KLJUČ ZA PREPOZNAVANJE

DEFEKATA U VINU

Strana 2

Sadržaj Strana

TALOG U CRVENOM VINU 3 VINSKI KAMEN U VINU 4

NAKNADNO VRENJE VINA 5 OKSIDIRANO VINO 6 MIRIS VINA NA PLUTANI ČEP 7 MIRIS VINA NA SIRĆETNU KISELINU 8

Dr Dragutin Mijatović

Strana 3

TALOG U CRVENOM VINU Izgled vina Talog u vinu je jako obojen, skoro tamnog izgleda, koji varira od čestica mutnoće do centimetar velkih (pločica) pahuljica ili komada. Objašnjenje Kada vino sazrijeva, bojene materije u vinu obrazuju zajedno veće čestice. To utiče na nijansu boje vina. Mlada crvena vina su crvenoplave boje, nakon nekoliko godina boja vina postaje crvena, a još kasnije i ciglastocrvena (crvenosmeda). Čestice boje vremenom postaju tako velike, obrazuju talog koji pada na dno. Šta poduzeti? Vino lagano (oprezno) dekantirati (presuti) prije posluživanja u odgovarajuću posudu (karaf, bokal).

Strana 4

VINSKI KAMEN U VINU Vinski kamen (streš), so vinske kiseline, koja se zbog slabe topivosti nakon vrenja taloži u vinskim bačvama. Nekad su vinari sakupljali i prodavali vinski kamen iz bačava, koji je sirovina za dobijanje → vinske kiseline. Po hemijskom sastavu uglavnom je smješa kalijum hidrotartarata KC4H5O6, i kalcijum tartarata CaC4H4O6; Izgled - bijelo vino U vinu - kristali koji podsjećaju na komadiće sitno razbijenog stakla, često se nalaze na unutrašnjoj strani plutanog čepa (na strani čepa koji je u dodiru sa vinom). Izgled – crveno vino Vino je slabe roze boje do tamnocrvenih kristala, često na strani čepa koji je u dodiru sa vinom. Objašnjenje Talog - vinski kamen je prirodni sastojak vina. To je najčešći tip taloga koji se pojavljuje u vinu. Vinski kamen ne utiče na miris ili ukus vina. Šta poduzeti? Jednostavno odvojiti talog, obaviti dekantiranje (presipanje) vina u drugu posudu (dekanter, bokal, flašu).

Strana 5

NAKNADNO VRENJE VINA Izgled vina Postoji mogućnost da se u vinu pojavi sivobijeli fini talog koji se lako muti (zamućuje). Miris vina Miris vina podsjeća na kvasac (germu) i svježe zamiješeni hljeb koji nadolazi (tijesto koje buja, ukišnjava). Ukus vina U ustima - na vrhu jezika osjeća se bockanje ugljedioksida. Objašnjenje Ako vino koje sadrži šećer (polusuva vina, slatka vina) dođe u kontakt sa kvascem postoji mogućnost i rizik da započne tzv naknadno-drugo vrenje. U vinu se osjeća alkoholno bockanje, vino dobija manju slatkoću i eventualno talog koga čine mrtve ćelije kvasca. Naknadno vrenje započinje lakše kod vina sa nižim sadržajem alkohola, ispod 10% vol. Šta poduzeti? Ovakvo vino nije za posluživanje gostiju. Flašu odmah treba vratiti i ponuditi novo vino u zamjenu. U podrumu vino vratiti na doviranje.

Strana 6

OKSIDIRANO VINO Izgled – bijela vina Bijela vina dobijaju zlatnosmeđu (zlatnobraun) boju, boju vina madeira. Jako izražena boja ukazuje na mrtvo vino. Izgled – crvena vina Crvena vina dobijaju slabu ciglastu boju, obrazujući često talog, sličan talogu koje ima vino koje dozrijeva. Miris vina Miris nije svjež, podsjeća na stari otpadak jabuke. Ukus vina U vinu nedostaje voćni karakter, osjeća se bljutavost. Objašnjenje Oksidacija vina znači da je vino došlo u dodir sa vazduhom (kiseonikom) što je uslovilo da vina prebrzo sazrijeva. Uzrok može biti da je plutani čep previše porozan (rijedak) ili jednostavno vino je prestaro. Šta poduzeti? Ovakvo vino nije za posluživanje gostiju. Flašu odmah treba vratiti i ponuditi novo vino u zamjenu. U podrumu – ne dozvoliti da do ovoga dođe.

Strana 7

MIRIS VINA NA PLUTANI ČEP Miris vina Vino na mirisu podsjeća na previše vlažan podrum, plijesan )buđ) i hlor. Ukus vina Vino na ukusu takođe podsjeća na previše vlažan podrum, plijesan (buđ) i hlor. Objašnjenje Postoji više uzroka da vino dobije miris na plutani čep. Najčešći uzrok je da se prilikom proizvodnje čepova koristio hlor u obradi materijala koji se koristi za proizvodnju čepova. Miris vina na plutani čep je najčešći slučaj mane – lošeg vina danas. Računa se da oko 2% od svih proizvedenih vina i zatvorenih sa plutanim čepom postaju defektna. Šta poduzeti? Ovakvo vino nije za posluživanje gostiju. Flašu odmah treba vratiti i ponuditi novo vino u zamjenu.

Strana 8

MIRIS VINA NA SIRĆETNU KISELINU / ETILACETAT Miris vina Vino bocka na jeziku, podsjeća na sirćetnu kiselinu, salubrin* i Karlsson-ovo ljepilo**. *salubrin je vrsta dezinfekcionog sredstva, koje sadrži sirćetnu kiselinu, etanol, etylacetat i vodu. ** Karlson-ovo ljepilo (Karlsons klister) je prvo sintetičko ljepilo. Univerzalno ljepilo čija je baza celuloidna otopina i aceton. Ukus vina Vino je kiselo i oštro na ukusu, lagano gorko poslije pijenja. Objašnjenje Vino je došlo u kontakt sa vazduhom (kiseonikom) koji je bakterijama pružio mogućnost pretvaranja alkohola u sirćetnu kiselinu. Iste bakterije obrazuju i etylacetat, materiju koja vinu daje karakter – miris sredstva za otapanje. Šta poduzeti? Ovakvo vino nije za posluživanje gostiju. Flašu odmah treba vratiti i ponuditi novo vino u zamjenu.

Strana 9