAD_1 -0,01 -0,01 -0,05 0,00 0,08 0,06 0,06 0,12ANL_1 -0,08 -0,10 -0,12 -0,07 -0,01 -0,06 -0,03 0,10ANP_1 -0,07 -0,08 -0,16 0,05 0,11 0,06 0,13 0,14ANT_1 -0,12 -0,07 -0,14 0,00 0,05 0,02 0,06 0,13ANSIL_1 -0,16 0,08 0,10 -0,05 -0,02 0,07 0,05 0,22ANNAT_1 -0,04 -0,05 -0,08 0,04 0,07 0,06 0,09 0,07ANPOT_1 -0,12 -0,09 -0,08 -0,04 0,02 0,05 0,05 0,03ANBIC_1 -0,10 -0,10 -0,11 0,06 0,15 0,02 0,06 0,07ANAKS_1 -0,06 -0,10 -0,14 0,08 0,14 0,08 0,13 0,09AVPMT_1 -0,12 -0,04 -0,07 -0,01 0,05 0,06 0,08 0,16AVKGMT_1 -0,06 0,03 0,01 0,08 0,14 0,16 0,19 0,25


193


Tablica 114c. Interkorelacije manifesnih morfoloških varijabliATDISKD_1

AVONDEL_1

AVOGK_1

AVONATL_1

AVONATD_1

AVOPODL_1

AVOPODD_1

ALTV_1AVTT_1ALRR_1ALDNL_1ALDND_1ALDRL_1ALDRD_1ALDSTL_1ALDSTD_1ATSR_1ATSZ_1ATSSTL_1ATSSTD_1ATDILL_1ATDILD_1ATDIKL_1ATDIKD_1ATDISKL_1ATDISKD_1 1,00AVONDEL_1 0,25 1,00AVOGK_1 0,28 0,56 1,00AVONATL_1 0,36 0,73 0,60 1,00AVONATD_1 0,36 0,72 0,58 0,96 1,00AVOPODL_1 0,36 0,52 0,49 0,70 0,68 1,00AVOPODD_1

0,38 0,53 0,45 0,69 0,68 0,94 1,00

AVOT_1 0,31 0,53 0,56 0,69 0,68 0,52 0,51ANNAD_1 0,05 0,42 0,19 0,49 0,51 0,18 0,18ANL_1 0,05 0,34 0,32 0,45 0,43 0,26 0,24ANP_1 0,09 0,23 0,23 0,35 0,35 0,12 0,12ANT_1 0,07 0,36 0,26 0,50 0,49 0,23 0,25ANSIL_1 0,23 0,39 0,24 0,41 0,38 0,20 0,19ANNAT_1 0,01 0,47 0,26 0,59 0,60 0,26 0,25ANPOT_1 -0,05 0,30 0,11 0,42 0,44 0,15 0,12ANBIC_1 -0,03 0,26 0,22 0,41 0,42 0,25 0,23ANAKS_1 0,05 0,32 0,31 0,49 0,48 0,17 0,18AVPMT_1 0,10 0,49 0,30 0,61 0,61 0,27 0,26AVKGMT_1 0,19 0,54 0,39 0,68 0,68 0,35 0,33


194


Tablica 114d. Interkorelacije manifesnih morfoloških varijabliAVOT_1 ANNAD_1 ANL_1 ANP_1 ANT_1 ANSIL_1

ALTV_1AVTT_1ALRR_1ALDNL_1ALDND_1ALDRL_1ALDRD_1ALDSTL_1ALDSTD_1ATSR_1ATSZ_1ATSSTL_1ATSSTD_1ATDILL_1ATDILD_1ATDIKL_1ATDIKD_1ATDISKL_1ATDISKD_1AVONDEL_1AVOGK_1AVONATL_1AVONATD_1AVOPODL_1AVOPODD_1AVOT_1 1,00ANNAD_1 0,46 1,00ANL_1 0,38 0,53 1,00ANP_1 0,45 0,43 0,51 1,00ANT_1 0,49 0,72 0,57 0,51 1,00ANSIL_1 0,30 0,50 0,29 0,16 0,57 1,00ANNAT_1 0,47 0,80 0,52 0,44 0,68 0,37ANPOT_1 0,32 0,69 0,41 0,31 0,53 0,27ANBIC_1 0,40 0,62 0,40 0,49 0,58 0,23ANAKS_1 0,54 0,64 0,66 0,62 0,78 0,48AVPMT_1 0,53 0,89 0,65 0,54 0,87 0,67AVKGMT_1 0,60 0,86 0,65 0,53 0,85 0,67


195


Tablica 114e. Interkorelacije manifesnih morfoloških varijabli

Vrijednosti korelecijskih koeficijenata variraju od nultih do umjerenih i visokih

vrijednosti ponaviše između onih varijabli koje pripadaju istoj hipotetskoj morfološkoj

dimenziji. Od ukupano 666 koeficijenata korelacije njih 430 je statistički značajno (Tabica

114.).


ANNAT_1 ANPOT_1 ANBIC_1 ANAKS_1 AVPMT_1 AVKGMT_1ALTV_1AVTT_1ALRR_1ALDNL_1ALDND_1ALDRL_1ALDRD_1ALDSTL_1ALDSTD_1ATSR_1ATSZ_1ATSSTL_1ATSSTD_1ATDILL_1ATDILD_1ATDIKL_1ATDIKD_1ATDISKL_1ATDISKD_1AVONDEL_1AVOGK_1AVONATL_1AVONATD_1AVOPODL_1AVOPODD_1AVOT_1ANNAD_1ANL_1ANP_1ANT_1ANSIL_1ANNAT_1 1,00ANPOT_1 0,77 1,00ANBIC_1 0,59 0,55 1,00ANAKS_1 0,64 0,44 0,52 1,00AVPMT_1 0,87 0,74 0,63 0,78 1,00AVKGMT_1 0,85 0,71 0,62 0,77 0,98 1,00Mason označene (bold) korelacije značajne su a razini p < ,05

196


Detaljnijim uvidom u matricu interkorelacija moguće je izdvojiti četiri homogena skupa

varijabli. Prvi skup čine varijable za procjenu longiudinalnih mjera : ALVT, ALRR, ALDNL,

ALDND, ALDRL, ALDRD, ALDSTL i ALDSTD. Drugi skup čine varijable za procjenu

transferzalne dimenzionalnoti skeleta : ATSR, ATSZ, ATSSTD, ATSSTL, ATDILL,

ATDILD, ATDIKL, ATDIKD, ATDSZL I ATDSZD. Treću homogenu skupinu čine

korelacije između testova za procjenu volumena i mase tijela : AVONDEL, AVONDED

AVONPODD, AVONPODL, AVOGK, AVONNATL, AVONNATD, AVONPOTD,

AVONPOTL, AVONT, AVTT, AVPMT i AVKGMT. Četvrtu homogenu skupinu čine

varijable za procjenu potkožnog masnog tkiva : ANNAD, ANL, ANP, ANT, ANSIL,

ANNAT, ANPOT, ANBIC, ANAKS.

Na temelju analize matrica interkorelacija morfoloških mjera primjenjenih na uzorku

nogometaša, moguće je zakljućiti da su za varijabilitet i kovarijabilitet rezultata odgovorna

četiri morfološka faktora.


197


Faktorskom analizom eksplorativnog tipa ekstrahirano je osam glavnih komponenata

koje objašnjavaju 79,24% ukupnog varijabiliteta morfoloških varijabli (Tablica 115.).

Tablica 115. Glavne komponente, njihove svojstvene vrijednosti, postotak objašnjene

varijance (%var) te kumulativni postotak objašnjene varijance (Cum%).

Prva glavna komponenta objasnila je 34% varijance analiziranog morfološkog prostora

na uzorku vrhunskih nogometaša, što je u skladu sa rezultatima koje je dobio Marković 2004,

na uzorku studenata. Ako rezultate faktorske analize usporedimo sa fundamentalnim

istraživanjima vidimo da je postotak varijance prve glavne komponente objašnjen u sklopu

ovog istraživanja uvelike manji (Momirović i sur., 1969). Marković navodi da je selekcija

jedan od razloga smanjenog udjela objašnjene varijace rezultata. Selekcija dovodi do

smanjena varijabiliteta rezultata, a smanjeni varijabilitet se negativno reflektira na udio

varijance koji se može objasniti primjenom faktorske analize.


Komponente

Svojstvene vrijednosti

%Var Cum%

1 14,30 34,05 34,052 8,24 19,62 53,673 3,98 9,47 63,144 1,86 4,42 67,565 1,57 3,73 71,296 1,23 2,93 74,227 1,16 2,76 76,988 1,03 2,44 79,42

198


Tablica 116. Struktura (F) morfoloških faktora

1 2 3 4 5 6 7 8ALTV_1 0,16 0,00 0,90 0,13 0,47 0,05 0,45 0,10AVTT_1 0,48 -0,16 0,67 0,26 0,39 -

0,24 0,42 0,37ALRR_1 0,25 -0,04 0,92 0,05 0,36 0,01 0,39 0,07ALDNL_1 0,05 -0,06 0,91 0,08 0,40 0,13 0,34 0,07ALDND_1 0,05 -0,06 0,92 0,07 0,42 0,13 0,34 0,07ALDRL_1 0,11 -0,02 0,92 0,15 0,32 0,04 0,30 0,01ALDRD_1 0,09 -0,01 0,92 0,15 0,33 0,04 0,29 0,00ALDSTL_1 0,32 0,10 0,80 0,16 0,47 0,08 0,65 0,10ALDSTD_1 0,31 0,09 0,80 0,16 0,46 0,09 0,66 0,10ATSR_1 0,29 -0,12 0,53 -

0,01 0,36 0,18 0,40 0,17

ATSZ_1 0,05 0,11 0,39 -0,40 0,32 0,44 0,29 0,04

ATSSTL_1 0,26 0,09 0,31 0,22 0,34 -0,17 0,88 -0,02

ATSSTD_1 0,19 0,10 0,34 0,18 0,25 -0,09 0,89 -0,08

ATDILL_1 0,40 0,07 0,50 -0,11 0,77 -

0,04 0,35 0,18

ATDILD_1 0,41 0,00 0,51 -0,07 0,82 -

0,07 0,34 0,24

ATDIKL_1 0,26 -0,05 0,47 0,40 0,79 -0,09 0,50 0,09

ATDIKD_1 0,31 -0,06 0,45 0,35 0,82 -0,13 0,45 0,16

ATDISKL_1 0,30 -0,03 0,42 0,76 0,40 -0,18 0,46 0,21

ATDISKD_1 0,30 0,06 0,45 0,76 0,38 -0,11 0,47 0,16

AVONDEL_1 0,92 -0,38 0,13 0,16 0,12 -0,28 0,29 0,33

AVONDED1 0,91 -0,37 0,10 0,23 0,12 -0,20 0,28 0,37

AVONDFL_1 0,90 -0,30 0,16 0,13 0,22 -0,25 0,23 0,34

AVONDFD_1 0,93 -0,24 0,16 0,16 0,21 -0,21 0,27 0,37

AVOPODL_1 0,76 -0,05 0,16 0,10 0,38 -0,42 0,41 0,37

AVOPODD_1 0,83 -0,01 0,23 0,11 0,36 -0,34 0,43 0,41

AVOGK_1 0,69 -0,09 0,36 0,06 0,28 -0,31 0,30 0,49

AVONATL_1 0,77 -0,51 0,27 0,28 0,24 -0,54 0,32 0,53

AVONATD_1 0,75 -0,52 0,27 0,28 0,25 -0,54 0,30 0,51

AVOPODL_1 0,55 -0,18 0,26 0,21 0,23 -0,76 0,51 0,28

AVOPODD_1 0,55 -0,18 0,21 0,24 0,24 -0,74 0,53 0,28

AVOT_1 0,57 -0,39 0,40 0,07 0,36 -0,29 0,37 0,67

ANNAD_1 0,34 -0,88 0,11 0,14 -0,08 0,01 0,04 0,55ANL_1 0,33 -0,46 -0,04 0,10 -0,17 -

0,20 -0,04 0,77

ANP_1 0,20 -0,38 -0,05 0,12 0,13 -0,13 -0,14 0,79

ANT_1 0,32 -0,75 0,05 0,23 -0,13 -0,07 -0,02 0,73

ANSIL_1 0,41 -0,50 0,15 0,49 -0,29 0,13 0,17 0,36ANNAT_1 0,38 -0,90 0,03 0,08 -0,01 -

0,15 -0,01 0,53ANPOT_1 0,21 -0,86 0,05 0,05 -0,02 - -0,07 0,31


199


0,13ANBIC_1 0,20 -0,66 0,06 -

0,02 0,07 -0,30 -0,11 0,56

ANAKS_1 0,35 -0,62 0,01 0,15 0,00 -0,01 -0,04 0,85

AVPMT_1 0,43 -0,92 0,08 0,26 -0,13 -0,07 0,02 0,70

AVKGMT_1 0,50 -0,87 0,22 0,30 -0,04 -0,12 0,11 0,73

Najveće ortogonalne projekcije na prvi faktor imaju varijable za procjenu volumena i

mase tijela. Drugi faktor najbolje definiraju varijable za procjenu potkožnog masnog tkiva uz

varijable za procjenu postotka potkožnog masnog tkiva (AVPMT) i varijable za procjenu

kilograma potkožnog masnog tkiva u tjelesnoj težini nogometaša (AVKGMT).


200


Na treći faktor najveće ortogonalne i paralelne projekcije imaju varijable za procjenu

longitudinalne dimenzionalnosti skeleta.

Četvrti, šesti, sedmi i osmi faktor nisu interpretabilni, dok na peti faktor naveće

paralelne i ortoganlne projekcije imaju varijable za procjenu transvenzalne dimenzionalnosti

skeleta.

Četiri interperetabilna faktora u skaldu su s hipotetskim modelom morfoloških

dimenzija mladih muškaraca (Momirović i sur., 1969). Specifičnost uzorka, nogometaši

juniori Prve hrvatske noogmetne lige (u sezoni 2006/07) koji predstavljaju usko

selekcionirani uzorak rezultirala je diferenciranjem morfoloških komponenti na 8 faktora, od

čega četiri faktora su interpretabilna i odgovaraju priješnje uvrđenoj latentnoj strukturi

morfoloških dimenzija. Ovo istraživanje jedno je od rijetkih unutar kojih je faktorizacijom

ekstrahiran faktor transfenzalne dimenzionalnosti skeleta (Hošek i Jeričević, 1982).


201


5.6 Latentna struktura bazičnih motoričkih te specifičnih motoričkih i funkcionalnih

varijabli

Latentna struktura bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih sposobnosti nogometaša

nije provjeravana od osambesetih godina prošloga stoljeća (Aubrecht, 1981; Petrić, 1982;

Gabrijelić, 1964, 1968, 1969, 1972 i 1977). Kompleksnost nogometne igre uvjetuje postojanje

velikog broja faktora koji su odgovori za varijabilitet antropoloških dimenzija. Želja je autora

da pokuša donekle objasniti kompleksnosti barem nekih segmenta nogometnog

multidimenzionalnog prostora.

Do sad je bilo nekolilko pokušaja da se objasni kompleksnost nogometne igre i neke

njegove manifestacije svedu na manji broj interpretabilnih faktora. Analizirajući nogometnu

igru grupa autora je osamdesetih godina prošlog stoljeća, postavila hipotezu o egzistiranju pet

faktora: faktor preciznosti pogađanja cilja, faktor baratanja loptom, faktor brzine vođenja

lopte, faktor snage udarca po lopti i faktor brzine krivocrtnog trčanja. Ta hipoteza potvrđena

je u istraživanjima Gabrijelića (1982) i Jerkovića (1986). Potrebno je napomenuti da je

struktura tih 5 faktora utvrđena na uzorku studenata Fakulteta za fizičku kulturu, čime je

otežana usporedba rezultata studenata i vrhunskih sportaša, koji su po svojim karakteristikama

bolji od studenata, kad je riječ o specifično-motoričkim sposobnostima.


202


Tablica 117a. Interkorelacije manifesnih bazičnih motoričkih, specifičnih motoričkih te

funkcionalnih varijabli

MAG9OK_1

MAGNN_1

MAG4X5_1

SP5_1 SP10_1 SP20_1 SP30_1

MAG9OK_1

1,00 0,55 0,28 0,17 0,18 0,34 0,32

MAGNN_1 0,55 1,00 0,18 0,14 0,24 0,31 0,26MAG4X5_1 0,28 0,18 1,00 0,07 0,03 0,08 0,10SP5_1 0,17 0,14 0,07 1,00 0,70 0,56 0,56SP10_1 0,18 0,24 0,03 0,70 1,00 0,68 0,60SP20_1 0,34 0,31 0,08 0,56 0,68 1,00 0,84SP30_1 0,32 0,26 0,10 0,56 0,60 0,84 1,00MESSJ_1 -0,36 -0,26 -0,12 -0,15 -0,17 -0,33 -0,40MESCM_1 -0,33 -0,29 -0,08 -0,20 -0,23 -0,43 -0,47MESRS_1 -0,34 -0,30 -0,08 -0,15 -0,27 -0,37 -0,37MESMAX_1

-0,35 -0,21 -0,08 -0,22 -0,23 -0,42 -0,45

MFLSAR_1 -0,16 -0,21 -0,01 -0,03 -0,02 -0,05 -0,03MFLPRR_1 -0,21 -0,18 -0,09 -0,12 -0,14 -0,15 -0,12MFLPL_1 0,01 0,00 -0,09 -0,15 -0,05 0,01 -0,07MFLPD_1 -0,01 -0,07 -0,10 -0,10 -0,04 -0,05 -0,03MFLZL_1 -0,25 -0,03 0,13 -0,20 -0,13 -0,18 -0,12MFLZD_1 -0,23 0,03 0,09 -0,18 -0,11 -0,13 -0,08MFLRAZ_1 -0,13 -0,08 0,06 -0,04 -0,01 -0,10 -0,01MFLOL_1 -0,07 -0,03 -0,10 -0,07 -0,01 -0,08 -0,06MFLOD_1 -0,04 0,01 -0,09 -0,04 0,01 -0,06 -0,04MESBLD_1 -0,17 0,02 -0,04 0,04 0,00 0,02 -0,06MESBLL_1 -0,13 -0,10 -0,17 -0,09 -0,13 -0,20 -0,23MP6PD_1 -0,12 0,05 0,11 -0,12 -0,07 0,02 -0,03MP6PL_1 0,00 0,00 0,14 -0,11 -0,16 -0,18 -0,10STHSTD_1 -0,13 -0,06 -0,05 0,03 -0,06 0,01 0,00STHSTL_1 -0,13 -0,02 0,01 -0,13 -0,23 -0,23 -0,15MAGSLV_1 0,24 0,24 -0,01 0,09 0,23 0,26 0,22MAGSTV_1 -0,20 -0,28 0,23 -0,16 -0,34 -0,27 -0,25MAGSLT_1 0,24 0,33 -0,03 0,12 0,26 0,36 0,28MAG90V_1 0,17 0,33 0,11 0,02 0,11 0,15 0,17MAG90T_1 0,18 0,43 0,12 0,18 0,23 0,33 0,30BV30M_1 0,06 0,16 0,05 0,02 0,09 0,13 0,23SBEEP_1 -0,34 -0,12 0,04 -0,13 -0,18 -0,25 -0,19VO2MAX_1

-0,36 -0,12 -0,02 -0,16 -0,19 -0,26 -0,22

SBEEPM_1 -0,36 -0,13 -0,01 -0,15 -0,19 -0,26 -0,20SBEEPKM1 -0,36 -0,12 -0,02 -0,16 -0,19 -0,26 -0,22


203


Tablica 117b. Interkorelacije manifesnih bazičnih motoričkih, specifičnih motoričkih te


MESSJ_1 MESCM_1 MESRS_1 MESMAX_1 MFLSAR_1 MFLPRR_1 MFLPL_1

MAG9OK_1 -0,36 -0,33 -0,34 -0,35 -0,16 -0,21 0,01MAGNN_1 -0,26 -0,29 -0,30 -0,21 -0,21 -0,18 0,00MAG4X5_1 -0,12 -0,08 -0,08 -0,08 -0,01 -0,09 -0,09SP5_1 -0,15 -0,20 -0,15 -0,22 -0,03 -0,12 -0,15SP10_1 -0,17 -0,23 -0,27 -0,23 -0,02 -0,14 -0,05SP20_1 -0,33 -0,43 -0,37 -0,42 -0,05 -0,15 0,01SP30_1 -0,40 -0,47 -0,37 -0,45 -0,03 -0,12 -0,07MESSJ_1 1,00 0,85 0,49 0,71 0,23 0,22 0,17MESCM_1 0,85 1,00 0,54 0,80 0,24 0,22 0,16MESRS_1 0,49 0,54 1,00 0,46 0,20 0,25 0,14MESMAX_1 0,71 0,80 0,46 1,00 0,18 0,17 0,20MFLSAR_1 0,23 0,24 0,20 0,18 1,00 0,66 0,26MFLPRR_1 0,22 0,22 0,25 0,17 0,66 1,00 0,37MFLPL_1 0,17 0,16 0,14 0,20 0,26 0,37 1,00MFLPD_1 0,14 0,13 0,09 0,20 0,32 0,38 0,70MFLZL_1 0,16 0,27 0,32 0,41 0,10 0,09 0,26MFLZD_1 0,13 0,23 0,29 0,37 0,05 0,06 0,22MFLRAZ_1 0,25 0,23 0,28 0,26 0,27 0,46 0,28MFLOL_1 0,15 0,18 0,18 0,17 0,26 0,29 0,35MFLOD_1 0,21 0,24 0,20 0,19 0,19 0,35 0,35MESBLD_1 0,12 0,09 0,02 0,07 0,11 0,12 0,00MESBLL_1 0,10 0,12 0,24 0,16 0,18 0,17 0,19MP6PD_1 0,13 0,18 0,16 0,21 0,04 -0,02 0,03MP6PL_1 -0,06 0,08 0,12 0,06 -0,01 0,01 0,10STHSTD_1 0,13 0,07 -0,01 0,00 0,12 0,07 -0,02STHSTL_1 0,03 0,08 0,14 0,10 0,18 0,20 0,14MAGSLV_1 -0,03 -0,08 -0,28 -0,06 -0,09 -0,19 -0,09MAGSTV_1 0,05 0,11 0,33 0,03 0,12 0,17 0,10MAGSLT_1 -0,09 -0,17 -0,33 -0,10 -0,14 -0,19 -0,13MAG90V_1 -0,07 -0,08 -0,16 0,03 -0,08 -0,15 -0,05MAG90T_1 -0,21 -0,22 -0,16 -0,06 -0,22 -0,23 0,04BV30M_1 0,04 0,02 -0,07 -0,02 0,15 0,12 -0,04SBEEP_1 0,14 0,10 0,34 0,22 0,11 0,17 0,14VO2MAX_1 0,15 0,10 0,35 0,22 0,09 0,13 0,10SBEEPM_1 0,16 0,12 0,36 0,23 0,09 0,17 0,13SBEEPKM1 0,15 0,10 0,35 0,22 0,09 0,13 0,10


204


Tablica 117c. Interkorelacije manifesnih bazičnih motoričkih, specifičnih motoričkih te


MFLPD_1 MFLZL_1MFLZD_1

MFLRAZ_1 MFLOL_1

MFLOD_1

MAG9OK_1 -0,01 -0,25 -0,23 -0,13 -0,07 -0,04MAGNN_1 -0,07 -0,03 0,03 -0,08 -0,03 0,01MAG4X5_1 -0,10 0,13 0,09 0,06 -0,10 -0,09SP5_1 -0,10 -0,20 -0,18 -0,04 -0,07 -0,04SP10_1 -0,04 -0,13 -0,11 -0,01 -0,01 0,01SP20_1 -0,05 -0,18 -0,13 -0,10 -0,08 -0,06SP30_1 -0,03 -0,12 -0,08 -0,01 -0,06 -0,04MESSJ_1 0,14 0,16 0,13 0,25 0,15 0,21MESCM_1 0,13 0,27 0,23 0,23 0,18 0,24MESRS_1 0,09 0,32 0,29 0,28 0,18 0,20MESMAX_1 0,20 0,41 0,37 0,26 0,17 0,19MFLSAR_1 0,32 0,10 0,05 0,27 0,26 0,19MFLPRR_1 0,38 0,09 0,06 0,46 0,29 0,35MFLPL_1 0,70 0,26 0,22 0,28 0,35 0,35MFLPD_1 1,00 0,21 0,15 0,37 0,29 0,30MFLZL_1 0,21 1,00 0,95 0,38 0,19 0,19MFLZD_1 0,15 0,95 1,00 0,35 0,15 0,15MFLRAZ_1 0,37 0,38 0,35 1,00 0,34 0,34MFLOL_1 0,29 0,19 0,15 0,34 1,00 0,85MFLOD_1 0,30 0,19 0,15 0,34 0,85 1,00MESBLD_1 0,11 -0,12 -0,14 0,09 0,01 0,03MESBLL_1 0,17 0,01 -0,02 0,07 0,21 0,30MP6PD_1 -0,02 0,40 0,43 0,21 0,05 0,02MP6PL_1 0,06 0,36 0,33 0,18 0,02 0,09STHSTD_1 0,14 -0,14 -0,14 0,11 -0,07 -0,04STHSTL_1 0,21 0,21 0,20 0,19 0,18 0,25MAGSLV_1 -0,23 -0,15 -0,13 -0,26 -0,18 -0,19MAGSTV_1 0,14 0,21 0,18 0,15 0,06 0,07MAGSLT_1 -0,26 -0,21 -0,17 -0,24 -0,24 -0,23MAG90V_1 -0,09 0,14 0,14 0,01 -0,03 -0,02MAG90T_1 -0,07 0,28 0,32 0,07 -0,09 -0,08BV30M_1 0,01 0,16 0,18 0,14 0,01 0,02SBEEP_1 0,11 0,23 0,22 0,11 0,03 0,05VO2MAX_1 0,09 0,26 0,23 0,09 0,03 0,04SBEEPM_1 0,08 0,22 0,20 0,10 0,05 0,08SBEEPKM1 0,09 0,26 0,23 0,09 0,03 0,04


205


Tablica 117d. Interkorelacije manifesnih bazičnih motoričkih, specifičnih motoričkih te


MESBLD_1

MESBLL_1

MP6PD_1 MP6PL_1 STHSTD_

1 STHSTL_1MAG9OK_1 -0,17 -0,13 -0,12 0,00 -0,13 -0,13MAGNN_1 0,02 -0,10 0,05 0,00 -0,06 -0,02MAG4X5_1 -0,04 -0,17 0,11 0,14 -0,05 0,01SP5_1 0,04 -0,09 -0,12 -0,11 0,03 -0,13SP10_1 0,00 -0,13 -0,07 -0,16 -0,06 -0,23SP20_1 0,02 -0,20 0,02 -0,18 0,01 -0,23SP30_1 -0,06 -0,23 -0,03 -0,10 0,00 -0,15MESSJ_1 0,12 0,10 0,13 -0,06 0,13 0,03MESCM_1 0,09 0,12 0,18 0,08 0,07 0,08MESRS_1 0,02 0,24 0,16 0,12 -0,01 0,14MESMAX_1 0,07 0,16 0,21 0,06 0,00 0,10MFLSAR_1 0,11 0,18 0,04 -0,01 0,12 0,18MFLPRR_1 0,12 0,17 -0,02 0,01 0,07 0,20MFLPL_1 0,00 0,19 0,03 0,10 -0,02 0,14MFLPD_1 0,11 0,17 -0,02 0,06 0,14 0,21MFLZL_1 -0,12 0,01 0,40 0,36 -0,14 0,21MFLZD_1 -0,14 -0,02 0,43 0,33 -0,14 0,20MFLRAZ_1 0,09 0,07 0,21 0,18 0,11 0,19MFLOL_1 0,01 0,21 0,05 0,02 -0,07 0,18MFLOD_1 0,03 0,30 0,02 0,09 -0,04 0,25MESBLD_1 1,00 0,02 0,00 -0,08 0,54 0,13MESBLL_1 0,02 1,00 0,04 -0,02 -0,03 0,59MP6PD_1 0,00 0,04 1,00 0,19 0,02 0,11MP6PL_1 -0,08 -0,02 0,19 1,00 -0,09 0,19STHSTD_1 0,54 -0,03 0,02 -0,09 1,00 0,21STHSTL_1 0,13 0,59 0,11 0,19 0,21 1,00MAGSLV_1 -0,13 -0,15 -0,01 -0,05 -0,24 -0,30MAGSTV_1 -0,01 0,15 0,02 0,14 0,13 0,29MAGSLT_1 0,01 -0,19 0,01 -0,09 -0,09 -0,29MAG90V_1 -0,07 -0,04 0,16 -0,03 -0,17 -0,04MAG90T_1 0,02 -0,09 0,28 0,11 -0,11 -0,03BV30M_1 0,07 -0,23 0,16 0,10 0,07 -0,02SBEEP_1 -0,02 0,08 0,07 0,08 0,14 0,17VO2MAX_1 -0,01 0,08 0,10 0,09 0,14 0,15SBEEPM_1 -0,02 0,12 0,09 0,10 0,14 0,18SBEEPKM1 -0,01 0,08 0,10 0,09 0,14 0,15


206


Tablica 117e. Interkorelacije manifesnih bazičnih motoričkih, specifičnih motoričkih te


MAGSLV_1

MAGSTV_1

MAGSLT_1

MAG90V_1

MAG90T_1

MAG9OK_1 0,24 -0,20 0,24 0,17 0,18MAGNN_1 0,24 -0,28 0,33 0,33 0,43MAG4X5_1 -0,01 0,23 -0,03 0,11 0,12SP5_1 0,09 -0,16 0,12 0,02 0,18SP10_1 0,23 -0,34 0,26 0,11 0,23SP20_1 0,26 -0,27 0,36 0,15 0,33SP30_1 0,22 -0,25 0,28 0,17 0,30MESSJ_1 -0,03 0,05 -0,09 -0,07 -0,21MESCM_1 -0,08 0,11 -0,17 -0,08 -0,22MESRS_1 -0,28 0,33 -0,33 -0,16 -0,16MESMAX_1 -0,06 0,03 -0,10 0,03 -0,06MFLSAR_1 -0,09 0,12 -0,14 -0,08 -0,22MFLPRR_1 -0,19 0,17 -0,19 -0,15 -0,23MFLPL_1 -0,09 0,10 -0,13 -0,05 0,04MFLPD_1 -0,23 0,14 -0,26 -0,09 -0,07MFLZL_1 -0,15 0,21 -0,21 0,14 0,28MFLZD_1 -0,13 0,18 -0,17 0,14 0,32MFLRAZ_1 -0,26 0,15 -0,24 0,01 0,07MFLOL_1 -0,18 0,06 -0,24 -0,03 -0,09MFLOD_1 -0,19 0,07 -0,23 -0,02 -0,08MESBLD_1 -0,13 -0,01 0,01 -0,07 0,02MESBLL_1 -0,15 0,15 -0,19 -0,04 -0,09MP6PD_1 -0,01 0,02 0,01 0,16 0,28MP6PL_1 -0,05 0,14 -0,09 -0,03 0,11STHSTD_1 -0,24 0,13 -0,09 -0,17 -0,11STHSTL_1 -0,30 0,29 -0,29 -0,04 -0,03MAGSLV_1 1,00 -0,73 0,83 0,44 0,35MAGSTV_1 -0,73 1,00 -0,65 -0,35 -0,34MAGSLT_1 0,83 -0,65 1,00 0,42 0,46MAG90V_1 0,44 -0,35 0,42 1,00 0,60MAG90T_1 0,35 -0,34 0,46 0,60 1,00BV30M_1 0,20 -0,15 0,27 0,21 0,19SBEEP_1 -0,33 0,37 -0,26 -0,12 -0,04VO2MAX_1 -0,29 0,36 -0,22 -0,10 -0,05SBEEPM_1 -0,31 0,35 -0,24 -0,12 -0,04SBEEPKM1 -0,29 0,36 -0,22 -0,10 -0,05


207


Tablica 117f. Interkorelacije manifesnih bazičnih motoričkih, specifičnih motoričkih te


BV30M_1 SBEEP_1 VO2MAX_1 SBEEPM_1 SBEEPKM1

MAG9OK_1 0,06 -0,34 -0,36 -0,36 -0,36MAGNN_1 0,16 -0,12 -0,12 -0,13 -0,12MAG4X5_1 0,05 0,04 -0,02 -0,01 -0,02SP5_1 0,02 -0,13 -0,16 -0,15 -0,16SP10_1 0,09 -0,18 -0,19 -0,19 -0,19SP20_1 0,13 -0,25 -0,26 -0,26 -0,26SP30_1 0,23 -0,19 -0,22 -0,20 -0,22MESSJ_1 0,04 0,14 0,15 0,16 0,15MESCM_1 0,02 0,10 0,10 0,12 0,10MESRS_1 -0,07 0,34 0,35 0,36 0,35MESMAX_1 -0,02 0,22 0,22 0,23 0,22MFLSAR_1 0,15 0,11 0,09 0,09 0,09MFLPRR_1 0,12 0,17 0,13 0,17 0,13MFLPL_1 -0,04 0,14 0,10 0,13 0,10MFLPD_1 0,01 0,11 0,09 0,08 0,09MFLZL_1 0,16 0,23 0,26 0,22 0,26MFLZD_1 0,18 0,22 0,23 0,20 0,23MFLRAZ_1 0,14 0,11 0,09 0,10 0,09MFLOL_1 0,01 0,03 0,03 0,05 0,03MFLOD_1 0,02 0,05 0,04 0,08 0,04MESBLD_1 0,07 -0,02 -0,01 -0,02 -0,01MESBLL_1 -0,23 0,08 0,08 0,12 0,08MP6PD_1 0,16 0,07 0,10 0,09 0,10MP6PL_1 0,10 0,08 0,09 0,10 0,09STHSTD_1 0,07 0,14 0,14 0,14 0,14STHSTL_1 -0,02 0,17 0,15 0,18 0,15MAGSLV_1 0,20 -0,33 -0,29 -0,31 -0,29MAGSTV_1 -0,15 0,37 0,36 0,35 0,36MAGSLT_1 0,27 -0,26 -0,22 -0,24 -0,22MAG90V_1 0,21 -0,12 -0,10 -0,12 -0,10MAG90T_1 0,19 -0,04 -0,05 -0,04 -0,05BV30M_1 1,00 -0,16 -0,11 -0,14 -0,11SBEEP_1 -0,16 1,00 0,95 0,98 0,95VO2MAX_1 -0,11 0,95 1,00 0,96 1,00SBEEPM_1 -0,14 0,98 0,96 1,00 0,96SBEEPKM1 -0,11 0,95 0,96 0,96 1,00Mason označene (bold) korelacije značajne su na razini p < ,05

Analizom matrice korelacija utvrđeno je 226 statistički značajnih koeficijenata

korelacije, na razini značajnosti p < ,05, od ukupno 630 koeficijenata korelacije matrice inter

korelacija (Pearsonov koeficijent korelacije).


208


Najveći broj koeficijenata korelacije ima niske i srednje vrijednosti, varijable za procjenu

aerobnih kapaciteta imaju visoke vrijednosti koeficijenata korelacije (od ,95 do ,98).

Razlog tomu je izvedenost varijable za procjenu aerobne izdržljiovsti nogometaša iz rezultata

BEEP testa prema formuli Legera i Lamberta (1982).

Koeficijenti korelacija grupirani su u nekoliko homogenih skupova varijabli. Prvi

homogeni skupi čine varijable za procjenu specifičnih motoričkih sposobnosti : MAGSLV,

MAGSLT, MAGSTV, MAG90V, MAG90T, BV30M.

Drugi homogeni skupi koeficijenata korelacije čine varijable za procjenu fleksibilnosti :

MFLSAR, MFLPRR, MFLP, MFLZ, MFLO, MFLRAZ.

Treći homogeni skup čine varijable za prosjenu eksplozivne snage tipa sprinta : SP5,

SP10, SP20, SP30.

Četvrti homogeni skup koeficijenata korelacije čine varijable za procjenu bazične

motoričke sposbnosti – agilnosti : MAG90K, MAGNN, MAG4X5.

Peti homogeni skup matrice interkorelacije čine koeficijenti korelacija između varijabli

za procjenu eksplozivne snage tipa skočnosti : MESSJ, MESCM, MESMAX.

Šesti homogeni skup matrice interkorelacije čine koeficijenti korelacija između varijabli za

procjenu aerobne izdržljivosti : SBEEP, SBEEPKM, VO2max.

Sedmi homogeni skup matrice interkorelacije čine koeficijenti korelacija između varijabli za

procjenu eksplozivne sange tipa šuta : MSEBLL i MESBLD, varijable za procjenu preciznosti

: MP6PD i MP6PL te varijable za procjenu tehnike šuta : STHSD i STHSL.

Zaključak analize matrice interkorelacija bazičnih i specifičnih motoričkih varijabli jest

da će latentna struktura manifesnog prostora biti kondenzirana na manji broj interpretabilnih

faktora.

Tijekom faktorizacije uzeto je u obzir specifičnost uzorka, koji je reprezentativan i

predstavlja subuzorak pupulacije sportaša. Specifičnosti homogenih uzoraka (posebno

selekcioniranih uzoraka) očituje se u smanjenoj varijaci. Smanjena varijanca rezultira

povećanjm broja faktora koji su potrebni da bi se objasnio manifestni prostor motoričkih i

specifičnih motoričkih varijabli. S obzirom na sve navedeno za očekivati je da će broj

ekstrahiranih faktora biti veći od broja faktora koje su dobili istraživači u prethodnim

istraživanjima, koja su rađena dominantno na uzorku studenata. (Gabrijelić, 1964, 1969,

1977; Jeković, 1986).


209


Faktorskom analizom bazičnih i specifičnih motoričkih varijabli ekstrahirano je 11 glavnih

komponenata, koje objašnjavaju 77,68% ukupnog varijabiliteta.

Tablica 118. Glavne komponente, njihove svojstvene vrijednosti, postotak objašnjene

varijance (%var) te kumulativni postotak objašnjene varijance (Cum%).

Ekstrakcijom jedanaest glavnih komponenata potvrđena je pretpostavka o većem broju

faktora koji je potreban da bi se objasnio varijabilitet rezultata unutar bazičnih i specifičnih

motoričkih varijabli. Zadnjih 6 komponenata ima približno jednake svojstvene vrijednosti

koje se kreću u intervalu od 1,09 do 1,74.


Komponente

Svojstvene vrijednosti

%Var Cum%

1 6,81 20,03 20,032 3,46 10,17 30,203 2,98 8,78 38,984 2,78 8,17 47,155 2,16 6,36 53,506 1,74 5,10 58,617 1,62 4,77 63,378 1,41 4,16 67,539 1,22 3,58 71,1010 1,14 3,37 74,4711 1,09 3,21 77,68

210


Tablica 119a. Struktura (F) motoričkih i specifičnih motoričkih faktora

1 2 3 4 5 6MAG9OK_1

-0,28 -0,21 -0,21 0,41 -0,39 0,14

MAGNN_1 -0,49 0,05 -0,29 0,33 -0,11 0,05MAG4X5_1 0,09 0,20 0,06 0,06 0,02 0,07SP5_1 -0,06 -0,15 -0,07 0,13 -0,15 0,07SP10_1 -0,24 -0,10 -0,07 0,17 -0,18 0,18SP20_1 -0,32 -0,07 -0,06 0,43 -0,26 0,24SP30_1 -0,26 0,01 0,04 0,51 -0,22 0,24MESSJ_1 0,07 0,05 0,23 -0,91 0,15 -0,04MESCM_1 0,13 0,16 0,21 -0,94 0,10 -0,10MESMAX_1

0,02 0,29 0,10 -0,87 0,24 -0,15

MFLSAR_1 0,12 0,01 0,84 -0,22 0,10 -0,17MFLPRR_1 0,18 0,02 0,81 -0,18 0,15 -0,13MFLPL_1 0,04 0,13 0,20 -0,14 0,12 -0,14MFLPD_1 0,17 0,10 0,28 -0,12 0,09 -0,15MFLZL_1 0,06 0,88 0,09 -0,24 0,27 -0,08MFLZD_1 0,02 0,89 0,05 -0,19 0,25 -0,05MFLRAZ_1 0,17 0,44 0,44 -0,22 0,09 -0,05MFLOL_1 0,11 0,09 0,19 -0,14 0,03 -0,16MFLOD_1 0,10 0,09 0,19 -0,18 0,04 -0,24MESBLD_1 0,01 -0,07 0,08 -0,10 -0,02 -0,07MESBLL_1 0,09 -0,06 0,06 -0,15 0,09 -0,90MP6PD_1 -0,12 0,61 0,06 -0,17 0,09 -0,12MP6PL_1 0,08 0,50 0,07 0,05 0,06 -0,04STHSTD_1 0,17 -0,09 0,12 -0,06 0,14 -0,05STHSTL_1 0,20 0,25 0,17 -0,01 0,16 -0,82MAGSLV_1 -0,84 -0,11 -0,06 0,05 -0,33 0,25MAGSTV_1 0,78 0,16 0,15 -0,06 0,39 -0,25MAGSLT_1 -0,87 -0,11 -0,08 0,14 -0,24 0,27MAG90V_1 -0,69 0,27 -0,11 0,07 -0,08 -0,02MAG90T_1 -0,64 0,47 -0,27 0,23 -0,02 0,02BV30M_1 -0,33 0,34 0,43 0,09 -0,16 0,33SBEEP_1 0,24 0,13 0,07 -0,15 0,97 -0,15SBEEPKM1 0,20 0,15 0,05 -0,15 0,99 -0,13VO2MAX_1

0,20 0,15 0,05 -0,15 0,99 -0,13


211


Tablica 119b. Struktura (F) motoričkih i specifičnih motoričkih faktora

7 8 9 10 11MAG9OK_1 -0,13 0,20 0,68 -0,13 -0,01MAGNN_1 0,10 0,21 0,60 -0,07 -0,12MAG4X5_1 -0,06 0,07 0,80 0,16 0,13SP5_1 0,05 0,85 0,10 0,12 0,05SP10_1 -0,01 0,88 0,05 0,00 -0,03SP20_1 0,07 0,85 0,17 -0,04 0,04SP30_1 0,04 0,80 0,18 0,01 0,02MESSJ_1 0,13 -0,19 -0,22 -0,09 -0,16MESCM_1 0,05 -0,29 -0,17 -0,07 -0,18MESMAX_1 0,01 -0,28 -0,18 -0,17 -0,16MFLSAR_1 0,09 -0,01 -0,07 -0,24 -0,19MFLPRR_1 0,10 -0,14 -0,12 -0,37 -0,35MFLPL_1 -0,04 -0,07 -0,02 -0,90 -0,35MFLPD_1 0,15 -0,05 -0,05 -0,88 -0,31MFLZL_1 -0,12 -0,16 0,05 -0,22 -0,21MFLZD_1 -0,11 -0,13 0,05 -0,18 -0,18MFLRAZ_1 0,20 -0,01 0,06 -0,33 -0,44MFLOL_1 -0,03 -0,04 -0,08 -0,30 -0,94MFLOD_1 0,00 -0,02 -0,03 -0,31 -0,94MESBLD_1 0,84 0,02 -0,09 -0,03 -0,04MESBLL_1 -0,05 -0,13 -0,15 -0,17 -0,23MP6PD_1 0,11 -0,03 0,10 0,10 -0,04MP6PL_1 -0,09 -0,25 0,20 -0,05 -0,05STHSTD_1 0,85 0,01 -0,06 -0,02 0,07STHSTL_1 0,23 -0,21 0,06 -0,12 -0,21MAGSLV_1 -0,20 0,19 0,02 0,15 0,19MAGSTV_1 0,02 -0,27 0,16 -0,07 -0,01MAGSLT_1 0,01 0,25 0,06 0,18 0,22MAG90V_1 -0,05 0,11 0,27 0,08 -0,03MAG90T_1 0,07 0,29 0,27 -0,03 0,02BV30M_1 0,25 0,06 0,13 0,15 -0,11SBEEP_1 0,04 -0,16 -0,04 -0,11 -0,02SBEEPKM1 0,04 -0,19 -0,09 -0,07 -0,01VO2MAX_1 0,04 -0,19 -0,09 -0,07 -0,01

Ovo je prvo istraživanje u sklopu kojeg je na reprezentativnom uzorku nogometaša

primjenjena eksplorativna faktorska analiza na bazičnim motoričkim, specifično-motoričkim i

funkcionalnim varijablama. Stoga je direktna komparacija sa prijašnjim istraživanjima

otežana.

Varijable koje su uvrštene u ovo istraživanje birane su prema hipotetskom modelu

motoričkih sposobnosti (Gredelj, 1975). Izabrane varijable objašnjavaju sljedeće latentne

dimenzije : agilnost (bazičnu i specifičnu), eksplozivnu snagu tipa sprinta, skočnosti i udarca,

fleksibilnost te izdržljivost nogometaša.


212


Kao što je pretpostavljeno iz matrice interkorelacija, najveće projekcije na prvi faktor

imaju varijable : brzina vođenja lopte slalom (MAGSLV), slalom trčanje (MAGSLT), tehnika

vođenja slalom (MAGSTV), trčanje s promjenom pravca pod pravim kutom (MAG90T),

vođenje lopte s promjenama pod pravim kutom (MAG90V) te test brzina vođenja lopte na

trideset metara (BV30M).

Prvi faktor tzv. generalni motorički faktor nogometaša nazvan je faktor specifične

koordinacije nogometaša. Osim navedenih varijabli koje imaju relativno visoke korelacije sa

prvim faktorom, varijablama agilnosti s okretom (MAG90K), agilnost naprijed-nazad

(MAGNN) ali i testovi za procjenu eksplozivne snage tipa sprint na deset, dvadeset i trideset

metara (SP10, SP20 i SP30) imaju umjerene korelacije sa prvim faktorom. Na temelju svege

navedenog vidimo da su od primarne važnosti za uspjeh u nogometu dobro razvijene

sposobnosti brze i efikasne promjene pravca kretanja kao i sposobnost brzog i efikasnog

manipuliranja loptom u situacijskim uvjetima. Iz stukture prvog faktora uviđamo da je

optimalna situacijska efikasnost moguća ako je temeljena na dobro razvijenim bazičnim

sposobnostima agilnosti i brzine nogometaša.

Najveće korelacije sa drugim faktorom imaju varijable za procjenu fleksibilnosti

(MFLZL i MFLZD) i testovi preciznosti (MP6PD i MP6PL). Struktura drugog faktora je

toliko složena da ga jako teško smisleno interpretirati. Razlog zašto su testovi za procjenu

fleksibilnosti kukova, distalnog djela četveroglavog mišića natkoljenica te testovi preciznosti,

ostvarili visoke korelacije sa drugim faktorom je važnost njihove fleksibilnosti tijekom

izvođanja udarca (De Proft et al., 1988; Isokawa & Lees, 1988; Weineck, 1992; Lees &

Noland 1998; Dorge et al., 1999).

Sa trećim faktorom najveće korelacije imaju varijable seat and reach (MFLSAR) i

pretklon raznožno (MFLPRR). Dok na desetim faktorom najveće korelacije imaju varijable

prednoženje lijevom nogom (MFLPL) i prednoženje desnom nogom (MFLPD). Sa

jedanaestim faktorom najveće korelacije imaju varijable odnoženje ležeči bočno lijevom i

desnom nogom (MFLOL i MFLOD) te test raznoženje ležeći (MFLRAZ). Ujedno jedanaesti

faktor je jedini interpretabilni faktor. Za razliku od prethodno analizirana tri faktora na koje

testovi za procjenu fleksibilnosti imaju svoje projekcije. Jedanaesti faktor nazan je faktor

fleksibilnosti aduktora nogometaša.


213


Testovi fleksibilnosti nogometaša raspršili su svoju varijancu na četri faktora. Fleksibilnost

kao sposobnost izvođenja pokreta maksimalnom amplitudom u jednom ili više zglobova,

odnosno jedan ili više puta, ne ovisi samo o motoričkim sposobnostima, nego i o nekim

morfološkim obilježjima (Alter, 1996). Fleksibilnost je sposobnost koju nemožemo

promatrati generalno već, i lokalno ovisno o dijelu tijela koji promatramo. A kad je riječ o

vrhunskim nogometašima za svaku mišićnu regiju potrebno je primijeniti minimalno tri testa

da bi dobili donekle čistu faktorsku strukturu. Jer bez obzira na činjenicu da je u sklopu ovog

istraživanja primijenjeno devet testova za procjenu fleksibilnosti sa pretpostavkom da će se

projecirati na jedan tzv. generalni faktor fleksibilnosti nogometaša. Dobiven je samo jedan

interpretabilan faktor fleksibilnosti i to faktor fleksibilnosti aduktora jer je procijenjen sa tri

testa. Dobiveni rezultati dokaz su da je potrebno svaku mišićnu regiju testirati sa tri testa

fleksibilnosti.

Naime samo nogometaš sa optimalno razvijenom fleksibilnošću može do maksimalnih

granica iskoristiti sve svoje potencijale u ostalim motoričkim sposobnostima, posebno u svim

tipovima eksplozivne snage (tipa sprinta, tipa udarca, tipa skoka i tipa bacanja) i agilnosti

(Vučetić i sur. 2003).

Mnogi autori napominju (Weineck, 2000; Bangsbo, 1994, Verheijen, 1997), da je optimalno

razvijena fleksibilnost jedan od preduvjeta maksimalnog ispoljavanja koordinacije,

preciznosti i brzina izvođenja motoričkih zadataka.

Četvrti faktor sačinjen je od testova za procjenu ekslopzivne snage tipa skočnosti. To su

Boscovi testovi (MESSJ, MESCM i MESMAX). Četvrti faktor nazvan je faktor eksplozivne

snage tipa skočnosti. Uz Boscove testove umjerene korelacije sa četvrtim faktorom imaju

testovi za procjenu bazične sposobnosti – agilnosti te testovi za procjenu eksplozivne snage

tipa sprinta (SP20 i SP30). Projekcije testova agilnosti i testova za procjenu sprinterskih

sposbnosti nogometaša na četvrti faktor su očekivane jer se radi o eksplozivnim

manifestacijama.

Peti faktor nazvan je faktor izdržljivosti nogometaša. Najveće korelacije sa petim

faktorom imaju varijable BEEP test (SBEEP) i maksimalna brzina tračanja izražena u

kilometrima na sat (km/h) tijekom zadnje dionice BEEP testa (SBEEEPKM). Umjerene

korelacije sa faktorom izdržljiovsti nogometaša imaju testovi sprint na dvadeset metara

(SP20) i testovi agilnosti (MAGSLV i MAGSLT).


214


Korelacije varijabli SP20 i MAGSLV su očekivane jer se BEEP test izvodi u koridoru unutar

kojeg su konstantne promjename smjera za 1800 nakon pretrčanih svakih 20 metara.

Sa šestim faktorom najveće korelacije imaju varijabla za procjenu eksplozivne snage

tipa udarca, lijevom nogom i test za procjenu tehnike udarca lijevom nogom. Sa sedmim

faktorom najveće korelacije imaju varijabla za procjenu eksplozivne snage tipa udarca,

desnom nogom i test za procjenu tehnike udarca desnom nogom. Šesti i sedmi faktor nisu

interpretabilni, ali jasan su dokaz različitih motoričkih programa i različite latentne strukture,

koja se nalazi u pozadini udarca sredinom hrpta stopala lijevom i desnom nogom. Za

pretpostaviti je da bi ostali udarci u nogometu imali svoju specifičnu faktorsku strukturu. U

budućim istraživanjima udaraca u nogometu potrebno je konstruirati testove odgovarajućih

metrijskih karakteristika za svaki tip udarca u nogometu i pritom voditi računa o razini

tehničke pripremljenosti nogometaša. Jedan od problema s kojima se autor susreo tijekom

konstruiranja testa za procjenu preciznosti i testa za procjenu tehnike je način utvrđivanja

kriterija o razini usvojenosti tehinke udarca.

Najveće korelacije sa osmim faktorom imaju varijable za procjenu eksplozivne snage

tipa sprinta (SP5, SP10, SP20 i SP30). Osmi faktor nazvan je faktor eksplozivne snage tipa

sprinta.

Najveće korelacije sa devetim faktorom imaju varijable agilnosti : s okretom (MAG9OK),

naprijed-nazad (MAGNN) i četri puta pet (MAG4x5). Deveti faktor nazvan je faktor bazične

agilnosti nogometaša.

Eksprorativnom faktorskom analizom dobiveno je šest interpretabilnih faktora:

1. faktor specifične koordinacije nogometaša;

2. faktor fleksibilnosti aduktora nogometaša;

3. faktor eksplozivne snage tipa skočnosti;

4. faktor izdržljivosti nogometaša;

5. faktor eksplozivne snage tipa sprinta;

6. faktor bazične agilnosti nogometaša;


215


Nogomet je kompleksna igra na što ukazuje složena faktorska struktura. Ipak uvidom u

latentnu strukturu uviđamo da su specifična koordinacija i specifične sposobnosti one koje su

presudne za uspjeh u nogometu. Faktor fleksibilnosti po prvi put je ekstrahiran na populaciji

nogometaša, jer dosad niti jedan istraivač nije proučavao latentnu strukturu fleksibilnosti na

uzorku nogometaša. Jerković je u sklopu svog istraživanja (1986) dobio pet faktora, ali na

uzorku studenata. Aubrecht je (1981) u sklopu svog istraživanja motoričkih sposobnosti dobio

četri faktora. Ovo istraživanje predstavlja jedan pozitivan iskorak u smjeru otkrivanja faktora

koji su odgovorni za uspjeh u nogometu na reprezentativnom uzorku nogometaša. Ovakva

faktorska struktura prva je potvrda teze o važnosti specifičnih sposbnosti za uspjeh u

nogometu, pa je za pretpostaviti da situacijski oblikovan trening pridonosi pozitivnim

promjenam na morfološkim, bazično motoričkim, specifično-motoričkim i funkcionalnim

sposobnostima nogometaša.


216


5.7 Analiza razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine na početku pripremnog

perioda

Uzorak ispitanika koji je odgovorao propisanim kriterijima (igrači sa odigranih

minimalno 20 utakmica u prošloj sezoni, bilo prijateljskih ili prvenstvenih; sudjelovanje na

barem 75% treninga u prošloj sezoni; minimalno 7 godina nogometnog staža; treniranje u

klubovima kojima pripreme počinju sredinom 7 mjeseca. Istraživanjem su obuhvačeni igrači

iz onih klubova čije pripreme počinju u razmaku od 10 dana; klubovi unutar kojih pripremni

period traje minimalno 6 tjedana) činilo je 250 nogometaša iz deset nogometnih klubova.

Deset klubova je prije početka eksperineta podjeljeno u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu.

Imena deset klubova napisana su na papir i presavinuta, te stavljena u kapu, nekoliko puta

izmješana. Nakon toga usljedilo je izvlačenje. Prvi izvučeni klub uvršten je u kontrolnu

skupinu, a drugi u eksperinetalnu i tako redom, dok svaka skupina (eksperimentalna i

kontrolna) nije imale po pet klubova. Od 250 testirnih nogmetaša samo je njih 152 nakon

testiranja, na početku i na kraju provođenja eksperimentalnog plana i programa imalo

rezultate na svim testovima primjenjenim u ovom istraživanju.

Veliko rasipanje uzorka normalono je za nogomet iz nekoliko razloga:

1. veliki broj igača koji se na probnom roku tijekom priprema ne uspjeva izboriti za

ulazak u prvu momčad;

2. veliki broj ozljeda do kojih dolazi tijekom pripremnog razdoblja;

3. igrači koji promjene klub zbog traženja boljih uvjeta treninga te boljeg položaja unutar

momčadi;

4. igrači koji promjene klub jer već kao juniori potpišu profesionalne ugovore za neku

seniorsku momčad;

Prije analize kvantitativnih i kvalitativnih promjena napravljena je analiza razlika na početku

pripremnog perioda.


217


Analiza razlika usljedila je u nekoliko koraka:

1. Za sve varijable izračunati su deskriptivni parameti (aritmetička sredina (mean) i

standardna devijacija (std. Dev), rađena je usporedba eksperimentalne i kontrolne

skupine;

2. Posebno su analizirana morfološka, bazična motorička, specifično – motorička i

funkcionalna obilježja;

3. Razlike unutra mofoloških, motoričkih i specifičnih motoričkih vaijabli promatrane su

obzirom na njihovu latentnu struktura. Morfološke varijable podjeljene su u četiri

hipotetske latentne dimenzije. Motorički testovi biti će podjeljeni na testove agilnosti,

eksplozivne snage i fleksibilnosti. A specifični nogometni testovi čine zasebnu

skupinu;

4. Razlike su promatrane parcijalno (analiza varijance) i globalno (diskriminacijska

analiza);

5. Unurar morfoloških varijabli razlike su proučavane samo na varijablama za procjenu

volumena i mase tijela, jer se nije očekivalo da će ekpsrimentalni program utjecati na

promjene u longitudinalnim i transferzlnim mjerama;


218


Tablica 120. Prosječni rezultati grupa u mjerenim testovima za procjenu morfoloških

dimnezija na početku ekperimenta (Mean i std. Dev).


219



Eksperimentalna kontrolna

Mean Std.dev Mean Std.de

vALTV_1 177,35 6,85 177,22 5,81AVTT_1 71,21 5,82 71,28 5,63ALRR_1 178,71 7,39 177,80 6,19ALDNL_1 99,76 5,23 99,91 4,14ALDND_1 99,75 5,15 99,79 4,16ALDRL_1 76,94 3,44 76,62 3,38ALDRD_1 76,91 3,41 76,65 3,32ALDSTL_1 26,36 1,25 25,88 1,11ALDSTD_1 26,34 1,25 25,86 1,13ATSR_1 39,54 1,72 38,26 1,69ATSZ_1 28,27 2,00 26,94 2,00ATSSTL_1 10,12 0,54 10,10 0,49ATSSTD_1 10,22 0,51 10,21 0,48ATDILL_1 7,01 0,34 6,99 0,30ATDILD_1 7,00 0,36 7,01 0,29ATDIKL_1 9,88 0,50 9,86 0,43ATDIKD_1 9,92 0,50 9,93 0,43ATDISKL_1 7,71 0,41 7,73 0,38ATDISKD_1 7,78 0,40 7,72 0,41AVONDEL_1 27,89 1,85 28,01 1,87AVONDED1 28,09 1,86 28,18 1,79AVONDFL_1 30,02 2,01 30,26 1,77AVONDFD_1 30,33 1,96 30,54 1,81AVOPODL_1 25,64 1,47 25,80 1,25AVOPODD_1 25,90 1,39 26,10 1,28AVOGK_1 89,08 4,06 89,83 4,67AVONATL_1 55,33 3,23 55,57 2,64AVONATD_1 55,78 3,24 55,98 2,65AVOPODL_1 36,91 1,98 36,78 1,89AVOPODD_1 36,96 1,96 36,86 2,09AVOT_1 77,69 4,23 78,16 3,57ANNAD11 8,60 2,92 8,25 2,36ANNAD_1 8,56 2,93 8,22 2,34ANL_1 8,43 1,60 8,21 1,07ANP_1 5,18 1,21 5,08 1,12ANT_1 8,46 2,93 8,51 3,30ANSIL_1 8,69 3,37 9,28 3,93ANPOT_1 6,61 2,17 6,78 1,77ANBIC_1 4,30 0,93 4,34 1,07ANAKS_1 6,10 1,30 6,04 1,52AVPMT_1 6,73 2,28 6,73 1,99AVKGMT_1 4,83 1,83 4,82 1,56

220



221


Komparacijom prosječnih rezultata analiziranih grupa u mjerenim morfološkim

obilježjima (Tablica 120.), uvidjelo se da nema bitnih numeričkih razlika u mjerenim

varijablama između grupa. Razlike između kontrolne i eksperimentalen skupine uočene su

jedino u varijablama za procjenu transferzalne dimenzionalnosti skeleta (ATSR i ATSZ). Na

temelju dobivenih rezultata moguće je zaključiti da analize parcijalnih i globalnih razlika nisu

pokazale statistički zanačjne razlike te da se na varijablama za procjenu morfoloških mjera

može primjeniti analiza varijance.

Tablica 121. Rezultati diskriminacijske analize sa razinom značajnosti (sig.).

Test of Function(s)

Wilks' Lambda

Chi-square df Sig.

1 0,90 13,92 23 0,93

Rezultati diskriminativne analize (tablica 121.) jasno pokazu kako nema statistički

značajnih razlika između analiziranih grupa u mjerenim morfološkim mjerama.

Tablica 122. Univarijantni F testovi (F) sa razinom značajnosti (sig.).

ANOVA F Sig.AVTT_1 0,00 0,95AVONDED1 0,08 0,78AVONDFL_1 0,60 0,44AVONDFD_1 0,47 0,49AVOPODL_1 0,55 0,46AVOPODD_1 0,84 0,36AVOGK_1 1,12 0,29AVONATL_1 0,26 0,61AVONATD_1 0,16 0,69AVOPODL_1 0,15 0,70AVOPODD_1 0,11 0,75AVOT_1 0,55 0,46ANNAD_1 0,59 0,44ANL_1 1,07 0,30ANP_1 0,26 0,61ANT_1 0,01 0,92ANSIL_1 0,98 0,32ANNAT_1 0,19 0,66ANPOT_1 0,27 0,60ANBIC_1 0,05 0,82ANAKS_1 0,06 0,81AVPMT_1 0,00 0,98AVKGMT_1 0,00 0,96


222


Rezultati analize varijance (Tablica 122.) pokazuju kako nema statistički značajnih

razlika (P> ,05) u mjerenim morfološkim mjerama. Na temelju dobivenih rezultata možemo

zaključiti kako se grupe ispitanika ne razlikuju u mjerenim morfološkim mjerama na početku

eksperimenta.

Tablica 123. Prosječni rezultati grupa u testovima za procjenu bazičnih motoričkih,

specifično motoričkih i funkcionalnih sposobnosti na početku ekperimenta (Mean i std. Dev).

Eksperimentalna

Kontrolna

Mean Std.dev.

Mean Std.dev.

MAG9OK_1

7,43 0,36 7,48 0,35

MAGNN_1 7,88 0,39 7,77 0,42MAG4X5_1

5,91 0,37 6,03 0,33

SP5_1 1,42 0,13 1,44 0,12SP10_1 2,15 0,14 2,17 0,14SP20_1 3,36 0,14 3,37 0,13SP30_1 4,52 0,19 4,52 0,17MESSJ_1 41,46 3,98 41,53 4,04MESCM_1 43,64 4,08 43,88 4,08MESMAX_1

53,37 5,30 53,11 4,58

MFLSAR_1

13,47 5,99 13,96 3,51

MFLPRR_1

64,89 11,49 64,36 8,81

MFLPL_1 90,22 6,49 90,81 6,31MFLPD_1 90,77 7,01 89,65 5,19MFLZL_1 52,04 11,78 52,52 7,34MFLZD_1 54,69 11,72 54,15 7,25MFLRAZ_1

98,25 12,86 98,37 10,86

MFLOL_1 77,76 8,23 77,10 7,12MFLOD_1 80,50 8,14 80,91 8,41MESBLD_1

101,57

7,20 101,86 5,96

MESBLL_1

96,35 8,23 96,00 7,95

MP6PD_1 3,32 0,75 3,22 0,83MP6PL_1 3,07 0,46 3,10 0,40STHSTD_1

3,30 0,73 3,60 0,66

STHSTL_1 3,07 0,71 2,89 0,61MAGSLV_1

10,89 1,12 11,08 1,22

MAGSTV_1

3,62 0,74 3,61 0,82

MAGSLT_1

7,74 0,77 7,98 1,05


223


MAG90V_1

10,03 0,57 9,74 0,66

MAG90T_1

8,04 0,50 7,51 0,66

BV30M_1 4,77 0,26 4,81 0,32SBEEP_1 11,90 1,41 11,73 1,26SBEEPM_1

2183,42

317,65

2184,11

306,08

SBEEPKM1

13,81 0,73 13,68 0,63

VO2MAX_1

61,42 4,28 60,65 3,70


224


Prosječni rezultati analiziranih grupa ispitanika u mjerenim bazično motoričkim,

specifično - motoričkim i funkcionalnim varijablama prikazani su u Tablici 123., njihovom

komparacijom vidljivo je da nema bitnih numeričkih razlika u mjerenim varijablama između

grupa. Na temelju dobivenih rezultata moguće je zaključiti da analize parcijalnih i globalnih

razlika nisu pokazale statistički zanačjne razlike, te da se na varijablama za procjenu

morfoloških obilježja može primjenjena analiza varijance.


Test of Function(s)

Wilks' Lambda

Chi-square df Sig.

1 0,62 17,92 23 0,35

Rezultati diskriminativne analize (Tablica 124.) jasno pokazuju da nema statistički

značajnih razlika između analiziranih grupa u mjerenim bazičnim motoričkim, specifično -

motoričkim i funkcionalnim varijablama.


225


Tablica 125. Univarijantni F testovi (F) sa razinom značajnosti (sig.).

F Sig.MAG9OK_1

0,60 0,44

MAGNN_1 3,01 0,08MAG4X5_1 3,88 0,07SP5_1 0,87 0,35SP10_1 0,76 0,39SP20_1 0,22 0,64SP30_1 0,00 0,99MESSJ_1 0,01 0,91MESCM_1 1,30 0,26MESMAX_1

0,93 0,45

MFLSAR_1 0,52 0,32MFLPRR_1 0,78 0,38MFLPL_1 0,61 0,34MFLPD_1 0,68 0,56MFLZL_1 0,42 0,12MFLZD_1 1,02 0,12MFLRAZ_1 1,26 0,09MFLOL_1 0,61 0,11MFLOD_1 0,17 0,23MESBLD_1 1,56 0,33MESBLL_1 3,21 0,08MP6PD_1 2,06 0,14MP6PL_1 0,20 0,16STHSTD_1 6,99 0,11STHSTL_1 1,70 0,10MAGSLV_1 1,02 0,31MAGSTV_1 0,01 0,92MAGSLT_1 2,54 0,11MAG90V_1 1,06 0,12MAG90T_1 1,76 0,32BV30M_1 0,63 0,43SBEEP_1 0,64 0,42SBEEPM_1 0,84 0,36SBEEPKM1 1,41 0,24VO2MAX_1

1,41 0,24

Rezultati analize varijance (Tablica 125.) pokazuju da nema statistički značajnih razlika

(P> ,05) u mjerenim bazičnim motoričkim, specifično - motoričkim i funkcionalnim

varijablama, na temelju dobivenih rezultata zaključujemo da se grupe ispitanika ne razlikuju

na početku eksperimenta.


226


Na temelju dobivenih rezultata možemo prihvatiti prvu hipotezu H01 da ne postoje

statistički značajne razlike izmneđu eksperimentalne i kontrolne skupine na početku

eksperimenta. Prethodna selekcija ispitanika na temelju brojnih antropoloških obilježja među

kojima su važnu ulogu imale motoričke sposobnosti, ali i motorička znanja, sasvim sigurno

pridonjela je ne postojanju statistički značajne razlike na početku eksperimenta.


227


5.8 Analiza kvantitativnih promjena

U ovom djelu istraživanja prikazane su kvantitativne promjene pod utjecajem

specifičnog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološkim varijablama.

Kvantitativne promjene na morfološkim varijablama izračunate su primjenom programa

MDIFF (Momirović i sur., 1984, 1988).

5.8.1 Analiza kvantitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na morfološkim

varijablama

Rezultati diskriminacijske analize u manifestnom prostoru za kontrolnu skupinu

(Tablica 126.) pokazju da je došlo do statistički značajnih razlika između inicijalnog i

finalnog provjeravanja. (u trajanju od trinaest tjedana). F-test značajnosti Malanobisove

(dsq=7,01) i Hotelingove (Hot=16,38) udaljenosti pokazao je kako su centroidi kontrolne

skupine na početku i na kraju eksperimneta statistički značajno udaljeni (sigt < ,00).

Tablica 126. Rezultati diskriminacijske analize za kontrolnu skupinu između inicijalnog i

finalnog provjeravanja

Mahalanobisova udaljenost i Hotellingov test značajnostidsq tsq hot nv hotdf sigt7,01 533,26 16,38 23,00 53,00 ,000Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:dsq,tsq: Mahalanobisova i Hotellingova udaljenosthot,nv,hotdf: Hotellingov test i stupnjevi slobodesigt:značajnost razlika centroida

Dobiveni rezultati dokaz su statistički značajnih promjena na multivarijantnoj razini.


228


Tablica 127. Struktura diskriminacijske funkcije

fmatAVTT_1 -,22AVONDED1 -,07AVONDEL1 -,08AVONDFL_1 -,01AVONDFD_1 -,02AVOPODL_1 ,02AVOPODD_1 ,12AVOGK_1 ,16AVONATL_1 ,04AVONATD_1 ,02AVOPODL_1 ,15AVOPODD_1 ,18AVOT_1 ,13ANNAD_1 -,05ANL_1 ,19ANP_1 ,11ANT_1 ,15ANSIL_1 ,07ANNAT_1 ,02ANPOT_1 ,57ANBIC_1 ,55ANAKS_1 ,18AVPMT_1 ,15AVKGMT_1 -,07

Iz strukture diskriminacijske funkcije (faktora) vidljivo je da su varijable za procjenu

potkožnog masnog tkiva (ANPOT i ANBIC) najviše pridonijele nastajanju razlika na

globalnom planu. Jedina varijabla na negativnom polu diskriminacijske funkcije koja je

pridonjela nastajanju razlika na globalnom planu je varijabla AVTT. Valja naglasiti da su

udaljenosti između centroida male, tako da se uvidiom u parcijalne razlike dobio detaljan uvid

u veličinu i smjer tih razlika.


229


Tablica 127. Univarijantna analiza kvantitativnih promjena

Pr1 Pr2 vpr vvst zd ftst sigdAVTT_1 71,27 71,81 -,54 ,98 -,58 26,36 ,00AVONDED1 28,17 28,14 ,03 ,29 ,12 1,17 ,28AVONDEL1 28,00 28,11 -,10 ,48 ,21 3,34 ,28AVONDFL_1 30,25 30,26 -,00 ,12 -,04 ,13 ,71AVONDFD_1 30,53 30,55 -,01 ,28 -,06 ,31 ,57AVOPODL_1 25,80 25,78 ,01 ,18 ,05 ,24 ,62AVOPODD_1 26,10 26,02 ,07 ,22 ,32 7,86 ,00AVOGK_1 89,83 89,61 ,21 ,50 ,43 14,10 ,00AVONATL_1 55,55 55,49 ,07 ,67 ,10 ,89 ,34AVONATD_1 55,97 55,94 ,03 ,43 ,07 ,36 ,54AVOPODL_1 36,78 36,70 ,07 ,19 ,40 12,38 ,00AVOPODD_1 36,85 36,76 ,08 ,18 ,48 17,67 ,00AVOT_1 78,16 78,07 ,09 ,26 ,35 9,63 ,00ANNAD_1 8,22 8,28 -,06 ,44 -,14 1,54 ,21ANL_1 8,20 8,12 ,07 ,15 ,50 19,22 ,00ANP_1 5,08 5,06 ,02 ,07 ,29 6,51 ,01ANT_1 8,50 8,47 ,03 ,07 ,41 12,98 ,00ANSIL_1 9,27 9,25 ,02 ,09 ,20 3,24 ,07ANNAT_1 10,33 10,33 ,00 ,09 ,06 ,33 ,56ANPOT_1 6,78 6,67 ,11 ,07 1,53 177,82 ,00ANBIC_1 4,33 4,26 ,07 ,05 1,45 161,47 ,00ANAKS_1 6,04 5,96 ,08 ,16 ,49 18,81 ,00AVPMT_1 6,72 6,69 ,03 ,07 ,41 12,90 ,00AVKGMT_1 4,82 4,83 -,01 ,07 -,18 2,72 ,10Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:pr1, pr2: prosjek rezultata u inicijalnom i finalnom provjeravanjuvpr,vvst: prosjek i standardna devijacija razlikazd,ftst: standardizirane razlike i testovi značajnostisigd: značajnost razlika

Kvantitativne promjene analizirane su samo na morfološkim mjerama za procjenu

volumena i mase tjela te potkožnog masnog tkiva, jer je jedino na tim varijablama moguće

očekivati promjene tijekom eksperimentalnog programa za razliku od mjera za procjenu

longitudinalne i transferzalne dimnezionalnosti skeleta.

Pod utjecajem programiranog treninga do promjena je došlo na sljedečim morfološkim

varijablama: AVTT, AVOPODL, AVOPODD, AVOT, ANPOT, ANBIC, ANAKS i

AVKGMT. Dobivene razlike upućuju na činjenicu da je došlo do statistički značajnih

promjena (Tablica 127.) na nekim morfološkim mjerama. Visoki intenzitet treninga

pogodovao je nastanju promjena u na morfološkim varijablama (Balsom, 1992; Basquet,

2002; Casajus, 2001; Fox, 1984; Helgerud, 2001) za procjenu volumena i mase tjela te

potkožnog masnog tikava.


230


Primjenom algoritama za analizu kvantitativnih promjena MDIFF (Momirović i sur., 1984,

1988) uspjeli smo detektirati promjene nastale na morfološkim varijablama. Program rada

koji je provodila kontrolna skupina pogodovao je smanjenu potkožnog masnog tikva, a time i

nekih mjera volumena tijela (Tablica 127.). Takve promjene za nogometaše su pozitivne jer

utječu na njihovu natjecateljsku efikasnost. U dostupnoj literaturi postoji niz radova kojima je

detektiran negativan utjecaj potkožnog masnog tikava te mase tjela na efikasnost nogometaša

(Casajus, 2001; Castanga i Dottavio, 2001; Commeti i sur., 2001; Gartanga i sur., 1993;

Metexas i sur., 2001; Mohr i sur., 2003; Nowacki, 1988). Možemo zaključiti da primjenjena

distribucija opterećenja (Tablica 17.) u pripremnom periodu pogoduje povećanju

natjecateljske efikasnosti. Intenzitet opterećenja nije se spuštao ispod 80% od maksimalne

frekvencije pulsa. Razlog zašto se autor odlučio za tako visok intenzitet je činjenica da

tijekom utakmice frekvencija pulsa nogometašima rijetko kad pada ispod 80% od maksimalne

vrijednosti (Aroso i sur., 2004; Arnason i sur., 2004). Takav intenzitet koji je u sklopu

kontrolne skupine po pitanju intenziteta imao natjecateljski karakter pogodovao je treningu.

Međutim ako pogledamo veličinu tih promjena (globalna mjera razlike dobivena je pomoću

algoritma MDIFF, gen = ,025) vidimo da su te promjena, iako statistički značajne, u biti male.

Za očekivati je da će te promjene biti daleko veće unutar ekpsrimentalne skupine.


231


5.8.2 Analiza kvantitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na motoričkim

varijablama

Rezultati diskriminacijske analize u manifestnom prostoru motoričkih testova za

kontrolnu skupinu (Tablica 127.) pokazju da jedošlo do statistički značajnih razlika između

inicijalnog i finalnog provjeravanja. F-test značajnosti Malanobisove (dsq=11,36) i

Hotelingove (Hot=34,53) udaljenosti pokazao je da su centroidi kontrolne skupine na početku

i na kraju eksperimneta statistički značajno udaljeni (sigt < ,00).


finalnog na testovima za procjenu motoričkih sposobnosti


Dobiveni rezultati dokaz su statistički značajnih promjena na multivarijantnoj razini na

testovima za procjenu motoričkih sposobnosti.


232



fmatMAG9OK_1 -,13MAGNN_1 -,10MAG4X5_1 -,17SP5_1 -,22SP10_1 -,31SP20_1 -,01SP30_1 -,01MESSJ_1 ,03MESCM_1 ,01MESMAX_1 -,03MFLSAR_1 ,16MFLPRR_1 ,23MFLPL_1 ,22MFLPD_1 ,16MFLZL_1 ,07MFLZD_1 ,17MFLRAZ_1 ,23MFLOL_1 ,07MFLOD_1 ,18

Iz strukture diskriminacijske funkcije viđamo je da su varijable za procjenu eksplozivne

snage tipa sprinta (SP5 i SP10), koje se nalaze na negativnom polu diskriminacijske funkcije,

najviše pridonijele nastajanju razlika na globalnom planu. Uz varijable za procjenu

ekpslozivne snage tipa sprinta nastanju razlika na globalnom planu pridonijele su i varijable

za procjenu fleksibilnosti (MFLPRR, MFLPL i MFLRAZ), koje se nalaze na pozitivnom polu

diskriminacijske funkcije. Potrebno je napomenuti da su utvrđene razlike minimalne

(globalna mjera razlike dobivena pomoču algoritma MDIFF, gen = ,005).


233



Pr1 Pr2 vpr vvst zd ftst sigdMAG9OK_1 7,47 7,51 -,04 ,08 -,45 15,87 ,00MAGNN_1 7,76 7,81 -,05 ,14 -,36 10,30 ,00MAG4X5_1 6,03 6,06 -,03 ,06 -,58 26,24 ,00SP5_1 1,43 1,46 -,02 ,03 -,74 42,60 ,00SP10_1 2,16 2,20 -,03 ,03 -1,06 86,02 ,00SP20_1 3,36 3,36 -,00 ,03 -,06 ,31 ,57SP30_1 4,51 4,51 ,00 ,03 ,04 ,14 ,70MESSJ_1 41,52 41,45 ,07 ,65 ,12 1,09 ,29MESCM_1 42,88 42,85 ,02 ,47 ,05 ,25 ,61MESMAX_1 51,10 51,23 -,12 1,04 -,12 1,¸14 ,28MFLSAR_1 13,96 13,80 ,15 ,29 ,54 22,43 ,00MFLPRR_1 64,35 63,73 ,62 ,77 ,80 49,27 ,00MFLPL_1 85,81 83,68 2,12 2,79 ,76 44,13 ,00MFLPD_1 87,65 85,92 1,73 3,10 ,55 23,74 ,00MFLZL_1 43,00 41,11 1,88 7,06 ,26 5,41 ,02MFLZD_1 42,96 40,69 2,27 3,81 ,59 27,02 ,00MFLRAZ_1 92,36 89,75 2,61 3,23 ,80 49,39 ,00MFLOL_1 74,10 73,70 ,39 1,57 ,25 4,78 ,03MFLOD_1 76,90 75,00 1,90 3,05 ,62 29,63 ,00Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:pr1, pr2: prosjek rezultata u inicijalnom i finalnom provjeravanjuvpr,vvst: prosjek i standardna devijacija razlikazd,ftst: standardizirane razlike i testovi značajnostisigd: značajnost razlika

Promjene na svim varijablama za procjenu bazičnih motoričkih sposobnosti

nogometaša, na kojima su utvrđene statistički značajne razlike, okrenute su u negativnom

smjeru. Možemo zaključiti da je došlo do neznatnog pada motoričkih sposobnosti nogometaša

(Tablica 130.).

Na testovima za procjenu agilnosti neznatan pad rezultata moguće je objasniti manjkom

specifičnih nogometnih sadržaja koji je karakterističan za kontrolnu skupinu. Dok u

varijablama za procjenu sprinta (SP20 i SP30) nije zabilježen pad jer se radi o sposobnostima

ubrzanja, dok je blagi pad zamječen u varijablama za procjenu startne brzine. Na svim

testovima za procjenu fleksibilnost zabilježen je blagi pad, što je i očekivano zbog nedostatka

specifičnih nogometnih sadržaja u situacijskim uvjetima. Nogometaši ne izvode pokrete

punom amplitudom što je jedan od osnovnih perduvijeta da bi došlo do poboljšanja

fleksibilnosti.


234


5.8.3 Analiza kvantitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na specifičnim

motoričkim i funkcionalnim testovima

Na testovima za procjenu specifičnio-motoričkih sposobnosti dobivene su statistički

značajne razlike (Tablica 127.) između inicijalnog i finalnog provjeravanja . F-test značajnosti

Malanobisove (dsq=2,08) i Hotelingove (Hot=12,49) udaljenosti pokazao je kako su centroidi

kontrolne skupine na početku i na kraju eksperimneta statistički značajno udaljeni (sigt < ,00).


finalnog provjeravanja na testovima za procjenu motoričkih sposobnosti

Mahalanobisova udaljenost i Hotellingov test značajnostidsq tsq hot nv hotdf sigt2,08 158,62 12,49 11,00 65,00 ,00

Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:dsq,tsq: Mahalanobisova i Hotellingova udaljenosthot,nv,hotdf: Hotellingov test i stupnjevi slobodesigt:značajnost razlika centroida


testovima za procjenu specifično - motoričkih sposobnosti. Takvi rezultati su očekivani jer je

kontrolna skupina radila treninge koji nemaju situacijski karakter. Kontrolna skupina radila je

pravocitna trčanja, sprinteve i kaskanja, a nakon svakog sprinta sljedilo je pravocrtno

istračavanje.


235



fmatMP6PD_1 ,14MP6PL_1 ,08STHSTD_1 ,63STHSTL_1 ,48MAGSLV_1 -,42MAGSTV_1 ,03MAGSLT_1 -,31MAG90V_1 -,28MAG90T_1 -,11BV30M_1 -,22SBEEP_1 ,26

Iz strukture diskriminacijske funkcije vidljivo je da su varijable procjenu za tehnike šuta

sredinom hrpta stopala (STHSTD i STHSTL), koje se nalaze na pozitivnom polu

diskriminacijske funkcije, najviše pridonijele nastajanju razlika na globalnom planu. Osim

varijable za procjenu tehnike šuta nastajanju razlika na globalnom planu pridonijele su

varijable za procjenu agilnosti (MAGSLV, MAGSLT, MAG90V), koje se nalaze na

negativnom polu diskriminacijske funkcije. Potrebno je napomenuti da su utvrđene razlike

male (globalna mjera razlike dobivena pomoću algoritma MDIFF, gen = ,18).


236



Pr1 Pr2 vpr vvst zd ftst sigdMP6PD_1 2,71 2,65 ,06 ,31 ,21 3,47 ,06MP6PL_1 2,77 2,74 ,02 ,23 ,11 1,07 ,30STHSTD_1 3,60 2,91 ,68 ,75 ,91 63,20 ,00STHSTL_1 2,89 2,73 ,16 ,23 ,70 37,51 ,00MAGSLV_1 11,07 11,38 -,30 ,49 -,61 29,09 ,00MAGSTV_1 3,60 3,59 ,01 ,24 ,05 ,19 ,65MAGSLT_1 7,98 8,07 -,09 ,21 -,45 15,88 ,00MAG90V_1 9,73 9,79 -,06 ,14 -,40 12,42 ,00MAG90T_1 7,50 7,53 -,02 ,14 -,17 2,23 ,14BV30M_1 4,80 4,83 -,02 ,08 -,32 7,89 ,00SBEEP_1 11,72 11,71 ,01 ,03 ,38 11,44 ,00Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:pr1, pr2: prosjek rezultata u inicijalnom i finalnom provjeravanjuvpr,vvst: prosjek i standardna devijacija razlikazd,ftst: standardizirane razlike i testovi značajnostisigd: značajnost razlika

Na varijablama za procjenu specifično - motoričkih sposobnosti vidljiv je blagi pad

rezultata (Tablica 133.). Instruktori HNS-a koji su davali ocjene iz tehnike izvođenja šuta i

tehnike promjene pravca kretanja (MAGSTV) davali su u prosjeku lošije ocjene

nogometašima na finalnom testiranju. Eksperti poučeni iskustvom inicijalnog testiranja brže

su donosili sud o tehničkoj izvedbi. Bez obzira na strogo definirane kriterije, postrožli su

svoje kriterije, što je rezultiralo nižim ocjenama na testovima za procjenu tehnike.

Specifični testovi agilnosti (MAGSLT i MAG90V) ukazuju na pad specifičnoj agilnosti

nogometaša.

Izostajanjem specifičnih nogometnih sadržaja (vođenje lopte i specifične vježbe s loptom)

unutar treninga sprinta, dovodi do pada rezultata na testu brzine vođenja lopte na 30 metara.

Rezultati su lošiji i na testu za procjenu izdržljiovsti (SBEEP). S obzirom na strukturu testa

(SBEEP) unutar kojeg nogometaši rade te konstantne promjene smjera kretanja te konstantno

ubrzavaju, a u periodu od trinaest tjedana dominantno su izvodili pravocrtna kretanja, za

očekivati je pad specifičnih sposobnosti nogometaša.

Plan i program rada koji je provodila kontrolna skupina djelovao je pozitivno na morfološki

set varijali. Došlo je do smanjenja potkožnog masnog tikava. Usljed nedostatka specifičnih

nogometnih treninga došlo je do pada motorički i siuacijsko-motoričkih (specifičnih)

sposobnosti.


237


Dobiveni rezultati idu u prilog temeljnoj hipitezi ovog istraživanja - situacijski

polistrukturalan kompleksan trening doveo je do pozitivnih promjena u motoričkim i

situacisjko motoričkim sposobnostima nogometaša. Te pozitivne promjene dovele su do

povećanja natjecateljske efikasnosti (Bangsbo, 1994, 1996, Verheijen, 1997, Weineck, 1999,

2000).


238


5.8.4 Analiza kvantitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih pod

utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treniga na morfološkim

varijablama

Rezultati diskriminacijske analize u manifestnom prostoru za eksperimentalnu skupinu

(Tablica 134.) pokazju statističke značajne razlike između inicijalnog i finalnog

provjeravanja. F-test značajnosti Malanobisove (dsq=14,01) i Hotelingove (Hot=34,67)

udaljenosti pokazao je da su centroidi kontrolne skupine na početku i na kraju eksperimneta

statistički značajno udaljeni (sigt < ,00).


finalnog provjeravanja


Dobiveni rezultati dokaz su statistički značajnih promjena na multivarijantnoj razini.


239



fmatAVTT_1 -,16AVONDED1 -,18AVONDEl1 -,17AVONDFL_1 -,29AVONDFD_1 -,26AVOPODL_1 ,06AVOPODD_1 ,06AVOGK_1 ,00AVONATL_1 -,28AVONATD_1 -,22AVOPODL_1 ,01AVOPODD_1 ,09AVOT_1 ,27ANNAD_1 -,18ANL_1 ,19ANP_1 -,01ANT_1 ,05ANSIL_1 -,00ANNAT_1 ,32ANPOT_1 ,34ANBIC_1 ,30ANAKS_1 ,13AVPMT_1 ,29AVKGMT_1 -,20

Iz strukture diskriminacijske funkcije (faktora) uviđamo da su varijable za procjenu

potkožnog masnog tkiva (ANNAT i ANPOT) najviše pridonijele nastajanju razlika na

globalnom planu. Varijable na negativnom polu diskriminacijske funkcije, koja su pridonijele

nastajanju razlika na globalnom planu su AVONDED, AVONDEL, AVONDFL,

AVONDED. Za razliku od kontrolne skupine vidimo da je veći broj varijabli sudjelovao u

nastajanju razlika na globalnom planu. Temeljem čege zaključujemo da su promjene na

eksperimentalnoj skupini veće, što je i očekivano, jer se radi o pozitivnim promjenama

nastalim pod utjecajem specifičnog polisturkturalnog kompleksnog treninga.


240



Pr1 Pr2 vpr vvst zd ftst sigdAVTT_1 71,22 71,76 -,55 ,84 -,65 32,31 ,00AVONDED1 28,89 28,99 -,10 ,58 -,31 33,34 ,00AVONDEL1 27,89 28,32 -,43 ,61 -,70 37,71 00AVONDFL_1 30,02 30,52 -,50 ,44 -1,13 97,21 ,00AVONDFD_1 30,32 30,85 -,52 ,52 -1,00 76,16 ,00AVOPODL_1 25,63 25,55 ,08 ,34 ,24 4,43 ,03AVOPODD_1 25,90 25,84 ,05 ,24 ,23 4,03 ,04AVOGK_1 89,08 89,07 ,00 ,56 ,00 ,00 ,96AVONATL_1 55,32 55,93 -,60 ,54 -1,11 ,94 ,00AVONATD_1 55,78 56,25 -,47 ,55 -,84 54,59 ,00AVOPODL_1 36,90 36,89 ,00 ,19 ,04 ,13 ,71AVOPODD_1 36,96 36,87 ,08 ,22 ,36 10,10 ,00AVOT_1 77,69 77,21 ,48 ,45 1,06 86,79 ,00ANNAD_1 8,55 7,90 ,64 ,92 ,69 37,04 ,00ANL_1 8,43 8,31 ,12 ,16 ,73 41,01 ,00ANP_1 5,17 5,18 -,07 ,14 -,04 ,17 ,67ANT_1 8,45 8,35 ,10 ,50 ,20 3,04 ,08ANSIL_1 8,69 8,69 -,00 ,09 -,01 ,00 ,92ANNAT_1 10,60 10,14 ,45 ,36 1,26 120,86 ,00ANPOT_1 6,61 6,52 ,09 ,07 1,33 135,57 ,00ANBIC_1 4,29 4,01 ,28 ,23 1,17 105,45 ,00ANAKS_1 6,09 6,01 ,083 ,16 ,51 20,35 ,00AVPMT_1 6,73 6,51 ,21 ,19 1,14 98,98 ,00AVKGMT_1 4,83 4,70 ,12 ,16 ,78 46,42 ,00Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:pr1, pr2: prosjek rezultata u inicijalnom i finalnom provjeravanjuvpr,vvst: prosjek i standardna devijacija razlikazd,ftst: standardizirane razlike i testovi značajnostisigd: značajnost razlika

Pod utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga do promjena unutar

eksperimentalne skupine došlo je na velikom broju morfoloških varijabli: AVTT,

AVONDEL, AVONDED, AVONDFL, AVONDFD, AVONATL, AVONATD, AVONPDD,

AVOT, AVONPODL, AVONPODD, ANNAD, ANL, ANNAT, ANPOT, ANBIC, ANAKS,

AVPMT i AVKGMT. Dobivene razlike upućuju na činjenicu da je došlo do statistički

značajnih promjena (Tablica 135.) na većini morfološkim mjerama. Visoki intenzitet treninga

pogodovao je nastanju promjena u na morfološkim varijablama (Balsom, 1992; Basquet,

2002; Casajus, 2001; Fox, 1984; Helgerud, 2001) za procjenu volumena i mase tjela te

potkožnog masnog tikava.


241


Visoki intenzitet u kombinaciji sa situacijskim polistrukturalnim kompleksnim treningom

rezultirao je daleko većim promjenama na morfološkim mjerama od treninga koji je provodila

kontrolna skupina. Možemo zaključiti da primjenjena distribucija opterećenja (Tablica 17.) u

pripremnom periodu, pogoduje povećanju natjecateljske efikasnosti. Intenzitet opterećenja

nije se spuštao ispod 80% od maksimalne frekvencije pulsa. Razlog zašto se autor odlučio za

tako visok intenzitet je činjenica da tijekom utakmice frekvencija pulsa nogometašima rijetko

pada ispod 80% od maksimalne vrijednosti (Aroso i sur., 2004; Arnason i sur., 2004). Ako

pogledamo veličinu tih promjena (globalna mjera razlike dobivena pomoću algoritma

MDIFF, gen = ,18) vidimo da su te promjene iako statistički značajne u biti minimalne, ali su

veće od promjena koje su detektirane na kontrolnoj skupini (gen = ,02). Na kontrolnoj skupini

razlike su detektirane na četrnaest od dvadeset tri morfološke mjere, dok je unutar

eksperimentalne skupine od dvdesettri analizirane morfološke mjere kvantitativne promjene

su detektirane na njih devetnaest. Dovstruko više varijabli je između inicijalnog i finalnog

provjeravanja, promjenilo svoju strukturu.

Eksperimentalna skupina je ostvarila u prosjeku veći porast u tjelesnoj masi od

kontrolne skupine (Tablica 135.). Do porasta u tjelesnoj masi došlo je usljed povećanja

mišične mase, došlo je do redukcije potkožnog masnog tkiva. Paralelno sa redukcijom

potkožnog masnog tkiva došlo je do porasta mjera opsega nadlaktice u ekspenziji i fleksiji

(lijeva i desna) te opsega natkoljenice.


242


5.8.5 Analiza kvantitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih pod

utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na motoričkim

varijablama

Rezultati diskriminacijske analize u manifestnom prostoru motoričkih testova za

eksperimentalnu skupinu (Tablica 136.) pokazju da je došlo do statistički značajnih razlika

između inicijalnog i finalnog provjeravanja. F-test značajnosti Malanobisove (dsq=14,76) i

Hotelingove (Hot=44,88) udaljenosti pokazao je da su centroidi kontrolne skupine na početku

i na kraju eksperimneta statistički značajno udaljeni (sigt < ,00).





testovima za procjenu motoričkih sposobnosti pod utjecajem polistrukturalnog specifičnihg



243



fmatMAG9OK_1 ,33MAGNN_1 ,28MAG4X5_1 ,34SP5_1 ,16SP10_1 ,31SP20_1 ,04SP30_1 ,02MESSJ_1 ,04MESCM_1 ,24MESMAX_1 ,02MFLSAR_1 -,20MFLPRR_1 -,21MFLPL_1 -,18MFLPD_1 -,23MFLZL_1 -,15MFLZD_1 -,11MFLRAZ_1 -,17MFLOL_1 -,20MFLOD_1 -,15

Iz strukture diskriminacijske funkcije uviđamo da su varijable za procjenu agilnosti

(MAG90K, MAGNN i MAG4X5), koje se nalaze na pozitivnom polu diskriminacijske

funkcije, najviše pridonijele nastajanju razlika na globalnom planu. Uz varijable za procjenu

agilnosti, nastanju razlika na globalnom planu, pridonjela je varijabla za procjenu eksplozivne

snage tipa skočnosti (MESCM). Međutim utvrđene razlike su minimalne (globalna mjera

razlike dobivena pomoču algoritma MDIFF, gen = ,008).


244



Pr1 Pr2 vpr vvst zd ftst sigdMAG9OK_1 7,43 7,32 ,10 ,08 1,30 128,77 ,00MAGNN_1 7,88 7,84 -,09 ,08 1,08 89,36 ,00MAG4X5_1 5,90 5,82 ,07 ,05 1,34 136,83 ,00SP5_1 1,42 1,39 ,02 ,03 ,63 30,31 ,00SP10_1 2,14 2,06 ,08 ,06 1,21 112,57 ,00SP20_1 3,35 3,34 ,00 ,04 ,18 2,56 ,11SP30_1 4,51 4,51 ,00 ,05 ,08 ,49 ,48MESSJ_1 41,52 41,45 ,07 ,65 ,12 2,56 ,29MESCM_1 43,63 44,01 -,37 ,40 -,93 66,38 ,00MESMAX_1 53,37 53,30 ,06 ,66 ,09 ,63 ,43MFLSAR_1 12,46 12,84 -,37 ,48 -,77 45,91 ,00MFLPRR_1 62,89 64,08 -1,19 1,44 -,82 51,66 ,00MFLPL_1 90,21 93,61 -3,39 4,72 -,71 39,32 ,00MFLPD_1 90,76 93,43 -2,67 2,97 -,89 61,29 ,00MFLZL_1 52,03 53,72 -1,68 2,79 -,60 27,83 ,02MFLZD_1 54,69 56,11 -1,42 3,33 -,42 13,92 ,00MFLRAZ_1 98,24 102,12 -3,87 5,94 -,65 32,30 ,00MFLOL_1 77,76 79,74 -1,98 2,57 -,77 45,13 ,03MFLOD_1 80,50 82,00 -1,96 3,22 -,60 28,21 ,00Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:pr1, pr2: prosjek rezultata u inicijalnom i finalnom provjeravanjuvpr,vvst: prosjek i standardna devijacija razlikazd,ftst: standardizirane razlike i testovi značajnostisigd: značajnost razlika

Samo na četiri testa za procjenu bazičnih motoričkih sposobnosti nisu dobivene

statistički značajne razlike između inicijalnog i finalnog provjeravanja kod eksperimentalne

skupine (SP20, SP30, MESSJ i MESMAX). Pozitivni utjecaj situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga najočitiji je na testovima za procjenu agilnosti i eksplozivne snage tipa

sprinta (SP5 i SP10). Trening anaerobne alaktaktne izdržljivosti koji je eksperimntalna

skupina izvodi u kordoru od 70 m (tijekom kojeg igrač sprinta između 4 stalka koji su

udaljeni dva metra) uzima loptu, sprinta s loptom i radi završnicu - dupli pas. Svakim

slijedećim ponavljanjem igrač izvodi šut na gol. Trening anaerobne laktatne izdržljiovsti koji

se izvodi na rubovima kaznenog prostora (gdje su postavljena četri stalka), igrač sprinta

zadanu dionicu (600, 300, 200, 100m) i krečući se po linijama kaznenog prostora radi

krugove. Nakon svakog kruga slijedi promjena smjera za 1800 i aerobni trening na polovici

nogometnog igrališta (oblik pravokutnika). Igrači počinju od korner zastavice i na gol liniji

radi slalom vođenje lopte, kad dođe do bočne linije igrač izvodi centar šut i trči unatraške po

bočnoj liniji,


245


liniju centra prelazi u paru. Igraći izvode dodovanja (nogom, glavom, natkoljenicom), a

zadnju liniju (bočnu liniju igrališta) igrači prelaze radeći cik-cak kretanje te SAQ trening.

Igrači ga izvode prvo krečući se prema naprijed zatim unatraške, bočno prelazeći preko SAQ

ljestvi te izvode odigravanje lopte u tijeku izvođenja SAQ vježbi, nogom i glavom. Sve

navedene specifične nogometne radnje koje je provodila ekpsrimentalna skupina rezultirale su

nastajanjem pozitivnih promjena na bazičnim motoričkim sposobnostima, agilnosti i sprintu

na kratkim dionicama. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da u nogometu

možemo bazične motoričke sposbnosti razvijati primjenom situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga. Ujedno, primjena takvog treninga omogućuje brži trafer između

povećanja bazičnih sposobnosti i povećanje natjecateljske efikasnosti nogometaša.

Utvrđene razlike između eksperimnetalne i kontrolne skupine u testovima za procjenu

fleksibilnosti su pozitivne. Jedan od razloga je primjena treninga dinamičke fleksibilnosti s

loptom. Kontrolna skupina je provodila statički streching koji je rezultirao minimalnim, ali

opet statistički značajnim padom sposobnosti - fleksibilnosti igrača. Temeljem dobivenih

rezultata zaključujemo da je u treningu nogometaša potrebno primjenjivati trening dinamičke

fleksibilnosti, jer polučuje bolje rezultate kad je riječ o razvoju i zadržavanju sposobnosti -

fleksibilnosti nogometaša, nego trening unutar kojeg se primjenjuje statički streching.


246


5.8.6 Analiza kvantitativnih promjena eksperimentalne skupine pod utjecajem

situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga nastalih na specifičnim-

motoričkim i funkcionalnim testovima

Na testovima za procjenu specifično - motoričkih sposobnosti dobivene su statistički

značajne razlike (Tablica 139.) između inicijalnog i finalnog provjeravanja. F-test značajnosti

Malanobisove (dsq=19,40) i Hotelingove (Hot=74,27) udaljenosti pokazao je da su centroidi

kontrolne skupine na početku i na kraju eksperimneta statistički značajno udaljeni (sigt < ,00).



Mahalanobisova udaljenost i Hotellingov test značajnostidsq tsq hot nv hotdf sigt12,40 942,69 74,27 11,00 65,00 ,00

Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:dsq,tsq: Mahalanobisova i Hotellingova udaljenosthot,nv,hotdf: Hotellingov test i stupnjevi slobodesigt:značajnost razlika centroida


testovima za procjenu specifično - motoričkih sposobnosti. Takvi rezultati su i očekivani jer je

eksperimentalna skupina izvodila treninge specifičnog karaktera. Eksperimentalna skupina je

izvodila treninga s loptom vodeći računa o zahtjevima nogometne igre; učestale promjene

smjera te suradnja između igrača. Nogomet je momčadski sport pa trening unutar kojeg igrači

međusobno ne surađuju (otvaranja, dodavanja, utrčavanja) nije primjeren, ako nam je cilj

treninga povećanja natjecateljske efikasnosti (Bangsbo, 1998; Drust i sur., 2000).


247



fmatMP6PD_1 -,24MP6PL_1 -,19STHSTD_1 -,17STHSTL_1 -,04MAGSLV_1 ,36MAGSTV_1 -,27MAGSLT_1 ,50MAG90V_1 ,40MAG90T_1 ,32BV30M_1 ,21SBEEP_1 -,19

Iz strukture diskriminacijske funkcije uviđamo da su varijable za procjenu specifične

agilnosti (MAGSLV, MAGSLT, MAG90V i MAG90T), koje se nalaze na pozitivnom polu

diskriminacijske funkcije, najviše pridonijele nastajanju razlika na globalnom planu. Uz

varijable za procjenu specifične agilnosti nogometaša nastanju razlika na globalnom planu

pridonijele su i slijedeće varijable: MP6PD, MP6PL, BV30M i test specifične aerobne

izdržljivost SBEEP. Te varijable se nalaze na negativnom polu diskriminacijske funkcije.

Potrebno je napomenuti da su utvrđene razlike gotovo dvostruko veće kod eksperimentalne

skupine nego kod kontrolne skupine (globalna mjera razlike dobivena pomoču algoritma

MDIFF, gen = ,22).


248



Pr1 Pr2 vpr vvst zd ftst sigdMP6PD_1 3,32 3,64 -,32 ,38 -,84 54,17 ,00MP6PL_1 3,07 3,28 -,21 ,30 -,69 36,17 ,00STHSTD_1 3,30 3,67 -,36 ,59 -,61 28,50 ,00STHSTL_1 3,07 3,10 -,03 ,23 -,15 1,88 ,17MAGSLV_1 10,88 10,63 ,25 ,19 1,30 128,39 ,00MAGSTV_1 3,60 3,91 -,29 ,30 -,98 72,96 ,00MAGSLT_1 7,74 7,57 ,16 ,09 1,77 239,92 ,00MAG90V_1 10,03 9,79 ,23 ,16 1,41 151,98 ,00MAG90T_1 8,04 7,88 ,16 ,14 1,12 96,23 ,00BV30M_1 4,76 4,66 ,10 ,13 ,76 44,98 ,00SBEEP_1 11,90 12,17 -,27 ,40 -,68 35,90 ,00Simboli u ovoj tablici imaju ovo značenje:pr1, pr2: prosjek rezultata u inicijalnom i finalnom provjeravanjuvpr,vvst: prosjek i standardna devijacija razlikazd,ftst: standardizirane razlike i testovi značajnostisigd: značajnost razlika

Na varijablama za procjenu specifično - motoričkih sposobnosti vidljiv je blagi porast

(Tablica 141.) rezultata za razliku od kontrolne skupine gdje smo detektirali blagi pad

rezultata (Tablica 133.). Na svim testovima za procjenu specifično - motoričkih sposobnosti

kod eksperimentalne skupine detektirane su statistički značajne (pozitivne) promjene osim na

testu za procjenu tehnike šuta lijevom nogom (STHSTL). Razlog tomu je odigravanje lopte

dominantno boljom nogom, a s obzirom na specifičnost uzorka - nogometaši su većinu

odigravanja izveli upravo boljom nogom. Dobiveni rezultati ujedno su dokazi da tijekom

treninga nogometaši trebaju više vježbi raditi sa slabijom nogom (u našem slučaju lijevom) da

bi bili efikasniji i lakše ostarivali prednost nad protivničkim igračima. Svaki igrač koji

jednako dobro s lijevom i desnom nogom može baratati loptom i može uputiti udarac,

dvostruko je opasniji po protivnika (pa tako i po protivnički gol) bez obzira na poziciju na

kojoj se nalazi. Kretnje nogometaša, suma njegovog rada te primjena opće i specifične tehnike

ovise o zadaćama koje igrač ispunjava unutar ekipe. Igrač koji je vješt u manevriranju sa

loptom i igrač koji uspješno rješava situacije na terenu pomoći će svojoj momčadi u realizaciji

kolektivnog cilja: ˝Pobjede˝. Kad se sastanu dvije momčadi koje imaju jednak nivo fizičke

pripremljenosti pobijedit će ona momčad koja je tehnički bolje pripremljena (Gilder, 1994).

Tehnički bolje pripremljena momčad biti će u stanju imati duže loptu u posjedu tj. imat će

više prilika da postigne gol.


249


Igrači koji su tehnički loše pripremljeni često će griješiti i na taj način loptu davati u noge

protivnika (Weineck, 1999). Taktičke zadaće mogu biti realizirane jedino ako igrač posjeduje

potreban nivo tehničke pripremljenosti za njihovu realizaciju. Igrač koji ima problema sa

kontrolom lopte, biti će cijelo vrijeme koncentriran na manipulaciju s lopte i neće se moći

usredotočiti na taktičke zadatke. S druge strane igrač koji posjeduje potreban nivo tehnike

moći se nesmetano izvršavati svoje zadaće.

Uvidjevši važnost tehničke pripremljenosti moramo shvatiti da je primjena nogometno

specifičnih tehničkih elemenata unutar treninga kondicijske pripreme nužna za postizanje

maksimalne efikasnosti igrača (Grindler, 1994, Verheijen 1997, Weineck 2000).

Usljed primjene specifičnih nogometnih sadržaja eksperimentalna skupina je poboljšala svoje

rezultate na testu za procjenu tehnike vođenja (MAGSLT). Testovi za procjenu specifične

sposobnosti - agilnosti pokazli su pozitivne promjene. Taj podatak bitan je za nogometnu

praksu jer smo uspjeli dokazati da primjenom situacijskog polistrukturalnog kompleksnog

treninnga nogometaši postaju brži u izvođenju specifičnih nogometnih radnji. Bompa (1993.)

agilnost tretira kako sposobnost koja se sastoji od brzine i koordinacije, a cilj treninga

koordinacije je poboljšanje intra i intermuskulasne koordinacije (Weineck 1999). Poboljšanje

koordinacije znači tečnije i učinkovitije izvođenje kretnji. Takav način realizacije kretnih

struktura rezultira ekonomičnošću mišićnoga rada. Optimalna tehnička izvedba omogućuje

igraču da se usredotoči na sve ono što se oko njega događa. Agilnost zajedno sa sposobnošču

brzine reakcije te brzinom tijekom prva tri koraka ubraja se u najvažnije motoričke sposbnosti

nogometaša (Weineck, 2000). Esperimentalni program polučio je pozitivne efekte i na

preciznost udarca sredinom hrpta stopala, kako lijevom tako i desnom nogom. Primjenom

ekpserimentlanog programa dolazi do poboljšanja specifične aerobne izdržljivosti (SBEEP)

što je još jedan bitan podatak za nogometnu praksu. Nogomet je sport u kojem specifična

aerobne izdržljivost ima važnu ulogu. Ako uzmemo u obzir trajanje utakmice od 90 minuta u

tijeku kojih treba neprestano vršiti intenzivan rad (sprintevi, ubrzanja, skokovi, duel itd.). Tim

aktivnostima troše se ugljikohidrati, koji čine osnovu za intenzivan rad. Dobro trenirani

organizam sportaša ima sposobnost da u tijeku manje intenzivnih akcija kao što je hodanje,

lagano trčanje - kaskanje crpi energiju iz masti i na taj način čuva ugljikohidratne izvore

energije striktno za intenzivne radnje (Verheijen, 1997).


250


Iz strukturalne analize nogometne igre uviđamo da nogometaši u tijeku utakmice naprave

100-200 sprinteva na dionici od 5-10 metara, u trajanje od 1-2 sekunde (Verheijen, 1997). Za

realizaciju tih sprintova potrebna je energija koju dobivamo iz ATP. ATP najviše se troši u

tijeku starta i startnog ubrzanja. Tijekom tih aktivnosti dolazi do stvaranja deficita kisika.

Kod dužih sprintova 30-40 metara energija se doprema iz KP (Verheijen, 1997, Weineck,

2000). Nakon tih napornih sprintova važan je tijek oporavka. Što je brži oporavak manja je

mogućnost umora. Za obnovu ATP-a potreban je kisik. Kao što je već rečeno posljedica

sprinta stvaranje je deficita kisika koji se nadoknađuje u oporavku uz prisutnost kisik. Tada

energija potrebna za aktivnost dolazi iz masti (Glinder, 1994). Da bi se što prije popunile

rezerve APT-a i KP (Weineck, 2000 ), frekvencija pulsa i frekvencija disanje povišena je u

oporavku. Što je bolji sustav za transport kisika tj. što je osoba bolje aerobno pripremljena, to

će vrijeme regeneracije biti kraće (Glinder, 1994).

Postoje mnoge situacije kad nogometaš mora kroz duži period od 10 sekundi vršiti intenzivan

rad, u takvim situacijama organizmu nisu dostatni fosfageni energetski izvori i tada dolazi do

aktivacije drugog anaerobnog energetskog sustava, glikolitičkog sustava. U tijeku rada

glikolitičkog sustava fosfageni sustav služi kao pomagač glikolitičkog sustava (Weineck,

1999). Glikolitički sustav iz glikogena crpi ATP, bez prisutnosti kisika (Guyton, 1999).

Tijekom dobivanja energije glikolitičkim sustavom dolazi do produkcije laktata (mliječne

kiseline) koja uzrokuje umor mišićima. Laktati koji se proizvedu u mišićima posljedica su

intenzivnih mišićnih kontrakcija. Laktati odlaze u cirkulaciju dok se ostatak akumulira u

mišićima i može se koristiti kao gorivo za stvaranje energije (Guyton 1999). Paralelno sa

porastom intenziteta vježbanja raste i produkcija laktata, što ima za posljedicu povećanje

laktata u mišićima i krvotoku ( Weineck 1999 ).

Studija provedena na danskim nogometašima pokazala je da visoki intenzitet vježbanja u

trajanju od 2-10 sekundi ima za posljedicu stvaranje velike količine laktata koje se ne otpušta

o cirkulaciju (Bangsboa 1994). Studija je pokazala da u tijeku 10 sekundi vježbanja

maksimalnim intenzitetom, koncentracija laktata u mišiću raste od 1 do 18 mmol po

kilogramu mišića. U isto vrijeme koncentracija laktata u krvi ne prelazi vrijednost od 5

milimola po litri krvi (Bangsbo, 1994). Jasno je da koncentracija laktata u litri krvi daje samo

indikaciju da su laktati u mišiću proizvedeni, a točna količina laktata može se odrediti samo

mjerenjem koncentracije laktata direktno iz aktivnog mišića (Bangsbo, 1994).


251


Glikolitički trening omogućuje tijelu da postane otporno na negativno djelovanje laktata.

Laktati imaju karakteristično djelovanje na mišić i njegov okoliš. Poznato je da porastom

koncentracije laktata u tijelu dolazi do povećavanja umora (Vittori, 1995). Kod anaerobnog

laktatnog treninga opterećenje treba biti maksimalno. Trening se radi do otkaza i najvažnije je

da trening bude nogometno specifičan. Znači, trening ne smije biti predug jer moramo imati

na umu uvjete u kojima dolazi do stvaranja mliječne kiseline. Glikolitički trening ima

negativan utjecaj na mišićne stjenke (Weineck 1999). Pozitivan efekt glikolitičkog treninga je

povećavanje tolerancije organizma na povišenu koncentraciju laktata (Vittori, 1995).

Znanstveno je dokazano da kod nogometaša u tijeku utakmice ne dolazi do prevelikog

zakiseljena (Verheijen, 1997). Možemo zaključiti da glikolitički sustav nema preveliki značaj

u nogometu. Međutim treba uzeti u obzir da su u studijama koje se napravljene na njemačkim,

engleskim i nizozemskim igračima laktati mjereni na kraju prvog i drugog poluvremena, tako

da nemamo točnu informaciju što se odvija sa koncentracijom laktata u toku utakmice.

Zanimljiva je studija napravljena na njemačkim juniorima. Studija je pokazala da je

glikolitički sustav u velikoj mjeri aktivan u tijeku natjecanja što je bilo i za očekivati uzevši u

obzir opseg trčanja (Verheijen, 1997). Ako želimo treningom poboljšati specifičnu aerobnu

izdržljivost potrebno je primijeniti specifične nogometne sadržaje vodeći računa da postoje tri

energetska sustava te da uvijek sva tri djeluju zajedno. Samo je povremena dominacija jednog

sustava veća u odnosu na preostala dva, što ovisi o radu koji se trenutačno vrši (da li hodamo,

trčimo, sprintamo itd.).

Prvih 10 sekundi aktivnosti dominira fosfageni sustav, zatim preuzima glikolitički čija

inicijativa traje 2-3 minute, a nakon 2-3 minute nastavlja oksidacijski tj. sustav za transport

kisika (Guyton ,1999; Vittori, 1999 ).

Tijekom oblikovanja treninga potrebno je voditi računa i o strukturi mišića nogometaša, što je

uzeto u obzir tijekom oblikovanja treninga specifične aerobne izdržljivosti te specifične

fosfagene i glikolitičke izdržljivosti nogometaša.

Tijelo nogometaša sastoji se od velikih i malih mišića čiji rad ovisi od naredba pristiglih iz

živčanog sustava. Mišić se sastoji od mišićnih vlakana koja su sačinjena od miofibrila

(Guyton, 1999). Mišići su okruženi mrežom krvnik žila i živaca. Funkcija krvnih žila je

snabdijevanje mišića sa energijom i potrebnim hranjivim tvarima.


252


Funkcija živčanog sustava provođenje je impulsa iz mišića do mozga i obrnuto (Guyton,

1999). Mišićno vlakno sastoji se od tamnih i svijetlih zona tj. tamnih i svijetlih niti proteina.

Proteini izgrađuju sarkomere koje čine osnovu mišića. Svijetle zone sadrže tanke proteinske

niti aktina, a tamne zone sadrže niti miozina. Svako miozinsko vlakno okruženo je sa šest

aktinskih niti, koje se u tijeku kontrakcije približe vlaknima miozina. Na taj naći mišić se

kontrahira (Guyton, 1999).

Svaki mišić građen je od 50% sporih mišićnih vlakana (SO). Ostalih 50% mišićne građe

važan je da bi odredili da li je neki mišić građen od brzih ili sporih mišićnih vlakana. Unutar

tih 50% nalazi se 2% među - vlakana na koji je moguće utjecati treningom, tj. može se od

njih napraviti spora ili brza vlakna. Kod maratonca prijeći će u spora oksidacijska, dok kod

sprintera ta vlakna preći će u brza glikolitićka mišićna vlakna (Grosser, Zimmermann, 1979).

Spora mišićna vlakna nalaze se u mišićima koji su aktivirani kroz duži vremenski period. Npr.

mišići koji održavaju ravnotežu. U muskulaturi nogu kod sportova izdržljivosti (npr.

maratona, nordijskog trčanja itd.) mišić sadrži više sporih, oksidacijskih mišićnih vlakana. Jer

su spora oksidacijska vlakna preduvjet za postizanje dobrih rezultata u sportovima

izdržljivosti (Grosser, 1979; Weineck, 1999). U sporim vlaknima dominira sustav za transport

kisika, zato su spora vlakna bolje opskrbljena krvnim žilama od brzih mišićnih vlakana.

Također ta vlakna su bogata mioglobinom (Vittori, 1999). Brza mišićna vlakna omogućuju

brz i intenzivna rad. To je ujedno razlog zašto sprinteri imaju veći broj brzih mišićnih vlakana

(Grosser, 1979). Fosfageni sustav odvija se unutar brzih mišićnih vlakana. Iz razloga što se

energija dobiva iz anaerobnih energetskih izvora brza mišićna vlakna siromašna su

mioglobinom i u manjoj mjeri su opskrbljena krvnim žilama (Vittorr, 1999).

Želja sprintera je svoja spora mišićna vlakna treningom transformirati u brza mišićna vlakna,

što je nemoguće. Jedini pomak koji je moguće napraviti treningom brzine je postojeća brza

mišićna vlakna napraviti bržim, taj pomak je moguć za 10-15% od inicijalnog stanja (Grosser

i Zimmermann, 1979). Nogomet je sport koji iziskuje od sportaša dobra brzinska svojstva i

dobru izdržljivost. Pogledavši broj sprinteva koje nogometaš napravi u tijeku utakmice (100-

200 sprinteva) uviđamo koliko je za nogomet važan eksplozivan rad. S druge strane

razmotrimo li trajanje utakmice od 90 minuta jasno je da nogometaš nije u stanju sprintati

svih 90 minuta. Da bi bio u stanju igrati svih 90 minuta nogometaš mora hodati, kaskati,

trčati. Uzevši u obzir podatke iz analize nogometne igre, vidljive su razlike između broja

sprinteva kod igrača prve lige i amatera.


253


Glavna razlika je u metrima prevaljenih sprintom. Profesionalci prelaze daleko veće

udaljenosti sprintajući, dok amateri više kaskaju i trče (Verheijen, 1997). Istraživanja su

pokazala da igrači prve njemačke lige imaju više bijelih-brzih mišićnih vlakana od amatera

što objašnjava činjenicu zašto profesionalci više sprintaju. Po strukturi mišičinih vlakana

nogometaši su bliži sprinterima nego maratoncima (Verheijen, 1997). To je ujedno i glavni

razlog zašto treningu izdržljivosti nogometaša treba pristupiti na specifičan način vodeći

računa o ostalim energetskim izvorima. Testiranje aerobnih sposobnosti na pokretnoj traci

trenerima ne daje jasnu sliku o izdržljivosti nogometaša jer se radi o progresivnom

kontinuiranom opterećenju. A tijekom utakmice opterećenja se izvodi u varijabilnim –

intervalnim uvjetima, unutar kojih nogometaši moraju konstantno mijenjati smjer kretanja i

ubrzavati. BEEP test je dobar za testiranje specifične aerobne izdržljivosti jer nogometaši

izvode konstantne promjene smjera tijekom kojih trebaju usporavati i ubrzavati. Radnje

tijekom kojih se troši daleko više energije nego što je slučaj kod kontinuiranog opterečenja

(Vanderford i sur., 1993).


254


5.9 Analiza kvalitativnih promjena

U ovom djelu istraživanja prikazane su kvalitativne promjene pod utjecajem specifičnog

polistrukturalnog kompleksnog treninga. Kvalitativne promjene analizirane su posebno za

kontrolnu i eksperimentalnu skupinu. Kavlitativne promjene na morfološkim varijablama

izračunate su primjenom programa TAMARIS (Momirovic, Prot i Ambrozic, 1987).

TAMARIS je Matrix verzija GENSTAT programa TAMARIS za uspoređivanje matrica

korelacija na jednom uzorku ispitanika opisanih nad istim skupom kvantitativnih varijabli u

dvije vremenske točke ili dvije različite eksperimentalne ili pseudo-eksperimentalne situacije.

Program pretpostavlja da su matrice podataka konkatenirane i da su varijable označene na

različit, ali usporedljiv način.

Autor u dostupnoj literaturi nije uspio pronaći niti jedan rad unutar kojeg su se

analizirale kvalitativne promjene na reprezentativnom uzorku vrhunskih sportaša

(nogometaša). U dosadašnjim istraživanjima uzorak ispitanika su činili učenici ili studenti

(Dobrinec i sur., 1985; Metikoš i sur., 1987; Neljak, 1990; Žufar, 1990; Oreb, 1992; Bregović,

1995, Marković, 2004).

Dobrinec i sur. (1985) proveli su istraživanje s ciljem utvrđivanja kvalitativnih promjena

u nekim fizičkim sposobnostima pod utjecajem kineziološkog tretmana. Istraživanje je

provedeno na uzorku od 38 žena vojnika podijeljenih na eksperimentalnu i kontrolnu grupu.

Kod eksperimentalne grupe je u trajanju od 21 dan proveden program za brzo podizanje

fizičkih sposobnosti koje su od velike važnosti za uspješno obavljanje vojničkih dužnosti. U

kontrolnoj grupu proveden je u istom vremenu standardni program tjelesnog vježbanja

vojnika. Na početku i na kraju eksperimenta provedeno je 6 testova za procjenu bazičnih

motoričkih sposobnosti. Analiza rezultata pokazala je da je eksperimentalni program doveo

do strukturalne integracije funkcija opće motoričke sposobnosti ispitanica eksperimentalne

skupine. Metikoš i sur. (1987) analizirali su kvalitativne promjene nastale nakon tri tjedna

treninga. Na uzorku od 18 mladih i zdravih žena primijenjen je jedan tip situacionog treninga,

znatnog volumena, s ciljem povećanja motoričke efikasnosti u urgentnim situacijama. Analize

su pokazale da je primijenjeni situacijski trening izazvao konvergentnu reorganizaciju svih

funkcija koje su važne za efikasno motoričko ponašanje u urgentnim situacijama.


255


Prema autorima dobiveni rezultati mogu se pripisati izboru i distribuciji odgovarajućih

sadržaja i njima pridruženih situacijskih modaliteta te upravo onih volumena opterećenja koji

su primjereni stanju subjekta i postavljenim ciljevima. Neljak (1990) proveo je eksperiment

na uzorku od 146 petnaestogodišnjaka u trajanju od 12 tjedana. Tretman je bio koncipiran

tako da proizvede kvantitativne promjene, ali da istovremeno utvrdi da li je tretman proizveo

kvalitativne promjene. Osim toga, cilj je bio i provjeriti da li dva programa, ukazuju na

identičnost svojih izlaza. Prvi dio analiza pokazao je da transformacijski tretman nije bio

dostatnog intenziteta i trajanja da bi proizveo veće kvalitativne promjene. Analiza provedena

pomoću dva jednostavna programa za analizu kvalitativnih promjena (LSDIFF i QDIFF 1)

daje korisniku važne informacije o nastalim kvalitativnim promjenama i veličini tih promjena.

Žufar (1990) je na u na uzorku od 52 učenika pratio kvalitativne promjene pod utjecajem 6-

mjesečnog atletskog treninga. Faktorskom analizom ekstrahirao je dvije latentne motoričke

dimenzije u prvom mjerenju. U drugom mjerenju nije došlo do bitne promjene u strukturi

faktora. Autor smatra da je razlog tome selekcija ispitanika u atletskoj školi, kao i relativno

niski intenzitet i volumen opterećenja. Oreb (1992) je analizirao kvantitativne i kvalitativne

promjene u motoričkim sposobnostima studentica Filozofskog fakulteta pod utjecajem dva

različita transformacijska postupka u trajanju od dva semestra, 169 studentica podijeljeno je u

eksperimentalnu (n=86) i kontrolnu (n=83) skupinu. Eksperimentalna skupina provodila je

nastavu TZK temeljenu na plesnim izrazima, dok je kontrolna skupina realizirala

konvencionalni program TZK temeljen na sadržajima košarke, odbojke i atletike u jednakom

fondu sati. Kvalitativne promjene motoričkih sposobnosti utvrđene su pomoću QDIFF2

temeljenog na kanoničkoj analizi kovarijance. Kineziološki tretman doveo je do značajnih

kvalitativnih promjena bazičnih motoričkih sposobnosti obje grupe, s razlikom da su

pozitivnije promjene očitije u plesnoj grupi. Autor zaključuje kako su bolji transformacijski

efekti motoričkih sposobnosti postignuti u eksperimentalnoj grupi, što je rezultat : osobnog

izbora aktivnosti (interesne grupe), volumena i intenziteta opterećenja tijekom treninga.

Bogičević (1995) analizirao je kvantitativne i kvalitativne promjene u nekim funkcionalnim,

motoričkim sposobnostima i morfološkim karakteristikama učenica 7 i 8 razreda pod

utjecajem treninga ritmičko sportske gimnastike. Istraživanje je provedeno na 92 učenice u

opsegu od 70 školskih sati tijekom jedne školske godine.


256


Rezultati istraživanja pokazali su kako je, pored kvantitativnih došlo i do značajnih

kvalitativnih promjena u mjerenim antropološkim karakteristikama, a rezultat tih promjena

predstavlja interakciju djelovanja kineziološkog tretmana i faktora rasta i razvoja. Boris Maleš

(2002) analizirao je kvantitativne i kvalitativne promjene pod utjecajem programiranog

kineziološkog tretmana u nekim antropološkim obilježjima ročnih vojnika hrvatske vojske.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 307 ročnih vojnika – mornara polaznika specijalističke

vojne izobrazbe. Ispitanici su podijeljeni u tri skupine (dvije eksperimentalne i jednu

kontrolnu). Na ispitanicima se dva puta, s vremenskim intervalom od 9 tjedana, primijenilo 12

morfoloških mjera, kojima se procjenjivalo dimenziju volumena i mase tijela i dimenziju

potkožnog masnog tkiva, te baterije od 13 motoričkih testova za procjenu eksplozivne snage,

repetitivne snage, anaerobnog kapaciteta te aerobne izdržljivosti. Rezultati istraživanja

pokazali su kako tretman nije proizveo kvalitativne promjene na morfološkim dimenzijama,

ali je utjecao na kvantitativne promjene koje su obilježene redukcijom masnog, a povećanjem

mišićnog tkiva.

S obzirom da je za potrebe ovog istraživanja primijenjen reprezentativni uzorak,

vrhunskih nogometaša juniora, Prve hrvatske nogometne lige, direktna usporedba sa

prijašnjim spoznajama o kvalitativnim promjenama pod utjecajem programiranog treninga

biti će uvelike otežana.


257


5.9.1 Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na morfološkim

obilježjima

Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine napravljena je u nekoliko koraka. Prvo su

analizirane matrice interkorelacija morfoloških varijabli u inicijalnom, a potom u finalnom

mjerenju. Kriterijem najmanjih kvadrata testirana je statistička značajnost kvalitativnih

promjena (putem vrijednosti χ2 distribucije).

Tablica 141a. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu morfoloških obilježja u

inicijalnom provjeravanju kontrolne skupine.


AVTT_1 AVONDEL1 AVONDFL1 AVONDFD1 AVOPODL1 AVOPODD1 AVOGK_1 AVONATL1 AVTT_1 1.000 .395 .405 .445 .529 .551 .641 .595AVONDEL1 .395 1.000 .884 .789 .628 .629 .574 .694AVONDFL1 .405 .884 1.000 .873 .694 .689 .614 .694AVONDFD1 .445 .789 .873 1.000 .689 .774 .643 .715AVOPODL1 .529 .628 .694 .689 1.000 .884 .721 .676AVOPODD1 .551 .629 .689 .774 .884 1.000 .711 .700 AVOGK_1 .641 .574 .614 .643 .721 .711 1.000 .658AVONATL1 .595 .694 .694 .715 .676 .700 .658 1.000AVONATD1 .578 .714 .717 .720 .664 .694 .667 .956AVOPDL_1 .428 .413 .418 .466 .548 .557 .385 .649AVOPDD_1 .397 .405 .407 .442 .520 .517 .333 .651 AVOT_1 .494 .517 .495 .487 .603 .576 .621 .713 ANNAD_1 .114 .403 .390 .338 .197 .213 .281 .376 ANL_1 .233 .403 .415 .394 .342 .396 .492 .492 ANP_1 .148 .164 .198 .185 .160 .207 .222 .373 ANT_1 .187 .370 .387 .351 .300 .343 .407 .479 ANSIL_1 .295 .459 .463 .549 .241 .351 .357 .419 ANNAT_1 .134 .482 .455 .376 .278 .282 .382 .543 ANPOT_1 .044 .242 .287 .228 .044 .061 .139 .307 ANBIC_1 .178 .154 .180 .150 .155 .176 .261 .315 ANAKS_1 .230 .273 .324 .372 .267 .371 .409 .463 AVPMT_1 .235 .520 .527 .503 .311 .371 .448 .583AVKGMT_1 .448 .575 .580 .569 .403 .467 .560 .678

258


Tablica 142b. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu morfoloških obilježja u



AVONATD1 AVOPDL_1 AVOPDD_1 AVOT_1 ANNAD_1 ANL_1 ANP_1 ANT_1 AVTT_1 .578 .428 .397 .494 .114 .233 .148 .187AVONDEL1 .714 .413 .405 .517 .403 .403 .164 .370AVONDFL1 .717 .418 .407 .495 .390 .415 .198 .387AVONDFD1 .720 .466 .442 .487 .338 .394 .185 .351AVOPODL1 .664 .548 .520 .603 .197 .342 .160 .300AVOPODD1 .694 .557 .517 .576 .213 .396 .207 .343 AVOGK_1 .667 .385 .333 .621 .281 .492 .222 .407AVONATL1 .956 .649 .651 .713 .376 .492 .373 .479AVONATD1 1.000 .600 .611 .680 .385 .472 .390 .427AVOPDL_1 .600 1.000 .931 .391 .041 .342 .078 .159AVOPDD_1 .611 .931 1.000 .401 .069 .333 .074 .183 AVOT_1 .680 .391 .401 1.000 .458 .530 .438 .569 ANNAD_1 .385 .041 .069 .458 1.000 .431 .347 .683 ANL_1 .472 .342 .333 .530 .431 1.000 .449 .573 ANP_1 .390 .078 .074 .438 .347 .449 1.000 .518 ANT_1 .427 .159 .183 .569 .683 .573 .518 1.000 ANSIL_1 .392 .164 .174 .367 .532 .276 .138 .547 ANNAT_1 .552 .181 .167 .514 .746 .456 .419 .657 ANPOT_1 .302 .006 -.010 .291 .592 .272 .185 .380 ANBIC_1 .314 .180 .157 .327 .558 .391 .414 .517 ANAKS_1 .425 .089 .104 .591 .591 .618 .604 .781 AVPMT_1 .565 .188 .194 .603 .864 .595 .503 .865AVKGMT_1 .655 .269 .275 .671 .810 .600 .499 .838

259


Tablica 142c. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu morfoloških obilježja u


ANSIL_1 ANNAT_1 ANPOT_1 ANBIC_1 ANAKS_1 AVPMT_1 AVKGMT_1 AVTT_1 .295 .134 .044 .178 .230 .235 .448AVONDEL1 .459 .482 .242 .154 .273 .520 .575AVONDFL1 .463 .455 .287 .180 .324 .527 .580AVONDFD1 .549 .376 .228 .150 .372 .503 .569AVOPODL1 .241 .278 .044 .155 .267 .311 .403AVOPODD1 .351 .282 .061 .176 .371 .371 .467 AVOGK_1 .357 .382 .139 .261 .409 .448 .560AVONATL1 .419 .543 .307 .315 .463 .583 .678AVONATD1 .392 .552 .302 .314 .425 .565 .655AVOPDL_1 .164 .181 .006 .180 .089 .188 .269AVOPDD_1 .174 .167 -.010 .157 .104 .194 .275 AVOT_1 .367 .514 .291 .327 .591 .603 .671 ANNAD_1 .532 .746 .592 .558 .591 .864 .810 ANL_1 .276 .456 .272 .391 .618 .595 .600 ANP_1 .138 .419 .185 .414 .604 .503 .499

ANT_1 .547 .657 .380 .517 .781 .865 .838 ANSIL_1 1.000 .372 .180 .224 .486 .701 .728

ANNAT_1 .372 1.000 .700 .468 .613 .855 .808 ANPOT_1 .180 .700 1.000 .373 .323 .624 .569

ANBIC_1 .224 .468 .373 1.000 .414 .546 .533 ANAKS_1 .486 .613 .323 .414 1.000 .768 .760

AVPMT_1 .701 .855 .624 .546 .768 1.000 .972AVKGMT_1 .728 .808 .569 .533 .760 .972 1.000Masnim (bold) označene su one vrijednosti koeficijenata korelacije koji nisu statistički značajni.

Od 253 koeficijenta matrice korelacija njih 238 je statistički značajno na razini

značajnosti 5%. Koeficijenti korelacija grupirali su se u skladu sa latentnom strukturom

morfoloških obilježja (Momirović i sur., 1969). Dvije su skupine koeficijenata korelacije.

Jednu čine varijable za procjenu volumena i mase tijela, a drugu čine varijable za procjenu

potkožnog masnog tkiva. Korelacije između varijabli su pozitivne i umjereno viske.


260



finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

AVTT_2 AVONDEL2 AVONDFL2 AVONDFD2 AVOPODL2 AVOPODD2 AVOGK_2 AVONATL2 AVTT_2 1.000 .398 .388 .451 .517 .527 .636 .581AVONDEL2 .398 1.000 .854 .748 .593 .616 .519 .649AVONDFL2 .388 .854 1.000 .867 .675 .698 .609 .648AVONDFD2 .451 .748 .867 1.000 .670 .775 .651 .663AVOPODL2 .517 .593 .675 .670 1.000 .862 .717 .671AVOPODD2 .527 .616 .698 .775 .862 1.000 .685 .650 AVOGK_2 .636 .519 .609 .651 .717 .685 1.000 .646AVONATL2 .581 .649 .648 .663 .671 .650 .646 1.000AVONATD2 .568 .696 .698 .706 .634 .661 .642 .921AVOPDL_2 .427 .448 .406 .463 .545 .531 .363 .605AVOPDD_2 .396 .450 .392 .422 .509 .487 .315 .621 AVOT_2 .477 .517 .488 .483 .608 .559 .632 .690 ANNAD_2 .107 .370 .360 .315 .195 .203 .287 .325 ANL_2 .160 .358 .378 .344 .327 .326 .447 .408 ANP_2 .141 .131 .198 .190 .179 .212 .239 .336 ANT_2 .179 .337 .370 .347 .304 .345 .418 .455 ANSIL_2 .321 .438 .458 .562 .231 .368 .368 .388

ANNAT_2 .145 .471 .460 .383 .267 .271 .378 .506 ANPOT_2 .032 .233 .283 .206 .031 .037 .143 .262 ANBIC_2 .172 .109 .182 .146 .163 .157 .265 .300 ANAKS_2 .211 .248 .304 .344 .264 .368 .422 .414

AVPMT_2 .235 .490 .515 .498 .306 .365 .454 .533AVKGMT_2 .452 .548 .564 .567 .397 .457 .566 .633


261




AVONATD2 AVOPDL_2 AVOPDD_2 AVOT_2 ANNAD_2 ANL_2 ANP_2 ANT_2 AVTT_2 .568 .427 .396 .477 .107 .160 .141 .179AVONDEL2 .696 .448 .450 .517 .370 .358 .131 .337AVONDFL2 .698 .406 .392 .488 .360 .378 .198 .370AVONDFD2 .706 .463 .422 .483 .315 .344 .190 .347AVOPODL2 .634 .545 .509 .608 .195 .327 .179 .304AVOPODD2 .661 .531 .487 .559 .203 .326 .212 .345 AVOGK_2 .642 .363 .315 .632 .287 .447 .239 .418AVONATL2 .921 .605 .621 .690 .325 .408 .336 .455AVONATD2 1.000 .581 .599 .676 .373 .411 .381 .428AVOPDL_2 .581 1.000 .921 .406 .040 .308 .080 .166AVOPDD_2 .599 .921 1.000 .396 .060 .314 .075 .179 AVOT_2 .676 .406 .396 1.000 .465 .464 .442 .565 ANNAD_2 .373 .040 .060 .465 1.000 .387 .316 .680 ANL_2 .411 .308 .314 .464 .387 1.000 .446 .553 ANP_2 .381 .080 .075 .442 .316 .446 1.000 .526 ANT_2 .428 .166 .179 .565 .680 .553 .526 1.000 ANSIL_2 .402 .188 .174 .365 .524 .244 .156 .552 ANNAT_2 .554 .196 .168 .520 .736 .445 .422 .655 ANPOT_2 .301 .014 -.001 .294 .613 .273 .186 .380 ANBIC_2 .312 .168 .165 .323 .551 .420 .429 .518 ANAKS_2 .404 .083 .080 .581 .573 .587 .611 .784 AVPMT_2 .562 .201 .193 .601 .855 .570 .507 .867AVKGMT_2 .652 .284 .275 .666 .799 .562 .501 .836


262



finalnom promjeravanju kontrolne skupine.

ANSIL_2 ANNAT_2 ANPOT_2 ANBIC_2 ANAKS_2 AVPMT_2 AVKGMT_2 AVTT_2 .321 .145 .032 .172 .211 .235 .452AVONDEL2 .438 .471 .233 .109 .248 .490 .548AVONDFL2 .458 .460 .283 .182 .304 .515 .564AVONDFD2 .562 .383 .206 .146 .344 .498 .567AVOPODL2 .231 .267 .031 .163 .264 .306 .397AVOPODD2 .368 .271 .037 .157 .368 .365 .457 AVOGK_2 .368 .378 .143 .265 .422 .454 .566AVONATL2 .388 .506 .262 .300 .414 .533 .633AVONATD2 .402 .554 .301 .312 .404 .562 .652AVOPDL_2 .188 .196 .014 .168 .083 .201 .284AVOPDD_2 .174 .168 -.001 .165 .080 .193 .275 AVOT_2 .365 .520 .294 .323 .581 .601 .666 ANNAD_2 .524 .736 .613 .551 .573 .855 .799 ANL_2 .244 .445 .273 .420 .587 .570 .562 ANP_2 .156 .422 .186 .429 .611 .507 .501 ANT_2 .552 .655 .380 .518 .784 .867 .836 ANSIL_2 1.000 .372 .183 .224 .475 .703 .735 ANNAT_2 .372 1.000 .701 .473 .618 .853 .808 ANPOT_2 .183 .701 1.000 .376 .338 .629 .571 ANBIC_2 .224 .473 .376 1.000 .414 .551 .536 ANAKS_2 .475 .618 .338 .414 1.000 .766 .753 AVPMT_2 .703 .853 .629 .551 .766 1.000 .971AVKGMT_2 .735 .808 .571 .536 .753 .971 1.000


značajnosti 5%. Dvije su skupine koeficijenata korelacije. Jednu čine varijable za procjenu

volumena i mase tijela, a drugu čine varijable za procjenu potkožnog masnog tkiva.

Korelacije između varijabli su pozitivne i umjereno viske. S obzirom na minimalne promjene

u visini koecifijenata korelacije između morfoloških varijabli kontrolne skupine između

inicijalnog i finalnog provjeravanja za pretpostaviti je sa neće doći do statistički značajnih

kvalitativnih promjena.

Tablica 144. LSDIFF Analiza razlika pod kriterijem najmanjih kvadrata kontrolne skupine na

morfološkim varijablama.

Kriterij najmanjih kvadrata mlschi mlsp 9.059 .996


263


Iz tablice 144. vidljivo je da nije došlo do statistički značajnih kvalitativnih promjena na

skupu morfoloških varijabli između inicijalnog i finalnog provjeravanja (mlsp=, 996).

Komparacijom matrica interkorelacija varijabli inicijalnog i finalnog mjerenja na

morfološkim obilježjima kontrolne skupine vidljive su minimalne razlike u visini

koeficijenata korelacije koji se očituju tek na drugoj decimali koeficijenata korelacija. Koji se

dobiju kad se oduzmu vrijednosti koeficijenata korelacija matrica inicijalnog i finalnog

provjeravanja. Takvi rezultati su i očekivani jer s obzirom na tradicionalni način treninga koji

je provodila kontrolna skupina (Tablica 19a. i 19b.). Marković i suradnici (2005) u sklopu

svog istraživanja također su primijetili minimalne, ali statistički značajne promjene (sig.

< ,05) u tjelesnoj masi (ATT) i potkožnom masnom tkivu nakon jedanaest tjedana primjene

sprinterskog treninga.

5.9.2 Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na bazičnim

motoričkim obilježjima

Na svim varijablama za procjenu bazičnih motoričkih sposobnosti nogometaša na

kojima su utvrđene statistički značajne kvantitativne promjene te promjene, su okrenute u

negativnom smjeru. Analizom kvantitativnih promjena utvrđen je neznatni pada motoričkih

sposobnosti nogometaša (Tablica 130.).

Na testovima za procjenu agilnosti neznatan pad rezultata moguće je objasniti manjkom

specifičnih nogometnih sadržaja koji je karakterističan za kontrolnu skupinu. Dok u

varijablama za procjenu sprinta (SP20 i SP30) nije zabilježen pad rezultata. U varijablama za

procjenu startne brzine zamječen je blagi pad. Na svim testovima za procjenu fleksibilnost

zabilježen je blagi pad. Blagi pad u testovima za procjenu fleksibilnosti je očekivan zbog

nedostatkom specifičnih nogometnih sadržaja u situacijskim uvjetima. Nogometaši ne izvode

pokrete punom amplitudom što je jedan od osnovnih perduvijeta da bi došlo do poboljšanja

fleksibilnosti. S obzirom na negativni smjer kvantitativnih promjena za očekivati je da će doći

do statistički značajnih kvalitaivnih promjena usljed pada rezultata na varijablama za procjenu

bazičnih motoričkih sposobnosti.


264


Tablica 144a. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih

obilježja u inicijalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MAG9OK_1 MAGNN_1 MAG4X5_1 SP5_1 SP10_1 SP20_1 SP30_1 MESSJ_1MAG9OK_1 1.000 .507 .362 .190 .125 .353 .336 -.212 MAGNN_1 .507 1.000 .139 .252 .336 .379 .370 -.109MAG4X5_1 .362 .139 1.000 .185 .041 .029 .123 -.170 SP5_1 .190 .252 .185 1.000 .595 .414 .455 -.057 SP10_1 .125 .336 .041 .595 1.000 .670 .582 -.068 SP20_1 .353 .379 .029 .414 .670 1.000 .782 -.207 SP30_1 .336 .370 .123 .455 .582 .782 1.000 -.339 MESSJ_1 -.212 -.109 -.170 -.057 -.068 -.207 -.339 1.000 MESCM_1 -.208 -.231 -.090 -.120 -.185 -.383 -.475 .805MESMAX_1 -.222 -.125 -.205 -.105 -.144 -.294 -.414 .632MFLSAR_1 -.094 -.184 -.021 -.146 -.109 -.082 -.028 .282MFLPRR_1 -.177 -.147 -.137 -.075 -.169 -.166 -.137 .308 MFLPL_1 .222 -.007 .047 -.101 -.045 .088 -.044 .158 MFLPD_1 .107 -.141 .024 -.212 -.171 -.119 -.174 .169 MFLZL_1 -.022 -.171 -.018 -.120 .068 .032 -.117 -.013 MFLZD_1 -.098 .013 -.178 -.084 .242 .129 .098 -.173MFLRAZ_1 -.155 -.043 .004 .036 .098 .020 .070 .342 MFLOL_1 -.046 -.014 -.087 -.122 -.082 -.148 -.211 .248 MFLOD_1 -.030 -.013 -.094 -.112 -.072 -.161 -.196 .263

Tablica 144b. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih


MESCM_1 MESMAX_1 MFLSAR_1 MFLPRR_1 MFLPL_1 MFLPD_1 MFLZL_1 MFLZD_1

MAG9OK_1 -.208 -.222 -.094 -.177 .222 .107 -.022 -.098 MAGNN_1 -.231 -.125 -.184 -.147 -.007 -.141 -.171 .013

MAG4X5_1 -.090 -.205 -.021 -.137 .047 .024 -.018 -.178 SP5_1 -.120 -.105 -.146 -.075 -.101 -.212 -.120 -.084

SP10_1 -.185 -.144 -.109 -.169 -.045 -.171 .068 .242 SP20_1 -.383 -.294 -.082 -.166 .088 -.119 .032 .129

SP30_1 -.475 -.414 -.028 -.137 -.044 -.174 -.117 .098 MESSJ_1 .805 .632 .282 .308 .158 .169 -.013 -.173

MESCM_1 1.000 .779 .290 .321 .085 .134 .035 -.064MESMAX_1 .779 1.000 .273 .270 .098 .166 .059 -.014MFLSAR_1 .290 .273 1.000 .591 .247 .380 -.053 -.158MFLPRR_1 .321 .270 .591 1.000 .402 .383 -.060 -.209 MFLPL_1 .085 .098 .247 .402 1.000 .654 .031 -.160 MFLPD_1 .134 .166 .380 .383 .654 1.000 .142 -.104 MFLZL_1 .035 .059 -.053 -.060 .031 .142 1.000 .497 MFLZD_1 -.064 -.014 -.158 -.209 -.160 -.104 .497 1.000MFLRAZ_1 .282 .211 .532 .627 .216 .213 -.109 -.142 MFLOL_1 .229 .197 .244 .345 .299 .236 .015 .030 MFLOD_1 .272 .201 .240 .393 .349 .307 -.024 -.042


265


Tablica 144c. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih


MFLRAZ_1 MFLOL_1 MFLOD_1MAG9OK_1 -.155 -.046 -.030 MAGNN_1 -.043 -.014 -.013MAG4X5_1 .004 -.087 -.094 SP5_1 .036 -.122 -.112 SP10_1 .098 -.082 -.072 SP20_1 .020 -.148 -.161 SP30_1 .070 -.211 -.196 MESSJ_1 .342 .248 .263 MESCM_1 .282 .229 .272MESMAX_1 .211 .197 .201MFLSAR_1 .532 .244 .240MFLPRR_1 .627 .345 .393 MFLPL_1 .216 .299 .349 MFLPD_1 .213 .236 .307 MFLZL_1 -.109 .015 -.024 MFLZD_1 -.142 .030 -.042MFLRAZ_1 1.000 .362 .384

MFLOL_1 .362 1.000 .906 MFLOD_1 .384 .906 1.000

Masnim (bold) označene su statistički značajni koeficijenti korelacije

Od 171 koeficijenta korelacije, matrice korelacija (Tablica 144.) njih 84 je statistički

značajno (sig< ,05). Varijable su se unutar matrice interkorelacija bazičnih motoričkih

varijabli grupirale u četiri skupine : varijable za procjenu agilnosti, eksplozivne snage tipa

sprinta, skočnosti te varijable za procjenu fleksibilnosti. Umjerene vrijednosti koeficijenata

korelacije ali statistički značajne (Tablica 144.) utvrđene su između varijabli za procjenu

eksplozivne snage tipa skočnosti i testova fleksibilnosti. Razlog povezanosti testova za

procjenu snage i testova za procjenu fleksibilnosti je činjenica da su eksplozivne radnje

moguće jedino ako mišići posjeduju potrebna elastična svojstva tj. ako su dostatno fleksibilni

(Bishop, 2003; Bompa, 1993; Carlos-Santana, 2002; Edden i Watts, 1998).

Uzmemo li u obzir hijerarhijsku strukturu motoričkih sposobnosti nogometaša vidimo da je za

uspjeh u nogometu najvažnija izdržljivost na koju otpada 30%, zatim brzina 20%, snaga

20%, koordinacija 15%, preciznost 10% i fleksibilnost 5% (Glinder, 2000 ).

Fleksibilnost iako je zastupljena sa najmanjim postotkom, presudna je za uspješnu realizaciju

sprinteva tijekom utakmice. Također o razini fleksibilnosti te omjeru snage i fleksibilnosti

ovisiti će i učestalost ozljeda nogometaša (Vučetić, 2003).


266



obilježja u finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MAG9OK_2 MAGNN_2 MAG4X5_2 SP5_2 SP10_2 SP20_2 SP30_2 MESSJ_2MAG9OK_2 1.000 .428 .417 .219 .139 .293 .341 -.227 MAGNN_2 .428 1.000 .094 .241 .399 .340 .360 -.096MAG4X5_2 .417 .094 1.000 .135 .077 .046 .106 -.149 SP5_2 .219 .241 .135 1.000 .501 .367 .389 -.032 SP10_2 .139 .399 .077 .501 1.000 .622 .552 -.060 SP20_2 .293 .340 .046 .367 .622 1.000 .754 -.191 SP30_2 .341 .360 .106 .389 .552 .754 1.000 -.403 MESSJ_2 -.227 -.096 -.149 -.032 -.060 -.191 -.403 1.000 MESCM_2 -.189 -.198 -.065 -.094 -.168 -.338 -.488 .780MESMAX_2 -.258 -.102 -.190 -.132 -.147 -.278 -.452 .618MFLSAR_2 -.092 -.136 -.062 -.154 -.088 -.016 -.051 .301MFLPRR_2 -.152 -.159 -.178 -.128 -.123 -.132 -.176 .343 MFLPL_2 .266 .048 .094 -.098 -.017 .140 -.020 .153 MFLPD_2 .217 -.096 .034 -.182 -.124 -.111 -.132 .197 MFLZL_2 -.143 -.137 -.011 -.088 .001 -.096 -.146 -.106 MFLZD_2 -.059 .042 -.138 -.056 .206 .176 .187 -.200MFLRAZ_2 -.066 -.032 .076 -.013 .065 .095 .035 .360 MFLOL_2 -.027 .012 -.038 -.099 -.061 -.100 -.195 .219 MFLOD_2 .014 .010 -.078 -.137 -.065 -.104 -.168 .201


obilježja u finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MESCM_2 MESMAX_2 MFLSAR_2 MFLPRR_2 MFLPL_2 MFLPD_2 MFLZL_2 MFLZD_2MAG9OK_2 -.189 -.258 -.092 -.152 .266 .217 -.143 -.059 MAGNN_2 -.198 -.102 -.136 -.159 .048 -.096 -.137 .042MAG4X5_2 -.065 -.190 -.062 -.178 .094 .034 -.011 -.138 SP5_2 -.094 -.132 -.154 -.128 -.098 -.182 -.088 -.056 SP10_2 -.168 -.147 -.088 -.123 -.017 -.124 .001 .206 SP20_2 -.338 -.278 -.016 -.132 .140 -.111 -.096 .176 SP30_2 -.488 -.452 -.051 -.176 -.020 -.132 -.146 .187 MESSJ_2 .780 .618 .301 .343 .153 .197 -.106 -.200 MESCM_2 1.000 .736 .279 .308 .057 .119 .057 -.118MESMAX_2 .736 1.000 .234 .256 .123 .146 .141 .027MFLSAR_2 .279 .234 1.000 .584 .187 .252 -.106 -.136MFLPRR_2 .308 .256 .584 1.000 .310 .313 -.100 -.217 MFLPL_2 .057 .123 .187 .310 1.000 .597 -.178 -.072 MFLPD_2 .119 .146 .252 .313 .597 1.000 -.075 -.116 MFLZL_2 .057 .141 -.106 -.100 -.178 -.075 1.000 .454 MFLZD_2 -.118 .027 -.136 -.217 -.072 -.116 .454 1.000MFLRAZ_2 .267 .181 .533 .650 .200 .246 -.120 -.203 MFLOL_2 .167 .150 .246 .314 .206 .211 -.087 -.123 MFLOD_2 .186 .117 .252 .387 .258 .247 -.174 -.237


267


Tablica 145c. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu motoričkih obilježja u


MFLRAZ_2 MFLOL_2 MFLOD_2MAG9OK_2 -.066 -.027 .014 MAGNN_2 -.032 .012 .010MAG4X5_2 .076 -.038 -.078 SP5_2 -.013 -.099 -.137 SP10_2 .065 -.061 -.065 SP20_2 .095 -.100 -.104 SP30_2 .035 -.195 -.168 MESSJ_2 .360 .219 .201 MESCM_2 .267 .167 .186MESMAX_2 .181 .150 .117MFLSAR_2 .533 .246 .252MFLPRR_2 .650 .314 .387 MFLPL_2 .200 .206 .258 MFLPD_2 .246 .211 .247 MFLZL_2 -.120 -.087 -.174 MFLZD_2 -.203 -.123 -.237MFLRAZ_2 1.000 .350 .369

MFLOL_2 .350 1.000 .839 MFLOD_2 .369 .839 1.000


Od 171 koeficijenta korelacije, matrice korelacija (Tablica 145.) njih 78 je statistički


varijabli grupirale u četiri skupine : varijable za procjenu agilnosti, eksplozivne snage tipa

sprinta, skočnosti te varijable za procjenu fleksibilnosti. Vidimo da je došlo do smanjenja

broja značajnih koeficijenata korelacije (Tablica 145.) za razliku od korelacije varijabli za

procjenu motoričkih sposobnosti kontrolne skupine u inicijalnom provjeravanju (Tablica

144.). Najveće razlike između koeficijenata korelacija varijabli inicijalnog i finalnog

provjeravanja dobiveni su između varijabli MAG90K, MFLPD i MFLZD, MFLSAR i

MFLPD, MFLPD i MFLZL te varijabli MFLOD i MFLOL. Analiza kvalitativnih promjena

nastalih na bazičnim motoričkim testovima unutar kontrolne skupine pokazala je negativan

trend pada sposobnosti. No ako se taj pad izrazi u obliku generalnog koeficijenta uviđamo da

su kvantitativne promjene minimalne (gen=, 005), ali ipak statistički značajne. Očekivano je

da će doći do statistički značajnih kvalitativnih promjena, bez obzira na minimalne promjene

unutar razine i broja korelacijskih koeficijenata. Promjene u agilnosti moguće je objasniti

nedostatkom specifičnih i situacijskih nogometnih sadržaja unutar plana i programa rada

kontrolne skupine.


268


Razlog promjena, koje su detektirane na varijablama za procjenu fleksibilnosti, nastao je

uslijed izostajanja treninga dinamičke fleksibilnosti. To je dokaz da je u nogometu

primjerenije provoditi dinamički oblik rada kako i trening dinamičke fleksibilnosti (Weineck,

1999, 2000).


bazičnim motoričkim varijablama.


Analiza razlika pod kriterijem najmanjih kvadrata pokazala je, da unutar kontrolne

skupine između inicijalnog i finalnog provjeravanja na bazičnim motoričkim varijablama,

postoje statistički značajne kvalitativne promjene na nivou značajnosti od 1% (Tablica, 146.).

Dobivene razlike su statistički značajne ali na razini promjene sposobnosti, u vidu poboljšanja

natjecateljske efikasnosti, minimalne. Analiza kvantitativnih promjena, pokazala je pad

rezultata što je potvrđeno, analizom kvalitativnih promjena na testovima za procjenu bazičnih

motoričkih sposobnosti.


269


5.9.3 Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na specifičnim

motoričkim i funkcionalnim obilježjima

Današnja igra zahtjeva od igrača veću razinu fizičke pripremljenosti, za razliku od prije

kad je najvažnija bila tehnička pripremljenost igrača. Fizička priprema ključni je element za

uspjeh u nogometu (Wang, 1995), ali jedino ako je bazirana na dobroj tehničkoj pripremi.

Jedan od načina poboljšanja nekih kondicijskih sposobnosti nogometaša je primjenom

polistrukuralnog kompleksnog treninga. Situacijski polistrukuralni kompleksni treninga kod

nogometaša ima mnogo pozitivnih efekata. Moguće je utjecati i na komponentu agilnosti

nogometaša. Tijekom utakmice nogometaš napravi u prosjeku oko 1000 do 1400 promjena

smjera. Promjena smjera nastupa svakih 4-6 sekunda (Mohr, Krustrup i Bangsbo 2003;

Bangsbo, Norregaard i Thorso, 1991; Rienzi et al., 2000; Reilly i Thomas, 1976). Nogometaši

sprintaju u prosjeku svakih 90 sekundi, a svaki sprint traje u prosjeku 2 do 4 sekunde (Mohr,

Krustrup i Bangsbo, 2003; Rienzi et al., 2000; Reilly i Thomas, 1976). Dionice do 20 metara

predstavljaju prve dvije faze sprinta (Baker i Nance, 1999; Delecluse u sur., 1995): startna

faza (do 10 m) i akcelerirajuća faza (između 10 m i 30 m). Upravo ove dvije faze sprinta

dominantno ovise o eksplozivnim karakteristikama sportaša - nogometaša (Vittori, 1995).

Kod nogometaša nije presudno samo da budu brzi već kako ispoljavaju svoja brzinska

svojstva (Bangsbo, 1994) jer sprint koji nije napravljen s jasnim nogometnim ciljem, je

suvišan. Iz sveg navedenog možemo zaključiti kako primjenom situacijsko polistrukuralno

kompleksnog treninga razvijamo sposbnosti nogometaša koje dolaze do izražaja u specifičnim

situacijskim uvjetima. S obzirom da kontrolna skupina nije provodila polistrukturalan

kompleksan trening za pretpostaviti je da će doći do pada specifičnih sposobnosti

nogometaša.


270


Tablica 147a. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu specifičnih motoričkih i

funkcionalnih obilježja u inicijalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MP6PD_1 MP6PL_1 STHSTD_1 STHSTL_1 MAGSLV_1 MAGSTV_1 MAGSLT_1 MAG90V_1 MP6PD_1 1.000 -.194 .236 -.015 .171 -.204 .203 .144 MP6PL_1 -.194 1.000 -.035 -.003 .081 -.070 .028 -.138STHSTD_1 .236 -.035 1.000 .295 -.176 .039 -.041 -.055STHSTL_1 -.015 -.003 .295 1.000 -.322 .166 -.314 -.008MAGSLV_1 .171 .081 -.176 -.322 1.000 -.807 .897 .505MAGSTV_1 -.204 -.070 .039 .166 -.807 1.000 -.805 -.460MAGSLT_1 .203 .028 -.041 -.314 .897 -.805 1.000 .603MAG90V_1 .144 -.138 -.055 -.008 .505 -.460 .603 1.000MAG90T_1 .236 -.065 .076 -.081 .587 -.607 .718 .634 BV30M_1 .109 .063 -.042 -.221 .589 -.559 .658 .324 SBEEP_1 -.168 .016 .189 .069 -.288 .283 -.254 -.087

Tablica 147b. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu specifičnih motoričkih i

funkcionalnih obilježja u inicijalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MAG90T_1 BV30M_1 SBEEP_1 MP6PD_1 .236 .109 -.168

MP6PL_1 -.065 .063 .016STHSTD_1 .076 -.042 .189

STHSTL_1 -.081 -.221 .069MAGSLV_1 .587 .589 -.288

MAGSTV_1 -.607 -.559 .283MAGSLT_1 .718 .658 -.254

MAG90V_1 .634 .324 -.087MAG90T_1 1.000 .363 -.047

BV30M_1 .363 1.000 -.293 SBEEP_1 -.047 -.293 1.000


Unutar matrice inter korelacija specifičnih nogometnih varijabli od 50 koeficijenata njih

32 su statistički značajna. Unutar korelacijske matrice postoje dvije očite grupacije, prvu

grupaciju čine varijable za procjenu tehnike i preciznosti šuta, a drugu čine testovi agilnosti

uključujući test za procjenu tehnike promjene pravca kretanja tijekom slalom trčanja.

Grupiranje varijbli u skladu je sa faktorskom strukturom motoričkih, specifično - motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti.


271


Varijable za procjenu specifične agilnosti (MAGSLV, MAGSTV, MAGSLT, MAG90V,

MAG90T i test brzina vođenja na trideset metara su testovi koji čine prvi faktor, faktor

specifične koordinacije nogometaša.


funkcionalnih obilježja u finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MP6PD_2 MP6PL_2 STHSTD_2 STHSTL_2 MAGSLV_2 MAGSTV_2 MAGSLT_2 MAG90V_2 MP6PD_2 1.000 -.053 .068 .037 .257 -.219 .258 .164 MP6PL_2 -.053 1.000 -.123 -.196 .012 -.071 .020 -.158STHSTD_2 .068 -.123 1.000 .875 -.322 .206 -.321 -.100STHSTL_2 .037 -.196 .875 1.000 -.285 .151 -.286 -.064MAGSLV_2 .257 .012 -.322 -.285 1.000 -.713 .814 .464MAGSTV_2 -.219 -.071 .206 .151 -.713 1.000 -.776 -.417MAGSLT_2 .258 .020 -.321 -.286 .814 -.776 1.000 .590MAG90V_2 .164 -.158 -.100 -.064 .464 -.417 .590 1.000MAG90T_2 .214 -.106 -.162 -.097 .504 -.530 .698 .628 BV30M_2 .071 .060 -.299 -.246 .529 -.516 .603 .273 SBEEP_2 -.173 -.057 .046 .016 -.286 .301 -.239 -.078


funkcionalnih obilježja u finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MAG90T_2 BV30M_2 SBEEP_2 MP6PD_2 .214 .071 -.173 MP6PL_2 -.106 .060 -.057STHSTD_2 -.162 -.299 .046STHSTL_2 -.097 -.246 .016MAGSLV_2 .504 .529 -.286MAGSTV_2 -.530 -.516 .301MAGSLT_2 .698 .603 -.239MAG90V_2 .628 .273 -.078MAG90T_2 1.000 .309 -.041 BV30M_2 .309 1.000 -.310 SBEEP_2 -.041 -.310 1.000



272


U finalnom provjeranju došlo je do povećanja broja značajnih koeficijenata matrice

interkorelacija specifično - motoričkih i funkcionalnih testova, sa 32 na 35. Pad sposobnosti

(Tablica, 133.) rezultirao je povećanjem varijabiliteta rezultata, što je dovelo do povećanja

broja značanih koeficijenata korelacija. Rezultati matrice korelacija jasno potvrđuju rezultate

koji su dobiveni analizom kvantitativnih promjena usljed nedostatak specifičnih podražaja te

je došlo do pada rezultata na testovima za procjenu specifičnih motoričih i funkcionalnih

sposobnosti.


specifičnim motoričkim i funkcionalnim varijablama.


Usporednom analizom kvalitativnih promjena na morfološkim, bazičnim motoričkim,

specifično - motoričkim i funkcionalnim obilježjima nogometaša kontrolne skupine, možemo

zaključiti da su najveće negativne promjene utvrđene na varijablama za procjenu specifično -

motoričkih i funkcionalnih sposobnosti nogometaša.

Kretnje nogometaša, zbir njegovog rada te primjena opće i specifične tehnike ovisi o

zadaćama koje igrač ispunjava unutar ekipe, a primjena situacijskog polistrukuralnog

kompleksnog treninga je neophodna u procesu treninga nogometaša kako ne bi došlo do pada

bazičnih i specifično - motoričkih te funkcionalnih sposobnosti nogometaša. Tehnički bolje

pripremljena momčad bit će u stanju imati duže loptu u posjedu tj. imat će više prilika da

postigne gol. Igrači koji su tehnički loše pripremljeni često će griješiti i na taj način loptu

davati u noge protivnika (Pahlke, 1983). Taktičke zadaće mogu biti realizirane jedino ako

igrač posjeduje potreban nivo tehničke pripremljenosti za njihovu realizaciju. Igrač koji ima

problema s kontrolom lopte, bit će cijelo vrijeme koncentriran na manipulaciju lopte i neće se

moći usredotočiti na taktičke zadatke. Uvidjevši važnost tehničke pripremljenosti moramo

shvatiti da je primjena nogometno specifičnih tehničkih elemenata unutar treninga fizičke

pripreme nužna za postizanje maksimalne efikasnosti igrača (Grindler i Heommo, 1985;

Verheien, 1997; Weineck 2000).


273


5.9.4 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih na morfološkim

obilježjima uslijed situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga

Eksperimentalna skupina provodila je pripremni period uključujući i prvu fazu

natjecateljskog perioda. Tehničko-taktički zahtjevi, ekstenzitet i intenzitet treninga su

identični kao u natjecateljskim uvjetima. Jedino je način izvođenja kondicijskog treninga bio

različit. Eksperimentalna skupina imala je organiziran trening, kojem je bio cilj, trening

oblikovati na način da bude što sličniji nogometnoj realnosti (utakmici). Sprintevi od 60, 40 i

20 metara te duže dionica od 300 m izvodili su se sa konstantnim promjenama pravca

kretanja. U završnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje, primanje lopte, dribling ili udarac

na gol što je ovisilo o cilju treninga. Tijekom trčanja na 300, 200 i 100 metara igrači su

izvodili nogometne radnje: skokove, uklizavanja, remplanja, cik-cak kretanje i vođenja lopte.

Završnica je bila identična kao i kod kraćih sprinteva. Igrači niti jednu vježbu nisu izvodili

individualno nego veći broj igrača istovremeno. Sve s naglaskom na timskom radu.

Eksperimentalni program napravljen je po uzoru na Bangsboovu (1994), Verheijenovu (1997)

i Weineckovu (2000) ideologiju shvaćanja nogometnog treninga. Nogometni trening potrebno

je što više približiti nogometnoj realnosti (utakmici). Niti jedan od navedenih autora nije

eksperimentalno pristupio potvrđivanju svojih teza. Razloga je nekoliko: veličina uzorka -

broj nogometaša koji su voljni sudjelovati u istraživanju, kao i broj klubova koji je voljan

dopustiti uvid u njihov način rada, te pronaći potrebna sredstva da se takav eksperiment

provede. Već je prije navedeno da autor nije uspio pronaći radove unutar kojih su analizirane

kvalitativne promjene na uzorku vrhunskih sportaša – nogometaša. Do sad su istraživanja

kvalitativnih promjena rađena samo na populaciji studenata i učenika (Dobrinec i sur., 1985;

Metikoš i sur., 1987; Neljak, 1990; Žufar, 1990; Oreb, 1992; Bregović, 1995, Marković,

2004).

Razlog tomu je što većina kineziologa ne zna da postoje algoritmi za analizu

kvalitativnih promjena (Momirović i sur., 1987; Marković, 2004). Jer kvalitativne promjene

su suštinske promjene koje je potrebno uzeti u obzir tijekom valorizacije nekog trenažnog

postupka.


274



inicijalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.



275




AVONATD1 AVOPDL_1 AVOPDD_1 AVOT_1 ANNAD_1 ANL_1 ANP_1 ANT_1 AVTT_1 .552 .484 .452 .570 .251 .222 .167 .257AVONDEL1 .733 .627 .658 .535 .444 .323 .286 .347AVONDFL1 .649 .537 .605 .544 .347 .224 .320 .270AVONDFD1 .629 .490 .538 .538 .320 .254 .336 .191AVOPODL1 .520 .584 .569 .399 .120 .252 .230 .031AVOPODD1 .517 .547 .584 .495 .117 .190 .247 .057 AVOGK_1 .510 .618 .603 .504 .134 .227 .241 .059AVONATL1 .969 .748 .743 .669 .567 .431 .346 .532AVONATD1 1.000 .747 .761 .677 .596 .420 .331 .555AVOPDL_1 .747 1.000 .958 .633 .283 .209 .161 .314AVOPDD_1 .761 .958 1.000 .628 .282 .191 .164 .322 AVOT_1 .677 .633 .628 1.000 .469 .307 .470 .428 ANNAD_1 .596 .283 .282 .469 1.000 .575 .487 .770 ANL_1 .420 .209 .191 .307 .575 1.000 .549 .608 ANP_1 .331 .161 .164 .470 .487 .549 1.000 .501 ANT_1 .555 .314 .322 .428 .770 .608 .501 1.000 ANSIL_1 .372 .240 .221 .245 .504 .333 .203 .609 ANNAT_1 .634 .329 .324 .442 .832 .557 .448 .718 ANPOT_1 .528 .260 .239 .339 .758 .492 .408 .677 ANBIC_1 .524 .323 .312 .484 .692 .440 .583 .654 ANAKS_1 .540 .260 .275 .502 .715 .732 .641 .789 AVPMT_1 .642 .340 .331 .477 .911 .690 .572 .895AVKGMT_1 .695 .409 .394 .553 .892 .688 .559 .878


276




ANSIL_1 ANNAT_1 ANPOT_1 ANBIC_1 ANAKS_1 AVPMT_1 AVKGMT_1 AVTT_1 .198 .260 .244 .212 .233 .290 .467AVONDEL1 .307 .469 .347 .378 .385 .469 .506AVONDFL1 .154 .320 .237 .345 .348 .334 .382AVONDFD1 .189 .314 .222 .313 .312 .320 .379AVOPODL1 .023 .167 .156 .255 .180 .153 .211AVOPODD1 .053 .049 .056 .209 .209 .108 .184 AVOGK_1 .068 .171 .077 .153 .175 .156 .234AVONATL1 .410 .618 .492 .502 .533 .632 .685AVONATD1 .372 .634 .528 .524 .540 .642 .695AVOPDL_1 .240 .329 .260 .323 .260 .340 .409AVOPDD_1 .221 .324 .239 .312 .275 .331 .394 AVOT_1 .245 .442 .339 .484 .502 .477 .553 ANNAD_1 .504 .832 .758 .692 .715 .911 .892 ANL_1 .333 .557 .492 .440 .732 .690 .688 ANP_1 .203 .448 .408 .583 .641 .572 .559 ANT_1 .609 .718 .677 .654 .789 .895 .878 ANSIL_1 1.000 .382 .356 .243 .470 .660 .643 ANNAT_1 .382 1.000 .824 .717 .682 .891 .874 ANPOT_1 .356 .824 1.000 .738 .570 .828 .809 ANBIC_1 .243 .717 .738 1.000 .662 .723 .716 ANAKS_1 .470 .682 .570 .662 1.000 .810 .799 AVPMT_1 .660 .891 .828 .723 .810 1.000 .979AVKGMT_1 .643 .874 .809 .716 .799 .979 1.000

Masnim (bold) označeni koeficijenti korelacije koji nisu statistički značajni.


značajnosti 5%. Isti je broj statistički značajnih koeficijenta korelacije kako i kod kontrolne

skupine. Takvi rezultati su i očekivani jer nije dobivena statistički značajna razlika između

kontrolne i eksperimentalne skupine na varijablama za procjenu morfoloških obilježja u

inicijalnom provjeravanju. Koeficijenti korelacija grupirali su se u skladu sa latentnom

strukturom morfoloških obilježja (Momirović i sur., 1969). Dvije su skupine koeficijenata

korelacije : jednu čine varijable za procjenu volumena i mase tijela, a drugu čine varijable za

procjenu potkožnog masnog tkiva. Korelacije između varijabli su pozitivne i umjereno viske.


277



finalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.



278




AVONATD2 AVOPDL_2 AVOPDD_2 AVOT_2 ANNAD_2 ANL_2 ANP_2 ANT_2 AVTT_2 .564 .474 .441 .570 .214 .236 .189 .261AVONDEL2 .675 .544 .573 .502 .389 .337 .299 .291AVONDFL2 .617 .514 .587 .511 .356 .210 .326 .296AVONDFD2 .597 .470 .510 .511 .313 .213 .287 .150AVOPODL2 .539 .611 .591 .420 .124 .243 .202 .003AVOPODD2 .503 .546 .581 .493 .115 .178 .241 .070 AVOGK_2 .520 .603 .601 .510 .173 .240 .264 .060AVONATL2 .959 .738 .721 .625 .527 .403 .331 .478AVONATD2 1.000 .740 .733 .668 .576 .412 .351 .519AVOPDL_2 .740 1.000 .950 .617 .272 .184 .149 .271AVOPDD_2 .733 .950 1.000 .601 .292 .167 .154 .287 AVOT_2 .668 .617 .601 1.000 .445 .293 .465 .435 ANNAD_2 .576 .272 .292 .445 1.000 .504 .458 .722 ANL_2 .412 .184 .167 .293 .504 1.000 .541 .561 ANP_2 .351 .149 .154 .465 .458 .541 1.000 .509 ANT_2 .519 .271 .287 .435 .722 .561 .509 1.000 ANSIL_2 .392 .227 .224 .236 .454 .314 .191 .574 ANNAT_2 .619 .299 .303 .410 .792 .551 .429 .660 ANPOT_2 .534 .249 .233 .326 .730 .497 .418 .642 ANBIC_2 .574 .334 .309 .474 .649 .449 .541 .606 ANAKS_2 .533 .235 .243 .503 .654 .721 .630 .777 AVPMT_2 .644 .318 .323 .469 .879 .672 .572 .868AVKGMT_2 .702 .389 .384 .546 .857 .680 .567 .861


279




ANSIL_2 ANNAT_2 ANPOT_2 ANBIC_2 ANAKS_2 AVPMT_2 AVKGMT_2 AVTT_2 .180 .216 .221 .280 .231 .273 .445AVONDEL2 .287 .447 .340 .412 .392 .444 .500AVONDFL2 .179 .317 .275 .377 .350 .358 .411AVONDFD2 .173 .285 .193 .332 .275 .290 .364AVOPODL2 .075 .175 .151 .273 .212 .160 .227AVOPODD2 .046 .025 .068 .240 .194 .103 .188 AVOGK_2 .076 .162 .100 .196 .172 .173 .250AVONATL2 .415 .593 .485 .531 .499 .613 .677AVONATD2 .392 .619 .534 .574 .533 .644 .702AVOPDL_2 .227 .299 .249 .334 .235 .318 .389AVOPDD_2 .224 .303 .233 .309 .243 .323 .384 AVOT_2 .236 .410 .326 .474 .503 .469 .546 ANNAD_2 .454 .792 .730 .649 .654 .879 .857 ANL_2 .314 .551 .497 .449 .721 .672 .680 ANP_2 .191 .429 .418 .541 .630 .572 .567 ANT_2 .574 .660 .642 .606 .777 .868 .861 ANSIL_2 1.000 .376 .356 .219 .465 .653 .637 ANNAT_2 .376 1.000 .819 .721 .677 .881 .859 ANPOT_2 .356 .819 1.000 .752 .578 .829 .808 ANBIC_2 .219 .721 .752 1.000 .636 .711 .721 ANAKS_2 .465 .677 .578 .636 1.000 .807 .802 AVPMT_2 .653 .881 .829 .711 .807 1.000 .981AVKGMT_2 .637 .859 .808 .721 .802 .981 1.000

Masnim (bold) označeni koeficijenti korelacije koji nisu statistički značajni.


značajnosti 5%. Razlike između koeficijenata korelacije inicijalnog i finalnog mjerenja su

minimalne. Slične vrijednosti razlika dobivene su i u sklopu kontrolne skupine kako u

kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu.

Tablica 152. LSDIFF Analiza razlika pod kriterijem najmanjih kvadrata eksperimentalne

skupine na morfološkim varijablama.



280


Analiza razlika pod kriterijem najmanjih kvadrata eksperimentalne skupine na

morfološkim varijablama pokazala je kako nije došlo do statistički značajnih kvalitativnih

promjena. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da je tijekom trinaest tjedana moguće

ostvariti minimalne kvantitativne promjene na nekim morfološkim mjerama za procjenu

volumena i mase tijela te potkožnog masnog tkiva.

Takvi rezultati su i očekivani jer se radi o uzorku vrhunskih nogometaša (juniora prve

hrvatske nogometne lige, sezona 2006/07). Ako uzmemo u obzir njihov nivo treniranosti

jasno nam je da su pomaci u morfološkim obilježjima mogući ali su u većem broju slučajeva

minimalni što pokazuju analize kvantitativnih i kvalitativnih promjena.


281


5.9.5 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih na bazičnim

motoričkim obilježjima uslijed situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga

Nogometaši koji imaju bolje razvijene bazične motoričke sposobnosti postizati će

ujedno i bolje rezultate na specifičnim nogometnim testovima. Za transfer bazičnih

motoričkih znanja u specifičnim uvjetima jedan od ključnih faktora je sposobnost motoričkog

učenja nogometaša. Motoričko učenje usko je povezano sa koordinacijskim sposobnostima

(Metikoš & Hošek, 1972; Gredelj, Metikoš, Hošek & Momirović, 1975). Od tada pa do danas

najveći problem u procesu istraživanja motoričkog učenja je konstrukcija mjernih

instrumenata. Dušan Metikoš i Ankica Hošek (1975.) utvrđivali su faktorsku strukturu testova

koordinacije, ali nisu našli jedan generalni faktor nadređen tom motoričkom prostoru, iako su

dokazali postojanje faktora koordinacije. Rad Ankice Hošek iz 1972, «Struktura motoričkog

prostora i neki problemi povezani sa dosadašnjim pokušajima određivanja strukture

motoričkih sposobnosti» govori o prostoru koordinacije kao zahtjevnom području za

konstrukciju testova koje nesumnjivo postoji. Naši istraživači bili su motivirani istraživanjima

Edwina Fleishmana na američkim vojnicima tijekom 60 – ih godina prošloga stoljeća.

Fleishman je 1964. grupirao motoričke sposobnosti u dvije grupe : perceptivne motoričke

sposobnosti («perceptual motor abilities», Schmidt, & Wrisberg, 2000) i fizička izvedbena

sposobnost («physical proficiency abilities», Schmidt, & Wrisberg, 2000). Henrya Franklina

smatra se prvim istraživačem motoričkih sposobnosti. On je rekao da se manifestacija pokreta

izvodi pod kontrolom vrlo velikog broja različitih sposobnosti, možda i tisuću njih.

Neke testove prvi je predstavio Konstantin Momirović (Momirović i Štalec, 1975.).

Momirović je uključio veći broj kretnih struktura, želeći na taj način što jasnije prikazati

razlike među ljudima, jer iste kretnje se manifestiraju na drugačiji način.


282


U sklopu ovog istraživanja autor je pokušao utvrditi veličinu promjena na bazičnim

motoričkim testovima tijekom primjene situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga i

zatim promjene usporediti sa promjenama na specifičnim testovima uslijed situacijskog

polistrukturalnog kompleksnog treninga.


obilježja u inicijalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MAG9OK_1 MAGNN_1 MAG4X5_1 SP5_1 SP10_1 SP20_1 SP30_1 MESSJ_1MAG9OK_1 1.000 .637 .192 .151 .222 .321 .303 -.506 MAGNN_1 .637 1.000 .270 .047 .159 .266 .158 -.424MAG4X5_1 .192 .270 1.000 -.046 .004 .109 .081 -.088 SP5_1 .151 .047 -.046 1.000 .799 .682 .652 -.247 SP10_1 .222 .159 .004 .799 1.000 .689 .621 -.269 SP20_1 .321 .266 .109 .682 .689 1.000 .897 -.447 SP30_1 .303 .158 .081 .652 .621 .897 1.000 -.450 MESSJ_1 -.506 -.424 -.088 -.247 -.269 -.447 -.450 1.000 MESCM_1 -.443 -.394 -.050 -.254 -.266 -.475 -.470 .913MESMAX_1 -.453 -.371 .075 -.292 -.284 -.530 -.491 .812MFLSAR_1 -.230 -.204 -.050 .014 .013 -.052 -.025 .218MFLPRR_1 -.251 -.203 -.079 -.168 -.125 -.143 -.105 .160 MFLPL_1 -.147 -.092 -.103 -.155 -.004 -.044 -.094 .213 MFLPD_1 -.069 -.095 -.116 .009 .092 .019 .067 .137 MFLZL_1 -.322 -.144 .478 -.310 -.316 -.289 -.214 .321 MFLZD_1 -.245 -.069 .472 -.329 -.337 -.250 -.179 .280MFLRAZ_1 -.088 -.194 .176 -.072 -.073 -.184 -.072 .190 MFLOL_1 -.057 -.114 -.048 .009 .078 -.006 .042 .068 MFLOD_1 -.020 -.033 -.015 .069 .139 .057 .101 .163


283




MESCM_1 MESMAX_1 MFLSAR_1 MFLPRR_1 MFLPL_1 MFLPD_1 MFLZL_1 MFLZD_1MAG9OK_1 -.443 -.453 -.230 -.251 -.147 -.069 -.322 -.245 MAGNN_1 -.394 -.371 -.204 -.203 -.092 -.095 -.144 -.069MAG4X5_1 -.050 .075 -.050 -.079 -.103 -.116 .478 .472 SP5_1 -.254 -.292 .014 -.168 -.155 .009 -.310 -.329 SP10_1 -.266 -.284 .013 -.125 -.004 .092 -.316 -.337 SP20_1 -.475 -.530 -.052 -.143 -.044 .019 -.289 -.250 SP30_1 -.470 -.491 -.025 -.105 -.094 .067 -.214 -.179 MESSJ_1 .913 .812 .218 .160 .213 .137 .321 .280 MESCM_1 1.000 .829 .257 .154 .196 .104 .326 .268MESMAX_1 .829 1.000 .198 .148 .179 .148 .416 .364MFLSAR_1 .257 .198 1.000 .692 .391 .373 .250 .216MFLPRR_1 .154 .148 .692 1.000 .432 .422 .256 .243 MFLPL_1 .196 .179 .391 .432 1.000 .702 .153 .122 MFLPD_1 .104 .148 .373 .422 .702 1.000 .114 .053 MFLZL_1 .326 .416 .250 .256 .153 .114 1.000 .943 MFLZD_1 .268 .364 .216 .243 .122 .053 .943 1.000MFLRAZ_1 .169 .221 .220 .415 .227 .401 .432 .421 MFLOL_1 .103 .067 .339 .306 .292 .255 .062 .063 MFLOD_1 .180 .099 .242 .363 .248 .240 .092 .094



MFLRAZ_1 MFLOL_1 MFLOD_1MAG9OK_1 -.088 -.057 -.020 MAGNN_1 -.194 -.114 -.033MAG4X5_1 .176 -.048 -.015 SP5_1 -.072 .009 .069 SP10_1 -.073 .078 .139 SP20_1 -.184 -.006 .057 SP30_1 -.072 .042 .101 MESSJ_1 .190 .068 .163 MESCM_1 .169 .103 .180MESMAX_1 .221 .067 .099MFLSAR_1 .220 .339 .242MFLPRR_1 .415 .306 .363 MFLPL_1 .227 .292 .248 MFLPD_1 .401 .255 .240 MFLZL_1 .432 .062 .092 MFLZD_1 .421 .063 .094MFLRAZ_1 1.000 .256 .231 MFLOL_1 .256 1.000 .796 MFLOD_1 .231 .796 1.000Masnim (bold) označeni koeficijenti korelacije koji su statistički značajni


284


Od 171 koeficijenta korelacije, matrice korelacija (Tablice 153.) njih 97 je statistički


varijabli grupirale u tri skupine varijable za procjenu : agilnosti, eksplozivne snage tipa

sprinta i skočnosti te varijable za procjenu fleksibilnosti. Umjerene vrijednosti koeficijenata

korelacije, ali statistički značajne (Tablica 153.) utvrđene su između varijabli za procjenu

eksplozivne snage tipa skočnosti i testova fleksibilnosti.


obilježja u finalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MAG9OK_2 MAGNN_2 MAG4X5_2 SP5_2 SP10_2 SP20_2 SP30_2 MESSJ_2MAG9OK_2 1.000 .562 .188 .099 .243 .357 .323 -.465 MAGNN_2 .562 1.000 .231 .029 .163 .289 .236 -.412MAG4X5_2 .188 .231 1.000 -.094 .052 .142 .112 -.088 SP5_2 .099 .029 -.094 1.000 .701 .628 .589 -.261 SP10_2 .243 .163 .052 .701 1.000 .568 .479 -.254 SP20_2 .357 .289 .142 .628 .568 1.000 .862 -.410 SP30_2 .323 .236 .112 .589 .479 .862 1.000 -.409 MESSJ_2 -.465 -.412 -.088 -.261 -.254 -.410 -.409 1.000 MESCM_2 -.442 -.414 -.022 -.260 -.214 -.492 -.475 .876MESMAX_2 -.451 -.383 .072 -.283 -.206 -.515 -.481 .759MFLSAR_2 -.199 -.210 -.087 .021 -.063 -.044 -.037 .205MFLPRR_2 -.260 -.209 -.113 -.164 -.161 -.121 -.113 .146 MFLPL_2 -.096 -.066 -.079 -.162 -.051 -.033 -.037 .208 MFLPD_2 -.058 -.103 -.144 -.097 .062 -.058 -.039 .179 MFLZL_2 -.342 -.145 .438 -.287 -.326 -.251 -.192 .253 MFLZD_2 -.240 -.098 .433 -.258 -.296 -.190 -.137 .258MFLRAZ_2 -.045 -.213 .158 -.154 -.038 -.279 -.229 .172 MFLOL_2 -.068 -.065 -.026 .066 .047 .048 .124 .106 MFLOD_2 -.113 -.037 -.014 .021 .028 .037 .094 .189


285




MESCM_2 MESMAX_2 MFLSAR_2 MFLPRR_2 MFLPL_2 MFLPD_2 MFLZL_2 MFLZD_2MAG9OK_2 -.442 -.451 -.199 -.260 -.096 -.058 -.342 -.240 MAGNN_2 -.414 -.383 -.210 -.209 -.066 -.103 -.145 -.098MAG4X5_2 -.022 .072 -.087 -.113 -.079 -.144 .438 .433 SP5_2 -.260 -.283 .021 -.164 -.162 -.097 -.287 -.258 SP10_2 -.214 -.206 -.063 -.161 -.051 .062 -.326 -.296 SP20_2 -.492 -.515 -.044 -.121 -.033 -.058 -.251 -.190 SP30_2 -.475 -.481 -.037 -.113 -.037 -.039 -.192 -.137 MESSJ_2 .876 .759 .205 .146 .208 .179 .253 .258 MESCM_2 1.000 .817 .246 .141 .196 .194 .255 .270MESMAX_2 .817 1.000 .161 .132 .080 .237 .341 .314MFLSAR_2 .246 .161 1.000 .664 .302 .353 .232 .218MFLPRR_2 .141 .132 .664 1.000 .422 .412 .255 .231 MFLPL_2 .196 .080 .302 .422 1.000 .537 .205 .172 MFLPD_2 .194 .237 .353 .412 .537 1.000 .122 .049 MFLZL_2 .255 .341 .232 .255 .205 .122 1.000 .915 MFLZD_2 .270 .314 .218 .231 .172 .049 .915 1.000MFLRAZ_2 .175 .248 .148 .348 .196 .398 .344 .291 MFLOL_2 .151 .073 .325 .340 .298 .287 .115 .133 MFLOD_2 .221 .156 .253 .333 .338 .197 .178 .206

Tablica 154c. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih


MFLRAZ_2 MFLOL_2 MFLOD_2MAG9OK_2 -.045 -.068 -.113 MAGNN_2 -.213 -.065 -.037MAG4X5_2 .158 -.026 -.014 SP5_2 -.154 .066 .021 SP10_2 -.038 .047 .028 SP20_2 -.279 .048 .037 SP30_2 -.229 .124 .094 MESSJ_2 .172 .106 .189 MESCM_2 .175 .151 .221MESMAX_2 .248 .073 .156MFLSAR_2 .148 .325 .253MFLPRR_2 .348 .340 .333 MFLPL_2 .196 .298 .338 MFLPD_2 .398 .287 .197 MFLZL_2 .344 .115 .178 MFLZD_2 .291 .133 .206MFLRAZ_2 1.000 .279 .137 MFLOL_2 .279 1.000 .788 MFLOD_2 .137 .788 1.000Masnim (bold) označeni koeficijenti korelacije koji su statistički značajni


286


Od 171 koeficijenta korelacije, matrice korelacija (154) njih 87 je statistički značajno

(sig< ,05). Varijable su se unutar matrice interkorelacija bazičnih motoričkih varijabli

grupirale u četiri skupine - varijable za procjenu : agilnosti, eksplozivne snage tipa sprinta,

skočnosti te varijable za procjenu fleksibilnosti. Analizom matrica korelacija inicijalnog i

finalnog mjerenja uočavamo da je došlo do minimalnih promjena na većini koeficijenata

korelacije, te promjene su očite na drugoj decimali. Usporedimo li te razlike sa razlikama

dobivenim na morfološkim varijablama vidljivo je da su te razlike veće (Tablica 150. i 151.).


skupine na bazičnim motoričkim varijablama.


Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da je došlo do statistički značajnih

kvalitativnih promjena kod eksperimentalne skupine na skupu bazičnim motoričkih varijabli

na razini značajnosti od 5%. Kod kontrolne skupine do značajnih kvalitativnih promjena

došlo je uslijed pada rezultata na testovima za procjenu bazičnih motoričkih sposobnosti

(Tablica 130.). A kod eksperimentalne skupine do statistički značajnih kvalitativnih promjena

došlo je uslijed poboljšanja rezultata na testovima za procjenu bazičnih motoričkih

sposobnosti (Tablica 138.). Od autora koji su unutar svojih istraživnja proučavali kvalitativne

promjene (Dobrinec i sur., 1985; Metikoš i sur., 1987; Neljak, 1990; Žufar, 1990; Oreb, 1992;

Bregović, 1995, Marković, 2004) jedino je Metikoš proučavao utjecaj situacijskog treninga na

uzorku žena s ciljem podizanja motoričkih sposobnosti bitnih u urgentnim situacijama, tako

da direktna usporedba se dobivenim rezultatima u sklopu ovog istraživanja nije moguća.

Dobiveni rezultati kvalitativnih promjena dobiveni na bazičnim motoričkim varijablama samo

su još jedan u nizu dokaza o važnosti primjene situacijskog polistrukturalnog kompleksnog

treninga u nogometu. Primjenom situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga u

nogometu postiže se daleko veći pozitivni pomak u rezultatima, koje nogometaši ostvaruje na

bazičnim motoričkim testovima nego primjenom tradicionalnog treninga bez velikog broja

specifičnih sadržaja.


287


5.9.6 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih na specifično -

motoričkim i funkcionalnim obilježjima uslijed situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga

Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da je došlo do statistički značajnih

kvalitativnih promjena na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih obilježja. Na temlju

rezultata koje je dala analiza kvalitativnih promjena na bazičnim motoričkim obilježjima za

pretpostaviti je da će se još veće pozitivne kvalitativne promjene detekterati na varijablama za

procjenu sepcifičnih motoričkih i funkcionalnih obilježja nogometaša svrstanih u

eksperimentalnoj skupini.


funkcionalnih obilježja u inicijalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MP6PD_1 MP6PL_1 STHSTD_1 STHSTL_1 MAGSLV_1 MAGSTV_1 MAGSLT_1 MAG90V_1 MP6PD_1 1.000 .350 -.028 .150 -.151 .276 -.166 .012

MP6PL_1 .350 1.000 -.020 .269 -.128 .350 -.147 -.101STHSTD_1 -.028 -.020 1.000 .199 -.343 .226 -.232 -.201

STHSTL_1 .150 .269 .199 1.000 -.261 .413 -.258 -.148MAGSLV_1 -.151 -.128 -.343 -.261 1.000 -.632 .736 .431MAGSTV_1 .276 .350 .226 .413 -.632 1.000 -.442 -.229MAGSLT_1 -.166 -.147 -.232 -.258 .736 -.442 1.000 .270MAG90V_1 .012 -.101 -.201 -.148 .431 -.229 .270 1.000MAG90T_1 .022 .015 -.154 -.119 .199 -.052 .318 .480 BV30M_1 .312 .203 .170 .203 -.322 .396 -.390 .103 SBEEP_1 .262 .105 .128 .233 -.363 .450 -.257 -.204


288



funkcionalnih obilježja u inicijalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MAG90T_1 BV30M_1 SBEEP_1 MP6PD_1 .022 .312 .262 MP6PL_1 .015 .203 .105STHSTD_1 -.154 .170 .128STHSTL_1 -.119 .203 .233MAGSLV_1 .199 -.322 -.363MAGSTV_1 -.052 .396 .450MAGSLT_1 .318 -.390 -.257MAG90V_1 .480 .103 -.204MAG90T_1 1.000 .033 -.107 BV30M_1 .033 1.000 -.002 SBEEP_1 -.107 -.002 1.000

Masnim (bold) označeni koeficijenti korelacije koji su statistički značajni

Od 55 koeficijenta matrice interkorelacija specifično - motoričkih i funkcionalnih

varijabli njih 35 je statistički značajno na nivou značajnosti 5%. Najveće vrijednosti

koeficijenata korelacije (Tablica 156.) utvrđene su između testova ta procjenu agilnosti.

Slična struktura matrice interkorelacija uočena je i kod kontrolne skupina (Tabilca 147.).

Takvi rezultati su očekivani jer ne postoje statistički značajne razlike između eksperimentalne

i kontrolne skupine u inicijalnom promjeravanja na testiranim specifičnim motoričkim i

funkcionalnim sposobnostima.


funkcionalnih obilježja u finalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MP6PD_2 MP6PL_2 STHSTD_2 STHSTL_2 MAGSLV_2 MAGSTV_2 MAGSLT_2 MAG90V_2

MP6PD_2 1.000 .390 .065 .251 -.238 .301 -.239 -.060 MP6PL_2 .390 1.000 .067 .156 -.104 .261 -.091 -.099STHSTD_2 .065 .067 1.000 .573 -.233 .218 -.155 -.085STHSTL_2 .251 .156 .573 1.000 -.271 .342 -.268 -.096MAGSLV_2 -.238 -.104 -.233 -.271 1.000 -.574 .753 .440MAGSTV_2 .301 .261 .218 .342 -.574 1.000 -.412 -.208MAGSLT_2 -.239 -.091 -.155 -.268 .753 -.412 1.000 .199MAG90V_2 -.060 -.099 -.085 -.096 .440 -.208 .199 1.000MAG90T_2 .033 .083 -.051 -.092 .137 .101 .252 .346 BV30M_2 .176 .057 .108 .179 -.380 .400 -.392 .009 SBEEP_2 .329 .113 .167 .242 -.377 .390 -.269 -.211


289



funkcionalnih obilježja u finalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MAG90T_2 BV30M_2 SBEEP_2 MP6PD_2 .033 .176 .329 MP6PL_2 .083 .057 .113STHSTD_2 -.051 .108 .167STHSTL_2 -.092 .179 .242MAGSLV_2 .137 -.380 -.377MAGSTV_2 .101 .400 .390MAGSLT_2 .252 -.392 -.269MAG90V_2 .346 .009 -.211MAG90T_2 1.000 .148 -.133 BV30M_2 .148 1.000 .096 SBEEP_2 -.133 .096 1.000

Masnim (bold) označeni koeficijenti korelacije koji su statistički značajni

Od 55 koeficijenta matrice interkorelacija specifično - motoričkih i funkcionalnih

varijabli njih 32 je statistički značajno na nivou značajnosti 5%. Najveće vrijednosti razlika

matrica interkorelacija varijabli za procjenu specifično - motoričkih i funkcionalnih obilježja

između incijalnog i finalnog provjeravanja utvrđeno je između varijabli: MP6PD i STHSTL;

MP6PD i BV30M; MP6PL i STHSTL; MP6PL i BV30M; STHSTD i MAG90V, MAG90T;

MAGSTV i MAG90T. Za razliku od varijabli za procjenu morfoloških i bazično motoričkih

obilježja, jedino su razlike koeficijenata između inicijalnog i finalnog provjeravanja na

specifičnim motoričkim i funkcionalnim obilježjima utvrđena na prvoj decimali. Na temelju

toga možemo pretpostaviti da je na specifičnim motoričkim i funkcionalnim varijablama

došlo do značajnih kvalitativnih promjena.


skupine na specifičnim motoričkim i funkcionalnim varijablama.



290


Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da je na specifično - motoričkim i

funkcionalnim varijablama eksperimentalne skupine došlo do statistički značajnih

kvalitativnih promjena (Tabilca 158.).

Najveće kvalitativne ali i kvantitativne promjene uočene su na varijablama za procjenu

specifično - motoričkim i funkcionalnim obilježja. Utvrđeni pozitivni efekti situacijskog

polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka, bazično motorička, specifično -

motorička i funkcionalna obilježja jasan su dokaz koliko je važna njegova primjena u

nogometu. Međutim tijekom primjene situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga

potrebno je voditi računa o svih segmentima nogometne igre pa tako i specifičnostima

treninga s obzirom na liniju.

Prema zahtjevima modernog nogometa potrebno je trening kondicijske pripreme

provoditi ako je moguće u homogenim skupinama tako da obrambena linija, vezna linija i

linija napada čine tri homogene skupine. Takav pristup treningu iziskuje daleko veći trud

nego tradicionalni načina treninga (svi igrači imaju isti treninge fizičke pripreme), jer zahtjeva

postavljanje parcijalnih ciljeva kondicijskog treninga s obzirom na pozicijsku specifičnost.

Na temelju informacija dobivenih strukturalnom analizom možemo zaključiti da je

izdržljivost važnija za vezne igrače. Igrači sredine terena moraju biti cijelo vrijeme u pokretu,

npr. dok je protivnička momčad u posjedu lopte, igrači sredine terena moraju kaskati dok

napadači hodaju.

Slična je situacija kad njihova momčad ima posjed lopte dok obrambeni hodaju, vezni igrači

kaskaju (Verheijen, 1997 . Razlika je ujedno i dokaz važnosti treninga izdržljivosti za vezne

igrače, posebice specifičnog aerobnog treninga kakav je opisan u ovom istraživanju (Tablica

19.). Taj tip treninga treba dominirati unutar cjelokupnog programa treninga fizičke pripreme

veznih igrača. Važnost sprinta od 1-5 m karakterističan je za napadače jer čini 50% svih

sprinterskih akcija napadača. Dok sprint od 5-10 m čini 25 % svih akcija sprinterskih akcija

napadača (Verheijen, 1997). Sagledavši te informacije dolazimo do zaključka da su brzina i

snaga važniji za napadača nego za veznog igrača. Zato je potrebno u treningu fizičke pripreme

napadača više akcentirati trening snage (maksimalne, eksplozivne i brzinske; Weineck, 2000)

i brzine (reakcije, startne i maksimalne; Weineck, 2000).


291


Trening obrambenih igrača s obzirom na njihovu ulogu unutar ekipe moguće je u velikoj

mjeri oblikovati kao i trening napadača. Obrambeni igrači i napadači u permanentnoj su

interakciji. Zadaća obrambenih igrača spriječiti je napadača u ostvarenju njihovog cilja, a

zadaća napadača je nad igrati obrambene igrače (Pahlke, 1983). Iz strukturalne analize

vidljiva je njihova sličnost u dionicama prijeđenih sprintom, u broju skokova i ukupnoj

prijeđenoj udaljenosti (Verheijen, 1997). Ako je moguće, trening fizičke pripreme

nogometaša trebalo bi bazirati na pozicijskim razlikama. Trening propriocepcije u nogometu

ima dvojaku funkciju: trening u funkciji prevencije ozljeda i trening u funkciji razvoja

koordinacije, agilnosti i brzine (Bangsbo, 1992, 1994). Posljedica treninga propriocepcije je

ubrzavanje protjecanja impulsa kroz živčani sustav, a time i smanjenje vremena reakcije. To

je i bio razlog primijene SAQ treninga u kombinaciji sa treningom propriocepcije. Ujedno to

je i razlog zašto je potrebno trening propriocepcije integrirati unutar većine mikrociklusa

fizičke pripreme nogometaša. Informacije fiziološke analize o sustavu za transport kisika i

funkcionalni pokazatelji rada sustava za transport kisika kao što su vrijednosti VO2max. 59-

62ml/kg/min, vrijednosti maksimalne frekvencije srca 185-195 otkuc. /min (Weineck, 2000),

te vrijednosti MVDmax.(142-148i/min; Bangsbo, 1994), indikatori su nivoa treniranosti

nogometaša tj. njegovog aerobnog kapaciteta. Funkcionalni pokazatelji sustava za transport

kisika najboljih svjetskih nogometaša predstavljaju ciljeve koje želimo postići treningom, a

prema ciljevima oblikujemo trening fizičke pripreme nogometaša. Važno je napomenuti kako

juniori prve hrvatske nogometne lige spadaju u sam svjetski vrh po pitanju aerobnih

kapaciteta. S obzirom na važnost glikolitičkog sustava u nogometu, igrače je potrebno

trenirati u uvjetima visoke koncentracije laktata 8-12mmol/l (Bangsbo, 1994), što odgovara

intenzitetu koji je provodila eksperimentalna skupina od 90% FS u prosijeku. Iz hijerarhijske

strukture motoričkih sposobnosti nogometaša poznato nam je da se fleksibilnost sa 5% nalazi

na posljednjem mjestu hijerarhijske ljestvice. Činjenica, da su mišići nogometaša po svojoj

strukturi sličniji sprinterima neko maratoncima, dokaz je važnosti rada na razvoju

fleksibilnosti nogometaša. Trening fleksibilnosti mora teći paralelno sa treningom snage

(Bompa, 1993, 1999). U tijeku treninga snage trebamo voditi računa da ne prouzročimo

mišićni disbalans koji može imati za posljedicu ozljedu. Da ne bi došlo do ozljede potrebno je

provoditi trening jačanja lokomotornog aparata nogometaš posebice muskulature nogu i

paralelno s treningom jačanja provoditi trening prevencije.


292


Trening prevencije trebao bi se sastojati od : treninga jačanja lokomotornog aparata

nogometaša, treninga fleksibilnosti, treninga propriopcepcije, treninga izometrije (Verheijen,

1997). Svi nabrojani treninzi moraju se sustavno provoditi kroz svaki tjedan treninga

neovisno dali se radi o pripremnom, natjecateljskom ili prelaznom periodu. Jer u suprotnom

nogometaš neće biti u stanju podnositi natjecateljska opterećenja modernog nogomet. Za

nogomet je važna proporcionalna razvijenost svih regija tijela (Bell i Rhodes, 1975; Bangsbo,

1991). Zato unutar plana i programa treninga fizičke pripreme nogometaša treba biti trening

snage muskulature gornjeg dijela tijela (mišića trupa, ruku, ramenog pojasa i leđa). Mišići

nogu su masivniji i snažniji od mišića gornjeg dijela tijela, ali zato su koordinacijski

inferiorniji jer posjeduju manji broj rotatornih mišića nego muskulatura gornjih ekstremiteta

(Gabrijelić, 1964). U nogometu sve akcije počinju i završavaju aktivacijom muskulature

donjih ekstremiteta (Drust, 2000). Uzevši u obzir činjenicu da skočni zglob za nogometaša je

isto što i šaka za rukometaša i košarkaša (Gabrijelić, 1964) uviđamo važnost treninga

koordinacije donjih ekstremiteta nogometaša. Osobito pogodan trening za razvoj koordinacije

donjih ekstremiteta je trening agilnosti u situacijskim uvjetima. Pozitivan efekt situacijskom

polistrukturalnog kompleksnog treninga na specifična motorička i funkcionalna obilježja

rezultat je brži transfer primijenjenih sadržaja na specifične koordinacijske sposobnosti od

tradicionalnog treninga kojeg je provodila kontrolna skupina. Specifičnost nogometa je da se

sve radnje izvode izvoditi donjim ekstremitetima kako što je rečeno, mišići nogu su masivniji

i snažniji od mišića gornjeg dijela tijela te koordinacijski inferiorniji jer posjeduju manji broj

rotatornih mišića nego što je to slučaj kod muskulature gornjih ekstremiteta (Gabrijelić,

1964). Sve navedeno ide u prilog primjeni situacijskog polistrukturalnog kompleksnog

treninga u nogometu jer omogućuje veće efekte treninga u kraćem vremenskom razdoblju a

ujedno transfer između efekata treninga i poboljšanja natjecateljske efikasnosti trebao bi biti

brži.

Najvažniji učinci aerobnog treninga primijenjenog u sklopu eksperimentalne skupine su

povećanje volumena krvi, hipertrofija miokarda što ima za posljedicu povećanje udarnog

volumena, tako da je srce u stanju pumpati veću količinu krvi u jedinici vremena. Na taj

način prenosi se veća količina kisika do aktivnih mišića i povećava se aerobna proizvodnja

energije za vrijeme vježbanja visokog intenziteta (Weineck, 1999)


293


Povećava se sposobnost iskoristivosti kisika i oksidacije masti u mišićima (Wang, 1995) što

će rezultirati većim intenzitetom igre nogometaša. Prednosti situacijski oblikovanog aerobnog

treninga u nogometu su: veliki postotak energije potreban za vježbanje može se proizvesti

aerobno, igrač je u stanju trenirati većim intenzitetom kroz duži vremenski period (Bangsbo,

1994) : manje vremena je potrebno za oporavak nakon aktivnosti visokog intenziteta. Aerobni

trening pomaže da se narušavanje tehničke izvedbe i pogreške u koncentraciji koje su

uzrokovane iscrpljenošću (do koje može doći krajem utakmice), svedu na minimum.

Efekti anaerobnog treninga realiziranog unutar eksperimentalne skupine u situacijskim

uvjetima (Weineck, 1999) su : bolja sinkronizacija nervnog i mišićnog sustava, porast

količine enzima koji sudjeluju u anaerobnoj proizvodnji energije, povećanje sposobnost

proizvodnje i odstranjivanja laktata (Bangsbo, 1994) poboljšanje rada pri visokom intenzitetu

(ubrzanja, sprintevi, dueli, udarca itd.) te poboljšane sposobnosti rada u uvjetima visokog

intenziteta. Treninga brzine u situacijskim uvjetima rezultirao je : poboljšanje sposobnosti

zapažanja, situacije, za vrijeme utakmice koje zahtijevaju brzu akciju, poboljšanje sposobnosti

poduzimanja akcija u trenutku kad je potrebna brzina djelovanja (procjenjivanje i

odlučivanje), poboljšana sposobnost brzine produkcije sile za vrijeme aktivnosti visokog

intenziteta (poduzimanje akcije) u igri. Formalni trening brzine tradicionalno je bio nadmoćan

oblik treninga brzine u nogometu. To je razlog zašto igrači trening brzine poistovjećuju sa

treningom sprinta bez lopte. Iz psiholoških razloga nije loše uključiti i taj oblik treninga, iako

krajnji učinak takvog treninga na igru nije optimalan.

Jedan od razloga popularnosti tradicionalnog treninga brzine je u tome što ga je lako

organizirati. Planiranje funkcionalnog treninga brzine tj. treninga brzine u situacijskim

uvjetima kao što je slučaj u sklopu programa rada eksperimentalne skupine zahtjeva dosta

mašte i teže je definirati opterećenje. Pri biranju načina treninga brzine treba imati na umu da

je konačni efekt situacijski oblikovanog treninga brzine daleko veći od tradicionalnog

treninga brzine. Treninga brzinske izdržljivosti situacijskog tipa ima nekoliko pozitivnih

efekata: poboljšanje sposobnosti brzog ispoljavanja sile i energije putem anaerobnog sustava,

poboljšanje sposobnosti kontinuiranog ispoljavanja sile i energije putem anaerobnog sustava,

poboljšanje sposobnosti oporavka nakon perioda aktivnosti visokog intenziteta. Visoka

koncentracija laktata u krvi za vrijeme utakmice dokazuje da je glikolitički sustav aktivan

tijekom utakmice (Verheijen, 1997).


294


S namjerom da se ispita uspješnost treninga brzinske izdržljivosti na igru, polovica danskih

reprezentativaca je dva puta tjedno kroz šest tjedana radila situacijski trening brzinske

izdržljivosti kao dodatak treningu. Druga polovica igrača nije mijenjala trening. Svi igrači

testirani su prije početka primjene situacijskog treninga brzinske izdržljivosti i nakon šest

tjedana primjene specifičnog situacijskog treninga. Testiranje je pokazalo da su igrači koji su

provodili eksperimentalni trening imali bolje rezultate na ponovljenom testiranju, dok

polovica igrača koje nije radila dodatne treninge postigla je lošije rezultate (Bangsboa, 1992).

Analizama utakmica i proučavanjima treninga pokazalo se da trening brzinske izdržljivosti

podiže sposobnost tolerancije laktata (Weineck, 1999). Trening treba primjenjivati jedino na

igračima koji posjeduju potreban nivo bazične fizičke pripremljenosti da bi bili u stanju

podnijeti fizičke i psihičke napore treninga brzinske izdržljivosti (Bangsboa, 1994).

U nogometu brzina ne ovisi isključivo o fizičkim sposobnostima, već uključuje i sposobnost

brzog odlučivanja (moždane funkcije). Stoga glavni cilj treninga brzine je unapređivanje

igračeve sposobnosti uočavanja, vrednovanja, procjenjivanja te brzog djelovanja u

situacijama na koje nailazi za vrijeme utakmice gdje je brzina presudna. Da bi to bilo

ostvarivo trening brzine treba provoditi u uvjetima koji odgovaraju nogometno specifičnim

situacijama (Bangsbo, 1994) što i potvrđuju rezultati ovog istraživanja. Snaga i mišićna

izdržljivost koji se najviše koriste u nogometu povećavaju se tijekom niza nogometnih

sezona. U funkciji optimalizacije napretka, mišiće je potrebno trenirati na specifičan način. To

je moguće postići primjenom specifičnog mišićnog trening, koji dijelimo na : trening mišićne

snage i trening mišićne izdržljivost. Specifičan treninga mišićne snage ima za cilj povećanje

sposobnosti ispoljavanja sile u situacijama na utakmici u kojima je bitna eksplozivnost ( npr.

skokovi, doskoci, udarci lopte itd.). Mišićna snaga omogućuje uspješne realizacije

nogometnih situacija (npr. sprinta, duela itd.). Potrebna mišićna snaga ovisi o nekoliko

faktora: stilu igre igrača i poziciji igrača na terenu. Važna funkcija mišića zaštita je i

stabilizacija zgloba (Bompa, 1999). Iz tog proizlazi da je trening snage važan u prevenciji

ozljeda. Duži period ne aktivnosti nakon ozljede negativno se reflektira na snažna svojstva

ozlijeđenog mišića. Npr. pet tjedna imobilizacije oslabi četveroglavi mišić natkoljenice za

50% ( Bangsbo, 1992). Zato igrači koji su bili ozlijeđeni prije povratka na nogometni teren

moraju proći period rada na povećanju mišićne snage. Trening mišićne snage potreban je

igraču i određeni period nakon povratka na teren da bi bio u stanju vratiti se na nivo na kojem

je bio prije ozljede.


295


Testiranje grupe igrača dvije godine nakon operacije koljena, ustanovljeno je da je snaga m.

quadricepsa ozlijeđene noge na 75% u odnosu na zdravu nogu. Usprkos dokazima dobivenih

testiranjem igrači su bili uvjereni da su jednako snažni kao i prije ozljede. Sposobnost mišića

da ispolji silu ne ovisi samo o snazi mišića. Ispoljavanje sile pod utjecajem je igračeve

sposobnosti da koordinira kretnjama mišića u pravo vrijeme (timing). Trening snage u

nogometu moguće je podijeliti na situacijsko - funkcionalni trening snage i osnovni (bazični)

trening snage (Bangsbo,1994). Kod situacijsko - funkcionalnog treninga snage koji je

provodila eksperimentalna skupina primjenjivani su pokreti koji su slični onima u nogometu.

Trening se sastoji od igara u kojima se nogometni pokreti izvode u mnogo težim uvjetima

nego što je to uobičajeno npr. igranje nogometa na mekanom terenu – pijesku ili igranje s

prslukom ili s utegom (ne težim od 3-5% tjelesne težine, Verheijen, 1997). Prednost

situacijsko - funkcionalnog treninga snage je u tome što se napredak u snazi može učinkovito

iskoristiti u igri, a nedostatak je što je teško kontrolirati i uskladiti opterećenja. Za vrijeme

bazičnog treninga snage mišićne grupacije treniraju se izoliranim pokretima. Za tu vrstu

treninga moguće je koristiti različite sprave s utezima na kojima je jednostavno kontrolirati

opterećenje. To trening čini jednostavnim pa ga igrači mogu izvoditi sami nakon što se

upoznaju s programom rada. Nedostatak osnovnog treninga snage je u tome što se snaga

razvija specifično, ovisno o pokretu (Bangsbo,1992). Efekti situacijskog treninga koji su

potvrđeni u sklopu ovog istraživanja su poboljšana bazična snaga i snaga koordinacije, što se

na pozitivan način reflektira na nogometnu snagu.

Razlog tako slabog utjecaja bazičnog treninga snage je način izvođenja pokreta koji nisu

slični nogometnim. Npr. m.quadrceps se standardno trenira pod kutom od 900 između

natkoljenice i potkoljenice, međutim taj kut je za vrijeme igre daleko veći (Bangsbo, 1994). S

namjerom da se učinkovito iskoriste poboljšanja u bazičnoj mišićnoj snazi za vrijeme

utakmice, trening snage je kombiniran s igranjem nogometa.

Danski igrači bili su sudionici istraživanja (Bangsboa 1994) koje se bavilo utjecajem različitih

tipova snage u periodu kad nije bilo redovitih treninga. Igrači su bili podijeljeni u tri grupe.

Dvije grupe provodile su osnovni trening snage za mišiće natkoljenice. Jedna grupa radila je s

velikim opterećenjem i sporim tempom izvođenja vježbi, druga grupa radila je vježbe s malim

opterećenjem, ali brzim tempom izvedbe vježbi. Treća grupa izvodila je situacijski trening

snage.


296


Period treninga trajao je tri mjeseca, a trening se provodio tri puta tjedno. Prije i nakon

perioda od tri mjeseca proveden je test snage udarca. Ispitivanje je pokazalo da je kod sve tri

grupe došlo do poboljšanja u bazičnoj snazi. Grupa koja je provodila situacijski trening imala

je najveći pomak u snazi udarca što je u skladu sa rezultatima dobivenim u sklopu ovog

istraživanja. Ostale dvije grupe postigle su umjereno poboljšanje. Iako trening snage igračima

donosi prednosti, može se negativno reflektirati na zdravlje i sposobnosti igrača ako je loše

osmišljen (Bompa, 1999). Npr. igrači koji treningom mišićne snage dobiju preveliku mišićnu

masu mogu izgubiti specifične nogometne kvalitete – tehničke vještine. Loše osmišljen

trening mišićne snage može imati za posljedicu mišićni disbalans, pojava mišićnog disbalansa

povećava rizik od ozljeđivanja (Janković, 2002). Situacijski polistrukturalni kompleksni

trening mišićne izdržljivosti ima za cilj povećanje mišićne adaptacije na trening te

povećanje sposobnosti oporavka nakon intenzivnog treninga. Nogometaša treba posjedovati

visoki nivo koncentrične snage i umjerenu izometričku snagu, dok je ekscentrična snaga od

manje važnosti (Weineck,2000). Bilo koji oblik vježbanja pomaže povećanju mišićne

izdržljivosti aktiviranih mišića. To znači da igrači mogu razviti visok nivo mišiće

izdržljivosti, posebno muskulature nogu svakodnevnim treninzima i igranjem utakmica.

Glavni deficit nogometaša odnosi se na mišićnu izdržljivost gornjeg dijela tijela prema kojem

bi trebali više usmjeravati trening mišićne izdržljivosti (Verheijen, 1997). U treningu brzinske

izdržljivosti prvenstveno dominira anaerobni sustav produkcije energije, tijekom treninga

brzinske izdržljivosti vježbe se izvode u trajanju od 15-60 sekundi. Manja brzina izvođenja

koristi se u treningu dugotrajne mišićne izdržljivosti. Za vrijeme treninga mišićne izdržljivosti

važno je primjenjivati vježbe koje su slične specifičnim nogometnim kretnjama. Veliki

napredak u koncentričnoj i izometričkoj izdržljivosti može se ostvariti relativno brzo,

međutim sva se poboljšanja brzo gube ako se postignuti nivo treningom ne održava. Treneri

tradicionalno koriste kružni oblik treninga mišićne izdržljivosti u pripremnom periodu. Kako

se približava početak sezone, često takav trening u potpunosti izostavljaju pa se postignuti

napredak u izdržljivosti najvećim djelom gubi.

Istraživanjem provedenom na grupi njemačkih nogometaša (Weineck, 1999) koji su bili

podvrgnuti kružnom treningu četiri tjedna dokazan je izrazit napredak postignut u mišićnoj

izdržljivosti. Ali nakon tri tjedna ispuštanja kružnog treninga mišićne izdržljivosti efekti

treninga mišićne izdržljivosti najvećim djelom su nestali.


297


Umjesto takvih povremenih kružnih programa treninga u predsezoni, prikladnije je igrače

upoznati i priviknuti na redovite treninge mišićne izdržljivosti. Program treninga trebao bi

sadržavati vježbe koje je moguće izvoditi na otvorenom i u dvorani. Tako da igrači mogu

trenirati po tom programu tijekom cijele sezone. Trening mišićne izdržljivosti treba izvoditi

na kraju treninga, neposredno prije istezanja (Weineck, 1999).

Za razliku od kontrolne skupine unutar koje je zabilježen pad rezultata u podrućju

bazičnih i specifično - motoričkih te funkcionalnih sposobnosti kod eksperimentalne skupine

zabilježen je porast rezultata (Tablica141.). Negativni trend promjena unutar kontrolne

skupine očit je u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Unutar kontrolne skupine najočitiji

trend pada spobnosti uočen je na specifičnim testovima za procjenu agilnosti (Tablica 133.),

ali i testu za procjenu aerobne izdržljivosti. Dobiveni rezultati potvrda su teze o važnosti i

pozitivnim efektima situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka,

motorička i funkcionalna obilježja. Pozitivni efekti situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga na morfološka, motorička i funkcionalna obilježja ostvareni su na

uzorku vrhunskih sportaša, populaciji na kojoj je najteže postići pomake u pozitivnom smislu

jer se radi o igračima čije su sposobnosti razvijene do maksimuma. Na temelju toga za

očekivati je još bolje efekte polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka,

motorička i funkcionalna obilježja kad je riječ o slabije treniranoj populaciji nogometaša

(druga, treća, četvrta te amaterske lige), ali i unutar mlađih dobnih kategorija.

Za pretpostaviti je da bi primjena situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga u

drugim momčadskim sportovima (rukomet, košarka, odbojka, rugbi itd.) polućila slične

pozitivne efekte na morfološka, motorička i funkcionalna obilježja. Jedan od razloga je brži

transfer između efekata treninga i poboljšanja natjecateljske efikasnosti igrača.


298


5.10 Analiza razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine u finalnom

promjeravanju

Na početku provođenja eksperimenta (inicijalnim provjeravanjem) između kontrolne i

eksperimentalne skupine nisu detektirane statistički značajne razlike u morfološkim, bazičnim

motoričkim te specifično - motoričkim i funkcionalnim obilježjima (Tablica 121. i 123.).

Dobiveni rezultati omogućili su daljnje analize varijance. Analiza razlika pokazala je da

jeunutar kontrolne skupine došlo do statistički značajnih kvantitativnih promjena (Tablica

130. i 133.) i kvalitativnih promjena (Tablica 146. i 149.) na bazičnim, motoričkim te

specifično - motoričkim i funkcionalnim sposobnostima. Usporedbom rezultata, inicijalnog i

finalnog provjeravanja, na rezltatima koje je ostvarila kontrolna skupina uočen je pad

rezultata – sposobnosti. Kod eksperimentalne skupine, isto kako i kod kontrolne skupine

došlo je do statistički značajnih kvantitativnih promjena (Tablica 138. i 141.) i kvalitativnih

promjena (Tablica 155. i 158.) na bazičnim motoričkim, specifično - motoričkim te

funkcionalnim sposobnostima. Jedna i druga skupina ostvarile su i značajne kvantitativne

promjene na nekim vairjablama za procjenu morfoloških obilježja. Kod kontrolne skupine

došlo je do promjena na varijablama za procjenu potkožnog masnog tkiva. Dok kod

eksperimentalne skupine uz redukciju potkožnog masnog tkiva došlo je do neznatnog

povečanja mišićne mase. Međutim kvantitativne i kvalitativne promjene ekpserimnetalne

skupine su pozitivne, nogometaši eksperimnetalne skupine poboljšali su svoje rezultate što je

ujedno i glavni razlog nastajanja statistički značajnih promjena.

Posljednje analize u sklopu ovog rada biti će analize razlika između kontrolne i

ekpserimnetalne skupine u finalnom provjeravanju, kako bi utvrdili postojanje razlika i

veličinu tih razlika. Anliza je naprvaljena u tri koraka kako što je bilo prikazno u prethodnom

poglavlju (5.9). Zasebno su razlike između skupina promatrane na varijablama za procjenu

mofoloških, bazično motoričkih, specifično - motoričkih i funkcionalnih obilježja.


299


5.10.1 Analiza razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine u finalnom

promjeravanju na morfološkim varijablama

Anliza razlika biti će promatrana samo na morfološkim varijablama za procjenu

volumena i mase tijela te potkožnog masnog tkiva, jer je na tim varijablma jedino moguće

očekivati nastajanje razilka pod utjecajem treninga (u trajanju od 13 tjedana) pa tako i

situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga.

Tablica 159. Prosječni rezultati grupa u mjerenim testovima za procjenu morfoloških

dimnezija na kraju ekperimenta (Mean i std. Dev).


300


Usporedbom prosječnih rezultata finalnog provjeravanja na morfološkim varijablama

vidljivo je da su razlike minimalne što i potvrđuje analiza kvantiativnih i kvalitativnih

promjena ekpserimentalne i kontrolne skupine.


Eksperimentalna kontrolna

Mean Std.dev Mean Std.de

vAVTT_2 71,82 5,70 71,76 5,70AVONDEL_2 28,11 1,86 28,32 1,85AVONDED2 28,14 1,82 28,35 1,91AVONDFL_2 30,26 1,76 30,52 2,06AVONDFD_2 30,56 1,81 30,86 1,96AVOPODL_2 25,79 1,24 25,55 1,53AVOPODD_2 26,03 1,31 25,85 1,37AVOGK_2 89,61 4,65 89,08 4,02AVONATL_2 55,50 2,70 55,94 3,12AVONATD_2 55,94 2,63 56,25 3,19AVOPODL_2 36,71 1,84 36,90 1,97AVOPODD_2 36,77 2,09 36,88 1,97AVOT_2 78,07 3,55 77,21 4,07ANNAD12 8,29 2,29 7,91 2,85ANNAD_2 8,13 1,07 8,31 1,57ANL_2 5,06 1,12 5,19 1,22ANP_2 8,48 3,29 8,36 2,99ANT_2 9,26 3,92 8,69 3,38ANSIL_2 10,33 3,33 10,15 4,03ANPOT_2 6,67 1,73 6,52 2,13ANBIC_2 4,26 1,05 4,02 0,95ANAKS_2 5,96 1,47 6,02 1,27AVPMT_2 6,70 1,97 6,51 2,22AVKGMT_2 4,83 1,56 4,71 1,78

301



Test of Function(s)

Wilks' Lambda

Chi-square df Sig.

1 0,80 30,35 23 0,14

Diskriminacijska analiza nije pokazala statistički značajne razlike između

eksperimentalne i kontrolne skupine u finalnom provjeravanju.


promjeravanju na bazičnim motoričkim varijablama

Anliza kvantitativnih i kvalitativnih promjena kontrolne i eksperimentalne skupine na

bazičnim motoričkim varijablama pokazala je statistički značajne promjene. Za pretpostaviti

je da će i analiza razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine u finalnom

provjeravanju pokazati statistički značajne razlike.

Tablica 161. Prosječni rezultati grupa u mjerenim testovima za procjenu bazičnih motoričkih,

sposobnosti na kraju ekperimenta (Mean i std. Dev).

Kontrolna skupina


Varijabla razlika

Mean Std.dev.

Mean Std.dev.

MAG9OK_1 7,52 0,35 7,32 0,38 0,19MAGNN_1 7,82 0,43 7,78 0,39 0,03MAG4X5_1 6,07 0,32 5,83 0,38 0,24SP5_1 1,46 0,12 1,40 0,13 0,07SP10_1 2,21 0,15 2,07 0,12 0,14SP20_1 3,37 0,13 3,35 0,14 0,02SP30_1 4,52 0,18 4,51 0,19 0,00MESSJ_1 41,45 4,15 41,30 4,12 0,15MESCM_1 42,85 4,09 44,01 4,18 -1,16MESMAX_1 51,24 4,45 53,31 5,29 -2,07MFLSAR_1 13,80 3,50 12,85 5,98 0,96MFLPRR_1 63,74 9,04 64,09 11,27 -0,35MFLPL_1 86,32 6,85 91,97 7,21 -5,66MFLPD_1 87,66 5,99 91,84 6,42 -4,18MFLZL_1 36,45 7,31 53,09 12,91 -16,64


302


MFLZD_1 35,26 8,32 55,99 12,91 -20,72MFLRAZ_1 89,99 11,08 101,05 13,50 -11,07MFLOL_1 75,79 7,75 78,59 11,79 -2,80MFLOD_1 75,33 8,42 80,13 8,75 -4,80


303


Najveće razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine detektirane su na testovima

za procjenu fleksibilnosti. Fleksibilnost se ubraja u motoričke sposobnosti gdje je moguće

ostvariti najveći prirast u razini sposobnosti – fleksibilnosti (Drabik, 1996). Razlike u

rezultatima moguće je pripisati treningu dinamičke fleksibilnosti koji je provodila

eksperimentalna skupina. Dobiveni rezultati idu u prilog važnosti treninga fleksibilnosti za

nogometaše. U uvjetima u kojima se izvodi situacijski polistrukturalni kompleksni trening

nogometaši su u situaciji da večinu kretnji izvode maksimalnom amplitudom, što je dodatno

pridonjelo razvoju fleksibilnosti nogometaša eksperimentalne skupine.


Test of Function(s)

Wilks' Lambda

Chi-square df Sig.

1 0,28 178,39 19 0,00

Varijablom razlika između kontrolne i eksperimentalne skupine detektirali smo najveće

razlike na testovima za procjenu fleksibilnosti (Tablica 161.). Diskriminacijskom analizom

utvrdili smo postojanje statistički značajnih razlika između kontrolne i eksperimentalne

skupine (Tablica 162.).


DF1MFLZD_2 0,60MFLZL_2 0,50SP10_2 -0,33MFLRAZ_2 0,28MFLPL_2 0,25MAG4X5_2 -0,21MFLPD_2 0,21MFLOD_2 0,18MAG9OK_2 -0,17SP5_2 -0,16MESMAX_2 0,13MFLOL_2 0,09MESCM_2 0,09MFLSAR_2 -0,06SP20_2 -0,05MAGNN_2 -0,03MESSJ_2 -0,01MFLPRR_2 0,01SP30_2 0,00


304


Iz strukture diskriminacijske funkcije vidljivo je da testovi fleksibilnosti MFLZD i

MFLZL najviše pridonose nastajanju razlika između kontrolne i ekpsrimentalne skupine u

finalnom provjeravanju. Razlozi nastajanja tih razlika proizlaze iz pozitivnih efekata

situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga (Tablica 19.).


promjeravanju na specifičnim motoričkim i funkcionalnim varijablama

Specifične motoričke sposobnosti odgovorne su za niz motoričkih reakcija. Jedan dio

motoričkih sposobnosti pod utjecajem je genetičkih faktora, dok je drugi dio podložan

utjecaju raznih egzogenih činilaca, a naročito sportskog treninga. Pod utjecajem

eksperimentalnog programa očekivane su znatne pozitivne promjene na testovima za procjenu

specifičnih motoričkih i funkcionalnih obilježja zbog specifičnosti situacijski oblikovanog

nogometnog treninga. Dobivene kvantitativne i kvalitativne promjene (Tablica 141. i 158.)

govore u prilog pozitivnom utjecaju situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na

bazične, specifično - motoričke i funkcionalne sposobnosti.

Tablica 164. Prosječni rezultati grupa u mjerenim testovima za procjenu specifičnih

motoričkih i funkcionalnih sposobnosti na kraju ekperimenta (Mean i std. Dev).

Kontrolna skupina


Varijabla razlika

Mean Std.dev.

Mean Std.dev.

MESBLD_2103,45 6,31 102,88 7,23 0,57

MESBLL_2 94,11 8,21 97,54 8,48 -3,43MP6PD_2 2,65 0,76 3,64 0,66 -0,99MP6PL_2 2,74 0,35 3,28 0,51 -0,54STHSTD_2 2,91 0,64 3,67 0,71 -0,76STHSTL_2 2,73 0,59 3,11 0,76 -0,38MAGSLV_2 11,39 1,23 10,63 1,07 0,76MAGSTV_2 3,59 0,77 3,91 0,77 -0,32MAGSLT_2 8,08 1,12 7,58 0,78 0,50MAG90V_2 9,80 0,68 9,80 0,57 0,00MAG90T_2 7,53 0,68 7,88 0,47 -0,35BV30M_2 4,83 0,33 4,66 0,27 0,17SBEEP_2 11,71 1,26 12,18 1,33 -0,47


305


Najveće razlike između kontrolne i eksperimentalne skupine u finalnom provjeravanju

detektirane su na varijabli za procjenu snage šuta lijevom nogom (MESBLL). Situacijski

polistrukturakni kompleksni trening koji se provodio s loptom te sa završnicom većine akcija

dodovanjem ili udarcem na gol, rezultirao je poboljšanjem koordinacije (intra i inter-

muskularne) muskulature nogu.


DF1MP6PD_2 0,54MP6PL_2 0,48STHSTD_2 0,44MAGSLV_2 -0,26MAG90T_2 0,23BV30M_2 -0,22STHSTL_2 0,22MAGSLT_2 -0,20MAGSTV_2 0,16MESBLL_2 0,16SBEEP_2 0,14MESBLD_2 -0,03MAG90V_2 0,00

Diskriminacijska analiza pokazala je da se grupe najviše razlikuju na testu za procjenu

preciznosti šuta sredinom hrpta stopala desnom i lijevom nogom (MP6PD i MP6PL) te testom

za procjenu tehnike šuta desnom nogom (STHSTD). Nakon toga slijede testovi za agilnosti

(MAGSLV i MAG90T), To su testovi za čiju realizaciju je potrebna visoka razina tehničke

pripremljenosti. Što je još jedna u nizu komparativnih prednosti situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga; dolazi do poboljšanja tehničke izvedbe. Uslijede većeg broja

ponavljanja specifičnih nogometnih sadržaja kretnje postaju ekonomičnije, a greške u

realizaciji i greške u tehničkoj izvedbi uvjetovane umorom rijeđe se događaju. Ako

pogledamo udaljenosti centroida vidimo da su veće razlike između kontrolne i

eksperimentalne skupine ostvarene na bazičnim motorički varijablama u finalnom

provjeravanju 3,17 std.dev., dok su te razlike na varijablama za procjenu specifično -

motoričkih i funkcionalnih sposobnostima nešto manje 2,55 std.dev.


306


Analizom razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine na kraju ekpsrimenta

jasno su utvrđene razlike između kontrolne i eksperimentalne skupine u motoričkim,

specifično - motoričkim i funkcionalnim sposobnostima. Dobivene razlike moguće je pripisati

pozitivnom utjecaju situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga.


307


6. ZAKLJUČAK

Osnovni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga na morfološka, motorička, situacijsko-motorička i funkcionalna

obilježja.

Uzorak ispitanika sačinjen je od 250 nogometaša iz deset nogometnih klubova prema

propisanim kriterijima (igrači sa odigranih minimalno 20 utakmica u prošloj sezoni, bilo

prijateljskih ili prvenstvenih; sudjelovanje na barem 75% treninga u prošloj sezoni;

minimalno 7 godina nogometnog staža; treniranje u klubovima kojima pripreme počinju

sredinom 7 mjeseca, istraživanje je obuhvatilo one igrače iz onih klubova čije pripreme

počinju u razmaku od 10 dana; klubovi unutar kojih pripremni period traje minimalno 6

tjedana). Deset klubova je prije početka eksperineta podjeljeno u eksperimentalnu i kontrolnu

skupinu. Od 250 testirnih nogmetaša samo je njih 152 nakon testiranja, na početku i na kraju

provođenja eksperimentalnog plana i programa imalo rezultate na svim testovima

primjenjenim u ovom doktoratu.

Eksperimentalna i kontrolna skupina provodili su identičan pripremni period

uključujući i prvu fazu natjecateljskog perioda (u trajanju od 13 tjedana). Tehničko-taktički

zahtjevi, ekstenzitet i intenzitet treninga bio je identični. Jedino su se u način izvođenja

treninga razlikovali. Kontrolna skupina radila je pravocrtna trčanja, sprinteve i kaskanja, a

nakon svakog sprinta i pretrčavanja dužih dionica slijedilo je lagano istrčavanje.

Eksperimentalna skupina imala je organiziran trening, kojem je bio cilj, trening oblikovati na

način da bude što sličniji nogometnoj realnosti (utakmici). Sprintevi od 60, 40 i 20 metara,

duže dionica od 300 m izvodili su se sa konstantnim promjenama pravca kretanja, a u

završnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje, primanje lopte, dribling ili udarac na gol što je

ovisilo o cilju treninga. Tijekom trčanja na 300, 200 i 100 metara igrači su izvodili nogometne

radnje: skokove, uklizavanja, remplanja, cik-cak kretanje i vođenja lopte. Završnica je bila

identična kao i kod kraćih sprinteva. Igrači niti jednu vježbu nisu izvodili individualno nego

veći broj igrača istovremeno. Sve s naglaskom na timskom radu.

Morfološke karakteristike procjenjivane su baterijom od 29 antropometrijskih

varijabli. Antropometrijske varijable u ovom istraživanju biti su izabrane u skladu s modelom

strukture morfološkog statusa.


308


Varijabilitet i kovarijabilitet manifesnih morfoloških varijabli ovisi o četiri latentne

morfološke dimenzije: longitudinalne dimenzionalnosti skeleta (LDS), transverzalne

dimenzionalnosti skeleta (TDS), volumena i mase tijela (VMT) te potkožno masno tkivo

(PMT). Mjerenje morfoloških karakteristika obavljeno je u skladu s napucima Međunarodnog

Biološkog programa (IBP) kojeg su provoli educirani i iskusni mjerilaci Sportskog

dijagnostičkog centra Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Motoričke i funkcionalne dimenzije procjenjivane su baterijom od pet testova agilnosti,

četri testa eksplozivne snage tipa sprinta i testom eksplozivne snage tipa šuta, sa tri testa

ekspelozivne snage tipa skočnosti te šest testova fleksibilnosti. Za procjenu aerobne

izdržljiovsti korišten je BEEP test. Uz navedene testove kostruirana su i dva testa za procjenu

tehnike.

Metrijske karakteristike utvrđene su programom RTT12. U sklopu programa izračunate

su mjere reprezentativnosti, pouzdanosti, homogenosti, konvergencije indikatora i interne

valjanosti. Program je uzet iz programske biblioteke IKSI.LIB Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja. Pomoću programa RTT12G izračunati su: mjera

reprezentativnosti, mjera pouzdanosti, mjera homogenosti, Hottelingova mjera interne

valjanosti čestica, Guttmanova mjera interne valjanosti čestica, Harrisova mjera interne

valjanosti čestica i Butrova mjera interne valjanosti čestica. Značajnost razlika između

kontrolne i eksperimentalne grupe u mjerenim motoričkim sposobnostima, morfološkim

karakteristikama i izdržljivosti u inicijalnom i finalnom provjeravanju utvrđene su

kanoničkom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Parcijalne promjene između

inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrđene su t-testom za zavisne uzorke i univarijantnom

analizom varijace (ANOVOM). Globalne promjene utvrđene su kanoničkom

diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Značajnost diskriminacijske funkcije

testirana je Burttletovim χ2 testom. S ciljem utvrđivanja latentnih dimenzija motoričkog i

morfološkog prostora, matrice interkorelacija podvrgnute su eksplorativnom postupku

faktorske analize. Broj značajnih faktora određen je GK kriterijem, ortogonalni sustav glavnih

komponenti transformiran u ortogonalnu soluciju i ortoblique kosokutnu soluciji.

Kvantitativne promjene između inicijalnog i finalnog utvrđene su primjenom programa

MDIFF. Kvalitativne promjene između inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrđene su

primjenom algoritma TAMARIS.


309


Analizom metrijskih karakteristika utvrđeno je kako varijable imaju zadovoljavajuće

metrijske karakteristike. Diskriminacijskom analizom utvrđeno je kako nema statistički

značajnih razlika između analiziranih grupa na početku eksperimenta. Eksprorativnom

faktorskom analizom dobiveno je šest interpretabilnih faktora : faktor specifične koordinacije

nogometaša, faktor fleksibilnosti aduktora nogometaša, faktor eksplozivne snage tipa

skočnosti, faktor izdržljivosti nogometaša, faktor eksplozivne snage tipa sprinta i faktor

bazične agilnosti nogometaša.

U sklopu ovog istraživanja po prvi puta je rađena analiza kvantitativnih i kvalitativnih

promjena na uzorku vrhunskih sportaša, nogometaša juniora, Prve hrvatske nogometne lige.

Analiza kvantitativnih promjena pokazala je da je došlo do statistički značajnih kvantitativnih

promjena kod kontrolne i eksperimentalne skupine na bazičnim motoričkim, specifično -

motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Kvantitativne promjene detektirane su kod kontrolne

i eksperimentalne skupine na varijablama za procjenu morfoloških obilježja. Kod kontrolne

skupine došlo je do smanjenja potkožnog masnog tkiva. Dok je kod eksperimentalne skupine

došlo je do smanjenja potkožnog masnog tkiva, ali i do porasta aktivne mišićne mase. Kod

kontrolne skupine statistički značajne kvantitativne promjene detektirane su usljed pada

rezultata na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih, specifično - motoričkih i

funkcionalnih obilježja. Dok kod eksperimentalne skupine statistički značajne kvantitativne

promjene detektirane su usljed poboljšanja rezultata na varijablama za procjenu bazičnih

motoričkih, specifično - motoričkih i funkcionalnih obilježja. Izostajanjem specifičnih

nogometnih sadržaja unutar nogometnog treninga rezultiralo je padom motorički i siuacijsko-

motoričkih sposobnosti. Dobiveni rezultati idu u prilog temeljnoj hipitezi ovog istraživanja da

specifično - polistrukturalan trening doveo do pozitivnih promjena u morfološkim,

motoričkim i situacisjko motoričkim sposobnostima nogometaša. Te pozitivne promjene

dovode do povećanja natjecateljske efikasnosti. Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da

jedošlo do statistički značajnih kvantitativnih promjena kod kontrolne i eksperimentalne

skupine na bazičnim motoričkim, specifično - motoričkim i funkcionalnim obilježjima.

Detektirane kvalitativne promjene kod kontrolne skupine posljedica su pada sposobnosti

nogometaša, dok su kod eksperimentalne skupine kvalitativne promjene posljedica

poboljšanja rezultata. Utvrđene pozitivne kvantitativne i kvalitativne promjene

ekpsrimentalne skupine na vrijablama za procjenu bazičnih motoričkih, specifično -

motoričkih te funkcionalnih obilježja posljedica su utjecaja situacijskog polistrukturalnog



310


Pozitivni efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka,

motorička i funkcionalna obilježja ostvareni na uzorku vrhunskih sportaša. Populaciji na kojoj

je najteže postići pomake u pozitivnom smislu jer se radi o igračima čije su sposobnosti

razvijene gotovo do maksimuma. Na temelju toga moguće je očekivati još bolje efekte

polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka, motorička i funkcionalna obilježja

kad je riječ o slabije treniranoj populaciji nogometaša (druga, treća, četvrta te amaterske lige),

ali i unutar mlađih dobnih kategorija. Za pretpostaviti je da bi primjena situacijskog

polistrukturalnog kompleksnog treninga u drugim momčadskim sportovima (rukomet,

košarka, odbojka, rugbi itd.) također polučila slične pozitivne efekt, zbog bržeg transfer

između efekata treninga i poboljšanja natjecateljske efikasnosti igrača.


311


7. LITERATURA:

1) Abernethy, P., Wilson, G. & P. Logan. (1995). Strength and power assessment: Issues,

controversies, and challenges. Sports Medicene, 19, 401–417.

2) Adams, K., O'Shead, J.P., Shead, K.L.& Climstein, M. (1992). The effect of six weeks

of squat, plyometric and squat-plyometric training on power production. Journal of Applied

Sport Science and Resasrch, 1, 36–41.

3) Alejo, B. (1987). SOCCER: UCLA Bruins soccer weight training. National Strength

& Conditioning Association Journal, 9, (1), 43–46.

4) Allen. M., Hakkinnen, K. & Komi, P. (1984). Changes in neuromuscular performance

and muscle activation level and muscle fiber characteristics of elite power athletes self-

administrating androgenic and anabolic steroids. Acta Physiolgica Scandinawica 122, 535–

544.

5) Alter, M.J. (1996). Science of flexibility 2nd edition. Human Kinetics.

6) Antekolović, Lj. (1999). Ergo-jump – jednostavna procedura za testiranje skočnosti. U

Ž. Hraski i B. R. Matković (ur.), Trener i suvremena dijagnostika, Zbornik radova 8.

Zagrebačkog sajma sporta (str. 51-56). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

7) Aroso, J., Rebelo, A.N. and Gomes-Pereira, J (2004). Physiological impact of selected

game-related exercises. Journal of Sports Science, 22, 522.

8) Arnason, A., Sigurdsson, S.B., Gudmundsson, A. et al. (2004). Physical fitness,

injuries and team performance in soccer. Medcine & Science in Sport and Exercise; 36 (2):

278-85.

9) Åstrand, P.O. and Rodahl, K. (1977). Textbook of Work Physiology. New York:

McGraw-Hill.

10) Aubrecht, V. (1980). Faktorska analiza nekih situacijskih testova brzine nogometaša.

Kineziologija, 10 (1-2): 101-114.

11) Aubrecht, V. (1981). Faktorska struktura nekih situacijskih testova brzine

nogometaša.Kineziologija, 10(1-2), 101-114.

12) Aubrecht, V. (1981). Struktura brzine nogometaša. (Magistarski rad). Zagreb: Fakultet

za fizičku kulturu.

13) Aziz, A. and Chia, M. (2000). The relationship between maximal oxygen uptake and

repeated sprint performance indices in field hockey and soccer players. Journal of Sports

Medicine and Physical Fitness, 40(3),195–200.


312


14) Baechle, T.R., and R. W. Earle. (1994). Essentials of Strength Training and

Conditioning. Champaign, IL: Human Kinetics.

101. Bangsbo, J. (1994). Energy demands in competitive soccer. Journal of Sports Science,

12, 5-12.

15) Baechle, T.R., Earle, R.W. and Wathen, D. (2000). Resistance training. In: Essentials

of Strength Training and Conditioning (2nd ed.). T.R. Baichle and R.W. Earle, eds.

Champaign, IL: Human Kinetics, pp. 393–426.

16) Baker, D. (1996). Improving vertical jump performance through general, special, and

specific strength training: A brief review. Journal of Strength and Conditioning Research, 10,

131–136.

17) Baker, D. and Nance, S. (1999). The relationsip between running speed and measures

of strength and power in profesional rugby leauge players. Journal of Strength and

Conditioning Reasrch, 13(3): 230-235.

18) Balsom, P. (1994). Evaluation of physical performance. In: Football-Soccer. B.

Ekblom, ed. Blackwell Scientific Publications: Oxford. pp. 102–123.

19) Balsom, P., Seger, J., Sjodin, B. and Ekblom, B.(1992). Physiological responses to

maximal intensity intermittent exercise. European Journal of Applied. Physiolgy, 65(2) 144–

9.

20) Bangsbo, J, and Lindquist, F. (1992). Comparison of various exercise tests with

endurance performance during soccer in professional players. International Journal of Sports

Medicine, 13, 125–132.

21) Bangsbo, J. (1994a). Fitness Training in Football—A Scientific Approach. Bagsværd,

Denmark: HO+Storm.

22) Bangsbo, J. (1994b). The physiology of soccer—with special reference to intense

intermittent exercise. Acta Physiologica Scandinavica, 151, (Suppl. 619), 1–155.

23) Bangsbo, J. (1996a). Fitness Training in Football. A Scientific Approach. Bagsvaerd,

Denmark: HO+Storm, pp. 81–99.

24) Bangsbo, J. (1996b). Physiology of training. In: Science and Soccer. T. Reilly, ed.

London: E & FN Spon. pp. 51–64.

25) Bangsbo, J. (1996c). Yo-Yo Test. Ancona, Italy: Kells.

26) Bangsbo, J. (1998). Optimal preparation for the World Cup in soccer. Clinics in sport

Medicine, 17(4) 697–709.

27) Bangsbo, J. Fitness Training in Football: A Scientific Approach. Bagsaerd, Denmark:

HO+Storm, 1995.


313


28) Bangsbo, J., Norregaard, L. and Thorso, F. (1991). Activity profile of competition

soccer. Canadian Journal of Sport Sciences, 16(2),110–116.

29) Bangsbo, J., Nørregaard, L. and Thorsø, F. (1991). Activity profile of competition

soccer. Canadian Journal of Sport Science, 16,110–116.

30) Bangsbo, J., Nørregaard, L. and Thorsø, F. (1992). The effect of carbohydrate diet on

intermittent exercise performance. International Journal of Sports Medicine, 13, 152–157.

31) Bangsbo, J.and Lindquist, F. (1992). Comparison of various exercise tests with

endurance performance during soccer in professional players, International Journal of Sports

Medicine. 13(2), 125–132.

32) Bansgbo, J. (1994). The physiology of soccer. A special reference to intense

intermittent exercise. Acta Physiologica Scandavica, Supplement, 619, 1–155.

33) Barišić, V. (1996). Strukturalna analiza nogometne igre na temelju nekih

antropometrijskih karakteristika. (Magistarski rad). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu

Sveučilišta u Zagrebu.

34) Basquet, S.B., Dupont, G., Blondel, N., Fabre, C. and Praagh, E.V.(2002). Effects of

high intensity intermittent training on peak O2 in prepuberal children, International Journal

of Sports Medicine, 23, 439–444.

35) Baumgartner, T.A. and Jackson, A.S. (1995). Measurement for evaluation in physical

education and exercise science. Dubuque, IA: Brown & Benchmark.

36) Bell, W. and Rhodes, G. (1975). The morphological characteristics of the association

football player. British Joutnal of Sports Medicine, 9, 196–200.

37) Billat, L.V. (2001). Interval training for performance: A scientific and empirical

practice. Special recommendations for middle- and long-distance running. Part I: Aerobic

interval training. Sports Medicine, 31, 13–31.

38) Bishop, D. (2003). Warm up I: Potential mechanisms and the effects of passive warm-

up on exercise performance. Sports Medicine, 33(6) 439–454.

39) Bland, J.M., and Altman, D.G. (1995). Comparing methods of measurement: Why

plotting difference against standard method is misleading. Lancet, 346, 1085–1087.

40) Bobbert, M.F. and Van Ingen Schenau, G.J. (1988). Coordination in vertical jumping.

Journal of Biomechanics, 21, 249–262.


314


41) Bogičević, D. (1995). Utjecaj treninga ritmičko sportske gimnastike na neke

funkcionalne, morfološke i motoričke karakteristike. (Magistarski rad). Zagreb, Fakultet za

fizičku kulturu.

42) Bompa, T. (1999). Periodozation: Theory and methodology of training. Champaign,

IL: Human Kinetics.

43) Bompa, T.O. (1993). Periodization of strength – the new wave in strength training.

Toronto: Veritas Publishing Company.

44) Bosco, C. (1997). Evaluation and planning condition training for alpine skiers. U E.

Muller, H. Schwameder, E. Kornexl i C. Raschner (ur.), Science and skiing (str. 229-250).

London: E&FN Spoon.

45) Bosco, C., Luhtanen, P. and Komi, P.V. (1983). A simple method for measurement of

mechanical power in jumping. European Journal of Applied Physiolgy, 50, 273–282.

46) Bosco, C., i Viitasalo, J.T. (1982). Potentiation of myoelectical activity of human

muscle in verical jumps. Electromyography and Clinical Neurophysiology, 22: 549-562.

47) Bunc, V., and Psotta, R. (2001). Physiological profile of very young soccer players.

Journal of Sports Medicine and Phyisical Fitness, 41, 337–341.

48) Cabri, J., De Prof, E., Dufour, W. & Clarys, J.P. (1998). The relationship between

muscular strength and kick performance. In: Reilly T, Lees A, Davids K, Murphy W, eds.

Science and football. London, (pp. 168-93), UK: E. and F. N. Spon.

49) Casajus, J.A.(2001). Seasonal variation in fitness variables in professional soccer

players. Journal of Sports Medcine and Physical Fitness, 41(4), 463-9.

50) Can, F., Yilmaz, I. and Erden, Z. (2004). Morphological Characteristics and

Performance Variables of Women Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning

Research, 18(3), 480–485.

51) Carlos-Santana, D (2002). SPORT-SPECIFIC CONDITIONING: Strength and

Conditioning for Soccer II: A Specific Metabolic Approach. Strength and Conditioning

Journal, 24(3), 73–74.

52) Casajus, J. (2001). Seasonal variation in fitness variables in professional soccer

players. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 41, 463–469.

53) Castagna, C. and Abt, G. (2003). Intermatch Variation of Match Activity in Elite

Italian Soccer Referees. The Journal of Strength and Conditioning Research, 17(2), 388–392.

54) Castagna, C. and D'ottavio, S. (2001). Effect of Maximal Aerobic Power on Match

Performance in Elite Soccer Referees. The Journal of Strength and Conditioning Research,

15, (4), 420–425.


315


55) Castagna, C., Belardinelli, R. and Abt, G. (2004). The o2 and heart rate response to

training with a ball in youth soccer players. Journal of Sports Science, 22, 532–533.

56) Castagna, C., D'ottavio, S. and Abt, G. (2003). Activity Profile of Young Soccer

Players During Actual Match Play. The Journal of Strength and Conditioning Research, 17

(4), 775–780.

57) Castagna, C., Impellizzeri, F.M., Belardinelli, R., Abt, G., Coutts, A., Chamari, K. and

D'Ottavio, S. (2006). Cardiorespiratory Responses to Yo-yo Intermittent Endurance Test in

Nonelite Youth Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20, 2,

326–330.

58) Castagna, C., Impellizzeri, F.M., Chamari, K., CarlomagnoD. and Rampinini, E.

(2006). Aerobic Fitness and Yo-yo Continuous and Intermittent Tests Performances in Soccer

Players: A Correlation Study. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20, (2),

320–325.

59) Chamari, K., Hachana, Y., Ahmed, Y.B., Galy, O., Sghaier, F., Chatard, J.C., Hue, O.

and WislØff, U. (2004). Field and laboratory testing in young elite soccer players. British

Journal of Sports Medicine 38, (2), 191–196.

60) Chin, M.K., So, R.C., Yuan, Y.W., Li, R.C. and Wond, A.S. (1994). Cardiorespiratory

fitness and isokinetic muscle strength of Asian junior soccer players. J Journal of Sports

Medicine and Physical Fitness, 34, 250–257.

61) Christopher, W., Brown, L.E. and Woodman, G. (2000). Development of Speed,

Agility, and Quickness for the Female Soccer Athlete. Strength and Conditioning Journal,

22(1), 9–12.

62) Chung, P.K .and Yuen CK. (1999). Criterion-related validity of sit-and-reach tests in

university men in Hong Kong. Perceptual & Motor Skills. 88(1):304-316.

63) Ciccantelli, P. (1987). SOCCER: Year round strength and conditioning program for

soccer. National Strength & Conditioning Association Journal, 9(4), 31–35.

64) Cometti, G., Maffiuletti, N., Pousson, M., Chatard, J. and Maffulli, N. (2001).

Isokinetic strength and anaerobic power of elite, subelite and amateur French soccer players.

International Journal of Sports Medicine, 22(1), 45–51.

65) Davis, J.A., Brewer, J. and Atkin, D. (1992). Pre-season physiological characteristics

of English first and second division soccer players. Journal of Sports Science,10, 541–547.

66) Dawson, B., Fitzsimons, M. and Ward, D. (1993). The relationship of repeated sprint

ability to aerobic power and performance measures of anaerobic work capacity and power.

Australian Journal of Science and Medicine in Sport, 25, 88–93.


316

http://gateway.ut.ovid.com/gw1/ovidweb.cgi?S=IDNJHKELHEEJBP00D&Search+Link=%22Yuen+CK%22.au.

http://gateway.ut.ovid.com/gw1/ovidweb.cgi?S=IDNJHKELHEEJBP00D&Search+Link=%22Chung+PK%22.au.


67) Delecluse, C. (1997). Influence of strength training on sprint running performance,

Current findings and implications for training. Sports Mededicine, 24, 147–156.

68) Delecluse, C., Van Coppenolle, H., Willems, E., Van Leemputte, M., Diels, R. and

Goris, M. (1995). Influence of high-resistance and high-velocity training on sprint

performance. Medicine and Science in Sports and Exercice, 27, 1203–1209.

69) Devore, P. and Hagerman, P. (2006). A Pregame Soccer Warm-up. Strength and

Conditioning Journal, 28, (1), 14–18.

70) Diallo O, Dore E, Duche P, et al. Effects of plyometric training followed by a reduced

training programme on physical performance in prepubescent soccer players. J Sports Med

Phys Fitness 2001 Sep; 41 (3): 342-8

71) D'ottavio S.and Castagna, C. (2001). Analysis of Match Activities in Elite Soccer

Referees During Actual Match Play. The Journal of Strength and Conditioning Research,

15(2), 167–171.

72) Doxey, G.E., Fairbanks, B., Housh, T.J., Johnson, G.O., Katch, F. and Lohman, T.

(1987). Roundtable: Body composition—Part 1: Scientific considerations. National Strength

and Conditioning Association. Journal, 9, 12–16.

73) Drabik, J. (1996). Children and sport training: How Your future champions should

Exercise to be healthy, Fit, and Happy. Stadion Publishing Company, Inc. Island Pond,

Vermont.

74) Drust, B., Cable, N.T. and Reilly, T. (2000). Investigation of the effects of the pre-

cooling on the physiological responses to soccer specific intermittent exercise. European

Journal of Applied Physiology, 81, 11–17.

75) Drust, B., Reilly, T. and Cable, N.T. (2000). Physiological responses to laboratory-

based soccer specific intermittent and continuous exercise. Jouranl of Sports Science, 18,885–

892.

76) Drust, B., Reilly, T. and Rienzi, E.(1998). A motion-analysis of work-rate profiles of

elite international soccer players [Abstract]. Journal of Sports Science, 16(5), 460.

77) Dunbar, G.M., and Power, K. (1995). Fitness profiles of English professional and

semi-professional soccer players using a battery of field tests. Journal of Sports Science, 13,

501–502.

78) Dunbar, G.M.J., and Power, K. (1997). Fitness profiles of English professional and

semi-professional soccer players using a battery or field tests. In: Science and Football III. T.

Reilly, J. Bangsbo, and M. Hughes, eds. London: E & FN Spon, pp. 27–31.


317


79) Dupont, G., Akakpo, K. and Berthoin, S. (2004). The Effect of In-Season, High-

Intensity Interval Training in Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning

Research, 18(3), 584–589.

80) Ebben, W.P., and Watts, P.B.(1998). A review of combined weight training and

plyometric training modes: Complex training. Strength Conditioning journal, 20, 18–27.

81) Edwards, A., Macfadyen, A. and Clark, N.(2003). Test performance indicators from a

single soccer-specific fitness test differentiate between highly trained and recreationally active

soccer players. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 43(1), 14–20.

82) Edwards, A.M., Clark, N. and Macfadyen, A.M. (2003). Lactate and ventilatory

thresholds reflect the training status of professional soccer players where maximum aerobic

power is unchanged. Journal of Sports Science and Medicine, 2, 23–29.

83) Ekblom, B. (1986). Applied physiology of soccer. Sports Medicine, 3(1),50–60.

84) Elsner, B. (1970). Norme za ocenjavanje nekaterih osnovnih in specialnih motoričnih

in funkcionalnih sposobnosti nogometašev omladincev. Ljubljana: Visoka šola za telesno

kulturo.

85) Elsner, B. (1990). Nogomet. Ljubljana: Fakultet za telesno kulturo.

86) Eniseler, N. (2005). Heart Rate and Blood Lactate Concentrations as Predictors of

Physiological Load on Elite Soccer Players During Various Soccer Training Activities. The

Journal of Strength and Conditioning Research, 19(4), 799–804.

87) Essen, B. (1978). Glycogen depletion of different fibre types in human skeletal muscle

during intermittent and continuous exercise. Acta Physiologyca Scandinavica, 103,446–455.

88) Faina, M., Gallozzi, C., Lupo, S., Colli, R., Sassi, R. and Marini, C. (1988). Definition

of the physiological profile of the soccer player. In: Science and Football. T. Reilly, A. Lees,

K. Davids, and W.J. Murphy, eds. London: E & FN Spon, pp. 158– 163.

89) Fatoyros, I., Jamourtas, A., Leontisini, D., Taxildaris, K., Ageloysis, G., Kostopoylos,

N. and Buckenmeyer, P. (2000). Evaluation of plyometric exercise training, weight training,

and their combination on vertical jumping performance and leg strength. Journal of Strength

and Conditioning Research, 14, 470–476.

90) Field, A. (2005). Discovering statistic using SPSS, secon edition, Sege Publication,

London.

91) Field, R.F. (1991). Off-season plyometric conditioning for the collegiate soccer

player. National Strength & Conditioning Association Journal, 13(1), 27–28.

92) Foran, B. (2001). High-Performance Sports Conditioning. Champaign, IL: Human

Kinetics.


318


93) Ford, T.H., Puckett, J.R., Drummond, J.P., Sawyer, K., Gantt, K. and Fussell, C.

(1983). Effects of three combinations of plyometric and weight training programs on selected

physical fitness test items. Perception and Motor Skills, 56, 919–922.

94) Fox, E. (1984). Sprint and endurance training: Methods and effects. Sports Physiology

(2nd ed.). J. Butler, D. Ramanauskas, L. Cusick, and R. Moore, eds. W.B. Saunders

Company. pp. 206–214.

95) Franks, A.M., Williams, A.M., Reilly, T. and Nevill, A. (1999). Talent identification

in elite youth soccer players: Physical and physiological characteristics. Communication to

the 4th World Congress on Science and Football, Sydney. Journal of Sports Science, 17, 812.

96) Fry, C.A., Kraemer, W. and Weseman, C.A. (1991). The effect of an off season

strength and conditioning program on starters and non starters in women's collegiate

volleyball. Journal of Applied Sport Science and Research, 5, 174–181.

97) Gabrijelić M, Jerković S, Aubrecht V, Elsner B. (1983). Relacije situaciono-

motoričkih faktora i ocjena uspjeha nogometaša. Kineziologija (2), 53 – 61.

98) Gabrijelić M, Jerković S, Aubrecht V, Elsner B.(1982). Analiza pouzdanosti i

valjanosti situaciono – motoričkih testova u nogometu. Kineziologija, 14,(5), 149–160

99) Gabrijelić, M. (1964). Nogomet. Zagreb: Sportska tribina.

100) Gabrijelić, M. (1968). Korelacije između baterije nekih situacionih psihomotornih

testova i kompleksnih sposobnosti u nogometu. (Magistarski rad), Zagreb: Fakultet za fizičku

kulturu.

101) Gabrijelić, M. (1972). Neke situacione psihomotorne sposobnosti potencijalno i

aktualno značajne za uspjeh djece u nogometnoj igri. Kineziologija, 2.

102) Gabrijelić, M. (1977). Manifesne i latentne dimenzije vrhunskih sportaša u nekim

momčadskim sportskim igrama u motoričkom, kognitivnom i konativnom prostoru.

(Doktorska dizertacija). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

103) Gabrijelić, M., Dujmović P. (1969). Nogomet II (Metodika obuke tehnike i

elementarne taktike). Zagreb: Sportska tribina.

104) Gabrijelić, M., Jerković S., Barišić V. (1991). Modeliranje i programiranje treninga

specijalne izdržljivosti vrhunskih nogometaša. Kineziologija (1-2): 45-58.


319


105) Gabrijelić, M., Jerković S., Elzner B. (1982). Analiza pouzdanosti i valjanosti

situaciono-motoričkih testova u nogometu. Kineziologija, 14 (IB): 149-161.

106) Gabrijelić, M., Jerković S., Elzner B. (1983). Relacije situaciono-motoričkih faktora i

ocjena uspjeha nogometaša. Kineziologija, 15 (2): 53-61.

107) Garganta, J., Maia, J. and Pinto, J. (1993). Somatotype, body composition and

physical performance capacities of elite young soccer players. In: Science and Soccer II. T.

Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN Spon, pp. 292–294.

108) Garganta, J., Maia, J., Silva, R, et al.(1992). A comparison study of explosive leg

strength in elite and non-elite young soccer players. Journal of Sports Sciences,10, 157.

109) Gauffin, H., Ekstrand, J., Arnesson, L. and Tropp, H. (1989). Vertical jump

performance in soccer players: A comparative study of two training programs. Journal of

Human Movement Studies, 16, 159–176.

110) Gerish, G., Rutemoller, E. & Weber, K. (1988). Spormedical measurment of sport

performance in soccer. In. Reilly, t., Lees, A., Davis, K. Editors. Science and football.

London. E&FN Spon.

111) Goodwin, P.C., Koorts, K., mack, R., Mai, S., Morrissey, M.C., Hooper, D.M. (1999).

Reliability of leg electromyography in vertical jumping. Journal of Applied Physiology, 79.

374-378.

112) Glinder, H., Hemmo, R. i Pahlke, A. (1994). Fussball – Praxis, zweite teil. Numberg:

Spritta – Veri.

113) Glinder, H. (2000). Fussball Liederbuch. Stuttgard: Spritta-Veri.

114) Gourgoulis, V., Aggelousis, N., Kasimatis, P., Mavromatis, G. and Garas, A. (2003).

Effect of the submaximal half-squats warm-up program on vertical jumping ability. Journal of

strength nad Conditioning Research, 17, 342–344.

115) Gorostiaga, E.M., Izquierdo, M., Ruesta et al. (2004). Strength training effects on

physical performance and serum hormans in young soccer players. European journal of

Appleid Physiology, 91 (5-6), 698-707.


320


116) Grandstrand, S.L., Pfeiffer, R.P., Sabick, M.B., DeBeliso, M. and Shea, K.G. (2006).

The Effects of a Commercially Available Warm-up Program on Landing Mechanics in

Female Youth Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20(2),

331–335.

117) Gredelj, M., Metikoš, D., Hošek, A. & Momirović, K. Model hijerarhijske strukture

motoričkih sposobnosti I. Rezultati dobiveni primjenom jednog neoklasičnog postupka za

procjenu latentnih dimenzija. Kinesiologija, 5 (1-2), 7-82.

118) Grindler, K. (1984). Konditionstraining. Fussballverband, Stuttgart.

119) Grindler, K., Pahleke, H. & Hemmo, H. (1983). Fussball-Praxis. Zweite teil:

konditions training. Nürberg: Spitta- Veri.

120) Grosser, M., Starischka, S. & Zimmermann, E. (1985). Konditionstraning. Munchen:

BLV Vrelagsgesellschaft.

121) Hakkinen, K., Komi, P.V. and Alen, M. (1985). Effect of explosive type strength

training on isometric force- and relaxation time, electromyographic and muscle fibre

characteristics of leg extensor muscles. Acta Physiologyca Scandivavica, 125, 587–600.

122) Harman, E.A., Rosenstein, M.T., Frykman, P.N. and Rosenstein, R.M. (1990). The

effects of arms and countermovement on vertical jumping. Medicine and Science in Sports

and Exercise, 22(6), 825-833.

123) Hedrick, M.A. (1999). Soccer-Specific Conditioning. Strength and Conditioning

Journal, 21(2), 17–21.

124) Heimer, S. (1996). Izdržljivost nogometaša. Medicina i nogomet, Prvi simpozij o

prevenciji, dijagnostici i terapiji ozljeda u nogometu – opatija (str. 36-40).

125) Helgerud, J., Engen, L.C., Wisløff, U. and Hoff, J. (2001). Aerobic endurance training

improves soccer performance. Medicine in Science Sports and Exercise, 33, 1925–1931.

126) Helgerud, J., Kemi, O.J. and Hoff, J. (2002). Pre.sesaon concurrent strength and

endurance development in elite soccer players. In: Hoff J, helgerud j, editors. Football

(soccer). (pp. 55-66). New developments in physical training research. Trondheim. NTNU.

127) Heller J, Proch´azka L, Bunc V, et al. (1992). Functional capacity in top league

football players during the competitive season. Journal of Sports Science, 10, 150.

128) Hennessy, L.C. and. Watson, A.W.S. (1994). The interference effects of training for

strength and endurance simultaneously. Journal of Strength and Conditioning Research, 8,

12–19.


321


129) Henry, N., Scharff-Olson, M., William, J., Steven, D. and Barksdale, J.M. (1999).

Physiological Status and Prediction of Cardiovascular Fitness in Highly Trained Youth

Soccer Athletes. The Journal of Strength and Conditioning Research, 13(1), 10–15.

130) Hickson, J.F, Schrader, J.W., Yeagley, J.L., Trischler, L. and Stockton, J.E. (1987).

Effect of Pre-season Conditioning on Nutritional Intakes of Male Soccer Athletes. The


131) Hoff, J., and Helgerud, J. (2004). Endurance and strength training for soccer players—

Physiological considerations. Sports Medicine, 34(3), 165–180.

132) Hoff, J., Gran, A. and Helgerud, J. (2002). Maximal strength training improves

aerobic endurance. Scandinavian Journal of Medicine and Science in Sports, 12(5), 288–295.

133) Hoff, J., Wisloff, U., Engen, L.C., Kemi, O.J. and Helgerud, J. (2002). Soccer-specific

aerobic endurance training. British Journal of Sports Medicine, 36, 218–221.

134) Hoff, J., Wisløff, U., Engen, L.C., Kemi, O.J. and Helgerud, J. (2002). Soccer specific

aerobic endurance training. British Journal of Sports Medicine, 36, 218–221.

135) Holmann W, Liesen H, Mader A, et al. (1981). Zur Ho¨chsten –und

Dauerleistungsfa¨higkeit der deutschen Fussball-Spitzen spieler. Dtsch Z Sportmed, 32: 113-

20.

136) Hošek, A. i Jeričević, B. (1982). Latentna struktura morfološkog statusa studenata

fakulteta za fizičku kulturu. Kineziologija, 14, 9-20.

137) Howley, E., Basset, D. and Welch, H. (1995). Criteria for maximal oxygen uptake:

Review and commentary. Medicine and Science in Sports and Exercise, 27, 1292–1301.

138) Hutchins, K. (1980). Conditioning for Soccer. National Strength Coaches Association

Journal, 2(1), 32–35.

139) Impellizzeri, F.M., Rampinini, E. and Marcora, S.M. (2005). Physiological assessment

of aerobic training in soccer. Journal of Sports Science, 23(6), 583–592.

140) Jagodić, D., (1998). Izrada orijentacionog plana i programa za juniorsku kategoriju

nogometaša. (Diplomski rad), Fizička kultura sveučilišta u Splitu.

141) Jankovic, S., Heymer, N. and Matkovic, B.R. (1997). Functional abilities and process

of selection in soccer. Communication to the 9th European Congress of Sports Medicine,

Porto, Portugal, 23–26.

142) Jeffreys, I. (2004). The Use of Small-Sided Games in the Metabolic Training of High

School Soccer Players. Strength and Conditioning Journal, 26(5), 77–78.


322


143) Jensen, L.R, and Ebben, P.W. (2003). Kinetic analysis of complex training rest

interval effect on vertical jump performance. Journal of Strength and Conditioning Research,

17(2), 345–349.

144) Jerković, M. (2006). Strukturalna analiza tehničko-taktičkih vježbi u nogometnoj igri

u odnosu na prostorne, fazne i pozicijske značajke. (Magistarski rad). Kineziološki fakultet


145) Jerković, S., (1991). Relacije između specifičnih-motoričkih sposobnosti i elemenata

tehnike u nogometu. Kineziologija 23 (1991, 1-2, str. 33-40). FFK Zagreb.

146) Jerković, S. (1986). Relacije između antropometrijskih, dinamometrijskih i

specifičnih-motoričkih dimenzija i uspjeha u nogometnoj igri. Doktorska disertacije. FFK

Zagreb.

147) Jerković, S., (1996). Važnost funkcionalnih karakteristika u selekciji nogometaša. Prvi

simpozij o prevenciji, dijagnostici i terapiji ozljeda u nogometu – opatija (str. 17-19).

148) Jerković, S., Barišić V. (1993). Dijagnosticiranje funkcionalno – motoričkih

sposobnosti nogometaša. Zagreb: Nogomet (stručno glasilo ZNS-a).

149) Jerković, S., Barišić V. (1993). Kanonička povezanost nekih specifičnih-motoričkih

varijabli i uspjeha u nogometnoj igri. Kineziologija 25 (1993, str. 63-69). FFK Zagreb.

150) Jerković, S., Braović H. (1990). Razlike u nekim varijablama eksplozivne snage i

snage udarca nogom između treniranih nogometaša i učenika srednje škole starih 14-16

godina, Zbornik radova IV.

151) Jerković, S., Marić J., Volčanšek B. (1986). Energetske komponente aktivnosti

nogometaša. VII ljetna škola pedagoga fizičke kulture (Zbornik radova).

152) Jerković, S., Marić J., Volčanšek B., Soršak T. (1984). Energetske komponente

aktivnosti nogometaša. Elan.

153) Jerković, S., Ujević, B.,Mihačić, V.,Perić, T i Jerković, S.Positional and age-related

differences in motric tests among croatian national football team members. In

D.Milanović&F.Prot(Eds.), Proceedings book of 4th International Scientific Conference,

Opatija 2004, ˝ Science and profession-challenge for the future˝(pp.519-521). Zagreb: Faculty

of Kinesiology, University of Zagreb.

154) Joch, W., (1997). Sprint. Gopal, Zagreb.


323


155) John R. Olson Ph.D. and Gary R. Hunter Ph.D.. 1985: Sports Performance Series:

Anatomic and biomechanical analyses of the soccer style free kick. National Strength &

Conditioning Association Journal: Vol. 7, No. 6, pp. 4–10.

156) Jones, C.J ., Rikli, R.E., Max, J.and Noffal, G. (1998). The reliability and validity of a

chair sit-and-reach test as a measure of hamstring flexibility in older adults. Research

Quarterly for Exercise & Sport. 69(4):338-343.

157) Jones, A.D.G, and P Helms. Cardiorespiratory fitness in young British soccer players.

In: Science and Football II. T. Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN Spon,

1993. pp. 298–303.

158) Jones, K., Bishop, P., Hunter, G. and Fleisig, G. (2001). The effects of varying

resistance-training loads on intermediate- and high-velocity-specific adaptations. Journal of

Strength and Conditioning Research, 15, 349–356.

159) Jukić, I. (2001). Strukturalna analiza sadržaja kondicijske pripreme u košarci.

(Doktorska disertacija). Fakultet za fizičku kulturu, Sveučilišta u Zagrebu.

160) Jukić, I., Milanović D., Blašković M. (1998). Utjecaj programiranog treninga na

promjene funkcionalnih sposobnosti mladih košarkaša. Kineziologija 30 (1998, 37-42).

161) Jukić, I., Milanović D., Blašković M. (1998). Utjecaj programiranog treninga na

promjene funkcionalnih sposobnosti mladih košarkaša. Kineziologija 30 (1998, 1, str. 37-42).

FFK Zagreb.

162) Kemi, O.J., Hoff, J., Engen, L.C., Helgerud, J. and WislØff, U. (2003). Soccer specific

testing of maximal oxygen uptake. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 43(2)

139–144.

163) Keros, P. (1992). Temelji anatomije čovjeka. Medicinski fakultet, Sveučilišta u

Zagrebu.

164) Kinney, A.M. (1998). Women's Soccer Strength and Conditioning for an Inaugural

Year. Strength and Conditioning, 20(4), 67–71.

165) Kirkendall, D. (1996). Preparing Players for the Physical Demands of Soccer. In:

Coaching Soccer. T. Schum, ed. Masters Press. pp. 251–265.

166) Kiss, M., Vilela, R., Matsushigue, K., Franchini, E., Martin, V. and Regazzini, M.

(2001). Aerobic power of young soccer players in treadmill and 20 shuttle run tests. In: 6th

Annual Congress of the European College of Sport Science, 15th Congress of the German

Society of Sport Science. Cologne, pp. 554.


324

http://gateway.ut.ovid.com/gw1/ovidweb.cgi?S=IDNJHKELHEEJBP00D&Search+Link=%22Noffal+G%22.au.

http://gateway.ut.ovid.com/gw1/ovidweb.cgi?S=IDNJHKELHEEJBP00D&Search+Link=%22Max+J%22.au.

http://gateway.ut.ovid.com/gw1/ovidweb.cgi?S=IDNJHKELHEEJBP00D&Search+Link=%22Rikli+RE%22.au.

http://gateway.ut.ovid.com/gw1/ovidweb.cgi?S=IDNJHKELHEEJBP00D&Search+Link=%22Jones+CJ%22.au.


167) Kollath, K. and Quade, E. (1993). Experimental measurements of the professional and

amateur soccer players' sprinting speed. In: Science and Football II. T. Reilly, J. Clarys, and

A. Stibbe, eds. London: E. & F.N. Spon, pp. 31–36.

168) Komi, P.V. & Gollhofer, A. (1997). Strech reflex can have an important role in force

enhancement during SSC exercise. Journal of applied Biomechanics, 13(4), 451-459.

169) Komi, P.V. (2003). Strech-shortening cycle. In: Komi, P.V. (ed): Strengtj and power

in sport. Blackwell Science, London. p. 184-202.

170) Kotzamanidis, C., Chatzopoulos, D., Michailidis, C., Papaiakovou, G. and Patikas, D.

(2005). The Effect of a Combined High-Intensity Strength and Speed Training Program on

the Running and Jumping Ability of Soccer Players. The Journal of Strength and

Conditioning Research, 19(2), 369–375.

171) Kraemer, W.J. (2000). Physiological adaptations to anaerobic and aerobic endurance

training programs. In: Essentials of Strength Training and Conditioning (2nd ed.). T.R.

Baichle and R.W. Earle, eds. Champaign, IL: Human Kinetics, pp. 137– 168.

172) Krustrup, P., Mohr, M., Amstrup, T., Rysgaard, T., Johansen, J., Steensberg, A.,

Pedersen, P.K. and Bangsbo J. (2003). The Yo-Yo intermittent recovery test: Physiological

response, reliability and validity. Medicine and Science in Sports and Exercise, 35, 697–705.

173) Kurz, T. (1994). Streching scientifically a guide to flexibility training, Stadion, Island

Pond, USA.

174) Leatt, P., Shepard, R.J., Plyley, M.J. (1987). Specific muscular development in under-

18 soccer players. Journal of Sports Science, 5 (2): 165-75.

175) Leger, L. and Gadoury, C. (1989). Validity of the 20m shuttle run test with 1 minute

stages to predict VO2max in adults. Canadian Journal of Sport Science, 14(1), 21-26.

176) Leger, L., and Boucher, R. (1980). An indirect continuous running multistage field

test: The Universite de Montreal track test. Canadian Journal of Applied Sport Science, 2(5),

77–84.

177) Leger, L.A. and Lambert, J. (1982). A maximal multistage 20m shuttle run test to

predict VO2max', European Journal of Applied Physiology, 49, 1-5.

178) Leger, L.A., and Rouillard, M. (1983). Speed reliability of cassette and tape players.

Canadian Journal of Applied Sport Science, 8(1), 47–48.

179) Leger, L.A., D. Mercier, C. Gadoury, and J. Lambert. The multistage 20 metre shuttle

run test for aerobic fitness. J. Sports Sci. 6:(2) 93–101. 1988.


325


180) Lehnhard, R.A., Lehnhard, H.R., Young, R. and Butterfield, S.A. (1996). Monitoring

Injuries on a College Soccer Team: The Effect of Strength Training. The Journal of Strength

and Conditioning Research, 10(2), 115–119.

181) Little, T. and Williams, A.G. (2006). Effects of Differential Stretching Protocols

During Warm-Ups on High-Speed Motor Capacities in Professional Soccer Players. The


182) Little, T. and Williams, A.G. (2006). Suitability of Soccer Training Drills for

Endurance Training. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20(2), 316–319.

183) Logan, P., Fornasiero, D., Abernathy, P. and Lynch, K. (2000). Protocols for the

assessment of isoinertial strength. In: Physiological Tests for Elite Athletes. C.J. Gore, ed.

Champaign, IL: Human Kinetics, pp. 200–221.

184) Londeree, B.R. (1997). Effect of training on lactate/ventilatory thresholds: A meta-

analysis. Medicine and Science in Sports and Exercise, 29, 837–843.

185) Lyons, M., Al-Nakeeb, Y. and Nevill, A. (2006). Performance of Soccer Passing

Skills Under Moderate and High-Intensity Localized Muscle Fatigue. The Journal of Strength

and Conditioning Research, 20(1), 197–202.

186) Maffiuletti, N.A., Dugnani, S., Folz, M., Di Pierno, E. and Mauro, F. (2002). The

effect of electrostimulation training and basketball practice on muscle strength and jumping

ability. International Journal of Sports Medicine, 21, 437–443.

187) Malčić, B. (1982). Odnosi između startne i maksimalne brzine trčanja treniranih i

netreniranih nogometaša mlađih uzrasnih kategorija od 14-16 godina. (Dipolomski rad).

Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

188) Marković, G. (2005). Utjecaj skakačkog i sprinterskog treninga na kvantitativne i

kvalitativne promjene u nekim motoričkim i morfološkim obilježjima. (Doktorska disertacija,

Sveučilište u Zagrebu). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

189) Marković, G., Jukić, I., Milanović, D. i Metikoš, D. (2005). Effects of sprint and

plyometric training on morphological characteristics in physically active men. Kinesiology,

37(1): 32-39.

190) Matkovic, B.R, S Jankovic, and S Heimer. Physiological profile of top Croatian soccer

players. In: Science and Football II. T. Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN

Spon, 1993. pp. 37–39.


326


191) Matkovic, B.R., Misigoj-Durakovic, M., Matkovic, B., Jankovic, S., Ruzic, L., Leko,

G. and Kondric, M. (2003). Morphological differences of elite Croatian soccer players

according to the team position. Collegicum Antropologicum, 27, 167–174.

192) Matković, B., Janković, S. & Heimer, S. (1993). Physiological profile of top Croatian

soccer players. In. Reilly T., Clarys, J. Science and football Ii. London E&FN Spon, 37-9.

193) Malacko, J. i Izet, R. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Fakultet sporta i

tjelesnog odgoja, Sarajevo.

194) McMillan, K., Helgerud, J., MacDonald, R. et al. (2005). Physiological adaptation to

soccer specific endurance training in professional youth soccer players. British Journal of

medicine, 39(5), 273-7.

195) McBride, J.M., Triplett-McBride, T., Davie, A. and Newton, R.U. (1999). A

comparison of strength and power characteristics between power lifters, Olympic lifters, and

sprinters. Journal of Strength and Conditioning Research, 13, 58–66.

196) Mero, A. and Komi, P.V. (1987). Electromyographic activity in sprinting at speeds

ranging from submaximal to supramaximal. Medicine and Science in Sports Exercise, 19,

266–274.

197) Metaxas, I.T., Koutlianos, N.A., Kouidi, E.J. and Deligiannis, A.P. (2005).

Comparative Study of Field and Laboratory Tests for the Evaluation of Aerobic Capacity in

Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning Research, 19(1), 79–84.

198) Metaxas, T, Sedelides, T., Dipla, C., Koutlianos, N., Zafeiridis, A., Kouidi, E. and

Deligiannis, A. (2000). Cardiorespiratory adaptations in professional and amateur soccer

players. Hungarien Revue in Sports Medicine, 41, 85–94.

199) Metaxas, T., Koutlianos, N., Sedelides, T. and Kouidi, E. (2001). Evaluation of the

level of aerobic capacity in pubertal soccer players in the field test. Health Sport Performance,

4, 316–322.

200) Metaxas, T.I., Koutlianos, N.A., Kouidi, E.J. and Deligiannis, A.P. (2005).

Comparative study of field and laboratory tests for the evaluation of aerobic capacity in

soccer players. Journal of Strength and Conditioning Research, 19, 79–84.


327


201) Metikoš, D., Hofman, E., Prot, F. i Milanović, D. (1987). Utjecaj situacionog treninga

na kvalitativne promjene mjera motoričke efikasnosti. Kineziologija, 19(1), 33-36.

202) Metikoš D, Hofman E, Prot F, Oreb G. (1989). Mjerenje bazičnih motoričkih

dimenzija sportaša. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu; 24-7.

203) Metikoš, D., marković, G., Prot, F. & Jukić, I. (2003). Latent structure of agility

obtained by battery of tests. Kinesiology, 35(1), 14-29.

204) Metikoš, D., Hošek., A. (1972). Faktorska struktura nekih testova koordinacije,

Kineziologija, 2 (1), 43 – 50.

205) Mihailidis, H., Kotzamanidis, H., Chatzopoulos, D., Siatras, Th. and Frick, V. (2002).

Auswirkung eines Kombinationsprogramms aus Kraft-und Schnelligkeitstraining auf die

Laufgeschwindigkeit von Fussballspielern. Leistungssport., 4, 14–18.

206) Miller, T.A., E.D. White, K.A. Kinley, J.J. Congleton, and M.J. Clark. The effects of

training history, player position, and body composition on exercise performance in collegiate

football players. J. Strength Cond. Res. 16:44–49. 2002.

207) Mišigoj-Duraković, M. i sur. (1995). Morfološka antropometrija u športu. Fakultet za

fizičku kulturu, Zagreb.

208) Mohr, M., Ellingsgaard, H., Andersson, H., Bangsbo, J. and Krustrup, P. (2004).

Physical demands in high-level female soccer application of fitness tests to evaluate match

performance. Journal of Sports Science, 22, 552.

209) Mohr, M., Krustrup, P. and Bangsbo, J. (2003). Match performance of high-standard

soccer players with special reference to development of fatigue. J.ournal of Sports Science,

21, 519–528.

210) Moir, G., Button, C., Glaister, M. and Stone, M.H. (2004). Influence of familiarization

on the reliability of vertical jump and acceleration sprinting on the performance in physically

active men. Jornal of Strength nad Conditioning Research, 18, 276–280.

211) Momirović, K., i sur. (1969). Faktorska struktura antropometrijskih varijabli. Zagreb:

Institut za Kineziologiju, 56-67.

212) Momirović, K., Wofl, B. i Popović, D.A. (1999). Uvod u teoriju mjerenja i interne

metrijske karakteristike kompozitnih mjernih instrumenata. Priština, Fakultet za fizičku

kulturu.

213) Momirović i suradnici (1987). Metode, algoritmi i programi za analizu kvantitativnih i

kvalitativnih promjena. Institut za kineziologiju. Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.


328


214) Momirović, K., Štalec, J., Wolf, B. (1975). Pouzdanost nekih kompozitnih testova

primarnih motoričkih sposobnosti, Kineziologija, 5 (1 – 2), 169 – 193.

215) Montanari, G, and Vecchiet, L. (1992). Physiological aspects. In: Textbook of Sports

Medicine Applied to Football. L. Vecchiet, A. Calligaris, G. Montanari, and A. Resina, eds.

Firenze: Menarini International, pp. 5–38.

216) Nevill, A.M. and Atkinson, G. (1997). Assessing agreement between measurements

recorded on a ratio scale in sports medicine and sports science. British Journal of Sports

Medicine, 31, 314–318.

217) Neljak, B. (1990). Usporedna analiza nekih programa za analizu kvalitativnih

promjena. (seminarski rad na poslijediplomskom studiju iz predmeta programiranje i kontrola

transformacijskih procesa), Zagreb, Fakultet za fizičku kulturu.

218) Newton, R.U. i W.J. Kraemer (1994). Developing explosive muscular power:

implications for a mixed methods training strategy. Strength and Conditioning Journal, 16(5),

20-31.

219) Newton, R. U., Kraemer, K. i Hakkinen, K. (1999). Effects of balistic traning on

preseason preparation of elite vollyball player. Medicine and Science in Sport and Exercise,

31(2): 323-30.

220) Nicholas, C.W., Nuttall, F.E. and Williams, C. (2000). The Loughborough intermittent

shuttle test: A field test that simulates the activity pattern of soccer. Journal of Sports Science,

18, 97–104.

221) Nicholas, C.W., Nuttall, F.E. and Williams, C. (2000). The Loughborough Intermittent

Shuttle Test: A field test that simulates the activity pattern of soccer. Journal of Sports

Science, 18, 97–104.

222) Nicolas, C.W, Nuttall, F.E and Williams, C. (2000). The Longhborough intermittent

shuttle run test: A field test that simulates the activity pattern of soccer. Journal of Sports

Science, 18, 97–104.

223) Noakes, T.D. (1988). Implications of exercise testing for prediction of athletic

performance: A contemporary perspective. Medicine and Science in Sports and Exercise,

20(4), 319–330.

224) Nowacki, P.E, and Preuhs, M. (1993). The influence of a special endurance training

on the aerobic and anaerobic capacity of soccer players tested by the soccer treadmill

methods. In: Science and Football II. T. Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN

Spon, pp. 86–91.


329


225) Nowacki, P.E., Cai, D.Y., Buhl, C. and Krummelbein, V. (1988). Biological

performance in German soccer players (professionals and juniors) tested by special ergometry

and treadmill methods. In: Science and Football. T. Reilly, A. Lees, K. Davids, and W.J.

Murphy, eds. London: E & FN Spon, pp. 145–147.

226) Odetoyinbo, K, and Ramsbottom, R. (1997). Aerobic and anaerobic field testing of

soccer players. In: Science and Football III. T. Reilly, J. Bangsbo, and M. Hughes, eds.

London: E & FN Spon, pp. 21–26.

227) Oreb, G. (1992). Relativna efikasnost utjecaja plesa na motoričke sposobnosti

studentica. (Doktorska disertacija). Zagreb, Fakultet za fizičku kulturu.

228) Ostojiç, S. (2000). Physical and physiological characteristics of elite Serbian soccer

players. Phys. Ed. Sport, 1(7), 23–29.

229) Ostojiç, S.(2003). Characteristics of elite and non-elite Yugoslav soccer players:

Correlates of success. Journal of Sports Science and Medicine, 2, 34–35.

230) Özçakar, L., Çetin, A., Kunduracýolu, B. and Ülkar, B. (2003). Comparative body fat

assessment in elite footballers. British Journal of Sports Medicine, 37, 278–279.

231) Paliczka, V.J., Nichols, A.K. and Boreham, C.A.G. (1987). A multistage shuttle run as

a predictor of running performance and maximal oxygen uptake in adults. British Journal of

Sports Medicine, 21(4), 163–165.

232) Pate, R.R, and Kriska, A. (1984). Physiological basis of the sex difference in

cardiorespiratory endurance. Sports Medicine, 1, 87–98.

233) Pearson, A. (2001). Speed, agility and quickness for soccer. London: A & C Black.

234) Petrić, D. (1982). Relacije nekih motoričkih dimenzija omladinaca i uspjeha u

nogometnoj igri. Magistarski rad, Fakultet za fiz

235) Pinasco, A. & Carson, J. (2005). Preseason Conditioning for College Soccer. Strength

and Conditioning Journal, 27(5), 56–62.

236) Poel, M. (1997). Fussballkondition. Leer:BPF Versand.

237) Polhemus, R., and Burkhardt, E. (1980). The effects of plyometric training drills on

the physical strength gains of collegiate football players. National Strength Coaches

Association Journal, 2, 14–17.

238) Preuzeto sa http://www.itftennis.com, 25.09.2006

239) Pronk. P.N. (1991). Sports Performance Series: The soccer push pass. National

Strength & Conditioning Association Journal, 13(2), 6–9.


330

http://www.itftennis.com/


240) Puga, N., Ramos, J., Agostinho, J., Lomba, I., Costa, O. and Freitas, F. (1993).

Physical profile of a first division Portuguese professional soccer team. In: Science and

Football II. T. Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN Spon, pp. 40–42.

241) Rahkila, P., and Luhtanen, P. (1991). Physical fitness profile of Finnish national

soccer teams candidates. Scienace and Football, 5, 30–34.

242) Ramsbottom et al. (1988) A progressive shuttle run test to estimate maximal oxygen

uptake. British Journal of Sports Medicine, 22, 141-5.

243) Ratliff, J. (1982). Conditioning Program: Strength and Conditioning for Soccer at

Wake Forest University. National Strength Coaches Association Journal, 4(4), 10–12.

244) Reilly, T. (1994). Physiological profile of the player. In: Football (Soccer). B.

Eklebom, ed. London: Blackwell Scientific, pp. 371–425.

245) Reilly, T. (1996). Fitness assessment, anthropometry. In: Science and Soccer. T.

Reilly, ed. London: E & FN Spon, pp. 25–29.

246) Reilly, T. (1997). Energetics of high-intensity exercise (soccer) with particular

reference to fatigue. Journal of Sports Science, 15, 257–263.

247) Reilly, T. and D. Gilbourne, V. (2003). Science and football: A review of applied

research in the football codes. Journal of Sports Science, 21, 693–705.

248) Reilly, T. and V. Thomas. (1976). A motion analysis of work rate in different

positional roles in professional football match-play. Journal of Human Movement Studies, 2,

87–97.

249) Reilly, T. and White, V. (2004). Small-sided games as an alternative to interval-

training for soccer players. Journal of Sports Science, 22, 559.

250) Reilly, T., Bangsbo, J. and Franks, A. (2000). Anthropometric and physiological

predispositions for elite soccer. Journal of Sports Science, 18, 669–683.

251) Reilly, T., Bangsbo, J. and Franks, A. (2000). Anthropometric and physiological

predispositions for elite soccer. Journal of Sports Science, 18, 669–683.

252) Reilly, T., Reilly, N., Secher, P., Snell, P. and Williams, O. (1990). Football.

Physiology of Sports. London: E. & F.N. Spon. 371– 426.

253) Reilly, T., Williams, A.M., Nevill, A. and Franks, A. (2000). A multidisciplinary

approach to talent identification in soccer. Journal of Sports Science, 18, 695–702.

254) Rhodes, E.C., Mosher, R.E., McKenzie, D.C., Franks, I.M and. Potts, J.E. (1986).

Physiological profiles of the Canadian Olympic Soccer Team. Canadian Journal of Applied

Sports Science, 11, 31–36.


331


255) Rico-Sanz, J. (1998). Body composition and nutritional assessments in soccer.

Internatonal Journal of. Sports Nutrion, 8, 113–123.

256) Rico-Sanz, J., Frontera, W.R., Molé, P.A., Rivera, M.A., Rivera-Brown, A. and

Meredith, C.N. (1998). Dietary and performance assessment of elite soccer players during a

period of intense training. Journal of. Sports Nutrion, 8, 230–240.

257) Rienzi, E., B. Drust, T. Reilly, J. Carter, and A. Martin. Investigation of

anthropometric and work-rate profiles of elite South American International soccer players. J.

Sports Med. Phys. Fitness. 40:(2) 162–9. 2000.

258) Rienzi, E., Mazza, J.C., Carter, J.F.I. and Reilly, T. (1998). Futobolista sudamericano

de elite: Morfologia, analisis de juego y performance. Rosario, Argentina: Biosystem Servicio

Educativo.

259) Rimmer, E. and Sleivert, G. (2000). Effects of a plyometrics intervention program on

sprint performance. Journal of Strength and Conditioning Research, 14, 295–301.

260) Rimmer, E., and Sleivert, G. (2000). Effects of a plyometrics program on sprint

performance. Journal of Strength and Conditioning Research, 3, 295–301.

261) Roi, G.S., G. Pea, G. De Rocco, M. Crippa, L. Benassa, A. Cobelli, and G. Rosa.

Relationship between maximal aerobic power and performance of a professional soccer team.

In: Science and Football II. T. REILLY, J. CLARYS, AND A. STIBBE, eds. London: E. &

F.N. Spon, 1993. pp. 40–42.

262) Rosch, D., Hodgson, R., Peterson, L., Graf-Baumann, T., Junge, A., Chomiak, J. and

Dvorak, J. (2000). Assessment and evaluation of football performance. American Journal of

Sports Medicine, 28(5, S29–S39.

263) Sale, D.G. (2003). Neural adaptation to strength training. In: Strength and Power in

Sport. (2nd ed.) P.V. Komi, ed. Oxford: Blackwell Publishing, pp. 281–314.

264) Sarianides, G. (1985). Soccer: Pre-season conditioning and season maintenance for the

professional soccer player. National Strength & Conditioning Association Journal, 7(4), 46–

49.

265) Sassi, R., Reilly, T. and Impellizzeri, F. (2004). A comparison of small sided games

and interval training in elite professional soccer players. Journal of Sports Science, 22, 562.

266) Sawyer, D.T., Ostarello, J.Z., Suess, E.A. and Dempsey, M. (2002). Relationship

between football player's ability and selected performance measures. Journal of Strength and

Conditioning Research, 16, 611–616.

267) Schmidt, R., A., Phd, Wrisberg, C., A., PhD. : Motor Learning and Performance -

Second edition (2000). Champaign: Human kinetics


332


268) Schmid, S., and Alejo, B. (2002). Complete Conditioning for Soccer. Champaign, IL:

Human Kinetics.

269) Sendelides, T., Kouidi, E., Metaxas, T., Koutlianos, N. and Deligiannis, A. (2003).

Cardiorespiratory adaptations in soccer players. Hungarian Revue of Sports Medicine, 44,

141–151.

270) Shephard, R.J. (1999). Biology and medicine of soccer: an update. Journal of Sports

Science, 17, 757–786.

271) Siegler, J., Gaskill, S. and Ruby, B. (2003). Changes Evaluated in Soccer-Specific

Power Endurance Either With or Without a 10-Week, In-Season, Intermittent, High-Intensity

Training Protocol. The Journal of Strength and Conditioning Research, 17(2), 379–387.

272) Siegler, J., Gaskill, S. and Ruby, B. )2003). Changes evaluated in soccer-specific

power endurance either with or without a 10-week, in-season, intermittent, high-intensity

training protocol. Journal of Strength and Conditioning Research, 17(2), 379–87.

273) Silvestre, R., West, C., Maresh, C.M. and Kraemer, W.J. (2006). Body Composition

and Physical Performance in Men's Soccer: A Study of a National Collegiate Athletic

Association Division I Team. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20(1),

177–183.

274) Sleivert, G.G., Backus, R.D. and Wenger, H.A. (1995). The influence of strength-

sprint training sequence on multi-joint power output. Medicine and Science in Sports and

Exercise, 27, 55–65.

275) Smaros, G. (1980). Energy usage during a football match. In: Proceedings of the 1st

International Congress on Sports Medicine Applied to Football. L. Vecchiet, ed. Rome. pp.

795–801.

276) Stockbrugger, B.A. and Haennel, R.G. (2001). Validity and reliability of a medicine

ball explosive power test. Journal of Strength and Conditioning Research, 15, 431–438.

277) Stølen, T., Chamari, K., Castagna, C. and Wisløff, U. (2005). Physiology of soccer.

Sport medicine, 35(6): 501-536.

278) Stone, M.H. (1993). Literature Review: Explosive exercises and training. National

Strength and Conditionig Association Journal, 15, 6–15.

279) Stone, M.H.,. Bryant, H.O and Garhammer, J. (1981). A hypothetical model for

strength training. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 21, 342–351.

280) StrØyer, J., Hansen, L. and Klausen, K. (2004). Physiological profile and activity

pattern of young soccer players during match play. Medicine and Science in Sports and

Exercise, 36(1), 168–174.


333


281) Šegota, D. (2001). Strukturalna analiza nogometne igre na temelju elemenata tehnike

manifesnih nogometnoj igri. (magistarski rad). Zagreb: Kineziološki fakultet, Sveučilišta u

Zagrebu.

282) Tan, B. (1999). Manipulating resistance training program variables to optimize

maximum strength in men: A review. Journal of Strength and Conditioning Research, 13,

189–304.

283) Tanner, J.M. Growth at Adolescence. London, Great Britain: Blackwell Scientific

Publications. 1962.

284) Teichelman, T. (1995). Pattern Running for the Soccer Athlete. Strength and

Conditioning, 17(5), 64–66.

285) Tiryaki G, Tuncel F, Yamaner F, et al. Comparison of the physiological characteristics

of the first, second and third league Turkish soccer players. In: Reilly T, Bangsbo J, Hughes

M, editors. Science and football III. London: E&FN Spon, 1997: 32-6

286) Thomas, J.R. and Nelson, J.K. (2001). Reasearch methods in physical activity. Human

Kinetics, Champaign, IL.

287) Toji, H., Suei, K. and. Kaneko, M. (1997). Effects of the combined training loads on

relations among force, velocity and power training. Canadian Journal of Applied Physiology,

22, 328–336.

288) Tomlin, D. and Wenger, H. (2001). The relationship between aerobic fitness and

recovery from high intensity intermittent exercise. International Journal of Sports Medicine,

31(1), 1–11.

289) Trninić, S. (1995). Strukturalna analiza znanja u košarkaškoj igri. (Doktorska

disertacija). Fakultet za fizičku kulturu, Sveučilišta u Zagrebu.

290) Tumilty, D. (1993). Physiological characteristics of elite soccer players. Sports

Medicine, 16, 80–96.

291) Tumilty, D. (1993). The physiology of soccer. National Sports Research Centre.

Canberra, Australia: Australian Sports Commission, pp. 1–24.

292) Vanderford, M.V., Meyers, M.C., Skelly, W.A., Stewart, C. and Hamilton, K.L.

(2004). Physiological and Sport-Specific Skill Response of Olympic Youth Soccer Athletes.

The Journal of Strength and Conditioning Research, 18(2), 334–342.

293) Vanfraechem, J.H.P. and Thomas, M. (1993). Maximal aerobic power and ventilatory

threshold on a top level soccer team. In: Science and Football II. T. REILLY, J. CLARYS,

AND A. STIBBE, eds. London: E. & F.N. Spon, pp. 43–46.


334


294) Verdenik , Z. (1981.). Povezanost nekih manifesnih i latentnih psihomotoričkih

spremenljivk z uspjehom v nogometni igri (nogometaši začetnik, starost od 9 do 11 let).

(Magistarski rad). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

295) Verheijen, R. (1997). Handbuch für Fussballkondition. BPF, Versand, Leer.

296) Verkhoshanski, T. (1973). Speed strength preparation and development of strength

endurance of athletes in various specializations. Soviet Sports Revue, 21, 120–124.

297) Vittori, C. (1995). Monitoring the training of the sprinters. New Studies in Athletics,

10(3): 39-44.

298) Viskić – Štalec, N., Mejovšek, M. (1975). Kanoničke relacije prostora koordinacije i

prostora motorike, 5 (1 – 2), 83 – 112.

299) Vlasac, Ž. (1981.).Strukturalne relacije u brzini trčanja i brzini vođenja lopte kod

treniranih i netreniranih nogometaša. (Diplomski rad). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu


300) Vučetić, V., Šoš, K. & Rocak, A. Fleksibilnost nogometaša. U D.Milanovič & I. Jukić

(ur.), Kondicijska priprema sportaša 2003, ˝12. Zagrebački sportski sajam sporta i nautike

˝(str. 404-412).Zagreb: Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu i Zagrebački sportski

savez.

301) Vuleta, D. (1997). Kineziološka analiza tehničko – taktičkih sadržaja rukometne igre.

(Doktorska disertacija). Fakultet za fizičku kulturu, Sveučilišta u Zagrebu.

302) Vugrinec, S. (2004). Programi škole nogometa. Stanislav Vugrinev, Varaždin.

303) Wang, J. (1995). Physiological Overview of Conditioning Training for College Soccer

Athletes. Strength and Conditioning, 17(4), 62–65.

304) Wang, J. (1995). Physiological overview of conditioning training for college soccer

athletes. Strength Conditioning, 17(4), 62–65.

305) Wang, J. and Wiese-Bjornstal, D. (1994). Mechanical and Anatomical Analysis of the

Soccer Instep Shot. Strength and Conditioning, 16(6), 34–38.

306) Wardle, H. (1992). Stength training for soccer. National Strength & Conditioning

Association Journal, 14(1), 72–74.

307) Weineck, J. (1999). Optimales Fussballtraning. Nürberg: Spitta- Veri.


335


308) Weineck, J. (2000). Optimales Traning. Nürberg: Spitta- Veri.

309) Weir, J.P., Wagner, L.L. and Housh, T.J. (1994). The effect of rest interval length on

repeated maximal bench presses. Journal of Strength and Conditioning Research, 8, 58–60.

310) Weltman, A. (1995).The Blood Lactate Response to Exercise. Champaign, IL: Human

Kinetics.

311) White JE, Emery TM, Kane JE, et al. Pre-season fitness profiles of professional soccer

players. In: Reilly T, Lees A, Davids K, et al., editors. Science and football. London: E&FN

Spon, 1988: 164-71.

312) Whitney, E., Moore, G., Hickey, M. and Reiser, R.F. (2005). Comparison of Two

Twelve Week Off-Season Combined Training Programs on Entry Level Collegiate Soccer

Players' Performance. The Journal of Strength and Conditioning Research, 19(4), 791–798.

313) William J. Kraemer, Duncan N. French, Nigel J. Paxton, Keijo Häkkinen, Jeff

S. Volek, Wayne J. Sebastianelli, Margot Putukian, Robert U. Newton, Martyn R. Rubin, Ana

L. Gómez, Jason D. Vescovi, Nicholas A. Ratamess, Steven J. Fleck, J. Michael Lynch and

Howard G. Knuttgen. 2004: Changes in Exercise Performance and Hormonal Concentrations

Over a Big Ten Soccer Season in Starters and Nonstarters. The Journal of Strength and

Conditioning Research: Vol. 18, No. 1, pp. 121–128.

314) Williams, A.M., and T. Reilly. Talent identification and development in soccer. J.

Sports Sci. 18:657–667. 2000.

315) Williford, H.N, M Scharff-Olson, W.J Duey, S Pugh, and J.M Barksdale.

Physiological status and prediction of cardiovascular fitness in highly trained youth soccer

athletes. J. Strength Cond. Res. 13:10–15. 1999.

316) Williford, H.N., M. Scharff-Olson, W.J. Duey, S. Pugh, and J.M. Barkdale.

Physiological status and prediction of cardiovascular fitness in highly trained youth soccer

athletes. J. Strength Cond. Res. 13:(1) 10–15. 1999.

317) Wilson, G.J., R.U. Newton, A.J. Murphy, and B.J. Humphries. The optimal training

load for the development of dynamic athletic performance. Med. Sci. Sports Exerc. 25:1279–

1286. 1993.

318) WislØff, U., C. Castagna, J. Helgerud, R. Jones, and J. Hoff. Maximal squat strength

is strongly correlated to sprint-performance and vertical jump height in elite soccer players.

Br. J. Sports Med. 38:285–288. 2004.

319) Wisloff, U., J. Helgerud, and J. Hoff. Strength and endurance of elite soccer players.

Med. Sci. Sports Exerc. 30:462–467. 1998.


336


320) Withers, R.T., Z. Maricic, S. Wasilewski, and L. Kelly. Match analysis of Australian

professional soccer players. J. Hum. Mov. Stud. 8:159–176. 1982

321) Withers, R.T., Z. Maricic, S. Wasilewski, and L. Kelly. Match analysis of Australian

professional soccer players. J. Hum. Movement Stud. (8):159–176. 1982.

322) Wittich, A., M.B. Oliveri, E. Rotemberg, and C. Mautalen. Body composition of

professional football (soccer) players determined by dual x-ray absorptiometry. J. Clin. Dens.

4:51–55. 2001.

323) Wragg, C., N. Maxwell, and J. Doust. Evaluation of the reliability and validity of a

soccer-specific field test of repeated sprint ability. Eur. J. Appl. Physiol. 83:77–83. 2000.

324) Yap, C.W, L.E. Brown, and G. Woodman. Development of speed, agility, and

quickness for the female soccer athlete. Strength Cond. J. 22:9–12. 2000.

325) Young, W., and J. Pryor. Resistance training for short sprints and maximum-speed

sprints. Strength Cond. J. 23:7–13. 2001.

326) Young, W.B., and G.E. Bilby. The effect of voluntary effort to influence speed of

contraction on strength, muscular power, and hypertrophy development. J. Strength Cond.

Res. 7:172–178. 1993.

327) Young, W.B., G.J. Wilson, and C. Byrne. A comparison of drop jump training

methods: Effects of leg extensors Strength qualities and jumping performance. Int. J. Sports

Med. 20:295–303. 1999.

328) Žufar, G. (1990). Kvalitativne promjene kod djece atletičara nakon 6 mjesečnog

tretmana. (seminarski rad na poslijediplomskom studiju iz predmeta programiranje i kontrola

transformacijskih procesa), Zagreb, Fakultet za fizičku kulturu.


337

Documents

Kineziološki fakultet - Ruđer Bošković Institute · Web viewKondicija je skupni pojam za sve psihičke, fizičke, tehničke, taktičke, kognitivne i socijalne faktore dostignuća