66
Kana Masarak Kitab 2 Post-syllabaire en langue massalit Massalit postprimer 1

Kn Ms r k 2 - WordPress.com...Giry e 11 Yy mbo m r mbo Lêle tu Yy n ori mbo belle mbo kul suro tk . Amr deem tr . Yy m r o sîklu, k6riŋ kr u dee mbo m r mbo olonm n oru ludŋ tusul

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Kana Masarak

    Kitab 2

    Post-syllabaire en langue massalit

    Massalit postprimer

    1

  • 2

  • Kana masarak

    Kitab 2

    Association SIL

    B.P. 4214

    N’Djaména

    République du Tchad

    2011

  • Langue: massalit, parlée dans la préfecture d’Assoungha à l’est du

    Tchad, et au Soudan, surtout dans l’Etat fédéral du Darfour

    occidental.

    Traduction du titre: La langue massalit, Livre 2

    Genre: matériel didactique

    Language: Massalit, spoken in the Assoungha préfecture in

    Eastern Chad and in Sudan, mainly in the Federal State of

    West Darfur.

    Translation of the title: Massalit language, Book 2

    Genre: didactic materials

    Illustrations: Juma Adam Yaya, Mubarak Barka Ismail,

    Souleymane Abakar, SIL International Illustrations

    2ème édition expeŕimentale, 500 exemplaires

    2nd experimental edition, 500 copies

    © 2010, 2011 Association SIL Tchad

    2

  • Kana ndâŋin

    Kitabta kana masarak nî ndâŋa wi sininta nal9na ilam

    wândaŋina. Wândaŋina-ilim, kitab daraŋi gîlaŋ na tu ndîŋar-

    kodo, kitab daraŋi mbarlaŋa tu mândaŋina. Mândaŋini-ilim, jo

    kâddur tîran kana nandakacirnu mucuŋa. In ken ka kâddusar

    mbo kimin̰ mbeli mbo kimin̰ kâli mbo ûyom wagiye. Kitab igu

    mîndiŋari-gim nîyembo ndâynjarisin-kodo mîndiŋara. In ken

    mîkala-gu nîyembo amba kalla ye, ka kooy nîyembo gudura kul

    giraye igeti. Ka masara mbo masara yanda mbo kooy nîyo kul

    giraye kana masaraka wo igeti.

    Ka kana kitab mbarlaŋa gu wo katab nena wi dûkum

    Brejin nuŋ Tiregin nuŋ Gaga nuŋ hille Hadjer Hadid nuŋ Adré

    nuŋ ye. Hâgudu ka kana wi nendeleŋa wi mbo norgola wi mbo

    nunduŋa wi mbo dûkum Brejin nuŋ Tiregin nuŋ munazama SIL

    nuŋ ye. Mirsi îniŋa:

    • Juma Ibrahim Harun (Mestere, hille Derende)

    • Juma Adam Yaya (Ichbere, hille Dôroti Alamarga)

    • Abderazik Mahamad Ahmad (Mestere, hille Turju)

    • Ilyas Dahiya Ismail (Murne, hille Tulus)

    • Matar Mahamad Sileman (Kariye, hille Jiri-jirib)

    • Ishak Kamis Mahamad (Mestere, hille Tirti)

    • Abdalla Mahamad Ibrahim (Kuŋga, hille Kasarus)

    • Mubarak Barka Ismail (Mestere, hille Tirti)

    • Eunice Kua (Association SIL Tchad)

    • Angela Prinz (Association SIL Tchad)

    Suran̰ nena wi Juma Adam Yaya nuŋ Mubarak Barka Ismail nuŋ

    Souleymane Abakar nuŋ SIL International Illustrations nuŋ ye.

    3

  • Avant-Propos

    Ce livre est une collection de textes écrits par des Massalit du Tchad et du

    Soudan, tous résidant actuellement au Tchad dans les camps des réfugiés

    de Brédjing, Tréguine et Gaga ainsi qu'à Hadjar Hadid et à Adré.

    Les noms de ceux qui ont choisi, édité et saisi ces textes se trouvent à la

    page 3. Les illustrations ont été fournies par Juma Adam Yaya, Mubarak

    Barka Ismail, Souleymane Abakar et SIL International Illustrations. Les

    éditeurs massalit résident actuellement dans les camps de Brédjing et

    Tréguine à l'Est du Tchad.

    Ce livre est destiné aux classes de post-alphabétisation dans lesquelles

    seront abordées la lecture, la discussion, l'orthographe et l'écriture

    créative. Une édition incluant des exercises est également prévue.

    Foreword

    This book is a collection of texts written by Massalit authors from

    Chad and Sudan, all currently residing in Chad, in the Bredjing,

    Treguine and Gaga refugee camps and in Hadjer Hadid and Adré.

    Texts were selected, edited and typed by: (see list of names on page 3).

    Illustrations were provided by Juma Adam Yaya, Mubarak Barka

    Ismail, Souleymane Abakar and SIL International Illustrations. The

    Massalit editors currently reside in the Bredjing and Treguine refugee

    camps in eastern Chad.

    This book is intended for use in postprimer classes that include

    reading, discussion, spelling and creative writing. An edition with

    exercises is planned.

    4

  • Giraye 1

    Kana makatar to

    Gendegu toŋo andede, waldaman̰ mbeŋa kar,

    “Tîŋ maye” irnen, “Ŋgur kayoŋ?” arnen, i du

    “Tîŋ maye” irnen, njebo bûrtim naŋ, tîrimbilko

    nundun̰uŋ, salamko ken, hâgudu sûro ludaŋ kul,

    ajab rînaŋ le ara.

    Juma Adam Ibrahim (Mestere, hille Kâskidik)

    5

  • Giraye 2

    Tusmaye

    Âmin madrasam ko arede, Abakar mbo mama ta

    mbo waren, mîdirana. “Juma” irnen, “Ya” arnen,

    “Kusul” irnen awusula. “Ŋgur lok gareyoŋ?”

    irnen, ama du, “Madrasa molok are” arnen.

    “Mate, jir̂e mîni ‘Tusmayo ane’ tîrnaŋa, maka

    min̰an!” irnen, ko min̰ana. Le toŋo aka.

    Juma Adam Ibrahim (Mestere, hille Kâskidik)

    6

  • Giraye 3

    Ajab ârnaŋa

    Gendegu sûg mo aye-gim, binije mbeŋa kul,

    hâgudu njiŋanta mbara kul, sûg mo aka-gim,

    binije mbeŋa rekeceŋ rûse awuse-gu, til̂o koy

    oronnde. Njiŋan til̂e gi mbo mîyarce mbo chayo

    maŋana. Hâgudu si ̂andeni-gu, jubayta du kar

    njiŋan tu gu ula! Ajab rînaŋ le hillem ara.

    Koris somta nî 2010 (Dûkum Tiregin)

    7

  • Giraye 4

    Mba nomon̰e

    Abbagu sûg mo aka-gim, hâbuto ŋundu arka.

    Mba tomon̰en, “Aronti” ru ana. Njiŋanta mbeŋa

    baka yen, toŋo ko njiŋanta rok ken are-gu, hâbi

    ilu kaŋgi ron tula. “Hay! Hâbi ama kîbin le aka

    gi ŋgur yoŋ?” arnen. Ti du “Garnden, ndîŋ

    arona” tirnen. Ama du aŋon̰innden, ti du

    toŋon̰innden, gulto mena. Ka n̰urim amba waya,

    ndâsirnu le aka.

    Koris somta nî 2010 (Dûkum Brejin)

    8

  • Giraye 5

    Kima mbo baba ta mbo

    Kima madrasam ko galamko nindiyan lor̂u toŋo

    tara. Baba ta du “Hay kima! Ŋgo ru lor̂iyoŋ?” in

    tirnen. “Ama galamko nindiyan âworiye” tirnen.

    Baba ta du sûg mo ko galamko ron nar tûn̰a.

    Ŋon̰in kul madrasam ko gâr ken katab ken le

    tara.

    Jimiye Harun Yaya (Bede, hille Arara)

    9

  • Giraye 6

    Mûco mbo dîri mbo

    Lêle tu, Fatime leru nucun n̰uŋ dîru ciŋge sam

    tayin, dîri îya tirnen, Musawo muturagko n̰û,

    “Dîru rucaŋ!” tirnen, turcaŋa. Dîri gi du kûri

    tiyen, Musawo kâdin̰o timina. In ken Musa koy

    kûri tiyen, ti du Fatimewo rucaŋ le târiŋa.

    Souleymane Abakar (Adré)

    10

  • Giraye 7

    Wasi taŋu tin̰e

    Lêle tu Mâryam sûg mo ko tareg, kima ta kibirit

    mbo saride, wasu taŋu tînibina. Kima tu kûde

    tinden, ka kar lay îndiŋara. Mamunta tin̰ana.

    Mâryamko indila tara. Kimo tin̰anden ŋon̰in tela.

    Mâryamta kimin̰ mbo wasarŋa tiyen, away

    ru indede. Ka gember nar Mâryamko taŋu nda

    edela toŋon̰ina.

    Souleymane Abakar (Adré)

    11

  • Giraye 8

    Asta ta dabaro

    Asta âsurtu fîlta nû tena. Lêle tu ko taraŋgu

    raku, kuran le tara. Ili molok ta-kede, fîlta ude

    ûka. Astawo gun̰eti tuya, saŋ ko tudaŋndiyen, 9

    away ru tindede, Ahmat kar sîkal ko ludaŋ tela.

    Uburuŋa ko n̰egeteŋ nda tanara.

    Asta kurnaŋ fîlta baka kul naŋ Ahmatko

    tûn̰a. Ahmat du “Maŋ mûco jek kalla le, ama

    mboro mbulti” tirnen, kûron ela.

    Souleymane Abakar (Adré)

    12

  • Giraye 9

    Maama mbo teke mbo

    Lêle tu maama teko “Ka micicirnin, ŋga gîlaŋ

    madaldim ko fîjilta tinjiŋantiyoŋ?” tirnen

    icicirna. Maama gi teke gu sel le taka. Kayin,

    “Ama madaldim mûnje ara molok ânjuro gim

    anunarte” ru tun̰uŋa. Tun̰uŋa-kunuŋ, maama gu

    tani tiyen, larniŋ tindede, teke gi kar sîkal le

    madaldim ko fîjilta njiŋan tununara. Maamag

    turnaŋig gani n̰erem tûka. Ajab rînaŋ tela. Ili

    molok teke mbo ticicirninde.

    Îsob (Yunnan, 600 Sâyyidna Îsawo ma un̰an-kede),

    Souleymane Abakar (Adré)

    13

  • Giraye 10

    Munjukula mbo kimin̰ mbo

    Lel̂e tu munjukula mbo kimin̰ mbo âyŋge til̂iŋe

    mbo sey inda-gu, kimin̰ “Ayo sik̂al, hay aye

    tâjiŋa!” in ir̂naŋa. In ir̂naŋa-gu, munjukula ŋgo

    tire, “Wa kimin̰ mbeŋ, aye ili yaŋ” in tîrnaŋa. In

    tîrnaŋa-gu, kima tu ŋgo tire, “Kik̂i ayo tik̂ala.

    Dan̰o jiŝe menti” in tir̂naŋa. In tir̂naŋa-gu,

    munjukula dole koniŋ, si ̂in seynu ŋgo tire, “Wa

    kimin̰ mbeŋ, aye tu koy ili yaŋga!” tîrnaŋa cen

    ela.

    Adam Abdalla Ismail

    (Kariye, hille Gûndo)

    14

  • Giraye 11

    Yaya mbo amara mbo

    Lêle tu Yaya n̰ori mbo belle mbo kul suro taka.

    Amara deem tara. Yaya amaro sîkalu, kâriŋ karu

    dee mbo amara mbo olonam n̰oru ludaŋ tusula.

    Amara gi kami dol kû, dakalo tôdila,

    dakala gi du joro tena. Yaya kar n̰ori mbo koch

    tindilina. Tindilina-gim dakala gi kurnaŋ târiŋa.

    Dee du kooy kâriŋ hillem waka.

    Ka hille molok tîŋar “Hay! Dee wi ŋgo ru

    eleleŋ de warayoŋ? Mandamina mîkali” ru

    wayin, Yaya taren bûrtim îdirana. Kana nûka gu

    kooy tindila, ka ko amaro ndamin narku uya.

    Koris somta nî 2010 (Dûkum Brejin)

    15

  • Giraye 12

    Kobolok mo ka as na nîŋa salata

    Ka as lo kobolok mo indede “N̰ugu n̰ani” ru nda

    wanara. Kaŋgi kâddi înig “Sallo mena-kodo

    min̰anni” tirnen. Salatam usula, in̂je du n̰ugim

    tara. Kaŋgi tu du, ge ̂usula-gu, “Înje n̰ugim tara”

    tirnen. Jir̂e in̂i kaŋgalaŋa gi “Kûreyan! Sallo

    amindigeg tûronti” tîrnaŋa. Sallo nindige gi du

    “Ama murkuti yoŋ? Salatam sey sey nûreteg”

    tir̂naŋa. Salata îniŋa en̰̂ina. Înje du n̰ugu tin̰ana

    ela.

    Sara Ibrahim Isak (Kariye, hille Faŋan̰ta)

    16

  • Giraye 13

    Lukkurdi diniya wâci ta

    kul taka-kunuŋ inde, kamba ta gu rayo toro rayo

    toro in ken le tara.

    Kamba gi du kus n̰eremko away in ru tara.

    “Hay! Maŋ ŋgo âmin away ru gareyoŋ?” tirnen.

    Ti du “Kaŋgi tu kar ‘Asee awulti’ tirnen.

    Musuruna, anurana le taka. Ama lenju are”

    tirnen. “Kaŋgi ilu gosiŋoŋ?” tirnen. “Lala

    awosiŋnde” rînaŋ tela.

    Alfadil Isak Ismail (Terbebe, hille Abbune)

    17

  • Giraye 14

    Dar mbe

    Ama mba sona ye, dar

    mbo aŋon̰e.

    Dar mbe ti tindam

    ûwan̰ mbo baban̰

    mbo un̰ana yen,

    in ken aŋon̰e.

    Ama kana mîniŋa kana masarak wo aŋon̰e.

    Ŋgâri ta jam aŋon̰eye? Kana dar mîni taŋa yen

    aŋon̰e.

    Kana numan̰e yen aŋon̰e.

    Ama dar mbo aŋon̰e.

    Ŋgâri ta jam aŋon̰eye? Kallaa kâddur tenen

    aŋon̰e. Saa taŋa kallaa yen aŋon̰e.

    Ama aŋuno koy kanaa kallaa wo ninnde kulusu,

    kanaa bîyee wo îya ru, dar mbe ta jam

    dargo age.

    Abakar Yakub Ismail (Kariye, hille Melebide)

    18

  • Giraye 15

    Hugura jera

    Malko nendan hugura jîkalti.

    Giraye nendan hugura jîkalti.

    Ka mbindiru ginendan hugura jîkalti.

    Mbun̰ana wi habbal ge-ken hugura jîkalti.

    Hâbuto ke ndînjaru in̰a gosendan hugura jîkalti.

    Gani no nendan hugura jîkalti.

    Mûco ndoŋon̰-kede gulan hugura jîkalti.

    Kidimem nanire-ken hugura jîkalti.

    Katir Harun Ismail (Murne, hille Noye)

    19

  • Giraye 16

    Hâbuto njuŋa mûronti

    Malak Jibiril Mula kumo tim̂ana-gim ajab rînaŋ,

    tîrkarna.

    He, kuma molok njuŋa rebe ye. Rebe kumo

    tarme.

    Rebe molok njuŋa du wasi ye. Wasi rebo sîlla

    tûsunji.

    Wasi molok njuŋa du saa ye. Saa wasu wayawe.

    Saa molok njuŋa du âbiyari ye. Âbiyar so êneri.

    Âbiyar molok njuŋa du âguri ye. Âguri âbiyar

    tinje.

    20

  • Âguri molok njuŋa du kaŋgi ye. Kaŋgi âguri

    taren koy nanjaŋ tik̂e.

    Kaŋgi molok njuŋa du tanii ye. Tanii kaŋgu

    okokore.

    Tanii molok njuŋa du kûrim nik̂iya ye. Kaŋgi

    tin̂iki ken tanii er̂inde.

    Sale Abdal-Jalil (Murne, hille Tunfuga)

    21

  • Giraye 17

    Kana nândakacira

    Sûg mo kûde

    Noroke mbo nda oroke mbo

    Norokeg: Sukkar kora ŋganna mbo ye?

    Nda orokeg: Kora selteŋta iti mbo ye.

    Norokeg: Koran̰ mbara annde, hâgudu sayo

    furŋgu kelesko ken.

    Nda orokeg: Kalla ye mbit̂i.

    Norokeg: Assu mbir̂naŋa, afo de mîdiran.

    (Norokeg gani tum taka.)

    Norokeg: Kinde tajir, ama birinjalta umuro

    annde, ŋganna mbo ye?

    Nda orokeg: Umura selteŋta mbara mbo ye.

    Norokeg: Selteŋta mbara kâddur ye.

    Nda orokeg: Kâddur yande.

    Norokeg: Hay! Hâgudu fiĵilta noŋ alinjii noŋ

    annde.

    Nda orokeg: Kalla ye mbit̂i.

    Norokeg: Iwi baka ye, rok ken.

    22

  • Nda orokeg: Rok nda ana.

    Norokeg: Kalla ye. Ama aye, si ̂seyn.

    HaFs Adam (Jinene)

    23

  • Giraye 18

    Kana nândakacira

    Kadija mbo Tôma mbo

    Kadija mbo Tôma mbo ko Halime mbo Katir mbo

    warka.

    Kadija: Amboro mbo Tom̂a mbo lûtim maka.

    Ama lûtim saŋ ayosenden.

    Tôma: Ama yon ânjura kul mara.

    Kadija: Ama gir̂andu kul ko wasu nar, fu ken,

    suto awona-gim sûnu anende.

    Halime: Ama sûnu ân̰a, su tena min̰ana. Katir

    tîkala.

    Katir : He, in̰ana âkala yagu amboro âmbinde.

    Kadija Omar Mahamad (Kariye, hille Seretiye)

    24

  • Giraye 19

    Njeba

    Âmin lêle 12 aye 3 ida 2010

    Mirsi Mula taŋa mbo ândaŋinti.

    Baba mbe, Adam Abdalla Adam.

    Ama kima na lo, Brejin kana masarak gâru ke

    andaye. Mîdiran-kede kâddur de muŋuna. Ki

    kooy kunduman̰en kindoŋ? Mi gim nîyembo

    kallaa me. Biŷo menende. Kâddunjur mîniŋa kul

    girayam gani tum ambanaŋ igen, in ken kano

    katab ken kanda anjebena. Kûrim âmbibinan

    kalla mbo de aka arni. Nenee mbeŋa kooy de

    salam ken. Tîlo koy ayn̰eŋo anende. Mula kalla

    mbo ambodoron. Ama kima kîni Mahamat Adam

    Abdalla.

    Koris somta nî 2010 (Dûkum Brejin)

    25

  • Giraye 20

    In̂jela mbo înje kâddi mbo

    Lêle tu înjela kiye tayer-kunuŋ, in̂je kâddi ilim 9

    tinden raku tena-kunuŋ “Wa ûwa” tirnen, “Ya”

    tirnen, “Konjo rak nda anara njiŋanan ŋgo yoŋ?”

    tirnen. “Kalla ye, kima mbe” tirnen, ili taka.

    Hâgudu sey tinda-gu, tu du înjela tara-

    kunuŋ, hâkkoy ilim 9 tinden raku “Wa ûwa”

    tirnen, “Ya” tirnen, “In de kûjo sî to kâk! in kon

    ela, n̰erek! in ken kâsiŋ tindede, n̰efet! in lâmin

    nda anara njiŋanan ŋgo yoŋ?” tirnen. “Hay?

    Maŋ ŋga ta kima loŋ?” in ru turburaŋa.

    “Ama Wasaral Kayla Kamisa tusaŋgi kogu

    wari ta kima gi lo ama ye” ru tir̂naŋa-gu,

    “Wasaral Kayla Kamisa tusaŋgi kogu wari taŋ

    26

  • kimin̰ in murkuturi mbo nun̰eyer-kunuŋ mboro

    ŋgo ken in nililo mbun̰anayoŋ?” tirnen ela.

    Harun Idriss Yakub (Ichbere, hille Doŋgeta)

    27

  • Giraye 21

    Kun̰o mbo kun̰oo nuruci mbo

    Lel̂e tu kun̰o kawaa taŋa wo “Ama âmin kaŋgi to

    n̰ugu in̰anti noŋ andire” tirnen. Kawaa taŋa du,

    “Maŋ murkuti loŋ?” irnen. Ti du “Murkuti yande.

    Mula haywa tira-ken, an̰anti” tirnen. Sey inda-

    gu, ka kun̰oo nuruci wi wara-kunuŋ, malanjo sey

    indenig, kaŋgi tu kun̰o nuruci mana tiŷa. Lamin

    racu, saam uluna.

    Kun̰o tu in nirni gi kar

    raku n̰an kil̂ le kawaa taŋam ko

    “Ama arndiyoŋ? Kaŋgi to n̰ugu

    raku an̰ana. Gi de yandoŋ”

    tirnen. “Ili yan, maŋ koy

    n̰erirniti” irnen. Ti du “Ŋgo ken

    an̰erirnitiyoŋ?” tirnen. “Ili yan

    minde-ken mîkal” irnen.

    Sey inda-gu “Hâkkoy aka

    boko an̰anni” ru tayeg, ruciŋ

    indede taka. Tiŋgirima mbo ŋgij! in nîbin ula.

    28

  • Inden ter̂inden, îkalag, “Nib̂in ulayeka kosiŋ mi

    mirde tenag keseroŋ” rînaŋ, ajab ajab risin ela.

    Mahamad Babikir (Hadjer Hadid)

    29

  • Giraye 22

    Sî mbo âwiye mbo

    Âwiye tuŋuno koy sû tarkan tin̰anto ndide

    tamalanje-ken tarkinda-ken, le lândir ke tinda-

    gu, lêle tu, kiye taye-gu, sî til̂e liyan tiyede,

    waram âwiye mbo id̂irana. Âwiye gi toŋon̰ina-

    kunuŋ, sû rik̂arnu ŋgo tire, “Hay sî! Ama mboro

    aŋuno koy mbinnde ayeg, maŋ ŋgur jeyn

    mid̂irandayoŋ?” tirnen.

    Sî gi du kuran wâl! in tin̂inarin inda-gu,

    ŋâwre du tara-kunuŋ “Hay! Ki ŋgâri kigegiye?”

    tirnen. Fek koy irnden, ŋâwre ti âwiyo lin, sû naŋ

    nin̰ante lo tarbala de kûre tigen, âwiye du “Alle

    de an̰annde, gi ŋgâri ye anayoŋ!” tirnen.

    Inda-gu, sî indenig ka morom niye kar

    30

  • warka-kunuŋ, “Hay âwiyo, hay âwiyo!” ir̂naŋa-

    kunuŋ, kâriŋ mirin melle ka wo esela. Sî gi du

    n̰arisin ko kawaa taŋ tarka ajab ir̂naŋa. “Hâgu,

    maŋ til̂e gin̰an” ru indila, celcelo de “Haywa

    haywa” tirnen ela.

    Mahamad Babikir (Hadjer Hadid)

    31

  • Giraye 23

    Ceke

    Cekee inta ŋgâru nda igegiyoŋ? Bero nda

    igegiye. Ŋgâri ta jam nda igegiye? Bere ti

    ndokokornito îya ru ceke nda igegiye. Hâgudu

    ceke inta berem wandayan ondomon̰en

    wandaciye. Hâgudu rayinan koy awun mbenin

    bero nusulteye. Hâgudu ceke inta, rebo kîman

    koyoŋan̰ ken de to baro kulal ser ken koyoŋan̰

    mo nîbin igegiye. Hâgudu ceke inta wo suba

    reben̰ sâlni înibinin ondomon̰en igegiye. Bero ne-

    ken ceke ndaŋ-ndaŋ ta ye.

    Norgoree Kitab 2 nî

    32

  • Giraye 24

    Ereŋgi

    Ereŋgi ti sede wara ta ye. Tiro

    guro nige warkan wayaweye.

    Yagunuŋ warkan nîyembo

    tin̰aride, beri mbo rayesin

    nendelenju wayaweye. Hâgudu maraŋan̰ koy

    sajuran̰ mbo ruciŋ nîbin wayaweye. Hâgudu n̰ugi

    ereŋgi ta, tiro in̰a-ken jekkoy numan̰e yen, ka

    kooy ŋon̰o in̰aye. Hâgudu kâmii taŋa ndaŋ-ndaŋ

    tayen, bânu igegiye. Ŋgâri ta jam bânu tiro

    igegiye? Tiro kaŋgi tiyana mbo guro mbo juri

    tûka mbo oseye. Hâgudu bara to koy hâbuto

    igegiye.

    Yagu hassa ereŋgu wayawe-ken, hâkuma

    îya tire. Ŋgo ru îya tire? Sede baka ûtiyeka îya

    tiraye.

    Juma Ibrahim Harun (Mestere, hille Derende), Abderazik

    Mahamad Ahmad (Mestere, hille Turju), Juma Adam Yaya

    (Ichbere, hille Dôroti Alamarga)

    33

  • Giraye 25

    Ibirik

    Ibirikko tiro ŋgâri mbo igegiye? Tiro tibag mbo

    igegiye. Ibirikko ka alle na wardi mbo ige-gu

    njoldoŋ uriye. Tiro ŋgâri ta jam igegiye? Tiro saa

    loyn uddu ken salata igegiye. Hâgudu koro lukan

    hâbuto in̰egiye. Ibirik ti nîyembo ndaŋ-ndaŋ te!

    In ken ti gani kâddur mo tin̂dinasi. In ken tiro ka

    jekkoy oŋon̰eye.

    Juma Ibrahim Harun (Mestere, hille Derende), Abderazik

    Mahamad Ahmad (Mestere, hille Turju), Juma Adam Yaya

    (Ichbere, hille Dôroti Alamarga)

    34

  • Giraye 26

    Oda

    Odo tiro, ŋgâri mbo igegiye? Odo tiro, wardu

    kultuŋ, tubta ludaŋ, ganu njiraŋ, agu kûllaŋ,

    hâgudu wardu kultuŋ, loyko

    loyko tûbta ndunju im̂egiye.

    Kîman cukaŋgu ken, dusuŋo

    noŋ baraŋ mbara ken,

    hâgudu dole ida nduŋ, reben̰ mbo ôrociceye.

    Hâgudu kûde kooy norcoŋ, fîttu ken urseye.

    Hâgudu sule dol koy, dûduk mbo wardi mbo

    kultuŋ onorceye.

    Juma Ibrahim Harun (Mestere, hille Derende), Abderazik

    Mahamad Ahmad (Mestere, hille Turju), Juma Adam Yaya

    (Ichbere, hille Dôroti Alamarga)

    35

  • Giraye 27

    Ûsee

    Ûsee intawo indiseŋin îŋarin ko koyoŋ orgolin,

    hâgudu ômin ko nditaŋ nar fokon̰iŋ kon in̰aye.

    Hâgudu rogol su ken in̰aye. Hâgudu ûsee inta

    billo ken ŋgâsin sôgu ken, tamiya ken in̰aye.

    Hâgudu ûsee inta wo ndîŋ ron njiŋanta ulisiye.

    Matar Mahamad Sileman (Kaniye, hille Jiri-jirib)

    36

  • Giraye 28

    Yây

    Yây, ti sede wara ta ye. Yây ti malta tayawe, mal

    nîjiri ilu kiĉh kûn̰u fûrtaŋ kûn̰un̰aŋa laŋan tilisi.

    Hâgudu sedem ti de fayt nin̰arigiye. Bere mbo

    koy wanarkicende. Hâgudu bûrti tîŋa ilu sininta

    ûtuk mbo koy tâlasirende. Hâgudu ti n̰ugi ta mbo

    konjii taŋa mbo isa taŋa mbo ka Sitan tayawe

    ilam dawe tûkasi.

    Ishak Kamis Mahamad (Mestere, hille Tirti)

    37

  • Giraye 29

    Munjukula mbo ŋâwre mbo

    Lel̂e tu gani duwa tindede, munjukula kurnaŋ

    “Aka jagiye molok moŋgeta mbo juwafata mbo

    nabasiŋa yan koy, awula anara sûg mo anaŋa

    arona, faŋgan̰i baka arkan, juju mbo boro kirima

    mbo anara an̰ana, hâgudu kirimo aŋana, in

    anni” ru ko saŋan toyosenden, le ganim mo de

    nderesin kâbiŋem loynu kul toŋo tareg, bûrtim

    talandiri noŋ, ŋâwre ano lamin, târ âya ru ken

    tinden, ko raku “Anaŋa,

    înjo yan koy ân̰u-ken

    tinjiŋanni” ru lamin kul

    kâbiŋem lôn kul tayin,

    ti du munjukula taŋa

    moŋgeta mbo juwafata

    mbo kooy n̰an, dole

    kambure sari tigen,

    munjukula du “Ŋgâri ye

    in nigeg?” rînaŋ, “Anjura âkalni” ru, tunjurig

    38

  • lâmin fâsiŋ le wâc! in târiŋa, munjukula kâbiŋu

    tîkalag, habii taŋa kooy kisasin nda ndan̰an tela.

    Ajab rînaŋ “Ŋgo anti?” ru n̰uŋ tindika,

    “Haddiye” ru le in̂im taka.

    Abubakar Aduma Adam (Bede, hille Koŋga Haraza)

    39

  • Giraye 30

    Majirin mbo in̂je mbo

    Majirin tu tuŋuno koy n̰âlkut ke tindede,

    gikawaa taŋa le gani gâru ige gim wa-ken,

    dummo tanarkiceyek. Lêle tu koy “Mate” irnen in

    de n̰âlkut ke tin̂jarinden, ndâsirnu le waka.

    Ti tindirka kurnaŋ taye-gu, in̂je mbo bûrtim

    id̂irana. Majirin kumo kul bâŋ ken “Acumaŋte”

    ru tenig, in̂je du tik̂ala-kunuŋ, kano ŋaŋar, kâriŋ

    tirom 9rij! in taya. Ti du kuran kâriŋ melle sel

    lor̂u “Hâyya hâyya!” ru fit̂ koy ken, tik̂al-kede

    n̰aride taka-kunuŋ, gâr nindige in̂ig gâr nindige

    tindede, taka-kunuŋ, rûs ken kusul, “Hâyya

    40

  • hâyya” ru tigen, gâr nindige gi du “Maŋ ŋgâri ye

    in riyayoŋ?” tirnen, “Înjo bûrtim raku bâŋ ana

    anduraye” tirnen.

    “Ama mboro aŋuno koy ‘Dummo de giran!’

    ru mbindirin, kûjo njuŋa ra gu sik̂al. Kimin̰ mbo

    gê giraye genan akar tandoŋ? Âmin na kede

    dummo reŋan ya” tirnen, celcelo de “Kalla ye,

    kalla ye, haywa” tirnen ela. Dummo tirenji-kede

    de kik̂e gâru ken kosiŋ njuŋa kû gâru nendena gu

    niŷembo assu tîrnaŋa.

    Abubakar Aduma Adam (Bede, hille Koŋga Haraza)

    41

  • Giraye 31

    Âwiye mbo nâsibi mbo

    Lel̂e tu, âwiye hillem

    kusaŋko kar saŋga dee nim̂

    lay, dakalo kul taye-gu, ka

    hille mana tîŋar rucu waye-gu, nâsibi ŋundi, ti

    ka wo selu âwiyo rayo taye-gu, âwiye mbo

    dakala mbo agum îliŋana. Nâsibi gi, ti koy tara-

    kunuŋ, agum ti koy til̂iŋana-kunuŋ, âwiye gu

    laminu sule bir̂! in tarca, âwiye n̰arisin taka.

    Ka dummo tela ila wanarka, in ken “Ŋgo

    ken agum liŋ̂anayoŋ?” irnen. Ti du “Liŋ̂an âwiyo

    sule racu ayori-gu taka” tirnen. Ajab ajab risin,

    nâsibu assu assu risin, dakalo kul hillem waka.

    Nâsibi in̂im taye-gu, dakalo kâddu raku, ti

    du kuran “Âwiye ye” ru, dakala gu n̰uŋ kul

    tiŋ̂ara-kunuŋ, “Hay ka, âwiyo awodila! Hay ka,

    âwiyo awodila!” tirnen, dakala du saŋgam ko

    taya.

    Ka kinaŋ bûtasi kul wara. “Ŋgara yoŋ?”

    42

  • irnen. Ti du “Âwiye hassa kûde tindede kar

    awodila andulun̰aŋ, kâriŋ taka.” Ka jo ik̂ala-

    kunuŋ, “Igi dakala ye” irnen, ti du “Lala, âwiye

    ye” tirnen. Ka du “Ano tamo kosiŋ” le taŋ in̂iŋam

    waka. Ti du lân tibiya.

    Nâsibi gi ti du kunuŋ iyen, sey tinda-gu koy

    “Mm mm âwiye jek lirra ye, mm mm âwiye jek

    lirra ye” ru de tuŋuna. Ajab ajab risin ela.

    Charif Adam Abakar (Ichbere, hille Ndita)

    43

  • Giraye 32

    Kima tiliji

    Hawwa “Kima mbeg ân̰i kiliju bere tûka, ŋgo

    antiyoŋ koy awosende” tirnen. Kadije du

    “Amboro doktor tam lel̂e ilim dawo kûn̰i to

    ambindila. Mbindili-ken gena sîkal.” “Aywa

    andindil.”

    “Kimo kun̰im tiyen tiliji-ken, saa yoŋ bibi

    yoŋ n̰û-ken taŋen. Bibu calliko ken, aturun mbo

    aŋgo mbo, hâgudu sukkarko loyna-kodo n̰û-ken

    taŋen. Kimo bibu nûnji-ken laŋo tîlasin. Îya tiran

    koy lebe lebe nûnju. Jômbiri tuŋuna tusulndan,

    wala fariŋ tilijin koy kul hakkim mo naŋ. Bibi gi

    mbo Milandaras (ORS) hakkim ta gi mbo kooy

    sawa ye.”

    44

  • “Kalla ye jarbu ken, âkalti,” ru ko jarbu

    tena.

    Jômbiri kaŋ ŋun îdirana. “Bibu ken jarbu

    gena, tela sul telnde?” tirnen.

    Ti du, “Jek kalla ye, dawe gu, alle

    mosenden, kimin̰ tabko mandaŋirniye. Hâgu

    mosiŋa. In migeti.”

    Souleymane Abakar (Adré)

    45

  • Giraye 33

    Ûwata alle na

    Ka alle na, ûwata,

    madaldim ko, ganu

    rogol, ân̰ari ndisaŋ, sa

    njokode, undurnaŋin n̰iŋ̂

    enin, nditaŋ nar wiwitko

    cokol, toŋo nar, ân̰iru

    wiwit mbo rîn ndîŋ, fit̂te

    mbo koŋŋon, ndîŋ bun̰ugko ken, fafarko nar,

    ân̰iru ndîŋu, hâgudu cako nar, tûkuyo san, toron

    binu nuntan, kubukko ken waciye.

    Mi hâgu hasilko tîŋgu âmbiyan koy saŋan

    binu menndiye. Mi ka hassa na wi, Mula

    ambundununara. Ka gudura nene tîŋar, hasilko

    amba wanarin sûg mo njiŋanta kul ko ron nar,

    binije nunte gim manaŋ-ken tuntanin nar maci.

    Mi ka alle na mbo wâru kâddu mene.

    Wâkit ilim inko jabur nige kûyere. In ninda-gim,

    hassa mbo alle mbo wâru menegiye. Kana gu

    46

  • landir mîkalan nîyembo wâru kâddu mene.

    Hâgudu minta molok ûji mana wi nîyembo

    ununarti.

    Adam Diŋgila Sharara (Kariye, hille Faŋan̰ta)

    47

  • Giraye 34

    Makatar malta nî

    Jamanmo sî mbo leri mbo înje mbo makatar mo

    wayin, lerig ârbiye ta neno kaXu ken gani tam

    tun̰uŋa. Hâgu sî gi riyalta kaXu ten-kede tun̰uŋa.

    Înje gi du gîrista tûn̰a, tu nda walandirnden,

    hâgudu gani usurtem waka. Leri ti n̰uŋ fek koy

    tirnde. Sî gi du tîŋar le târiŋa. Ârbiye ta nene gi

    du înje gu riyalta taŋa nda talan-kede tayin, înje

    gi kâriŋ tûrcuŋa.

    In ken ili molok leri ti kaXu nena lo ârbiye

    tare-ken tin̰arinde. Sî gi du kaXu nenda lo ârbiye

    taren tîkalan tin̰ari. Înje gi du gîrista nda

    walandirnda lo ârbiye tare-ken n̰ari tûrci.

    Lukkura gi Burkina Faso ukkurna. Kana masaraka mbo

    noŋgolon̰iŋa gi Souleymane Abakar (Adré)

    48

  • Giraye 35

    Adiŋgije mbo gokorŋgi mbo

    Sene tu, hille kâddi yeka masikko

    majirinta gâr ige gu kâddu tenen,

    kâddu tene-gim, majirinta wi

    sîŋgee wasi taŋa eneri ila sîŋgee

    kâddur ûka. Sîŋgee kâddur ûka-kunuŋ, sininta

    nene ye. Ilam gokorŋgi karu layu, agu kûllaŋu,

    kimin̰ lun̰an, sey kusaŋ tû-ken, waram ko

    adiŋgije nîŋ kimin̰ kîbin nar, kimin̰ taŋa ila wo

    nindin̰o taye-gu, lêle tu adiŋgije wândasirna.

    Adiŋgije wândasirna-kunuŋ, jo ndamo

    hillem wara. Ka du masik mo inde. Adiŋgije

    bûrtu de kîbin karu masik mo usula. Kaŋgi kâddi

    ŋgo tire, “Adiŋgije sininta ene hillem waynde.

    Nûka tinden hillem waya. Kûkun̰an keseren de

    sey, ŋgâru entiyan enin mîkal” ru tirnen.

    Ka kogu de ne sero inda-gu, koku sîŋgee

    majirinta nîŋa ila malaŋu sîkalu, agu gokorŋgi

    taci ilu raku, sîŋgee fît ken racan, gokorŋgu

    49

  • narku, kimin̰ taŋa mbo kooy ndor yan, le waram

    wâlana. Ka hille taŋa lêle ilu dîniyo ajab ir̂naŋa.

    Ishak Kamis Mahamad (Mestere, hille Tirti)

    50

  • Giraye 36

    Lukkurdi sede wara taŋa

    Sede wara taŋa maamaje mbo jeri mbo alin̰ mbo

    gukije mbo lan̰ mbo tir̂an, kâddi îni ir̂ijim ninda-

    gim koku, “Kâddi mîni” irnen, “Nam” tirnen. “Ka

    âwiye kira wi mbo ŋâwre kira wi mbo uŋuno koy

    kimin̰ mîniŋa injiŋe. Mi kana gi ta kawo

    moŋon̰indiye” irnen.

    Kâddi wara ta gi kooy sede ninda wo

    kuruŋu, ajalko kenu, “Lêle inna gim mid̂iranti”

    tirnen, id̂irana. Id̂irana-gim, ŋgo tire, “Ŋgâri

    kanda tûkoŋ?” tirnen. “Kimin̰ mîniŋa yi wo

    uŋuno koy ka wi amba injiŋe. Kimin̰ injiŋe gi ta

    ganim minta wo nîyembo away ambindirnen,

    maŋ kâddi mîni len mara” ru irnen.

    Kimin̰ kâniŋa ninjiŋe wi wo kâddi înig

    tir̂karna-gu, âwiye koro lamin kurnaŋ, ŋgo tire,

    “Mi hâbuto kânu mûkun̰endiye, yagu ki kara

    wâcu ndili. Wâcu kindilin, wâci ka wo liya ba

    telan, kaŋgi in hâbuto kaŋgi to nûkun̰aŋte kûye.”

    51

  • In ir̂naŋa-gu, kâddi wara ta gi nuŋ sede tuu

    wi nuŋ kooy tir̂an wâci to ganu inndidana. “Wâci

    to ganu nos gi ŋgayoŋ?” ir̂naŋa-gu, tir̂an ninda

    wi kooy wâci to ganu nos gi kûyen, kana gi

    ûranan koy tûkindiyen, kâddi îni gi ajalko uyom

    tena le wârcana.

    Ishak Kamis Mahamad (Mestere, hille Tirti)

    52

  • Giraye 37

    Ŋâwre mbo maama mbo

    Lel̂e tu ŋâwre maamam ko ŋgo tire,

    “Maama, maŋ du do ne, ama du

    margu ane. Ka, modorona mâŋgacin”

    in tirnen. Maama gi ŋgo tire, “Ŋâwre, kana na gi

    kalla ye. Haddiye, modorona mâŋgacin” in

    tirnen. In ken odorona.

    Odorona ilim, de maama ta gi

    kun̰u tenere. Sey inda-gu, ŋâwre suro

    taka. Lel̂e ilu, de gi tun̰ana. Ŋâwre gi ko

    fariŋ de taŋa kul, margi taŋa gonjor mo

    kayiŋ, dakalo lamin kul, margi ta gu ŋgâcu

    tiyen, de gi du n̰ari tûrcin, hillem wara.

    Ŋâwre gi ŋgo tire, “Maama, sîkal, margi

    mbe tun̰ana!” In tirnen, maama gi du ŋgo tire,

    “Hay ka! Margi ŋgo ken tun̰oŋ?”

    In ru, maama gi ko ka hille taŋa toron, ŋgo

    tire, “Ŋâwre margi ta tun̰ana tire. Kana igi gani

    ta yoŋ?” Ka wi ŋgo ire, “Margi tun̰ano aŋgit

    53

  • mîkalnde. Kare, margu bût mucuŋa, do du bût

    mucuŋa, dakalo mabasiŋi” tirnen. Tira-gi nuŋ

    ena-gu, dakala dem taka! Ŋâwre ŋgo tire, “Kalla

    ye, gosin sey manarkiye.”

    In tirnen, ka hille taŋa du dakalo ûn̰a.

    Dakala gi koy boko kâddi tûka. In ken sey inda-

    gu, ŋâwre du suro taka.

    Kus-kodo n̰erem dakalo wardu kûjo molok

    kuram kayiŋ, dakalo ken̰eŋ rayo kul hillem naru

    înim wara. Wara ilim, maama asee tûku tindede,

    n̰elle lo ŋâwre gi maamo ŋgo tire, “Hay maama,

    dakala asee tin̰ani” tirnen. Ti du tosiŋ-kede

    hamuda mbo dakala ta gu ri9̂l tuya ela.

    Adam Abdalla Ismail (Kariye, hille Gûndo)

    54

  • Giraye 38

    Fuguran mbo maliyin̰ mbo

    Fuguran mbo maliyin̰ mbo âsurum tir̂an usen,

    maliyin̰ wi inda-ken, “Ama malta inna ane. Dee

    mbeŋa inna ye. Ama saŋga mbem dee inna ane.”

    Inko inko ru ûre.

    Fuguran gi inde wâl de tin̂inarin use. Lêle

    tu fuguran gi ŋgo tire, “Hay ka wi” tirnen,

    “Nam” irnen. “Ki kare, inde minda molo do do

    mena sultanko manaŋa mun̰i” tirnen. Maliyin̰ wi

    du “Haywa, kare do do mena manaŋa mun̰i”

    irnen. “Kalla ye, ŋgarnam manaŋtiyoŋ?” irnen,

    ajalko ena. Ajalko ken, ajal ili tara. Maliyin̰ wi

    kaŋgi yagunuŋ saŋga ta molo do do in ken

    in̂diŋara.

    In̂diŋara,

    fuguran gi du

    înim kokoru koy

    tenennde. Halas,

    taŋi înim koku

    55

  • bis kimin̰ tenen, bis taŋa kimin̰ ila wo tu kîbinu,

    mukulam lôn kul tiŋ̂ara. Kul karu “Make!”

    tirnen. Maliyin̰ wi du dee in̂iŋa wo kulu

    wâŋgacin, “Make! Mi do do min̂diŋara” irnen.

    “Fuguran gi hâbuto koy tenende, manaŋ-ken

    tin̂diŋarndan, sultan tiro tenteg tenin, mela

    marni,” in ru sultan mo kulu waka.

    “Baba, mara” irnen. “Kare kunduman̰oŋ?”

    tirnen. “He” irnen. “Ŋgo kiroŋ?” tirnen. “Mi do

    do ken nda manara” irnen. “Ŋgara yoŋ?” tirnen.

    “Wi ye” irnen. “Kalla ye, dee awula” tîrnaŋa.

    Fuguran gi “Habi nenda gi dawo koy

    tûnusende. Ama toŋo hâbuto koy anenden. Bis gu

    wo ne kîbin nda anara” tirnen. “Halas, kanaŋa

    kûjim lôni, juce wayan koy tinjiŋen” tir̂naŋa ela.

    Ishak Kamis Mahamad (Mestere, hille Tirti)

    56

  • Giraye 39

    Mûco gulusa mbo kib̂in neya mbo

    Mûco gultiyan gilaŋko dee mbo tiĉe mbo sey ken,

    hâgudu njiŋanta koy baka raku, mûco gulan koy

    ken, gib̂into koy ndâyŋar, ba goyetiyoŋ, ba

    hâbuto sûgmo naŋ ndînju roketiyoŋ, hâbi yagu

    ndânjaŋo gete-gu kosiŋ-kodo kallal

    nandadarede, kûri nda tako ba rakan, nik̂arnin,

    “Haywa” tira-ken, baba no înim gâyinin ta-ken

    ûronin, “Mûn̰ti” ira-ken, le tâlandirin, maŋ kara

    gu nulte gi mbo gikawa na mbo sûg mo ko n̰ugi

    awa mbo, hâgudu boro

    kirima mbo kul n̰erem

    tû-ken kara gi ta taŋim

    ka-ken, gikawa gi hâbuto

    kanaŋa wi wo naŋ,

    munjukulo “Kusa” rînaŋ-

    kodo “Gido ka” tir̂naŋin

    tarin, hâbutoo ila n̰û-

    kodo “Mi tara dan̰a

    57

  • taranni gim mareye” tir̂naŋin, “Kalla ye” rînaŋ,

    ko kara gu gikawa tam tenjebenin warin

    kandasirnin kûcaŋan le kâlanin, jo ŋganna ŋun

    ûn̰uteyan efelin, rôgol masik mo tir̂an, dee

    mbara yoŋ kaŋ yoŋ, tiĉe du aya yoŋ, ba âday

    yoŋ, hâgudu njiŋanta koy, ûtuk ûtukata gani

    ûtuk yoŋ nduŋ, ka wo sallu nindige gu njiŋanta

    ûn̰-ken fato tenin, luko toŋ, âri yoŋ tiban njiŋesin

    wârcanin, mbelejta du kâli mbo sarisin, le

    wârcanin, hâgu maŋ ko salam kesin, kutuba

    ndaŋan lân kar dôm no kedel lay, kimin̰ lun̰o

    kîndineseye.

    Abubakar Aduma Adam (Bede, hille Koŋga Haraza)

    58

  • Giraye 40

    Dumbari

    Sene tu, arko kumba kar dar Jinenewo todila.

    In̂glezi koy Sudan molo wâkit ilim ma ta-kede ye.

    Jaman ili arko In̂glezi tayaro koy nunduraŋ

    dâwo tarcawen arko tisinden. Arko kumba

    nîyembo kâddi ye. Hâkuma tento koy tosenden,

    asee tin̰anin ajab ru tinda-gu, kaŋgi tu Dumbari

    arko nenjebe ti maktab hâkuma ta gim koku ŋgo

    tire, “Ama arko anjebenti” tirnen.

    Hâkuma taŋa ka ŋgo ire, “Arko gu hâkuma

    koy saŋan turayinden, maŋ ŋgo ken

    njebentiyoŋ?” irnen. “Anjebenti” tirnen. “Ŋgâri

    mbo njebentiyoŋ?” irnen. “Ama sîŋgee ane.

    Sîŋgee ila mbo kenu, muturag in̂i ili mbo lamin

    anjebenti” tirnen. “Kalla ye, nunduraŋa njeben”

    irnen. “Ey, anjebenti” tirnen. “Halas, bero tesko

    âmbi” ru tirnen. “Kalla ye” ru, hâkuma koku

    bero margu kâddu in ronu, nar nucun tûn̰a.

    Kulu înim koku muturagko dutom eleleŋ

    59

  • aliŋgi to ucuŋo tene. Ili wo kulu, sîŋgee taŋa ila

    laŋanu, beru n̰uŋ muturag ilu dole laminu,

    muturagko tûrana arko dole turnaŋa. Bere mbo

    kiyede kiyede, daha kamilko koku, muturag ilu

    dole laminu arko dole fur! in tamina.

    Hâkuma koy ârabiyeta mbo rucu teserde.

    Lamin n̰elle naŋu muturagko malembo de

    diŋgam tendena. Darko le n̰elle dar tum koku

    tûsura le tâlandira.

    Kaŋgi ilu hâkuma gir̂ista mâyyo nda kenu

    nûnju sene naro koy tûnjin n̰o tindirniye. Arko

    asee kaŋgi ili yandir-ken asee dar taŋ kooy

    tin̰antiyere.

    Ishak Kamis Mahamad (Mestere, hille Tirti)

    60

  • Giraye 41

    Lukkurdi dan̰a Kadamena ta

    Dan̰a Kadamena ta jamanko,

    mbeli lo inda ilim waldama ta

    tu tinden, waldama ta gi mbo

    uŋuni-ken injinjirinde, usi-ken

    injinjirende.

    Sey inda-gu, id̂a tara dar înim. Îda tara-gu,

    lêle tu waldama ta ta daraŋi tûka. Waldama ta

    suro tate tûka. “Waldama” tirnen, “Nam” tirnen.

    “Âmin ama suro ati” tirnen. “Îda gu?” tirnen,

    “He” tirnen. “Gakindiye” ru tirnen. “Ŋgo

    mentiyoŋ?” tirnen. “Ka, bûrtu tu menni” tirnen.

    “Kalla ye.”

    “Ŋgo menti gosoŋ?” tirnen. “He”. “Maŋ

    kokoru kedem nene gu gosendoŋ?” tirnen.

    “Awose” tirnen.

    “Halas, kedem mula maka, sîŋgem

    moyona, kurdu meni-ken, kedem ruc. Kedem

    ruci-ken, halas ama mboro mbinnde-ken,

    61

  • âwuronto ane” ru tirnen. “Kalla ye” tirnen.

    Koku kokori kedem nene ilu kedem molo

    nunduraŋ, kedem suraŋ kul, erdim tîŋ, sîŋge

    gundo gon̰i ilim yon, sîŋge neteŋ, kûrdu ena.

    Halas, kedem ila on̰on̰ona. Waldama tag turuca.

    Ti tîle hillem kar kiye tiyen, sey inda-gu

    malta indiŋte tûka. Dawiyo malta nanaŋa gi

    landir tena. Jî ikana, hâg “Kaŋgi suro nanaŋte

    kûyen. Aŋge ŋgur yoŋ? Aŋge ŋgur yoŋ?” irnen.

    Warkicinden, halas, “Kake Kadamena nîm”

    irnen. Dan̰a Kadamena tindam ko, “Wa

    Kadamena” irnen. “Nam” tirnen. “Waldama na

    ŋgur yoŋ?” irnen. “Waldama kedem turuca”

    tirnen. “Ŋgaram!” irnen. “Ây gundo ây na ilim

    kedem turuca.” “Kedem ŋgâri taŋ?” irnen.

    “Kedem taŋa” tirnen. Ka dîniyo ajab rînaŋ,

    “Mate mîkal” irnen waka.

    Waka-gu, waldama tag sîŋgem dole kedem

    ruc tinde. “Kedem nuructe gu karki-ken, ti tûsura

    suro ta nî. Kedem wo le tûsurndiye, surbi

    waŋanti” tirnen. I ajab rînaŋ le wara. Kima nate

    62

  • ili ta da suro taka. I waldama ta ili mbo kedem

    îniŋa ila njûru kon n̰an koku azuma îda ta gu

    sari usa.

    Ishak Kamis Mahamad (Mestere, hille Tirti)

    63

  • ABC Masarak Abécédaire en langue massalit / Massalit Alphabet Chart

    a A

    arko

    â Â

    âburandi

    b B

    bere

    c C

    ceke

    ch Ch

    chette

    d D

    dîri

    e E

    ereŋgi

    ê Ê

    sîŋgê

    f F

    fatarŋgi

    g G

    gaŋgaŋ

    h H

    halawa

    i I

    ibirik

    î Î

    înje

    j J

    ju

    k K

    \

    kûnduk

    l L

    leri

    m M

    maama

    mb Mb

    mba

    n N

    nima

    nd Nd

    ndara

    n̰ N̰

    n̰uguri

    nj Nj

    njakala

    ŋ Ŋ

    ŋâwre

    ŋg Ŋg

    ŋgacire

    o O

    oda

    ô Ô

    mûcô

    r R

    râdiye

    s S

    t T

    taŋi

    u U

    umura

    û Û

    ûse

    w W

    wasi

    y Y

    yây

    z Z

    zirar