KNJIEVNOTEORIJSKI POJMOVI ZA PETI RAZRED

KNJIEVNI RODOVI: lirika, epika i drama

LIRIKA knjievni rod kojemu pripadaju knjievna djela u kojima su iskazani osjeaji, misli i doivljaji.

LIRSKA PJESMA pjesma pisana u stihovima, izrie pjesnikov doivljaj, osobno iskustvo, subjektivna je, ne pria o nekom dogaaju poput epske pjesme i nema tipine likove.

Prema temi moe biti: pejsana, ljubavna, domoljubna, socijalna, religiozna, intimna, misaona ili refleksivna i slino.

TEMA predmet izlaganja, ono o emu se govori u nekom djelu. esto se nalazi u naslovu. (U pjesmi Dobrie Cesaria Jesen tema je pjesme, kako sam naslov kae, jesen.)

MOTIV najmanja tematska jedinica, manja od teme, to je poticaj, povod umjetnikom doivljaju (U pjesmi Dobrie Cesaria Jesen tema je pjesme jesen, a motivi su uvelo lie, polja, snijeg, avke, medvjed, zamueno jezero itd.)

PJESNIKA SLIKA itajui pjesmu, doivljavajui njezine stihove, pred naim se oima stvara udesan svijet pjesnikih slika. Moemo ih doivjeti razliitim osjetilima:

vidom (vizualne slike) na nebu modrome, eno, sjajna se prelijeva duga

sluhom (akustine slike) u strnitima tuno uti, i sviraka flauta bruji

mirisom (olfaktivne slike) mirie groe i smilje

dodirom (taktilne slike) toplina me dodiruje

okusom (gustativne slike) rujno vino me krijepi

EPITET osebujan, posebno odabran pridjev koji pjesnik koristi kako bi obogatio pjesniku sliku npr. Olovni i teki snovi zlatne doline pahuljasti oblaci

ONOMATOPEJA - pjesniki postupak (ili stilsko sredstvo) kojim se oponaaju zvukovi iz prirode (ivotinjsko glasanje, prirodne pojave i zvuci koji nas podsjeaju na odreeni predmet): lie uti, potok ubori, vodopad bui, cvrak cvriPERSONIFIKACIJA pjesniki postupak (ili stilsko sredstvo) kojim se ivotinjama, biljkama ili emu neivomu daju ljudske osobine: knjiga plee, grane plau, travke snivaju, zec pjeva, lisica mudruje

USPOREDBA usporeivanje jednog predmeta, osobe, pojave s drugim na osnovi neke zajednike osobine ili slinosti. Najee su rijei u njoj kao, poput i nalik na.

Bijela joj je haljina poput snijega. Dodir joj je njean kao jutarnja rosa.

SUPROTNOST ILI KONTRAST suprotstavljanje razliitih pojmova: dan i no,toplo i hladno, tama i svjetlost, dobro i zlo.STIH - jedan red u pjesmi

- prema broju slogova razlikujemo stih od jednog dva ili tri sloga, etverac (stih od etiri sloga), peterac (stih od pet slogova), esterac (stih od est slogova), sedmerac (stih od sedam slogova), osmerac (stih od osam slogova), deveterac (stih od devet slogova), deseterac (stih od deset slogova)pe/la/ na/ cvije/tu pet slogova - peterac

pa/stir/ pje/va/ pod/ zvije/zda/maosam slogova osmeracVEZANI STIHOVI - stihovi koji su meusobno vezani rimom

SLOBODNI STIHOVI - stihovi koji nisu vezani rimom i obino su razliitih duljina

KITICA ILI STROFA jedan stih ili skup stihova u pjesmi koji ine jednu cjelinu, vidno su odvojeni od drugih stihova.

Razlikujemo: MONOSTIH strofu od samo jednog stiha

DVOSTIH ILI DISTIH strofu od dva stiha

TROSTIH ILI TERCET strofu od tri stiha

ETVEROSTIH ILI KATREN(A) strofu od etiri stiha

PETEROSTIH ili KVINTINA strofu od pet stihova

ESTEROSTIH ILI SESTINA strofu od est stihova

SEDMEROSTIH ILI SEPTIMA strofu od sedam stihova

OSMEROSTIH ILI OKTAVA - strofu od osam stihova

DEVETEROSTIH ILI NONA strofu od devet stihova

DESETEROSTIH ILI DECIMA strofu od deset stihova

RIMA ILI SROK - glasovno podudaranje rijei na kraju stiha ili u stihu. Rijei se mogu podudarati u jednom slogu ili u vie slogova npr. val al (podudara se jedan slog), slamici granici (podudaraju se dva sloga)

Vrste rime: parna aa bb

ukrtena (unakrsna ili krina) abab

obgrljena abba

nagomilana aaaa

isprekidana - abcb

HAIKU vrsta kratke lirske pjesme podrijetlom iz Japana koja se u japanskom jeziku sastoji od 17 slogova rasporeenih u tri stiha (5 -7- 5 slogova). Nai pjesnici, zbog posebnosti hrvatskog jezika, esto ne potuju taj raspored. Uglavnom su pejsane, tj. motivi su im iz prirode, ali mogu imati i druge motive.

esto nemaju naslova. Imaju autore.

Primjer: Do/sa/dna/ dje/ca 5 slogova - peterac

- o/no/me/ tko/ to/ ka/e 7 slogova - sedmerac

nek'/ cvijet/ ne/ cvije/ta. 5 slogova peterac (Matsuo Basho)

EPIKA obuhvaa knjievna djela u kojima je ispripovijedana radnja u kojoj sudjeluju likovi, i kojima moemo odrediti mjesto i vrijeme radnje. Temeljno obiljeje svih epskih djela je fabula. Mogu biti pisana u stihu i prozi.

Epska djela u stihu; epska pjesma i ep.

Epska djela u prozi: roman, pripovijetka, bajka, basnaSTVARALAKI POSTUPCI (pripovjedne tehnike) U EPSKIM DJELIMA:

PRIPOVIJEDANJE iznosi se tijek zbivanja

OPISIVANJE predouje se izgled i osobine lika, predmeta ili prostora

DIJALOG razgovor dvaju ili vie likova

ROMAN najopirniji oblik pripovjednih djela, ima vei broj likova i opirnu radnju. Prema temi moe biti povijesni, psiholoki, pustolovni, ljubavni, socijalni, kriminalistiki itd.

DJEJI ROMAN - vrsta romana u kojem su glavni likovi djeca i djeje druine ije dogodovtine stvaraju uzbudljivu i napetu radnju. Jezik i stil (nain pisanja) romana prilagoeni su djeci npr. Ferenc Molnar, Junaci Pavlove ulicePUSTOLOVNI ROMAN vrsta romana u kojem se prikazuju uzbudljivi, neobini i matoviti dogaaji, ponekad na granici mogueg. Glavni se likovi, esto nau u nekim nepoznatim, neistraenim podrujima ili na otocima s blagom npr. Daniel Defoe, Robinson Crusoe.PRIPOVIJETKA krae pripovjedno djelo s manje likova i saetijom radnjom.

BAJKA - krae pripovjedno djelo gdje se uz obine likove javljaju i udesni, natprirodni likovi (vile, zmajevi, vjetice, patuljci). Likovi su prikazani tzv. crno-bijelom tehnikom to znai da su iskljuivo dobri ili zli. Obino poinje rijeima: Jednom davno, a zavrava: ivjeli su dugo i sretno. Na kraju dobro pobjeuje zlo. U bajkama se esto pojavljuje broj tri, tj. neke se stvari ponavljaju tri puta npr. vuk je triput puhao da bi sruio kuu praia, maeha se triput pokuavala rijeiti Snjeguljice, u Pepeljugi je triput isprobavana cipelica, Crvenkapica je triput ispitivala vuka itd.

BASNA - krae pripovjedno djelo u prozi ili u stihu u kojem su glavni likovi ivotinje, ponekad i biljke i stvari, koje predstavljaju ljudske karaktere. U njoj se obino izruguju ljudske mane poput pohlepe, umiljenosti i sl. pa iz nje uvijek moemo izvui neku pouku.

FABULA tijek zbivanja u knjievnome djelu. Moemo je odrediti u epskim i dramskim djelima, u lirici je nema. Dijelovi fabule su: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet i zavretak.

DRAMA knjievni rod kojemu pripadaju knjievna djela u stihu i prozi, napisana u obliku dijaloga ili monologa i namijenjena izvedbi na pozornici. Dramski tekst je podijeljen po ulogama, a sadrava i upute za izvedbu na pozornici(didaskalije).IGROKAZ - jednostavno, zabavno dramsko djelo namijenjeno djeci. Moe biti dramski (glume glumci) i lutkarski (glume lutke) te glazbeno-scenski poput mjuzikla (tekst se uglavnom pjeva uz glazbu i ples).

MONOLOG govor jedne osobe, obraanje publici ili razgovor lika sa samim sobom.

DIJALOG razgovor izmeu dvaju likova (ili vie njih)

DIDASKALIJE nalaze se u dramskim djelima, objanjenja u zagradama, esto pisana kosim slovima, koja glumci ne izgovaraju na pozornici, ve im slue kao upute to raditi, kakav im treba biti izraz lica, gdje trebaju stajati, kako biti odjeveni i slino.

Primjer:

VUK: Ui dijete!

CRVENKAPICA: (Ima zabrinuti izraz lica. Skida kabanicu.) to ti je bako?

DIDASKALIJE

KOSTIMOGRAF osoba koja se u kazalitu brine za kostime glumaca.

SCENOGRAF osoba koja brine o izgledu scene ili pozornice.

REDATELJ uvjebava glumce, brine o cijeloj predstavi, kako e sve izgledati, ef

INSPICIJENT osoba koja tijekom predstave upuuje glumce na pozornicu i brine se za pravilan redoslijed odvijanja predstave

KULISE predmeti na pozornici, umjetno drvee, planine, kue, sobe, potoci, nebo, zvijezdeMIMIKA izraajnost lica glumaca, pokreti lica

GESTE pokreti tijela glumaca

VRSTE FILMOVA: animirani film, dokumentarni film, igrani film, namjenski film i eksperimentalni film

ANROVI IGRANOGA FILMA: triler, western, komedije, akcijski, drame, kriminalistiki, film strave i uasa, znanstvenofantastini

VRSTE ANIMIRANOGA FILMA: crtani, lutkarski, od glinamola, od kola papira, filmovi nastali raunalnom animacijom itd.

Prvi film 1895. braa August i Louis Lumiere: Izlazak ljudi iz tvornice

Dolazak vlaka u stanicu

More

Prvi zvuni film 1927. g. Pjeva deza