5. KNJIGOVODSTVENI RAČUNI (KONTA) 5.1. Što je knjigovodstveni račun (konto)? Opisivanje stanja i promjena imovine, njenih izvora, rashoda ili prihoda pisanim riječima bilo bi preopširno i nerazumljivo. Zbog toga se u dvojnom knjigovodstvu opisi rade uz pomoć posebne tehnike bilježenja. Osnovicu tih bilježenja u skraćenom, standardiziranom obliku čine knjigovodstveni računi (konta). Knjigovodstveni račun (konto) koristi se za prikazivanje stanja i promjena određene stavke imovine, izvora imovine, troškova, rashoda, prihoda i rezultata. Osnovni elementi svakog knjigovodstvenog računa u dvojnom knjigovodstvu jesu:

• Naziv stavke o kojoj se radi • Stupci “duguje” i “potražuje” • Svota o kojoj se radi • Opis promjene • Datum promjene.

U modernom knjigovodstvu, nazivu stavke dodaje se i šifra konta iz računskog (kontnog) plana kako bi se olakšalo njegovo prepoznavanje te tehnika knjiženja i obračuna. U edukacijskoj knjigovodstvenoj literaturi i pri rješavanju praktičnih problema knjiženja uobičajeno se koristiti tzv. T-račun (T-konto). Kod ovog računa, opis promjene i datum promjene daju se odvojeno od samog računa. Na T-računu se označava naziv stavke o kojoj se radi, te lijeva strana koja “duguje” i desna strana koja “potražuje”, na kojima se opisuju svote stanja i promjena.

Duguje NAZIV STAVKE Potražuje

Svota duguje Svota potražuje Izgradnja knjigovodstvenog sustava polazi od osnovnog računa (konta). Osnovni računi, srodni po prirodi tvore skupine računa, a skupine računa srodne po prirodi tvore knjigovdstvene razrede. Kad postoji potreba, osnovni računi (konta) dijele se na analitičke račune čiji zbroj svota daje ukupnu svotu osnovnog računa.

Srodne skupine Srodne skupine računa računa Srodni osnovni Srodni osnovni računi računi Izraz “duguje” označava se na lijevoj strani računa, a izraz “potražuje” označava se na desnoj strani računa. Pojmove “duguje” i “potražuje” te pridruživanje matematičkih znakova (+) i (–) najlakše je shvatiti ako se računi (konta) razdijele na račune aktive, račune pasive te račune troškova, rashoda i prihoda. Dok pojmovi “duguje” i “potražuje” vrijede uvijek za označavanje lijeve i desne strane svakog računa, dotle predznaci (+) i (–) mijenjaju strane ovisno o tome o kojim računima u bilanci se radi. Na računima aktive dugovna strana se označava sa (+) a potražna sa (–), a na računima pasive je obratno dugovna strana se označava sa (–) a potražna sa (+)

BILANCA AKTIVA (IMOVINA) PASIVA (IZVORI IMOVINE)

KTO IMOVINE KTO IZVORA IMOVINE D P D P Povećanje Smanjenje Smanjenje Povećanje + – – + Povećanja na kontima imovine knjiže se Povećanja na kontima izvora imovine knjiže se DUGOVNO. Kod smanjenja je obratno POTRAŽNO. Kod smanjenja je obratno

SKUPINA RAČUNA (KONTA)

OSNOVNI RAČUN (KONTO) D P

ANALITIČKI RAČUN

D P (dio osnovnog računa)

ANALITIČKI RAČUN

D P (dio osnovnog računa)

RAČUNSKI (KONTNI) RAZRED

Računi (konta) koji pripadaju računu dobitka i gubitka, u smislu određivanja predznaka (+) i (–) podliježu logici pasive iz razloga što rezultat koji se dobije iz razlike između rashoda i prihoda uvećava ili umanjuje vlastiti kapital. Zbog toga se u matematičkom obrascu balance prihodi zbrajaju s vlastitim kapitalom (u pasivi), a rashodi odbijaju od vlastitog kapitala.

BILANCA AKTIVA PASIVA

IMOVINA

D (SREDSTVA) P D KAPITAL P + D PRIHOD P – D RASHODI P

+ – – + – + + –

D OBVEZE P

– + 5.2. Pravila knjiženja • Povećanje na svim računima (kontima) imovine knjiži se kao “duguje” (+): D (+) RAČUN IMOVINE P (–) xxxx

[smanjenje se knjiži kao “potražuje” (–)] • Povećanje na svim računima (kontima) pasive (obveze i kapital) knjiži se kao “potražuje” (+): D(–) KAPITAL I OBVEZE P (+) xxxx

povećanje

povećanje

[smanjenje se knjiži dugovno]

• Prihodi se knjiže kao “potražuje” (+) zato što povećavaju vlastiti kapital: D(–) PRIHODI P (+) xxxx

povećanje

• Dobit se knjiži potražno jer uvećava vlastiti kapital: D(–) DOBIT P (+) xxxx

povećanje

• Troškovi se knjiže dugovno jer su oni tekući ili budući rashodi koji smanjuju vlastiti kapital: D (+) TROŠKOVI P (–) xxxx

povećanje • Rashodi se knjiže dugovno jer oni smanjuju vlastiti kapital: D (+) RASHODI P (–) xxxx

povećanje • Gubitak se knjiži dugovno (jer smanjuje vlastiti kapital): D (+) GUBITAK P (–) xxxx

povećanje

5.3. Upisivanje poslovnih promjena na knjigovodstvenim računima

• Knjiženje stavke i protustavke u istoj svoti

Ako se dogodi, na primjer, povećanje na nekoj stavci imovine uz istodobno povećanje obveza za istu svotu od 100 000 kn , to se knjiži ovako D STAVKA IMOVINE P D STAVKA OBVEZE P

100 0000 100 0000 istodobno knjiženje stavke i protustavke u istoj svoti

• Knjiženje više protustavki za jednu stavku Pravila knjiženja u dvojnom knjigovodstvu dopuštaju da se za jednu stavku proknjiži dvije ili više protustavki ali pod uvjetom da je zbroj dugovnih i potražnih stavki jednak

4060 – TROŠKOVI ELEKTRIČNE D ENERGIJE - PROIZVODNJA P D 220 - DOBAVLJAĆI P

(1) 16 0000 24 400 (1) 4070 – TROŠKOVI ELEKTRIČNE

D ENERGIJE - ADMINISTRACIJA P

(1) 4 0000

D 1400 - PRETPOREZ P

(1) 4 400 16 000 + 4 000 + 4 400 = 24 400

• Knjiženje negativne stavke (storno) U knjigovodstvu se često javlja potreba da se proknjiži na računu (kontu) negativna stavka. Iako se negativna stavka može proknjižiti pomoću knjiženja na suprotnoj strani od one koju želimo umanjiti, radi jasnoće knjiženja češće se negativna stavka knjiži pomoću storna.

368 000 Crveni storno →

Kompjuterski storno → – 368 000

U praksi se storno knjiženja najčešće koriste : ▪ za prijenos neke svote s jednog konta na drugo ▪ za ispravljanje pogrešaka

▪ za vraćanje stanja u knjigovodstvu na stanje koje je bilo prije storniranja.

3100 – ZALIHE MATERIJALA 220 - OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA (1) 1 500.00 1 830,00 (1) (2) (2) (3) 1

1 830,00

(1) (2) (3) 5.4. Sa Saldo naračuna (k • Dugovstrane,

• Potražstrane,

• Saldo (konta) j

1 500.00

5 000,00 18 300,00 (3)

1400 – PRETPOREZ

330.00

3 300,00

330.00

lda na računima (kontima)

računu (kontu) predstavlja razliku između dugovne i potražne strane istog onta).

ni saldo → zbroj dugovne strane računa (konta) veći je od zbroja potražne

ni saldo → zbroj potražne strane računa (konta) veći je od zbroja dugovne

nula (ili nema salda)→ zbroj dugovne i potražne strane nekog računa e jednak.

D 1200 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA P

7 000,00 400,00 400, 00 7 000,00 5 000,00 5 000,00 3 000,00 1 000,00 1 000,00 16 400,00 13 400,00

Saldo je dugovni

S 3 000,00

D 220 – OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA P

2 500,00 2 500,00 4 000, 00 4 000,00 8 000,00 8 000,00 1 500,00 1 500,00 4 500,00 16 400,00 20 500,00 S 4 500,00

Saldo je potražni

D 3100 – MATERIJAL (ZALIHE) P

40 000,00 10 000,00 5 000, 00 20 000,00 15 000,00 45 000,00 45 000,00

Nema salda Sº je 0

Saldo na računu ne treba miješati s knjiženjem stavke izravnavanja između dugovne i potražne strane prilikom zaključivanja konta na kraju godine radi prijenosa salda u narednu godinu. Ta stavka izravnavanja lijeve i desne strane konta zove se saldo izravnavanja, ali se knjiži upravo na suprotnoj strani od strane na kojoj je saldo na kontu. Prijenos salda nekog konta knjiži se kao saldo izravnavanja (zaključni saldo) na kontu koje se zaključuje, na kraju godine i kao početni saldo na istom kontu ali naredne godine.

2002.godina 2002.godina POTRAŽIVANJA OD KUPACA OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

7 000,00 400,00 2 500,00 2.500,00 400,00 7 000,00 4 000,00 4 000,00

5 000,00 5 000,00 8 000,00 8 000,00 3 000,00 1 000,00 1 500,00 1 500,00 1 000,00 Σ 13 400,00 Σ 16 000,00 4 500,00 Σ 16 400,00 3 000,00 Saldo 4 500,00 Σ 20 500,00 izravnavanja Σ 16 400,00 Σ 16 400,00 31.XII 2002. 20 500,00 20 500,00

2003.godina 2003. godina

POTRAŽIVANJA OD KUPACA OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA 1.I 2003. 3 000,00 4 500,00 1.I 2003.

Početni saldo

Ako lijeva i desna strana konta ne ispune čitav prostor na konto kartici, preostali prazan prostor poništava se izlomljenom crtom koja se zove knjigovodstveno koljeno.

KONTO: POTRAŽIVANJA OD KUPACA

Datum Opis Duguje Potražuje 15.01 Fa 1 7 000,00 17.01 Fa 2 400,00 02.02 Podmirenje Fa 2 400,00 28.02 Fa 3 5 000,00 05.03 Podmirenje Fa 1 7 000,00 15.12 Fa 4 3 000,00 31.12 Zaključni saldo 8 000,00

Zbroj konta 15 400,00 15 400,00

Dodatak: Oblici knjigovodstvenih konta Danas se u teoriji razlikuju sljedeći osnovni oblici konta:

• konto po pagini (jednostrani oblik konta) • konto po foliju (dvostrani oblik konta) • stupičasti oblik konta (štafel) • tabelarni oblik konta • kombinirani oblik konta Konto po pagini ili jednostrani oblik konta karakterizira bilježenje opisnih elemenata na lijevoj strani, a svota duguje i potražuje u dvije kolone na desnoj strani. Ovaj oblik konta danas se skoro isključivo koristi u financijskom računovodstvu poduzetnika. Svi kompjuterski programi koriste oblik konta po pagini.

Str.1 _________________________________ _______________ Godina Naziv konta Broj konta:

Svota Datum knjiženja

Temeljnica

Opis knjiženja Duguje Potražuje

Prednost konta po pagini je preglednost. Nekad se kao nedostatak ovog oblika konta isticalo da se ne omogućuje uvid u saldo. Međutim, danas kod kompjuterskih knjiženja to više nije slučaj. Konto po foliju (dvostrani oblik konta) karakterizira odvojeno knjiženje datuma knjiženja, opisa i svote dugovnog prometa te datuma, opisa i svote potražnog prometa. Tako se dobija preglednost dugovnih i potražnih knjiženja.

NAZIV DUGUJE KONTA POTRAŽUJE Datum Opis Str. Svota Datum Opis Str. Svota

Konto po foliju se danas više ne koristi. Nekad je bio pogodan oblik za mješovita konta koja su danas izbačena iz upotrebe. Stupičasti oblik konta (štafel) najstariji je oblik konta, a vuče korijen iz evidencije nekadašnjih dužničko – vjerovničkih poslova, koji se smatraju prvim evidencijama

organiziranog knjigovodstva. Iz tog oblika konta razvio se današnji oblik konta za knjiženje štednih uloga.

ZNAK Datum knjiženja

OPIS knjiženja D(+) ili P(–)

IZNOS

+ –

100 000 40 000

2002. 01.01 10.02

Početno stanje Za isplatu

60 000

Tabelarni oblik konta (američki žurnal) omogućava istodobno sustavno i kronološko knjiženje poslovnih promjena. On predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Tabelarni oblik konta ima kolonu za datum, opis knjiženja, svotu koja se knjiži, a zatim razradu po stavkama od kojih svaka ima stupce duguje i potražuje. Upotreba tabelarnog oblika konta danas je općenito rijetka.

Prihod Materijal Dobavljači Datum

Temeljnica

OPIS

Svota ukupno D P D P D P

Kombinirani oblik konta je najčešće kombinacija jednostranog i stupičastog oblika, zadržava sve prednosti konta po pagini a omogućuje uvid u saldo poslije svakog poslovnog događaja.

PROMET SALDO Datum knjiženja

Temeljnica

Opis Duguje Potražuje Duguje Potražuje

Pregled pojmova:

knjigovodstveni račun (konto), T- konto; osnovni računi, skupine računa, knjigovodstveni razredi, analitički računi; dugovna i potražna strana

pravila knjiženja: povećanja/smanjenja na kontima imovine, obveza i kapitala, financijskog rezultata; knjiženje poslovnih promjena; salda na računima: dugovni, potražni, saldo nula, saldo izravnavanja, knjigovodstveno koljeno

oblici knjigovodstvenih konta: po pagini, po foliju, stupičasti, tabelarni, kombinirani.

Vježbe 1. Unesite početno stanje, evidentirajte poslovne promjene i izračunajte saldo:

a) Početno stanje na kontu zaliha materijala iznosi 15.000 kn. Kupili smo materijala u vrijednosti 20.000 kn. Izdali smo zaliha materijala u vrijednosti 18.000 kn. b) Početno stanje na kontu obveza prema dobavljačima iznosi 30.000 kn. Podmirili smo obvezu prema dobavljaču u svoti 15.000 kn. Dobavljač nam je isporučio materijal vrijedan 8.000 kn. c) Početno stanje na kontu potraživanja od kupaca iznosi 15.000 kn. Kupcu smo ispostavili račun za prodane proizvode u svoti od 7.000 kn. Kupac je platio kupljenu robu u svoti od 22.000 kn.

2. Unesite početno stanje, evidentirajte poslovne promjene: - početno stanje na dan 01.01.2006. na kontu obveze za plaće iznosi 25.000 kn, - obračunali smo plaće u tekućoj godini u svoti od 40.000 kn, - isplatili smo obvezu za plaće u svoti 32.000 kn. Izračunajte saldo izravnavanja i prenesite ga u sljedeću poslovnu godinu. 3. Otvorite sintetički konto (osnovni konto) i njegova analitička konta: a) potraživanja od kupaca (konto 2520) na osnovnom kontu iznose 55.000 kn. Od toga nam kupac A duguje 21.000 kn, kupac B 6.000 kn i kupac C 28.000 kn. b) dugoročne obveze prema banci (konto 2520) na osnovnom kontu iznose 230.000 kn. Od toga je kredit u Splitskoj banci 110.000 kn, kredit u Zagrebačkoj banci 50.000 kn i kredit u Credo banci 70.000 kn. 4. Otvorite osnovni konto, njegov korektivni konto i izračunajte kolika je neto vrijednost knjigovodstvene stavke: a) potraživanja od kupaca iznose 58.000 kn, zbog nemogućnosti naplate otpisali smo 10.500 kn b) upisani temeljni kapital iznosi 400.000 kn, u tekućoj godini ostvaren je gubitak u iznosu od 160.000 kn. OSNOVNI KONTO: 120 Kupci 900 Upisani kapital KOREKTIVNI KONTO: 129 Vrijednosno usklađ. 951 Gubitak potraživanja od kupaca tekuće godine NETO VRIJEDNOST: potraživanja od kupaca = ??? temeljnog kapitala = ???