KLASA: 320-01/14-01/151 URBROJ: 525-08/0520-16-165 Zagreb ... · obrazac koji bi se priznao. gđa. N. Trgovčević-Letica: Postupak priznavanja svake od ovih oznaka je reguliran zakonom,

*P/6734768*

KLASA: 320-01/14-01/151

URBROJ: 525-08/0520-16-165

Zagreb, 30. lipnja 2016. godine

ZAPISNIK

sa 1. sjednice Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014.-2020.

Mjesto održavanja: Hotel „Sheraton“, Kneza Borne 2, Zagreb

Vrijeme održavanja: 02. srpanj 2015. godine, 9:00 sati

I. Lista prisutnih: Nalazi se u privitku

II. Dnevni red: Nalazi se u privitku

III. Zaključak: Na sjednici je prisutan 41 član/zamjena s pravom glasa, što znači -

Odbor za praćenje može donositi odluke.

IV. Tijek sjednice Odbora

Ad. 1) Uvodno izlaganje i prihvaćanje dnevnog reda

gđa. D. Hajduković: Pozdravila je sve prisutne i utvrdila da su svi dobili dnevni red i

materijale za sjednicu. Posebno su pozdravljeni predstavnici EK – Michael Pielke i Martina

Zeković.

Kvorum je postignut, odluke mogu biti donošene.

Potpisna lista nalazi se u dodatku zapisniku.

Usvajanje dnevnog reda.

Članovi Odbora jednoglasno su usvojili dnevni red.

Ad. 2) Usvajanje zapisnika sa 2. sjednice privremenog Odbora za praćenje provedbe

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

gđa. D. Hajduković: Zapisnik sa 2. sjednice privremenog Odbora za praćenje provedbe

Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. usvojen je jednoglasno.

Članovi Odbora jednoglasno su usvojili zapisnik sa 2. sjednice privremenog Odbora.

Ad. 3) Informacija o donošenju Rješenja o osnivanju Odbora za praćenje PRR 2014.-

2020.

gđa. D. Hajduković: Danom usvajanja PRR RH 2014.-2020. od strane EK naš privremeni

odbor za praćenje postao je Odbor za praćenje i iz tog razloga napravljeno je novo rješenje.

Dajem riječ Jeleni Kraljević da predstavi rješenje.

gđa. J. Kraljević: Nakon odobrenja programa, sukladno starom rješenju i poslovniku o radu

privremenog odbora te sukladno svim uredbama na temelju kojih se osniva ovaj odbor

preimenovali smo rješenje u Rješenje o osnivanju Odbora za praćenje provedbe PRR RH

2014.-2020. Članovi su ostali potpuno isti kao u rješenju o privremenom odboru tako da ovaj

odbor ima 51 člana/zamjenu s pravom glasa.

Ad. 4) Predstavljanje i usvajanje Poslovnika o radu Odbora za praćenje

gđa. D. Hajduković: Dajem riječ Jeleni Kraljević koja će predstaviti poslovnik.

gđa. J. Kraljević: Svi članovi/zamjene su dobili poslovnik te vjerujem da ste ga pročitali i da

imate pripremljene komentare. Proći ćemo kroz poslovnik, a vi ćete me prekinuti kada budete

imali komentar. Članak 1.-13. nije bilo primjedbi. Članak 14. govori o odlučivanju i

glasovanju.

gđa. N. Trgovčević-Letica: St. 1. čl. 14. kaže da je potrebna 2/3 većina članova odbora za

donošenje odluka. S obzirom da se sve odluke u RH donose većinom glasova, osim izmjena

Ustava i nekih bitnih državnih odluka za što je potrebna 2/3 većina, predlažem promjenu ovog

članka da je za donošenje odluka potrebna prisutnost većine članova.

gđa. J. Kraljević: Dajem novi prijedlog 1. stavka koji bi glasio: za donošenje odluka na

sjednicama odbora potrebna je prisutnost natpolovične većine svih članova/zamjena s pravom

glasa uključujući predsjedavajuću osobu. To bi povuklo i izmjenu 2. stavka, koji bi glasio:

odbor odluke gdje je moguće donosi konsenzusom, a u slučaju kada odluku nije moguće

donijeti konsenzusom, pristupa se glasovanju. Odluka se donosi, ako je prihvaća 2/3 prisutnih

članova/zamjena.

g. Z. Širjan: Predlažem da se i u st. 2. primjeni natpolovična većina prisutnih.

gđa. M. Kosanović: 2/3 većina za donošenje odluka je preambiciozno, s druge strane svatko

onaj tko ne dođe na sjednicu preuzima rizik da oni koji su prisutni odluče u njegovo ime.

Predlažem da i u 1. i u 2. stavku bude natpolovična većina.

gđa. J. Kraljević: Prijedlog za usvajanje 1. stavka bi glasio: „…za donošenje odluka na

sjednicama odbora potrebna je prisutnost natpolovične većine svih članova/zamjena s pravom

glasa uključujući predsjedavajuću osobu“, a u stavku 2: „…Odluka se donosi ako je prihvaća

natpolovična većina svih prisutnih članova/zamjena s pravom glasa.“

gđa. D. Hajduković: Dajem ovaj prijedlog na glasovanje. Konstatiram da je ova izmjena

usvojena sa 36 glasova „ZA“ i 5 „SUZDRŽANIH“.

gđa. J. Kraljević: Članak 15. govori o pisanoj proceduri, povukla bi paralelu sa st. 2. čl. 14.

gdje odluku donosimo natpolovičnom većinom prisutnih članova. Tako da bi u st. 2. čl. 15.

bilo „Prijedlog se usvaja, ukoliko više od natpolovične većine svih članova/zamjena odbora s

pravom glasa nema primjedbu“.

gđa. D. Hajduković: Dajem ovaj prijedlog na glasovanje. Konstatiram da je ova izmjena

usvojena sa 37 glasova „ZA“ i 4 „SUZDRŽANA“.

gđa. J. Kraljević: U čl.17., stavku 1. Predložena je izmjena EK da se radna grupa može

osnovati po vlastitoj odluci predsjedavajuće osobe ili na zahtjev članova Odbora.

Članak 16, 17 i 18 nije bilo primjedbi.

gđa. D. Hajduković: Predstavljen je Poslovnik o radu Odbora za praćenje i dajem ga na

usvajanje.

Usvajanje Poslovnika o radu Odbora za praćenje.

Članovi Odbora jednoglasno su usvojili Poslovnik o radu Odbora za praćenje.

Ad. 5) Izvješće o 1., 2., 3., 4. i 5. postupku pisane procedure i potvrđivanje kriterija

gđa. D. Hajduković: Molim Jelenu Kraljević da održi prezentaciju.

Jelena Kraljević održala je prezentaciju koju su članovi/zamjene dobili s materijalima na

sjednici.

gđa. D. Hajduković: Nakon što je Jelena održala prezentaciju o postupku pisane procedure i

potvrđivanju kriterija, sukladno čl. 6. st. 4. dajem sve usvojene kriterije na potvrđivanje.

Nakon glasovanja predsjedavajuća osoba je konstatirala da su kriteriji potvrđeni.

Ad. 6) Prezentacija kriterija odabira za M3, M4.3.1, M4.3.3, M4.4., M8 – rasprava i

usvajanje

gđa. D. Hajduković: Dajem riječ Nadi Trgovčević-Letica da predstavi mjeru 3.

Mjera 3 Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

gđa. N. Trgovčević-Letica: Mjera 3 Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene

proizvode se sastoji od 2 podmjere: 1) 3.1. Potpore za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete

i 2) 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača

na unutarnjem tržištu.

1) 3.1. Potpore za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete

Korisnici su aktivni poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika. Potpora se dodjeljuje

kao bespovratno godišnje plaćanje u maksimalnom iznosu do 3.000 EUR/god. U ovoj

podmjeri su 2 kriterija odabira, svi članovi su prijedloge kriterija odabira dobili s materijalima

putem elektroničke pošte. U konzultacijama s kolegama iz EK smo dogovorili male izmjene u

odnosu ma materijale koji su Vam poslani. Riječ je samo o smanjenju praga prolaznosti.

Prvi kriterij je vrsta sustava kvalitete, najviše se boduje zaštićena oznaka izvornosti sa 10

bodova, zatim zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla sa 9 bodova, zajamčena oznaka

tradicionalnog specijaliteta sa 8, EU neobvezni izraz kvalitete sa 6 i nacionalni neobvezni

izraz kvalitete sa 5 bodova. Razlog tome je kompleksnost dobivanja svake od ovih oznaka i

želja za poticanje proizvođača za uključivanjem i u najsloženiji postupak dobivanja oznaka

kvalitete.

Drugi kriterij je Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva iskazana u ukupnom

standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva. Dajemo najviše 10

bodova gospodarstvima koji su manji od 8.000 EUR ukupnog standardnog ekonomskog

rezultata, od 8.000-15.000 EUR 8 bodova. Izmjena je da više od 5.000 EUR od predloženih 6

sada dobivaju 5 bodova. Prag prolaznosti se promijenio s 12 na 10 bodova. Da li ima

komentara vezano za ove kriterije odabira.

g. S. Kušec: Mislim da je prijedlog dobar i da može ostati. Moramo težiti da u RH

stanovništvo konzumira hranu koje je proizvedena u RH, a mislim da ovo tome pridonosi.

gđa. M. Vukobratović: Predlažem da se zadnji kriterij pod 1) nacionalni neobvezni izraz

kvalitete nadopuni riječju „i podrijetlo“.

g. P. Čovo: Nedostaje dokument koji specificira koji su to certifikati koji se priznaju kao

trošak. Kada dođemo na nacionalni neobvezni izraz kvalitete, zanima me kako izgleda

obrazac koji bi se priznao.

gđa. N. Trgovčević-Letica: Postupak priznavanja svake od ovih oznaka je reguliran zakonom,

a ovo su kriteriji odabira. Provedba mjere je regulirana Pravilnikom o provedbi mjere 3 koji je

trenutno u javnoj raspravi. Detalji o provedbi iste se mogu vidjeti. Kriteriji odabira su prilog

pravilnika i njih odobrava ovaj odbor.

g. Z. Širjan: Podržao bi što je rekla gđa. Vukobratović da se doda riječ „i podrijetla“.

Predložio bi da nacionalnu kvalitetu bolje bodujemo od EU kvalitete.

gđa. D. Hajduković: Moram napomenuti da RH provodi ZPP i da se toga moramo držati.

g. K. Dugalić.: Drugi kriterij ekonomske veličine mi se ne uklapa s obzirom da hoćemo

poticati što veći broj proizvoda s oznakom kvalitete, a onda ona gospodarstva koja imaju veću

proizvodnju dobivaju manje bodova te mislim da ga treba izbaciti.

g. D. Đević: Mjeru 3 treba gledati u kontekstu krajnjih ciljeva PRR. Činjenica je da u strukturi

poljoprivrednih gospodarstava imamo jako puno malih gospodarstava, a mi smo ih definirali

kao gospodarstva do 8.000 EUR ukupne ekonomske veličine. S nizom mjera i podmjera

nastojimo doprinijeti da takva poljoprivredna gospodarstva koja nemaju mogućnosti da se

povećavaju temeljem povećanja proizvodnog potencijala, da se kroz promjene u proizvodnji

prelaskom na ekološke proizvode, sustave kvalitete, nepoljoprivredne aktivnosti itd., da

postignu ekonomsku održivost. Svrha je da putem ove mjere, uz ostale mjere, pokušamo

doprinijeti ekonomskoj održivosti takvih poljoprivredni gospodarstava. Namjera je stimulirati

proizvođače na uključivanje u sheme kvalitete. Prema tome da ih se uključi što više, a ne da

favoriziramo velike.

g. S. Kušec: Podržavam izlaganje g. Đevića.

g. M. Pielke: Sve sheme kvalitete iz Programa su obuhvaćene i to zaštićena oznaka izvornosti,

zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, zajamčena oznaka tradicionalnog specijaliteta, EU

neobvezni izraz kvalitete i nacionalni neobvezni izraz kvalitete, a bodove će dobivati u

ovisnosti o ekonomskoj veličina poljoprivrednog gospodarstva. Gotovo će svi prihvatljivi

korisnici imati prag prolaznosti, pa je jedino pitanje tko će se javiti među prvima dok ima

raspoloživih sredstava.

g. D. Pašalić: Samo želim reći da tablicu treba gledati u cjelini, da je minimum 10 bodova te

da najmanji kriterij 5+5 svi ispunjavaju. Ne vidim razloga zašto ne poticati male i one koji

poboljšavaju kvalitetu proizvoda.

g. Z. Širjan: Slažem se da ovakvo bodovanje ostane i da najmanji proizvođači dobiju

prednost. Ponovno bi se vratio na stavak 1 gdje bi predložio zamjenu EU i nacionalnog

neobveznog izraza kvalitete.

gđa. M. Vukobratović: Prijedlog je da uz kvalitetu ide „ili podrijetlo“ ne mora biti „i

podrijetlo“, budući u Hrvatskoj pratimo samo podrijetlo, osim u medu gdje pratimo kvalitetu.

gđa. D. Hajduković: Da definiramo, izraz kvalitete i/ili podrijetla, ili samo „ili podrijetla“.

Moram reći da mi to čudno izgleda.

g. M. Pielke: Treba se pratiti regulativa i uvjeti prihvatljivost iz uredbe koji su izraz

nediskriminirajućeg poštivanja nacionalnih izraza kvalitete.

gđa. D. Hajduković: Dajem na usvajanje prvi predloženi izgled kriterija koji je predstavila

Nada Trgovčević-Letica, dakle bez ikakvih izmjena. Molim da glasamo za prvo prezentirane

kriterije za tip operacije 3.1.1.

Kriteriji odabira za tip operacije 3.1.1. usvojeni su sa 26 glasova „ZA“, 6 glasova

„PROTIV“ i 9 „SUZDRŽANIH“ glasova.

gđa. D. Hajduković: Dajem riječ Nadi Trgovčević-Letica da predstavi kriterije odabira za tip

operacije 3.2.1.

2) 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača

na unutarnjem tržištu

gđa. N. Trgovčević-Letica: Korisnici su skupine proizvođača uključene u skupine kvalitete,

kao i udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Ovom podmjerom financirati će se

aktivnosti koje doprinose promoviranju proizvoda koji su u sustavu kvalitete ili ekoloških

proizvoda, a svoje aktivnosti moraju navesti u planu informiranja koji će se procjenjivati. Svi

detalji su navedeni u Pravilniku o provedbi mjere 3. Kriteriji odabira su isto nešto izmijenjeni

u odnosu na verziju koju ste zaprimili. Smanjen je prag prolaznosti.

U 1. kriteriju broj proizvođača koji su uključeni u skupinu, veći broj bodova dobivaju skupine

koje imaju veći broj članova. U kriteriju br. 2 koristiti će se isti rječnik kao u kriteriju br. 1 i

glasiti će „udruga s više od 100 proizvođača ekoloških proizvoda“ i „s više od 50

proizvođača“. Kriterij br. 3, izmjena je nastala da se izlazni proizvod koji je rezultat prerade

boduje s većim brojem bodova i to 10, a ukoliko je riječ o primarnom proizvodu koji je

izlazni proizvod, dobiva manji broj bodova. U kriterij br. 4 bodujemo s većim brojem bodova

oznake koje su zahtjevnije u cijelom postupku. U tom dijelu smo izjednačili broj bodova za

ekološki proizvod i zaštićenu oznaku izvornosti, a svi drugi dobivaju po bod manje analogno

bodovanju u podmjeri 3.1. U kriteriju br. 5 ocjena plana informiranja i promoviranja može se

bodovati s najviše 20 bodova. Nakon što korisnici ove podmjere podnesu zahtjev za potporu u

APPRRR, oni koji prođu administrativnu provjeru, njihovi planovi će biti dostavljeni u MP. U

MP će biti oformljen poseban odbor neovisnih stručnjaka koji mogu procjenjivati plan

informiranja i promoviranja. Nakon procjene bodovi će biti dostavljeni u APPRRR i nakon

toga slijede daljnji koraci obrade do dobivanja Odluke o potpori. Molim vas komentare na

navedeno.

Na prijedlog g. Kušeca da se u kriterijima riječ skupina promijeni u udruga, predlažemo da se

ostavi riječ skupina, ali se Ministarstvo obvezuje u Pravilniku jasno definirati što pojam

„skupina“ podrazumijeva.

g. M. Pielke: Ova mjera je strogo povezana sa onom koju smo prethodno diskutirali. Riječ je

o grupama proizvođača, ne o proizvođačkim skupinama. Ovisno o mogućnostima hrvatskog

zakonodavstva na vama je da pronađete najbolje rješenje, a koje će biti administrativno

provjerljivo.

g. Ž. Jukić: Kod rednog broja 3 sad je navedeno izlazni proizvod je rezultat prerade, da li se

misli na preradu primarnog proizvoda, ako da, treba dodati riječ primarnog.

g. S. Bukovac: Predlažem da se vratimo na prvotno predloženu definiciju, tj. treba navesti

proizvoda obuhvaćenih Dodatkom I Ugovora o EU, jer je to prerada primarnih proizvoda.

gđa. D. Hajduković: Na prijedlog Saše Bukovca vraća se prva formulacija „proizvoda

obuhvaćenih Dodatkom I Ugovora o EU“. Kriterije za tip operacije 3.2.1. zajedno s ovom

izmjenom dajem na usvajanje. Molim da glasamo za kriterije za tip operacije 3.2.1.

Kriteriji odabira za tip operacije 3.2.1. usvojeni su sa 36 glasova „ZA“, 1 glas

„PROTIV“ i 4 „SUZDRŽANA“ glasa.

gđa. D. Hajduković: Dajem riječ Tomislavu Petroviću da predstavi kriterije odabira za tip

operacije 4.3.1.

gđa. I. Beneš: Da li je moguće dobiti obavijest o javnim raspravama o pravilnicima, budući je

lakše govoriti o kriterijima kada imamo nacrte pravilnika.

g. A. Hrustić: Vlada RH je u 4. mjesecu predstavila Središnji portal za javna savjetovanja na

kojem se nalaze svi nacrti pravilnika i prijedlozi zakona koji su u javnoj raspravi. Sukladno

tome MP je u javnu raspravu pustilo pravilnik za Mjeru 3, a koja je jučer završila. Trenutno je

u tijeku javna rasprava za Mjeru 4. Dakle na stranici e-savjetovanja.com.hr mogu se naći

pravilnici, može se registrirati, ostavljati komentare itd.

gđa. I. Beneš: Predlažem da na stranici MP stavite ovu obavijest i link.

4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

g. T. Petrović: Isključivi cilj ove operacije je povećanje poljoprivrednih površina koje se

mogu navodnjavati, a u cilju kvalitetnije poljoprivredne proizvodnje. Korisnici su jedinice

regionalne samouprave. Postoji 7 kriterija i u skladu su s podmjerom/operacijom iz

odobrenog PRR. 1. kriterij je ekonomska stopa povrata i ukoliko je veća ili jednaka 15%

dobiva se najveći broj bodova, dok stopa povrata 5-7% dobiva najmanje bodova. 2. kriterij je

pogodnost tala za navodnjavanje, u kriteriju je navedena formula na koji način se dobivaju

bodovi. Po kvaliteti poljoprivrednog zemljišta dobije se određeni % i na temelju njega se

dobivaju bodovi od 5-20. 3. kriterij je priključenost proizvodnih poljoprivrednih površina na

sustav navodnjavanja, što je više površina uključeno u sustav navodnjavanja, dobiva se više

bodova.

4. kriterij je broj poljoprivrednih gospodarstava ili drugih korisnika uključenih unutar

projekta, kao i u prethodnom kriteriju, što je uključeno više poljoprivrednih proizvođača

dobiva se više bodova, a najviše se bodova dobiva za 11 ili više proizvođača. 5. kriterij je

ocjena energetske učinkovitosti projekta, za sustave sa niskotlačnim sustavom koji su ispod

2,5 bara dobiva se najveći broj bodova, a oni iznad 4 bara dobivaju najmanji broj bodova.

6. kriterij je sezonska aridnost područja, područja kod kojih se obuhvat sustava nalazi u

aridnom području u vegetacijskom razdoblju dobivaju više bodova, od područja kod kojih se

obuhvat sustava nalazi u području koje nije aridno u vegetacijskom razdoblju. 7. kriterij je

indeks razvijenosti, najviše bodova će dobiti područja koja su ispod 75% prosjeka RH.

Maksimalan broj bodova u ovoj operaciji je 100, a prag prolaznosti je 21. Maksimalan iznos

potpore za ovu operaciju je 15 miliona EUR po korisniku.

g. S. Kušec: Da li postoji mogućnost da se i odvodnja sa poljoprivrednih površina uključi u

ovu podmjeru/tip operacije?

g. T. Petrović: Odvodnja nije predviđena ovim tipom operacije.

g. P. Čovo: Tehnički jedinica bar se ne smije koristiti, prava jedinica je Paskal.

g. T. Petrović: Hvala, promijeniti ćemo isto u kriterijima.

gđa. D. Hajduković: Dajem na usvajanje izgled kriterija koje je predstavio Tomislav Petrović,

dakle s izmjenom brisanja slova „L“ u točci 7. Molim da glasamo za prezentirane kriterije za

tip operacije 4.3.1.

Kriteriji odabira za tip operacije 4.3.1. usvojeni su „JEDNOGLASNO“.


operacije 4.3.3.

4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu

g. T. Petrović: Potpora se daje za izgradnju i rekonstrukciju primarne i sekundarne šumske

prometne infrastrukture, koja je u RH slabo razvijena u odnosu na standard koji je između 15

i 30 km/1000 ha. Pravilnik je u javnoj raspravi do slijedećeg ponedjeljka. Korisnici su

šumoposjednici, trgovačka društva, udruge šumoposjednika i JLS. Maksimalna potpora po

korisniku je 1 milion EUR.

1. kriterij je tip ulaganja, u poslanim materijalima je bilo navedeno pod a), b) i c). U

konzultacijama s kolegama iz EK odlučili smo se za 2 kriterija i to tako da smo spojili

predloženi a) i b) u jedan. Broj bodova je ostao 30 i 20.

2. kriterij je tip korisnika, prednost dajemo šumoposjednicima i udruženjima šumoposjednika

te ostali od svih prihvatljivih korisnika.

3. kriterij se sastoji od kriterija pod a) postojeća gustoća primarne šumske prometne

infrastrukture i b) postojeća gustoća sekundarne šumske prometne infrastrukture, a koji s

međusobno isključuju. Najviše bodova se dobiva za postojeću gustoću manju od 25%, a

najmanje za postojeću gustoću veću od 75%.

4. kriterij je stupanj opasnosti od šumskog požara, u ovom kriteriju je maksimalan broj

bodova 20 i minimalan broj bodova je 5.

5. kriterij je povećanje gustoće mreže šumskih prometnica, u ovom kriteriju je maksimalan

broj bodova 20 i minimalan broj bodova je 5.

6. kriterij je stupanj razvijenosti JLS u kojima se provodi ulaganje, u ovom kriteriju je

maksimalan broj bodova 20 i minimalan broj bodova je 5.

Ukupni maksimalni broj bodova je 140, a prag prolaznosti je dopunjen i sada iznosi 60.

g. S. Kušec: Molim objašnjenje na koji način će biti riješeni problemi oko imovinsko pravnih

odnosa, a što može biti problem u provedbi ove operacije.

g. D. Troha: Sve pojedinosti o provedbi ove mjere su navedene u pravilniku o provedbi koji

je trenutno u javnoj raspravi te su svi komentari i prijedlozi dobro došli.

g. Z. Bogović: Zahvaljujem na mogućnosti i pozivu da sudjelujem u radu ovog Odbora.

Predsjednik sam Saveza udruga šumovlasnika Hrvatske i predstavljamo 22% šuma u RH.

Molim da se razmotri prijedlog za izmjenu kriterija pod brojem 2. Prijedlog je da ostane pod

a) šumoposjednici, udruženja šumoposjednika/šumovlasnika sa 20 bodova, da se doda b)

jedinice lokalne samouprave sa 15 bodova i da ostane pod c) trgovačka društva i druge pravne

osobe i tijela državne uprave koje gospodare državnim šumama i šumskim zemljištem sa 10

bodova. Na ovaj način želimo pokrenuti privatne šumoposjednike da se što više uključe u

provedbu, a JLS bi mogle utjecati na isto.

gđa. N. Trgovčević-Letica: Dakle predlažete da šumoposjednici i udruženja šumoposjednika

imaju najveći broj bodova, a s obzirom na važnost JLS koju ste izložili, ne biste ih izjednačili

sa šumoposjednici i njima bi dali manji broj bodova. Dok bi trgovačka društva i druge pravne

osobe i tijela državne uprave koje gospodare državnim šumama i šumskim zemljištem dobili

najmanji broj bodova.

g. D. Vlaović: Predlažem da i županije mogu aplicirati budući imaju veće kapacitete za

pripremu projekata.

g. T. Petrović: Ovaj prijedlog ne možemo prihvatiti budući jedinice regionalne samouprave

nisu prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji.

gđa. D. Hajduković: Dajem na usvajanje dorađene kriterije koje je predstavio Tomislav

Petrović, dakle s izmjenom u točci 2. Molim da glasamo za prezentirane kriterije za tip

operacije 4.3.3.



operacije 4.4.1.

4.4.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša g. T. Petrović: Maksimalni iznos potpore po korisniku je 150.000 EUR. Prihvatljiva ulaganja

su: građenje suhozida, sadnja živica, uklanjanje invazivnih stranih vrsta na poljoprivrednom

zemljištu, nabava električnog pastira i autohtonog pastirskog psa, izgradnja novih i obnova

postojećih nastambi za stoku na području rasprostranjenosti velikih zvijeri, obnova staništa

važnih za očuvanje bioraznolikosti i ulaganje u obnovu zapuštenih lokvi za napajanje stoke.

Korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,

javne ustanove, JLS, civilne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih vrijednosti

i zaštite okoliša i prirode. Pripremili smo 3 kriterija odabira: 1. kriterij je da je korisnik sa

područja s prirodnim ili specifičnim ograničenjima, propisana su 3 ograničenja. 2. kriterij je

Natura 2000 područja. 3. kriterij je: korisnik je uključen u mjere „Ekološka poljoprivreda“ ili

„Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“. Od dostavljenih vam kriterija jedino

predlažemo izmjenu praga prolaznosti sa 20 na 10 bodova, iz razloga da područja sa

posebnim ograničenjima dobivaju 10 bodova i ako su korisnici na takvim područjima da su

odmah prihvatljivi.

gđa. I. Beneš: Kada je riječ o Natura 2000 području da li postoji razlog zašto nisu uključena

nacionalna zaštićena područja, jer se u potpunosti ne preklapaju. Ekološka mreža je jedno, a

nacionalna zaštićena područja drugo.

gđa. T. Čimbora Zovko: Istina je da se područja ekološke mreže i područja koja su zaštićena

sukladno Zakonu o zaštiti prirode kroz 9 nacionalnih kategorija ne preklapaju u potpunosti, no

preko 90% zaštićenih područja nalazi se unutar ekološke mreže. Uglavnom se radi o

kategorijama koja su tipa spomenik parkovne arhitekture i spomenik prirode. Što se tiče

ulaganja planiranih kroz ovu mjeru, s obzirom na predviđeni tip ulaganja i korisnika, dobro su

pokrivena kategorijom Natura 2000 područja.

g. S. Kušec: Da li se mogu ogradama zaštiti stada od vukova, isto tako kad je riječ o

invazivnim vrstama od dabra koji čini velike štete?

gđa. T. Čimbora Zovko: Kada govorimo o invazivnim stranim vrstama u sklopu ove mjere,

tada govorimo isključivo o biljnim vrstama, što dabar nije, a osim toga dabar je zaštićena

vrsta.

g. S. Kušec: Mislim da ograde nisu za strane invazivne vrste te da li je plan i program Natura

gotov za RH.

gđa. T. Čimbora Zovko: Ograde i električni pastiri su za područja rasprostranjenosti velikih

zvijeri, a to su u RH vuk, ris i medvjed, kao i za korisnike mjere očuvanja ugroženih pasmina.

Natura 2000 područja u RH su proglašena. Postoje područja očuvanja značajna za ptice i

područja očuvanja značajna za ostale vrste i staništa. Kada je riječ o pticama, donesen je

pravilnik koji propisuje neke mjere, međutim u tim mjerama ne odnosi se ništa na

poljoprivredu. Vezano uz planove upravljanja za Natura 2000 područja, kroz projekt

financiran EU sredstvima odredit će se optimalni okvir upravljanja Natura 2000 mrežom i po

završetku projekta pristupiti izradi i donošenju planova upravljanja.

g. Z. Širjan: Ova mjera ne odnosi se na niz područja koja nisu ni pod posebnim ograničenjima

ni pod značajnim prirodnim ograničenjima. Na takvim područjima, koja su izvan ograničenja,

također postoje invazivne kulture. Zbog toga predlažem da se u 1. stavku doda d) sa 10

bodova, a gornji dio da se rasporedi između 10 i 20 bodova.

g. T. Petrović: Smisao ove operacije je da pokrije samo dio RH, tj. ne cijelo područje RH.

g. Z. Širjan: Ako isključimo neka područja, ta područja koja sada nisu posebno ograničena, za

5-10 godina će biti posebno ograničena, ako ih ne zaštitimo.

g. D. Svečnjak: Prijedlog je da Natura 2000 područja ostanu sa 20 bodova, a sva ostala

područja 10 bodova. U tom slučaju, ako bude dovoljno novaca i poljoprivrednici koji nisu sa

Natura područja će moći aplicirati za naravno neproizvodne aktivnosti.

gđa. T. Čimbora Zovko: Ako su Natura 2000 područja jedan od kriterija, nezgodno je staviti

ostala područja. S druge strane, ako je u skladu s programom i ako je moguće staviti ostala

područja, možda je dobro staviti ih da postoji mogućnost apliciranja, ali naravno da nisu

prioritet. Zanima me kakva se dinamika raspisivanja natječaja očekuje.

g. D. Svečnjak: Prioritet su Natura područja sa 20 bodova, a ostali bi dobivali 10 bodova.

Prioritet dajemo područjima sa ograničenjima, nadalje poljoprivrednicima koji se bave

ekološki prihvatljivom proizvodnjom ili onima koji idu prema agro-ekološkim mjerama.

Međutim, uključivanjem ostalih područja i davanjem 10 bodova od 60, na taj način radimo

prihvatljivost. Oni u ovakvim kriterijima neće ni biti selekcionirani, osim ako ne bude velikog

interesa za ovu operaciju. Što se tiče dinamike raspisivanja natječaja natječaji će ići onom

dinamikom koju može podnijeti administracija u AP te ovisno o interesu korisnika.

g. D. Pašalić: Slažem se da se uvedu ostala područja.

gđa. I. Beneš: Kriterij ostala područja bi dobro došao za područja koja jesu posebna, ali nisu u

općinama koje spadaju u posebna ograničenja.

gđa. D. Hajduković: Dajem na usvajanje kriterije kako su sada definirani. Molim da glasamo

za prezentirane kriterije za tip operacije 4.4.1.

Kriteriji odabira za tip operacije 4.4.1. usvojeni su sa 39 glasova „ZA“ i sa 2 glasa

„SUZDRŽANA“.

Naknadno se vratilo i raspravljalo o kriterijima za tip operacije 4.4.1.

gđa. I. Beneš: Ako je moguće vratiti se na kriterije odabira za 4.4.1. Mislim da smo napravili

grešku u dodavanju „ostala područja“ koja smo stavili sa Natura 2000 područjima. Natura

mora ići posebno kao poticaj zbog svoje važnosti, a „ostala područja“ bi trebala ići pod 1 d)

kao što je g. Širjan predložio. Tako da ostaje prihvatljivost za sva „ostala područja“, ali nije u

koliziji s Naturom koja ostaje sama.

g. D. Svečnjak: To je bila ideja, ali onda se u jednom kriteriju dobiju površine koje mogu

udovoljavati na dva mjesta. Kad je s Naturom, ili je Natura ili nije.

gđa. T. Čimbora Zovko: Slažem se s Iris Beneš, ili je nešto područje s prirodnim

ograničenjima ili nije. Isto vrijedi i sa Natura područjima kojima želimo dati prioritet. S

obzirom na cilj ove mjere bilo bi dobro staviti „ostala područja“ pod 1 d). Znači imali bi

različita područja sa ograničenjima pod a), b), c) i d) „ostala područja“, s time da se rasporede

bodovi. Tako omogućavamo svima da se mogu javiti na ovu mjeru, ali prioritet su Natura

područja. Ono što se sada događa, da netko tko je u Natura području, a nije u jednom od

područja sa ograničenjima, neće pod 1 dobiti niti jedan bod, a ako stavimo „ostala područja“

pod 1 d), tada će dobiti 20 bodova za Naturu i 10 za ostala područja.

gđa. D. Hajduković: Molim da još jednom pogledate konačnu verziju kriterija. Dajem na

usvajanje kriterije za tip operacije 4.4.1. kako su sada definirani.


gđa. D. Hajduković: Dajem riječ Igoru Đuriševiću da predstavi kriterije odabira za tip

operacije 8.5.1.

8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura

g. I. Đurišević: Korisnici za ovaj tip operacije su šumoposjednici i udruženja šumoposjednika

/šumovlasnika te trgovačka društva i druge pravne osobe i tijela državne uprave koje

gospodare državnim šumama i šumskim zemljištem, a to je i ujedno kriterij 1. Drugi kriterij je

određen PRR RH, o odnosi se na tip ulaganja. Treći kriterij je tip projekta, u ovom kriteriju se

preferira zajedničko ulaganje. Četvrti kriterij je uključenost u programe Savjetodavne službe,

a to znači da šumoposjednici koji su završili izobrazbu ili savjetovanje o održivom

gospodarenju šumama dobivaju 5 bodova i prednost u odnosu na ostale. U odnosu na

dostavljene materijale promijenjen je prag prolaznosti i sada iznosi 13 bodova. Kriteriji su

usuglašeni sa kolegama iz EK.

gđa. S. Fišer: Kriterij 4 se odnosi samo na šumoposjednike, a ne i na ostale navedene

korisnike. Po ovome se ne može primijeniti na sve potencijalne prijavitelje.

g. D. Troha: Imate pravo, a to i je cilj PRR RH, prvenstveno poticati male privatne

šumoposjednike. Ne mogu svi ispuniti ovaj kriterij, a to i je cilj i namjera ovog kriterija.

gđa. D. Hajduković: Molim da glasamo za prezentirane kriterije za tip operacije 8.5.1.


gđa. D. Hajduković: Dajem riječ Igoru Đuriševiću da predstavi kriterije odabira za tip

operacije 8.5.2.

8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

g. I. Đurišević: Prvi kriterij je cilj ulaganja, u ovom kriteriju je moguće dobiti od 5 do 20

bodova. Drugi kriterij je tip korisnika, a korisnici su šumoposjednici, udruženja

šumoposjednika/šumovlasnika sa 10 bodova i trgovačka društva i druge pravne osobe i tijela

državne uprave koje gospodare državnim šumama i šumskim zemljištem, te udruge civilnog

društva i druge pravne osobe aktivne u zaštiti prirode sa 5 bodova. Treći kriterij je tip ulaganja

i dodatno će biti bodovana ulaganja kod kojih se koriste prirodni i ekološki prihvatljivi

materijali. Četvrti kriterij je lokacija ulaganja i ona ulaganja koja se provode u šumama unutar

zaštićenih područja prirode i područja ekološke mreže Natura 2000 biti će dodatno bodovana.

Kriteriji su rađeni prema PRR RH. U odnosu na dostavljene materijale promjena je kod praga

prolaznosti i sada je prag 15 bodova.

gđa. D. Hajduković: Molim da glasamo za prezentirane kriterije za tip operacije 8.5.2.


gđa. D. Hajduković: Kriterije odabira za operacije 8.6.1., 8.6.2. i 8.6.3. ćemo raspraviti i

nadam se usvojiti pisanim putem.

Ad. 7) Prezentacija rezultata provedenih natječaja iz PRR RH 2014.-2020.

gđa. D. Hajduković: Molim kolege iz APPRRR da održe prezentaciju rezultata provedenih

natječaja iz PRR RH 2014.-2020.

Mario Arnaut iz AP je održao prezentaciju koju su članovi/zamjene dobili s materijalima na

sjednici.

gđa. D. Hajduković: Otvaram raspravu za ovu točku dnevnog reda.

g. Z. Širjan: Ističem zadovoljstvo programiranjem i samim programom te rezultatima prvog

natječaja.

g. P. Čovo: Moj stav je suprotan, a budući se velika većina ulaganja odnosi na novu opremu,

dok u manjem dijelu na povećanje proizvodnje i prerade. Postavlja se pitanje da li je to dobar

smjer koji vodi povećanju proizvodnje i razvoju ruralnih područja.

g. Z. Širjan: Ne bih se složio, smatram da traktor, kombajn, plug i ostala oprema doprinosi

učinkovitosti i većoj proizvodnji.

g. S. Bukovac: Brojke su po pitanju odaziva na prvi natječaj dobre, međutim još nemamo

dovoljno podataka da bismo mogli reći na koja se ulaganja prijave odnose. Znakovito je da u

podmjeri 4.1. puno više projekata nego što ima raspoloživih sredstava. Pitanje je da li postoji

mogućnost povećanja alokacije za ovu podmjeru, budući bi u suprotnom trebao otpasti veliki

broj prijava.

gđa. D. Hajduković: U Ministarstvu poljoprivrede se razmišlja o mogućnosti povećanja s

obzirom na broj prijava. Drago mi je da je otvoreno ovo pitanje i molim vas da iznesete svoj

stav o istom.

g. B. Bobetić: Treba detaljno proanalizirati pristigle prijave, posebno u podmjeri 4.1. gdje je

velika razlika između predviđenih sredstava i pristiglih prijava, a kako bi se dobio putokaz za

slijedeći natječaj. Budući su podnositelji imali troškove za pripremu prijave može se očekivati

razočaranje svih onih koji eventualno neće proći na prvom natječaju. Želim napomenuti da bi

bilo jako dobro kada bi se kao prihvatljiv trošak priznavala nabava rasplodnih junica i

nazimica.

g. Z. Širjan: Poljoprivredna komora daje prijedlog da svi projekti koji su prošli prag

prolaznosti i koji su prihvatljivi da kroz ovaj natječaj budu sufinancirani.

g. A. Biško: Svakako treba pokušati naći sredstva za operaciju 4.1.1. gdje god je to pravno,

stručno i financijski moguće. Inače ovo može biti bolna točka u provedbi programa i može

dovesti do toga da će mnogi podnositelji prijava upasti u teškoće.

g. M. Arnaut: Molio bi g. Čovu za izvor podataka o strukturi ulaganja, a kako se ne bi dobio

krivi dojam. Strukturu projekata koji su aplicirani na M4 nemamo niti mi u AP egzaktne

podatke, budući ima projekata koji su kombinirani te je predmet ulaganja i određena gradnja i

oprema. Radni podaci, kako ih volimo zvati, pokazuju da kad je završio natječaj i koji su

odmah bili obrađeni, da projekti u koje je uključena gradnja iznose 59,10%, projekti u kojima

su oprema i mehanizacija predmet ulaganja iznose 27,52% i trajni nasadi 13,28%. Ovo je

omjer što se tiče zatražene potpore, dakle vrijednosti projekata. Kad bismo gledali

pojedinačno po broju projekata oprema i mehanizacija su u 975 prijava. Međutim jedini pravi

pristup je gledati kolika je vrijednost investicije u pojedinu kategoriju. Ovo je objašnjenje da

se ne bi mislilo da će 99% ulaganja biti u opremu i mehanizaciju.

g. P. Čovo: Podatke sam strukturirao iz podataka koje ste vi iznosili tijekom prezentacije.

gđa. D. Hajduković: Kad je riječ o kupnji stoke, odgovor je jasan da regulativa ne dopušta

kupnju stoke. Moramo se uklopiti u regulativu gdje stoji da je stoka neprihvatljiv trošak u

ovoj mjeri, a mi se uklapamo u ZPP i moramo poštivati sva pravila kao i druge države

članice.

g. M. Pielke: U regulativi je jasno navedeno da je stoka neprihvatljiva. Kad je riječ o prvom

natječaju i velikom broju prijava, takvu situaciju smo vidjeli u više država članica gdje je

potreba za investicijama bila veća od raspoloživih sredstava. Napominjem da je PRR RH

uravnotežen između više ciljeva, to nije samo poljoprivredni program već je to program

ruralnog razvoja. Odnosi se i na zaštitu okoliša, infrastrukturu i druge ciljeve. Ne može se sva

sredstva utrošiti na jednu mjeru ili sektor. Razumijem da su velike potrebe, ali ako potrošite

glavninu proračuna predviđenog za 7 godina programa, što će biti s poljoprivrednicima koji

mogu imati dobre projekte u preostalim godinama provedbe programa. U prvom natječaju je

glavnina investicija u traktore i strojeve i to su najlakši projekti. Razumijem da postoji

potreba za mehanizacijom, ali treba naći ravnotežu.

g. S. Bukovac: Moj prijedlog nije bio da se iz drugih prioriteta i mjera realociraju sredstva na

M4. Koliko je meni poznato, Hrvatska bi trebala imati pravo na alokaciju iz 2014. koju nije

konzumirala i 2015. koja upravo teče. Moj prijedlog je, a imam informacije da bi se

neutrošena alokacija mogla trošiti u naredne dvije godine u omjeru pola-pola, da se

raspoloživa sredstva za M4 koja proizlaze iz alokacije za 2014. i 2015. dodatno alociraju na

ovaj natječaj.

g. Z. Širjan: Prihvaćam sve što je g. Pielke rekao, ali analiza našeg poljoprivrednog sektora i

što je u njemu nabavljeno i građeno bi pokazala da mi ne trošimo ono što nam u budućnosti

pripada, nego ono što nismo ulagali prethodnih godina. Vidjelo bi se da je u državama

veličine poput naše prodano i 20-30 puta više traktora, da se u Sloveniji koja je bitno manja

po poljoprivrednim površinama od nas prošle godine prodano 5 puta više traktora i 4 puta više

kombajna. Iz takve jednostavne analize se zaključuje da smo u tom segmentu podkapacitirani.

g. D. Svečnjak: Održati ću prezentaciju koja je predviđena pod točkom 11. Plan apsorpcije do

2020., a koja će poslužiti za nastavak rasprave i da se vidi koja je pozicija Ministarstva

poljoprivrede u ovom trenutku.

Dražen Svečnjak je održao prezentaciju koju su članovi/zamjene dobili s materijalima na

sjednici.

gđa. D. Hajduković: Uzimajući u obzir sve rečeno i sve napravljene analize, došli smo do

prijedloga, a koji je maksimum do kojega možemo ići. U slučaju povećanja sredstava za prvi

natječaj za operacije 4.1.1. i 4.2.1., ako se svi skupa odlučimo za isto, moramo biti svjesni da

takva odluka dovodi do toga da bi s prvim natječajem stavili na raspolaganje 50% omotnice u

operaciji 4.1.1. i oko 53% omotnice u operaciji 4.2.1. te ponavljam da to znači da ćemo u

narednim godinama imati slabiju dinamiku objavljivanja natječaja za mjeru 4.

g. S. Bukovac: Moja ideja je da se jedan dio sredstava iz drugog natječaja koji treba biti

objavljen u 9. mjesecu realocira na ovaj natječaj, a kada vidimo što smo postigli prvim

natječajem i kakva je struktura odobrenih prijava, da se drugi natječaj jasnije fokusira na

područja koja se u prvom natječaju nisu uspjela probiti kroz sustav bodovanja. Na taj način bi

pokušali smanjiti potencijalni problem i razočaranje podnositelja prijava.

gđa. D. Hajduković: Predstavili smo brojke do kojih možemo ići, da li se možemo dogovoriti

da nam u roku 8 dana pošaljete na e-mail da li ste za povećanje alokacije na ovaj način ili ne.

g. Z. Širjan: Svi projekti koji se odobre neće biti realizirani u 100% iznosu, nego možda 70-

80%, što ovisi o mogućnosti apsorpcije naših proizvođača. Upozoravam sve skupa na

nedostatak konkurentnosti naših poljoprivrednih proizvođača u odnosu na druge proizvođače

unutar EU. Apeliram da se čim prije raspiše i drugi natječaj, a kako bi se povećala

konkurentnost naših proizvođača. Mi smo podmehanizirani i podtehnološki opremljeni i treba

sve napraviti da se to promijeni. Tvrdim da mi ne radimo manje u odnosu na proizvođače iz

EU, nego su nam rezultati slabiji jer imamo slabiju opremu.

g. M. Pielke: Pitanje koliko proračuna za cijelo programsko razdoblje potrošiti na 1. natječaju

i to je odgovornost svih. Pitanje je i što će biti s proizvođačima koji se žele javiti u narednim

godinama. Traktori i strojevi su važni, ali konkurentnost ne ovisi samo o njima. Imamo

primjere gdje je potpora dovela do premehaniziranosti i previše KS/ha i takvi proizvođači

nisu konkurentni. Možda je bolje da proizvođači rade zajedno i dijele strojeve. Budućnost je

financirati nove strojeve koji će se koristiti učinkovitije te suradnja poljoprivrednih

proizvođača.

g. Z. Širjan: U prezentaciji g. Arnauta je rečeno da je ulaganje u građenje 60%, dakle nisu u

pitanju samo strojevi i traktori. To znači da su naši poljoprivrednici imali spremne projekte i

da imaju velika očekivanja. Svatko tko bude odbijen na prvom natječaju će biti apsolutno

demoraliziran za daljnji rad. Stoga treba omogućiti svima koji su ispunili kriterije i prag

prolaznosti da budu sufinancirani na ovom natječaju.

g. D. Pašalić: Da li imamo kao odbor rok za donošenje odluke o povećanju iznosa sredstava?

gđa. D. Hajduković: Odluku o povećanju donosi ministar, a mi smo prije podnošenja

prijedloga ministru htjeli čuti vaše mišljenje. Mišljenje odbora nije obvezujuće za konačnu

odluku koju će donijeti ministar, ali nas zanima vaše mišljenje jer ste bitni i vodite nas u

ovom programu.

g. D. Pašalić: Treba nam vremena za konzultacije s proizvođačima koje predstavljamo,

također treba biti oprezan jer nemamo dovoljno podataka o strukturi ulaganja u prijavama na

prvi natječaj. Ostalo je dosta projekata koji se nisu prijavili na prvi natječaj i mislim da ne

treba žuriti i 50% omotnice potrošiti na prvom natječaju.

g. M. Sever: Mislim da je kontraproduktivno na prvom natječaju potrošiti 50% sredstava, a iz

razloga što poljoprivrednu proizvodnju treba prebaciti na mlađe generacije te što ćemo s tim

prebacivanjem u narednih 7 godina, ako sredstva potrošimo na prvom natječaju. Ako i radimo

povećanje, što mislim da je dobro, ali ne sa 50% alokacije, nego treba biti manji iznos.

g. Z. Širjan: Treba cijelu alokaciju potrošiti u prve dvije godine programa. Treba što prije

raspisati drugi pa i treći natječaj. Sredstva s prvog natječaja nećemo potrošiti u jednoj godini

jer je to fizički nemoguće, a sukladno pravili n+3 to je 2018. Dakle većina sredstava se neće

potrošiti u 2015.

g. M. Pielke: Ako vi predlažete cijeli iznos iz programa za sedmogodišnje razdoblje potrošiti

na prvom natječaju, tada treba reći proizvođačima koji se nisu javili na prvi natječaj, a imaju u

planu javiti se na buduće natječaje, da je program ruralnog razvoja završen. Svi se slažemo da

su velike potrebe i da je teška situacija za one koji su se prijavili na prvi natječaj, ali treba biti

svjestan posljedica te naći kompromis između razočaranja onih koji su se prijavili i onih koji

se žele prijaviti u budućem razdoblju.

gđa. S. Fišer: Predlažem da nam pošaljete prijedlog i da se o njemu očitujemo. Kriteriji za

mjeru 4 su usmjereni više na vrstu nego na kvalitetu ulaganja i tu bi možda trebalo malo

promijeniti pristup te gledati više rezultate ulaganja i možda podići prag prolaznosti.

g. P. Čovo: Pitanje je imamo li pravo potrošiti budućnost onih koji će sljedeće godine imati

18 godina, kao i onih koji će to imati narednih godina. Naš je cilj razvoj ruralnog dijela te da

na njemu ostanu mladi ljudi, a ne ove godine potrošiti priliku koju će oni imati možda za tri

godine.

Ad. 8) Informacija o jačanju sustava te prezentacija Mjere 1 i 2

Točka dnevnog reda nije održana. Prezentaciju su članovi/zamjene dobili s materijalima na

sjednici.

Ad. 9) Informacija o promidžbenim aktivnostima i TA


sjednici.

Ad. 10) Plan evaluacijskih aktivnosti


sjednici.

Ad. 11) Plan apsorpcije do 2020.

Dražen Svečnjak je održao prezentaciju pod točkom 7., članovi/zamjene dobili su je s

materijalima na sjednici.

Završna riječ:

gđa. D. Hajduković: Želim zaključiti raspravu budući nam ističe vrijeme korištenja dvorane.

Sutra ćemo e-mailom poslati prijedlog za eventualno povećanje sredstava, a budući nije

klasična pisana procedura, molimo vas odgovor u roku 8 dana. Bile su predviđene još tri

točke dnevnog reda i to 8, 9 i 10, a koje nažalost nećemo stići održati, dok je za točku 11

Dražen Svečnjak održao prezentaciju. Za neodržane točke ste materijale dobili na sjednici i o

njima ćemo raspraviti na sljedećoj sjednici za koju još nemamo termin, ali ćete biti na vrijeme

obaviješteni.

Za Tajništvo Odbora

zapisnik sastavio:

Tihomir Landeka

Zapisnik odobrila:

Predsjednica Odbora

Davorka Hajduković, univ.spec.pol.

DNEVNI RED

1. sjednice Odbora za praćenje provedbe „Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014.-2020.“

Vrijeme održavanja: 02. srpanj 2015., 9:00 sati

Mjesto održavanja: Hotel „Sheraton“, Kneza Borne 2, Zagreb

rb Vrijeme Točka Izvještava Materijal

8:30 - 09:00 Prijavljivanje sudionika

1 09:00 – 9:10 Uvodno izlaganje i prihvaćanje dnevnog

reda

Predsjednica

Odbora Dnevni red

2 9:10 – 9:20

Usvajanje zapisnika sa 2. sjednice

privremenog Odbora za praćenje

provedbe Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014.-2020.

Predsjednica

Odbora

Pisani materijal

(Zapisnik)

3 9:20 – 9:30

Informacija o donošenju Rješenja o

osnivanju Odbora za praćenje PRR

2014.-2020

UT/Tajništvo

Odbora

Pisani materijal

(Rješenje)

4 9:30 – 9:55 Predstavljanje i usvajanje Poslovnika o

radu Odbora za praćenje

UT/Tajništvo

Odbora

Pisani materijal

(Poslovnik)

5 9:55 – 10:15 Izvješće o 1., 2., 3., 4. i 5. postupku

pisane procedure i potvrđivanje kriterija UT Usmeno izvješće

10:15 – 10:30 Stanka za kavu

6 10:30 – 12:00

Prezentacija kriterija odabira za M3,

M4.3.1, M4.3.3, M4.4., M8 – rasprava i

usvajanje

UT Pisani materijal

(Prijedlog kriterija)

7 12:00 – 12:30 Prezentacija rezultata provedenih

natječaja iz PRR RH 2014.-2020. APPRRR

Pisani materijal

(Izvješće APPRRR)

12:30 – 13:30 Stanka za ručak

8 13:30 – 14:00 Informacija o jačanju sustava te

prezentacija Mjere 1 i 2 UT Usmeno izvješće

9 14:00 – 14:15 Informacija o promidžbenim

aktivnostima i TA UT Usmeno izvješće

10 14:15 – 14:25 Plan evaluacijskih aktivnosti UT Usmeno izvješće

11 14:25 – 14:35 Plan apsorpcije do 2020 UT Usmeno izvješće

14:35 – 14:45 Završna riječ Predsjednica

Odbora

Documents

KLASA: 320-01/14-01/151 URBROJ: 525-08/0520-16-165 Zagreb ... · obrazac koji bi se priznao. gđa. N. Trgovčević-Letica: Postupak priznavanja svake od ovih oznaka je reguliran zakonom,