Klasicizam i prosvjetiteljstvo (sredina 17. – početak 18. st.)

klasicizam – ugledanje na rimsku i grčku antiku kao na ideal savršenstva razumnost, istinitost, jasnoća oponašanje antičkih rodova, prikazivanje idealne slike čovjeka kao moralnog

bića vjera u razum kao vrhovno biće Rene Descartes – predstavnik racionalizma Francuska: Pierre Corneille, Jean Racine, Jean-Baptiste Poquelin Moliere,

Voltaire Italija: Carlo Goldoni prosvjetiteljstvo – učenost, širenje znanja, znanstveni pristup, utemeljenje

novih znanosti Montesquieu, Rousseau, Voltaire, Diderot (glavni urednik prve Enciklopedije)

Pierre Corneille – “Cid”Corneille – pravnik i dramski pisacrod, vrsta – drama, tragedijamjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 1636., klasicizamsadržaj – vitez don Rodrigo ubije oca svoje zaručnice Himene; Himena se nalazi u prijeporu da po razumu traži smrt čovjeka kojeg voli. Kralj određuje da se ipak uda za Rodriga, s odgodom od godinu dana.tema – sukob razuma i emocijalikovi – don Diego, grof Gormaz, El Cid, Himenaoblik – dramski, stih klasičnog metra, pet činova

Jean Racine – “Fedra”rod, vrsta – drama, tragedijamjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 1677., klasicizamsadržaj – Tezejeva žena Fedra zaljubljena je u njegova sina Hipolita. Nakon vijesti o Tezejevoj smrti, ona mu izjavljuje ljubav. Vijest je bila lažna, a Fedra optužuje Hipolita da je zaljubljen u nju. Tezej ga protjera iz Atene, a ovaj pogine nesretnim slučajem. Fedra od grižnje savjesti počini samoubojstvo.tema – sukob razuma i emocijalikovi – Tezej, Hipolit, Fedra, Aricija, Enonaoblik – dramski, stih klasičnog metra, pet činova

Moliere – “Škrtac”Moliere – slavan već za života; režira i piše komedije, nastupa po cijeloj Francuskojrod, vrsta – drama, komedijamjesto, vrijeme, razdoblje – Pariz, 17. st., klasicizamsadržaj – škrtac Harpagon pronađe škrinju s blagom koju mu ukrade sluga La Fleche. Istodobno se namjerava oženiti djevojkom Marianom u koju je zaljubljen njegov sin Cleante. Kćer Elisu namjerava udati za starog i bogatog Anselma, iako nju voli Valere. Mariana i Valere su izgubljena Anselmova djeca. Starci odustaju od suparništva sa sinovima, blago se vraća škrtcu, on odobrava brakove.tema – ismijavanje ljudskih manalikovi – Harpagon, Elise, Cleante, Valere, Mariane, Frosine, La Flecheoblik – pet činova, proza

Voltaire – “Candide ili optimizam”Voltaire – proganjani libertinac, dvorski pjesnik Luja XV.rod, vrsta – epika, romanmjesto, vrijeme, razdoblje – Francuska, 18. st., prosvjetiteljstvosadržaj – Mladić Candide živi u izmišljenom dvorcu kao tabula rasa bez ikakve misaone dogme. Prolazi svijetom, upoznaje ljude i krajeve i na kraju pronalazi sreću “obrađujući vlastiti vrt”.tema – izrugivanje Leibnizove filozofine, uzvišenosti ljubavi, osuda nasilja svakog oblikamotivi – put u Eldorado, vjerski progoni nakon potresa u Lisabonulikovi – Candide, Pangloss, Cunigunda, Paquette…oblik – roman, proza

Hrvatska književnost klasicizma i prosvjetiteljstva društveno-političke okolnosti vezane uz oslobođenje Slavonije od Turaka prosvijećeni apsolutizam Marije Terezije i Josipa II. slabljenje Dubrovnika i mletačka vlast u Istri i Dalmaciji

4 kulturna kruga:1. Dubrovnik – Ruđer Bošković, Rajmundo Kunić, Brno Zamanja2. Dalmacija – Filip Grabovac, Andrija Kačić Miošić3. SZ Hrvatska – Tituš Brezovački4. Slavonija – Matija Antun Relković, Matija Petar Katančić

Matija Antun Relković – “Satir iliti divji čovik”Relković – sudjelovao u sedmogodišnjem ratu protiv Prusije; u zarobljeništvu se upoznaje s prosvjetiteljskim idejamarod, vrsta – epika, didaktični epsadržaj – Slavonac u šumi naiđe na Satira s kojim se sprijatelji i povede ga kući. Satir mu počinje davati savjete kako će unaprijediti svoje gospodarstvo i poboljšati život.Prvi odlomak: prirodna ljepota Slavonije, sela, gradovi, povijest.Drugi odlomak: turska okupacija, štetni običaji, rastrošno svatovanjetema: pouka na zabavan i pristupačan načinmotivi: klasični motiv (Satir je biće iz grčke mitologije)oblik: spjev u 11 pjevanja, stih epski štokavski deseterac; ikavica

Andrija Kačić Miošić – “Razgovor ugodni naroda slovinskoga”Andrija Kačić Miošić: studirao teologiju, predavao filozofijurod, vrsta: epika, junački povijesni epovimjesto, vrijeme, razdoblje: Dalmacija, 18. st., klasicizam i prosvjetiteljstvosadržaj: razgovor počinje pjesmom u obliku dijaloga između starca Radovana koji piše starcu Milovanu, nagovarajući ga da uz gusle opjeva ratove i bitke.Oblik: pjevač-guslač govori sve pjesme slijepog starca Milovana; oblikom stiha Kačić slijedi tradicije narodne epske pjesme.

Tituš Brezovački – “Matijaš grabancijaš dijak”Tituš Brezovački: svećenik i profesorrod, vrsta: drama, komedijamjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1804., prosvjetiteljstvosadržaj: Matijaš je učenjak koji privodi pameti praznovjerne, naivne i pohlepne obrtnike Smolka i Vuksana, odvjetnika Jugovića itd.tema: ismijavanje ljudskih manaoblik: dramski, prozni, na kajkavskom književnom jeziku

Romantizam (kraj 18. st. – 19. st.) kulturni i umjetnički pokret nastao u Njemačkoj i Francuskoj naziv romantizam skovao je pjesnik Novalis

vrijeme najveće afirmacije: prva desetljeća 19. st. (do 1830.) obilježja: otpor racionalizmu, zauzimanje za iracionalno, snaga emocije i

individualnosti, kult prirode; idealiziranje seoskog života, zanimanje za primitivce, narodne jezike i folklor; pjesnička sloboda i originalnost

svjetska bol (Weltschmerz) – osjećaj univerzalne patnje koja je bila gotovo pomodna kod većine romantičara

2 smjera romantizma:1. aristokratski i reakcionarni2. buntovni

društvene i povijesne okolnosti: propali ideali Francuske revolucije, Napoleonov uspon i pad, ustanak dekabrista u Rusiji 1825.

Sturm und Drang (Oluja i nagon) – pokret njemačkih romantičara Njemačka: Goethe, Schiller, Herder, Novalis Francuska: Alphonse Lamartine, Victor Hugo Engleska: J. Macpherson, George Gordon Byron Rusija: Puškin, Ljermontov Amerika: Edgar Allan Poe

Johann Wolfgang Goethe – “Patnje mladog Werthera”Goethe: vođa pokreta Sturm und Drang, upravitelj Weimarskog kazalištarod, vrsta: epika, epistolarni romanmjesto, vrijeme, razdoblje: Frankfurt, 1774., romantizamsadržaj: Werther upoznaje Lotte i zaljubi se u nju, ali ona je zaručena za Alberta. Nakon njihove svadbe werther sve više tone u psihičku depresiju, a zbog nemogućnosti pomirbe osjećaja i razuma naposljetku počini samoubojstvo.tema: nesputano izražavanje osjećajamotivi: pejsaž – idila koja smiruje dušuoblik: proza, epistolarni roman (roman u pismima)

Edgar Allan Poe – “Crni mačak”Poe: urednik književnog lista, otpušten zbog alkoholizmarod, vrsta: epika, pripovjetkasadržaj: glavni lik ima ljubimca mačka. Postupno upada u psihičku krizu i alkoholizam te mačku najprije iskopa oko, a potom ga i objesi. Nakon toga mu izgori kuća, a uz njega se odnekud pojavi mačak sličan prethodnome. Jednom je pijan htio ubiti mačka, ali ga žena pokuša zaustaviti. Umjesto mačka ubije nju i zazida tijelo u zid. Kad je došla policija iz zida se začuo krik, te oni pronađu leš i na njemu crnog mačka.tema: neumoljivost propastioblik: proza

Hrvatski narodni preporod

Kronologija književnih i političkih događaja: biskup Maksimilijan Vrhovec nalaže zapisivanje djela naše narodne

književnosti Antun Mihanović izdaje “Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu

domorodnem jeziku” 1830. g. – Ljudevit Gaj izdaje “Kratku osnovu horvatsko-slavenskog

pravopisanja” – u njoj predlaže pravopisna rješenja primjerenija slavenskom jeziku; uveden obvezni mađarski jezik u školama

Pavao Štoos piše elegiju “Kip domovine vu početku leta 1831.” Janko Drašković piše “Disertaciju iliti razgovor darovan gospodi poklisarom

zakonskim i budućim zakonotvorcem Kraljevinah naših” – zalaže se za osnivanje Kraljevstva iliričkog

6.1.1835. – prvi broj Novina Horvatskih s kulturno-zabavnim prilogom Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska

1836. – Novine Horvatske mijenjaju ime u Novine ilirske, a Danica u Danica ilirska, prelazeći s kajkavskog na štokavski jezik: prvi put objavljena Horvatska domovina

u Sisku prikazana prva hrvatska povijesna tragedija Juran i Sofija Ivana Kukuljevića Sakcinskog

1842. osnovana Matica ilirska Metternichova vlada zabranjuje ilirsko ime sukob s mađaronima; ubijeno 14 domoljuba narodna stranka stekla većinu u saboru; hrvatski jezik proglašen

diplomatičkim Josip Jelačić izabran za bana; ilirac, odan austrijskom carskom dvoru umjesto obećanih povlastica, car uvodi Bachov apsolutizam

pisci, djela, književne vrste: Pavao Štoos – elegije Ljudevit Gaj – Horvatov sloga i zjedinjenje Antun Mihanović – Horvatska domovina Ivan Kukuljević Sakcinski – Juran i Sofija Stanko Vraz – Đulabije Dimitrija Demeter – Grobničko polje, Teuta, Ljubav i zloba, Porin Ivan Mažuranić – Smrt Smail age Čengića, 14. i 15. pjevanje Osmana Petar Preradović – Prvijenci

Petar Preradović – “Zora puca, bit će dana”rod, vrsta: lirika, domoljubna lirska pjesmamjesto, vrijeme, razdoblje: Zadar, 1844., hrvatski narodni preporodtema: nagovještaj preporodaoblik: pet sestina, stih osmerac, rima a b c b d d

“Putnik”rod, vrsta: lirika, refleksivna (misaona) lirska pjesmasadržaj: čovjek izvan domovine je kao putnik bez smještaja, lutalicatema: poziv na povratak domovinioblik: stih osmerac, 20 strofa od pet stihova, a b c c b

“Mrtva ljubav”rod, vrsta: lirika, ljubavna lirska pjesmasadržaj: lirski subjekt traži mjesto da sahrani svoju ljubavtema: prekogrobna ljubavmotivi: majronovski motiv mrtve ljubavi, metafizičnosti smrtioblik: lirski deseterac, pet katrena, a b a b

“Ljudsko srce”rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesmatema: ljudska čeznutljiva naravoblik: lirski deseterac, četiri katrena, a b a b

“Pjesnik”rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesmatema: dvojnost i gorčina pjesničkog poziva, sudbina pjesnika na razmeđu između duha i materijalnog svijetaoblik: osmerac, 12 katrena, a b c b

Ivan Mažuranić – “Smrt Smail age Čengića”Ivan Mažuranić: pridružuje se ilirskom pokretu; bavi se politikom, hrvatski premijer i ban pučaninrod, vrsta: epika, epski spjevmjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1845., hrvatski narodni preporodsadržaj: 5 pjevanja: Agovanje, Noćnik, Četa, Harač, Kob. Turski moćnik Smail-aga pogubljuje zarobljene Crnogorce, a potom i starca Duraka zbog kukavičkog ponašanja. Durakov sin Novica, u želju za osvetom prelazi Crnogorcima i vodi ih do Smail-agina logora. U noćnoj bitci pogibaju i Smail-aga i Novica.tema: uzaludnost nasilničke, tiranske vlasti, propast feudalizma, propast turske vlastimotivi: okrutni aga je strašljivac; harač – utjerivanje porezalikovi: Smail-aga, Novica, Durakoblik: 5 pjevanja, 1134 stihova, izmjenjuju se štokavski epski osmerac i deseterac, povremena rima

Predrealizam u Hrvatskoj / ŠenoaOpće političke prilike:

1861. – konstituiranje Hrvatskog sabora Narodna stranka (Ivan Mažuranić), Hrvatska stranka prava (Ante Starčević),

Unionistička stranka (mađaroni)

1861. – 1881. – Šenoino razdoblje / razdoblje protorealizma u Hrvatskoj

Mirko Bogović, Ante Starčević, Adolfo Veber Tkalčević, Luka Botić, Josip Eugen Tomić

August Šenoa – “Prijan Lovro”August Šenoa: glavni urednik časopisa za kulturu Vijenac; iza sebe ostavio natuknice za četrdesetak nenapisanih pripovijesti i romana. (“Seljačka buna”, “Diogenes”, “Prosjak Luka”, “Kugina kuća”, “Kameni svatovi”)rod, vrsta: epika, pripovijetkamjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1873., protorealizamsadržaj: Šenoa pripovijeda mladoj udovici priču o svom prijatelju Lovri koji je zbog neimaštine trebao postati svećenik, ali se zaljubio i napustio teologiju. Malvina mu ipak ne uzvraća ljubav jer smatra da ga ne smije odvratiti od svećeničkog poziva. Lovro potom studira jezikoslovlje i neuspješno se pokušava oženiti bogatom djevojkom. Kad mu svi planovi i ljubavi propadnu, Lovro počini samoubojstvo.tema: sudbina pojedinca u društvenim okolnostimamotiv: rasprava na početku između pripovjedača i udovice na temu vrijednosti hrvatske književnostilikovi: Šenoa, udovica, Lovro, Malvina, Minka, Anđelija

“Zlatarevo zlato”prvi cjeloviti povijsni roman u novijoj hrvatskoj književnostirod: epika, romanmjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, 1871. g., protorealizamsadržaj: zlatar Krupić odgaja svoju jedinicu Doru uz pomoć kume Magde. Najveći zagrebački neprijatelj bio je gospodar Medvedgrada Stjepko Gregorijanec. Pavao Gregorijanec je spasio Doru pred podivljalim konjima i zaljubio se u nju. Stjepko je, saznavši da mu se sin viđa s građankom, skovao urotu. Spletke dovode do Dorine smrti (otrovana od strane udovice Klare koja je htjela Pavla samo za sebe). Stjepan je sklopio mir sa Zagrebom.tema: sukob Zagrepčana i Stjepka Gregorijanca oko vlasništva Medvedgrada i pripadnih selalikovi: Dora Krupićeva, Pavle Gregorijanec, Grga Čokolin, Klara Grubarova

Realizam lat. res, rei – zbilja, istina razdoblje u povijesti književnosti kojemu je cilj što istinitije opisati svijet scijentizam – znanstveno pristupanje objektivno uočavanje problema društva naturalizam

Angloamerički realizam: Charles Dickens, William Thackeray, Mark TwainRusija: Gogolj, Turgenjev, tolstoj, DostojevskiItalija: verizam (naturalizam)Hrvatska: Šenoa, Ante Kovačić, Eugen Kumičić, Ksaver Šandor Gjalski

realizam romantizamobjektivanracionalanvanjski materijalni svijetprozauniverzalnost

subjektivanemotivanunutarnji duševni svijetpoezijaindividualnost

Honore de Balzac – “Otac Goriot”Honore de Balzac: studirao pravo i filozofiju, kupio tiskaru koju je cijeli život morao otplaćivatirod, vrsta: epika, romanmjesto, vrijeme, razdoblje: Pariz, 1834., realizamsadržaj: u Parizu, u penzionu za samce živi siromašni student prava Eugene de Rastignac, pun ideala o visokom velegradskom društvu. Uz njega tamo žive neki predstavnici različitih tipova i sredina (stari gospodin Goriot, bivši robijaš Vautrin). Goriot, otac Anastasije i Delphine, rano je ostao udovac i sav svoj život posvetio kćerima. Nakon udaje, kćeri su ga posve zaboravile, a kad je umro, nisu imale vremena doći na sprovod. Jedini koji se za njega brinuo bio je Rastignac koji je ostao s njim sve do smrti. On i Bianchon bili su jedini na njegovu sprovodu.tema: prikaz malograđanske društvene sredine, psihologija odnosa roditelja i djece, velegradska društvena hijerarhijaoblik: proza

Gustave Flaubert – “Gospođa Bovary”Gustave Flaubert: prekida studij zbog duševne bolesti, posvećuje se pisanjurod, vrsta: epika, romanmjesto, vrijeme, razdoblje: 1857., realizamsadržaj: Ema, seoska djevojka puna romantičnih snova udala se iz interesa za starijeg udovca Charlesa Bovaryja. On joj uskoro postaje dosadan i ona traži sreću u naručjima dvojice klasičnih zavodnika Leona i Rodolphea. Kada im postane nezanimljiva i još kad počinje pozajmljivati novac za dugove, njih dvojica pobjegnu iz njezina života. U nastupu očaja Ema počini samoubojstvo.tema: isprazna emotivnost kao proizvod plitke sredine

Nikolaj Vasiljevič Gogolj – “Kabanica”Gogolj: činovnik, profesor povijesti, odgojiteljrod, vrsta: epika, pripovijetkamjesto, vrijeme, razdoblje: Sankt Peterburg, 1841., prijelaz iz romantizma u realizamsadržaj: Akakije Akakijevič Bašmačkin, niži činovnik u carskoj državnoj službi u Sankt Peterburgu odluči jednog dana potrošiti svu svoju životnu ušteđevinu i kupiti sebi novu kabanicu. Pri prvom izlasku mu je otmu ulični razbojnici. Policija nije bila zainteresirana za taj zločin. Na putu kući Akakij se prehladio i za dva dana umro od upale pluća. Nakon njegove smrti na ulicama se pojavila sablast koja ljudima otima kabanice. Jedne večeri je napao šefa koji je Akakija izbacio iz ureda, oteo mu kabanicu i zauvijek nestao iz grada.tema: slika ruskoga birokratskog društvaoblik: proza

“Svi smo mi ispali iz Gogoljeve Kabanice” – Dostojevski

Fjodor Mihajlovič Dostojevski – “Zločin i kazna”Dostojevski: zbog sudjelovanja u pobuni socijalista osuđen na smrt, pomilovan i poslan na 9 godina u Sibirrod, vrsta: epika, romanmjesto, vrijeme, razdoblje: Sankt Peterburg, 1866., realizamsadržaj: studenet prava Raskoljnikov, razmišljajući o pravdi i nepravdi među ljudima, dolazi do zaključka da bi smrt nekih ljudi bila korisna za cjelokupno društvo, tj. da se njihovom smrću može spasiti više drugih života. Konkretno, misli na lihvaricu Aljonu Ivanovnu koja siromašnim ljudima pozajmljuje novac uz visoku kamatu. Raskoljnikov odlučuje ubiti lihvaricu sjekirom, no pritom je morao ubiti i njezinu sestru. Neko se vrijeme skriva, no naposljetku ga djevojka Sonja Marmeladovna nagovori da se pokaje i prijavi policiji.tema: problem heroja i zločinca u društvenom i idejnom kontekstulikovi: Raskoljnikov, Sonja, Dunja, njegova majka, Marmeladov, Porfirij Petrovičoblik: proza

začetak romana toka svijesti

Realizam u hrvatskoj književnosti propadanje plemstva (nakon ukidanja kmetstva) osiromašivanje seljaka (dijeljenje zemlje) migracije stanovništva (selo-grad) mađarizacija dvojezični natpisi na svim državnim institucijama Hrvatska stranka prava regionalizam Zagorje – Ante Kovačić, Ksaver Šandor Gjalski Primorje – Vjenceslav Novak Istra – Eugen Kumičić Lika – Josip Draženović, Jure Turić Slavonija – Josip Kozarac Zlatarovo Zlato – prvi roman hrvatske novije književnosti – objavljen u

časopisu Vijenac časopisi – Vijenac (Šenoa, Folnegović) Hrvatska vila (Harambašić, Kumičić) Balkan (Harambašić, Kokotović)

Ante Kovačić – “U registraturi”Kovačić: aktivno djeluje kao pravaš u političkom studentskom životu; objavljivao feljtone u časopisu “Sloboda”rod, vrsta: epika, romanmjesto, vrijeme, razdoblje: Zagreb, (roman je izlazio u nastavcima u Vijencu), 1888. g. Kao posebna knjiga tiskan je 1911. g., realizamsadržaj: seosko dijete Ivica Kičmanović poslan je u grad na školovanje gdje upoznaje djevojku Lauru i zaljubi se u nju. Laura se malo-pomalo upleće u spletke i kriminal, a Ivica završava pravo i prekida sve veze s njom. Ona okuplja razbojničku družinu i zove Ivicu, no on se odluči oženiti skromnom seoskom djevojkom Anicom. Ljubomorna Laura ubije Anicu na samoj svadbi, a Ivica poslije počini samoubojstvo.tema: život i školovanje seoskog dječaka, odnos sela i gradamotivi: registratura – kancelarija u kojoj radi Ivica, temeljni motiv cijelog romana. Pripovjedač je jedan od spisa u registraturilikovi: Jožica “Zgubidan” Kičmanović, njegov sin Ivica, susjed Kanonik, Mecena, Laura, Miha, Anica, Ferkonjaoblik: proza, retrospektivno pripovijedanje, objektivni pripovjedač je personificirani spis

Vjenceslav Novak – “Posljednji Stipančići”Novak: urednik časopisa Gusle i časopisa Glazbarod, vrsta: epika, romanvrijeme, razdoblje: 1899., realizamsadržaj: sudbina nekad bogate senjske patricijske obitelji Stipančić, sada na rubu siromaštva. Prema patrijarhalnom običaju, otac Ante sve svoje nade polaže na sina Jurja kojem plaća školovanje u Beču. Juraj je rasipnik i lijenčina koji troši novac na zabavu. Za kćer Luciju novaca više nema. Ona bi izašla u grad, družila se s ljudima, ali ne može si priuštiti odjeću. Jedina koja ima razumijevanja za nju je majka Valpurga, no ona je nemoćna pred muževim autoritetom. Ante umire od srca, razočaran u sina. Lucija naivno nasjeda lažnim ljubavnim izjavama zavodnika Alfreda. Na kraju slomljenoj Luciji oslabi zdravlje i ona umre od tuberkuloze. Valpurga, izgubivši kuću zbog dugova, umire kao prosjakinja na ulici. tema: regionalizam Senja, grada u propadanju; patrijarhalni društveni odnosilikovi: Ante, Lucija, Valpurga, Juraj, Alfredo, Martin Tintoroblik: proza

Josip Kozarac – “Tena”Kozarac: urednik Šumarskoga lista; upravitelj šumarije u Lipovljanimarod, vrsta: epika, pripovijetkavrijeme, razdoblje: 1894., realizamsadržaj: Tena je lijepa seoska djevojka koja je s pubertetom osjetila snažan zov vlastite spolnosti. Prvi ljubavnik joj je češki vojnik Jaroslav beranek, a kad je on otišao u rat, okrenula se drugim mladićima. Kraj je došao kad ju je žena ciganskog trgovca Đorđa namjerno zarazila vodenim kozicama i tako zauvijek poružnila njezino lice. Na kraju se smirila s Beranekom koji se vratio iz rata kao invalid bez ruke.tema: ženska spolnostoblik: proza

Silvije Strahimir Kranjčević – “Mojsije”Kranjčević: urednik sarajevskog polumjesečnika Nada, član Hrvatskog književno-pedagoškog zbora, suradnik Vijenca, Hrvatske vile, Sloboderod, vrsta: epika, epska pjesmamjesto, vrijeme, razdoblje: 1893., realizamsadržaj: Jahve preko svog posrednika Mojsija vodi Židove iz Egipta u obećanu domovinu, no umejsto zahvale njegov ga narod izvrijeđa zbog tog činatema: narod i domovina, položaj genija između visokih ideala i prizemne realnostimotivi: zlatno tele, gorući grm, razočaranje i smrtoblik: uglavnom deseterac, bez rime, tri puta se ponavlja refren od pet stihovanapomene: kao inspiracija za poemu Kranjčeviću je poslužila starozavjetna Knjiga izlaska

Modernizam lat. modus – način; franc. Moderne – koji odgovara vremenu 1857. g. – početak modernizma – Charles Baudelaire izdao Cvjetove zla suprotstavljanje realizmu l’art pour l’art – umjetnost radi umjetnosti mistika, tajanstvo, skrivenost, simboli impresija – utisak (unutarnji, subjektivni doživljaj) sinestezija – zajednički doživljaj više osjetila (boja glasa – Samoglasnici) kult forme i esteticizam – poštivanje oblika u smislu da je važnije ono kako se

nešto prikazuje nego što se prikazuje harmonija i sklad vrhunska je ljepota idealna i apstraktna, a ne konkretna Le Parnasse contemporain (Suvremeni Parnas ) – najvažniji časopis (1866.) francuski predstavnici: Charles Baudelaire, Paul Verlaine, Arthur Rimbaud,

parnasovci Gautier, Heredia, de Lisle predstavnici njemačkog govornog područja: Rainer Maria Rilke, Stefan Zweig,

Georg Trakl (bečka moderna) predstavnici engleskog govornog područja: Oscar Wilde, Walt Whitman Čehov, Ibsen, Strindberg, Maeterlinck dekadenti – skupina pjesnika čija je osnovna težnja bila osloboditi umjetnost

od moralnih okvira građanskog materijalnog društva (Verlaine, Baudelaire, Rimbaud, Wilde, d’Annunzio)

Charles Baudelaire – “Suglasja”Charles Baudelaire: 1857. g. izlazi zbirka poezije “Cvjetovi zla”; u prvom izdanju 13 pjesama proglašeno uvrjedljivima za javni moralrod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesma, “čista lirika”mjesto, vrijeme, razdoblje: Pariz, 1857., modernizamsadržaj: manifestni prikaz modernističkog načina stvaranja i doživljaja svijetatema: duhovni sklad svih osjetila i doživljajaključni pojmovi: priroda kao hram, simboli, divljenje duha, opojnost, harmonija, beskrajoblik: klasični sonet, abba cddc efe fgg

“Albatros”rod, vrsta: lirika, refleksivna lirska pjesmasadržaj: prikaz albatrosa među mornarima kao simbola ljepote koji se nalazi u okruženju bez razumijevanja za ljepotu; albatrost među mornarima zapravo je pjesnik među ljudimatema: nerazumijevanje okoline za uzvišenu ljepotu, pjesnik kao neshvaćeni genij

“Stranac”rod, vrsta: lirika, pjesma u prozisadržaj: dijalog subjekta koji ispituje i zagonetnog stranca koji odgovaratema: potraga za eshatološkim (zagrobnim) pitanjimamotivi: oblaci simboliziraju uzvišene duhovne sfereoblik: proza

Henrik Ibsen – “Nora” (“Lutkina kuća”)Ibsen: norveški dramatičar koji je uz Čehova i Strindberga zauzeo istaknuto mjesto u razvoju moderne dramerod, vrsta: drama, drama u užem smisluvrijeme, razdoblje: 1879., modernizamsadržaj: Nora je supruga bankovnog direktora Torvalda i živi s njim u prividno skladnom braku, sve dok jednog dana Torvald ne odluči otpustiti Krogstada. No baš uz pomoć Krogstada je Nora prije 7 godina podigla kredit krivotvorivši potpis jamca. Sada je Krogstad time ucjenjuje kako bi utjecala na muža. Torvald mu ipak daje otkaz i kada saznaje istinu o kreditu proglašava Noru kriminalkom i oduzima joj odgoj djece. Kad Krogstad povuče ucjenu i sačuva Torvaldov ugled, Torvald oprađta Nori, no ona više ne pristaje na prijašnji život. Ne želeći više biti njegova lutka, napušta Torvalda i odlazi u potragu za samom sobom.tema: ženska emancipacija, bračni odnosi, feminizamlikovi: Nora i Torvald Helmer, Krogstad, gospođa Linde, doktor Rankoblik: dramski, 3 čina

Hrvatska moderna1892. – 1916.

Misao na vječnost (Janko Leskovar) – prvo djelo hrvatske moderne Moć savjesti – Matoševa prva novela – početak moderne 1914. – Matoševa smrt – odredila kraj pokreta protumađarske demonstracije mladih hrvatskih studenata bečka grupa: Branimir Livadić, Milivoj Dežman Ivanov praška grupa: Stjepan Radić, Vladimir Vidrić, Milan Marjanović, Milan Šarić 1900. g. – osnovano Društvo hrvatskih književnika

časopisi: Mladost – list bečke skupine mladih Hrvatska misao – list praške skupine mladih Nada – sarajevski list, urednik S.S. Kranjčević Vijenac – Vidrić, Nazor, Nikolić Život – središnje glasilo hrvatskih modernista od 1900. – 1901. Savremenik – objavljuje najvrjednija djela u razdoblju do početka I. Svjetskog

rataNajvažniji predstavnici:

drama – Ivo Vojnović, Milan Begović, Milan Ogrizović, Janko Polić Kamov proza – A. G. Matoš, Dinko Šimunović, Ivan Kozarac, Janko Leskovar, Milan

Begović poezija – Vladimir Vidrić, A. G. Matoš, Fran Galović, Nazor, Kamov književna kritika – Milivoj Dežman, Branimir Livadić

Antun Gustav Matoš – “Utjeha kose”Matoš: boem i erudit, sav svoj život posvetio je umjetnosti. Pjesnik ljubavnih, pejsažnih i domojlubnih pjesama, simbolist i impresionist, vjesnik ekspresionizma. Jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika.rod, vrsta: lirika, lirska ljubavna pjesmarazdoblje: modernasadržaj: lirski subjekt u prvom licu doživljava kosu pokojne ljubavi kao simboličnu utjehu i nastavak životatema: metafizičnost smrtimotivi: kontrast – inverzija, ono što je za života “mrtvo”, u smrti je jedino “živo”oblik: sonet, rima abba cddc efe fgg, stih dvanaesterac

“Jesenje veče”rod, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesmarazdoblje: modernatema: subjektivni lirski doživljaj krajolikamotivi: vrba, jablanoblik: sonet abab cdcd eef ggf, aliteracija (mr, cr), asonanca (jesenje veče)

“Camao”rod, vrsta: epika, pripovijetkagodina, razdoblje: 1900., modernasadržaj: glavni je lik dekadentni glazbenik Alfred Kamenski. Nakon studija glasovira luta Europom vodeći boemski život. Svirajući po krčmama i salonima upoznaje Fanny, ekscentričnu bogatašicu. Njih dvoje odluče popbjeći od njezina muža Foresta, ali on to saznaje i odmah dojuri. Kamenski se prikrije, i gotovo bi se izvukao da papiga Camao nije počela ponavljati njihovo zaljubljeno tepanje. Čuvši to, Forest napadne Fanny, a Kamenski njega. Forest mu slama obje ruke, ubija Fanny, slugu, dva psa i sebe. Kamenski umire zadnji. Nakon nekoliko dana trupla pronalaze susjedi.tema: bizarna priča iz života dekadenatamotivi: papiga Camao, boemština, dekadencijaoblik: proza

“Cvijet sa raskršća”rod, vrsta: epika, novelarazdoblje: modernasadržaj: čovjek koji sam sebe naziva Solus sam putuje svijetom jer ne voli gradove i ne voli biti slobodan. Jednog dana zaustavio se u francuskom gradiću u kojem je, nakon što se okrijepio, zaspao na lovačkom puteljko, nedaleko ljetnikovca. Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je prekrasnu djevojku pored sebe, no ubrzo shvati da je ona slijepa. Djevojci se Solus odmah svidio i poželi s njim lutati svijetom. Dok ju je uvjeravao da to nije dobro za nju, pojavi se njezin otac, grubo prekine razgovor i odvede je kući. Solus nastavlja s putovanjem.tema: ljubav između Solusa i Izabele; ljudi su onakvi kakvi su krajevi u kojima živeoblik: proza

Vladimir Vidrić – “Pejsaž I.”Vladimir Vidrić:pjesnik dionizijskih raspoloženja; njegova je poezija izraz bola i tamnih slutnjirod, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesmarazdoblje: modernasadržaj: prikaz provincijskog pejsaža u tri planatema: veza impresionističkog slikarstva i poezijemotivi: vizualni i auditivnioblik: tri katrene, rima abcb

“Pejsaž II.”rod, vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesmarazdoblje: modernasadržaj: prikaz noćnog prizora gledanog kroz prozortema: odnos vizualnog i auditivnogmotivi: smijeh, glas iz mraka, inverzija (šutnja-glas, govor-muk)oblik: pet katrena, rima abcb, lirski subjekt u prvome licu jednine.

Milan Begović – “Bez trećega”rod, vrsta: drama, drama u užem smislurazdoblje: 1926., modernasadržaj: Marko Barić vraća se iz sovjetskog zatočeništva nakon što je već davno proglašen mrtvim. Njegova “udovica” Giga prelama u sebi osjećaje jer ga je već oplakala, ima druge udvarače, dok u Marku raste ljubomora. Na kraju je on agresivno i tradicionalistički stane prisvajati, a ona odbija ponovno biti nečija stvar i u obračunu puca u njega.tema: složenost bračnih odnosaoblik: dramski, u tri čina

Milutin Cihlar Nehajev – “Bijeg”Nehajev: utemeljitelj i urednik časopisa Lovor u Zadru, urednik lista Balkan te zagrebačkog Jutarnjeg lista.rod, vrsta: epika, romanvrijeme, razdoblje: 1909., modernasadržaj: Glavni lik romana Đuro Andrijašević malo-pomalo gubi bitku protiv stvarnosti koja ga okružuje, i to u društvenome, ljubavnom i materijalnom smislu. Đuro je defetist, poziva se na morbidnog Oscara Wildea, pesimističnog Schopenhauera i autodestruktivnog Nietzschea. Nakon što je u Zagrebu Verinim roditeljima obećao da neće ni pisati ni dolaziti dok ne položi sve ispite, Đuro Andrijašević zaposlio se u Senju kao nastavnik, nadajući se da će ubrzo završiti studije i oženiti se Verom.tema: položaj intelektualca u suvremenoj okolinioblik: prozni, pripovijedanje u tri tipa narativnog diskursa*roman je često izdvajan kao najbolji roman hrvatske moderne

Moderna i avangardna književnost avant-garde – vojna izvidnica potkraj 19., početkom 20. st. odbacivanje vezanog stiha, interpunkcije i sintakse suprotstavljanje tradiciji i modernom tehnološkom napretku

Nadrealizam fr. surrealisme temelji se na psihoanalitičkoj teoriji Sigmunda Freuda (definirao podsvijest) roman struje svijesti Andre Breton: “Nadrealistički manifest” Federico Garcia Lorca James Joyce: “Uliks”

Ekspresionizam lat. expressio – istiskivanje snažno, dojmljivo, izražajno crvena i crna boja, krik, kontrastiranje ljubavi i smrti Georg Trakl, Gottfried Benn, Federico Garcia Lorca, August Strindberg, Fritz

Lang Antun Branko Šimić, Miroslav Krleža najrašireniji u Njemačkoj i Skandinaviji

Futurizam lat. futura – budućnost slavi napredak tehnike i znanosti oduševljenje brzinom i snagom suvremenih tehničkih sredstava talijanski futurizam – Marinetti ruski futurizam – Majakovski

Dadaizam zgražanje nad svim građanskim vrijednostima Marcel Duchamp, Tristan Tzara

Imažinizam franc. imagine – slika Sergej Jesenjin

Marcel Proust – “Combray”Proust – od 1909. piše “U potrazi za izgubljenim vremenom”rod, vrsta: epika, romanrazdoblje: moderna književnostsadržaj: glavni lik, pripovjedač, čovjek je srednje dobi koji se prisjeća svog djetinjstva. Okus čaja i kolačića madleine otvorit će mu podsvijesno sjećanje na djetinjstvo u Combrayu u kojem je boravio tijekom praznika. Kroz digresije upoznajemo nesretnu ljubav gospodina Swana prema kurtizani Odetti, saznajemo za pripovjedačevu platonsku ljubav prema Gilberte, kao i za njegovo djetinje obožavanje vojvotkinje de Guermantes.tema: istraživanje vlastita sjećanjamotivi: kolačić madleine i žličica lipova čajalikovi: plemić Saint-Loup, Gilberte, Albertina, vojvotkinja Guermantes, gosp. Swanoblik: proza, pripovjedač u prvom licu, retrospektivna fabula

Franz Kafka – “Preobrazba”Kafka: u mladosti se izjasnio kao socijalist i ateist, simpatizirao češke anarhiste; nakon smrti sva je njegova djela objavio prijatelj max Brodrod, vrsta: epika, pripovijetkamjesto, vrijeme, razdoblje: Prag, 1915., moderna književnostsadržaj: Mladi službenik Gregor Samsa jednog se jutra probudi preobražen u golema žohara. Živio je s roditeljima i sestrom, plaću je uglavnom davao njima. Prva mu je pomisao bila da će zakasniti na posao i dobiti otkaz. Kad su ga vidjeli, roditelji su osjetili gađenje i zatvorili ga u sobicu. Majka i sestra su mu donosile hranu, no otac ga je doslovno smatrao gamadi. Jednom ga je prilikom gađao jabukom koja je probila oklop na Samsinim leđima i počela trunuti u mesu. Gregor je naposljetku umro od zadobivene rane. Njegovom smrću obitelj je osjetila olakšanje što napokon mogu počistiti stan i otići na izlet u prirodu.tema: otuđenost pojedinca od vlastitog ega, prikaz fantastičnoga kao nečeg sasvim normalnogoblik: prozni, pripovijedanje u trećem licu

Luigi Pirandello – “Šest lica traži autora”Pirandello: prvi uspjeh mu je roman Pokojni Matija Pascal; napisao poznatu zbirku od više od 200 novela “Gole maske”. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost.rod, vrsta: dramski, dramasadržaj: dok se uvježbavao novi Pirandellov kazališni komad, na probu upadne šest likova tražeći svog autora. Redatelj im objasni da njihove uloge autor još nije dovršio, a oni mu ispričaju poznati dio priče: Majka ostavlja Sina i muža (Oca) i odlazi živjeti s muževim tajnikom s kojim dobije troje djece (Dječak, Djevojčica, Pastorka). Tajnik je umro, a ona se zaposlila u modnoj kući koja je zapravo bila bordel i u kojoj je radila njezina starija kći (Pastorka) kao prostitutka. Jednog dana naleti Otac koji bi gotovo postao njezina mušterija da ih Majka nije uočila. Redatelj pristaje da im bude autor. Započinju scenu s dolaskom Oca Pastorki. U zamišljenom završetku njihov se najstariji Sin zatvara u neprijateljsku šutnju, Djevojčica se utapa u fontani, Dječak počinjava samoubojstvo revolverom. U tom trenutku redatelj prestaje biti siguran radi li se o glumi ili stvarnosti i prekida probu.

tema: granice stvarnosti i glume, života i fikcijelikovi: Ravnatelj – redatelj, Otac, Majka, Pastorka, Dječak, Djevojčica, Sin, Prvakinjaoblik: dramski, jedan čin; “kazalište u kazalištu”

Antun Branko Šimić – “Pjesnici”A.B. Šimić: središnji predstavnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti; utjecaje i poticaje primao je izravno preko bečkoga ekspresionističkog časopisa “Der Sturm”.rod,vrsta: lirika, misaona lirska pjesmatema: pjesnički poziv, senzibilnost pjesnikaoblik: slobodni stih

“Opomena”rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesmatema: uzvišenost duhamotivi: zvijezde kao simbol uzvišene duhovnostioblik: slobodni stih

“Moja preobraženja”rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesmatema: povratak čovjeku u najhumanijem smisluoblik: slobodni stih

“Povratak”rod,vrsta: lirika, ljubavna lirska pjesmatema: duhovna i simbolička prisutnost lirskog subjekta kraj voljene osobeoblik: slobodni stih

“Smrt”rod,vrsta: lirika, misaona lirska pjesmatema: fizička, ekspresionistička manifestacija smrtioblik: slobodni stih

“Smrt i ja”rod, vrsta: lirika, misaona lirska pjesmatema: individualni, subjektivni doživljaj smrti i smrtnostioblik: slobodni stih

“Ručak siromaha”rod,vrsta: lirika, socijalna lirska pjesmatema: ekspres. slika ručka dvojice siromaha, promjena psihe uslijed siromaštvaoblik: slobodni stihmotivi: sram siromaha

“Hercegovina”rod,vrsta: lirika, pejsažna lirska pjesmatema: subjektivni doživljaj lirikemotivi: ekspresionistički: plav, kao krvlju, užarene opeke viču, vlak vrišti

Miroslav Krleža – “Baraka pet be”Krleža: s Augustom Cesarcem pokrenuo avangardistički časopis “Plamen”. 1923. g. pokreće “Književnu republiku”, godinu dana kasnije u Beogradu pokreće “Danas” kojim izaziva reakciju poznatu pod nazivom “sukob na književnoj ljevici”. 4 stvaralačke faze: simbolističko-ekspresionistička (Pjesme I., II., Hrvatska rapsodija, Legenda, Maskerata, Kraljevo…), realističko-psihološka (U logoru, Golgota, Vučjak, Gospoda Glembajevi, Leda, U agoniji, Hrvatski bog Mars, faza bunta (Knjiga pjesama, Balade Petrice Kerempuha), u znaku romana (povratak Filipa Latinovicza, Zastave…)rod,vrsta: epika, novelasadržaj: novela počinje opisom grofa Maximiliana Axelrodea – upravitelj pokretne vojne bolnice na galicijskom ratištu, njegov lik simbolizira sve moćnike pod čijim su zastavama ginuli hrvatski vojnici za tuđe interese. Oblikovan je ironijom i groteskom. Imao je cijeloga života samo jednu ideju “da sune u smrt vedra i smiona čela”. Kasnije se pokazuje njegova prava priroda: kad pred napad ostavi bolnicu, kad traži da u mimohodu sudjeluju svi ranjenici, napola mrtvi, bez udova.. kad slavi pobjedu dok ranjenici umiru. Naturalističkim i ekspresionističkim slikama oblikuje se prostor i atmosfera “špitala”: ranjenici kao topovsko meso, pranje u smrdljivoj vodi, rane, bunilo, čovjek kao broj. Ekspresionistička rečenica često je kratka i isprekidana uslijed tjelesne boli i duševne napetosti s mnoštvom zvučnih motiva (urlikanje, krik). Svrha tih slika je izazvati kod čitatelja dojam krika, potaknuti svijest i pobunu, stvoriti antiratni ugođaj. Student Vidović predstavlja ljude koji u ratu ginu za tuđe interese. On je intelektualac koji uočava apsurd ratovanja i buni se protiv takvog stanja, ali je njegova pobuna pojedinačna. Kad pored njega umire ranjenik broj 9, to nitko ne obazire, sine mu misao da bi trebao baciti na stolnjak posudu s blatom i sve zaprljati, kako bi svi povikali “Mrlja!”. tema: agonija naroda zatočenih u Austro-Ugarskoj monarhiji, neizreciva bollikovi: Axelrode, Vidović

Književnost od 1929. do 1952.