Ephraim Kishon KOD KUE JE NAJGORE

VOLITE LI DJECU?1. ak 20% primljenih ubolnice zbog otrovanja sudjeca u dobi do 4 godine.2. Truju se svim moguimto im je nadohvat rukuu tipinom domainstvu.Priblino je 50% lijekova,a ostalo su kune kemikalije ili ivotinjeotrovnice.3. Na sreu veina tihotrovanja zavrava povoljno.

KUHINJA

-runo pranje posua-strojno pranje posua-ienje penica ili rotilja-njegu posua za jelo (npr. alpaka i srebro)-odepljivanje odvodnih kanalizacijskih cijevi (kao i za kupaonicu)-skidanje kamenca na raznim mjestima (npr. za suenje posua ili u sudoperu)-za ienje, sterilizaciju i odravanje svih povrina-priprema zimnice (kiseline, sredstva za sterilizaciju)

KUPAONICA

-sapuni, pjene i slina sredstva za pranje, brijanje, itd.-sredstva za odravanje kade i WC koljke (npr. detergenti, sredstva za dezinfekciju)-za uklanjanje kamenca (npr. slavine, tuevi, WC koljka, kada)-osvjeivai zraka (deodoransi) koji se koriste i na drugim mjestima u kui-za odravanje tijela (dezinfekcija koe, odravanje noktiju, bojenje kose ukljuujui oksidanse i boje)-za pranje rublja-uklanjanje mrlja s rublja i drugih predmeta (uglavnom oksidansi i organska otapala)

SOBE

-za odravanje podova (parket, laminati, itd.)-za ienje mrlja s namjetaja i njegovo odravanje, a koristese i drugdje-ienje tepiha, fotelja ili madraca-onda pranjeprozora i ienjelia ukrasne biljke-skoro smo zaboravililijekove-tu zna biti i alkoholnihpia u sobnom baru-i tko zna to jo.

BALKON ILI VRT

-insekticidi-fungicidi, -akaricidi, -moluscidi, -limacidi-herbicidi-rodenticidi, sredstva protiv krtica, itd.-drugo

GARAE, PODRUMI ILI SLINA SPREMITA

-automobilske kemikalije (antifriz, sredstva za pranje, motorna ulja, goriva)-za ienje materijala prije zatite (skidanje stare boje, hre,organskog materijala s metalnih i drvenih predmeta)-zatitu materijala (boje, lakovi, razrjeivai, posebni biocidi zazatitu drveta)-za odravanje bazena-za odravanje zidanih objekata-popravak predmeta (sredstva za ienje i lijepljenje) -brojne hobi aktivnosti, koje su sasvim nepredvidljive (npr. proizvodnja vina, izrada maketa ili modela, odravanje oruja, itd.)-obavljanje privredne ili druge djelatnosti s kemikalijama (npr. polimerizacija, izrada sredstava ovisnosti, itd.)

NARAVNO DA TO NIJE SVEOvdje je kljuan dodatak sorbinska kiselina-zaini-dodaci hrani npr. za konzerviranje- sprejevi za samoobranu (npr. chili paprika)-nema toga tose ne bi moglonai u jednojpotenoj kui.

PRLJAVO POSUEPesko belego. Pesko belego! Peesko!Tako je to bilo u stara dobra vremena, kad se ribalo i muilo,a danas postoji kemija. Pogledajte reklame na televiziji.Za razna zaprljanjarazliite tehnike.Onda postoji runoi strojno pranje.To znai razliitasredstva za pranje.Treba biti znalac,koji e razdvojitiposue razliitogstupnja zaprljanjai koristiti raznasredstva s raznimopasnostima.

Pjene ne slue samo za pranje.DETERGENTIKljuni sastojak su tenzidi, obino s oznakom upozorenjaR36 (nadrauje oi), a moe i s R38 (nadrauje kou).2. Navodno najgori problem pjenjenje nakon gutanja, kadtreba postupati vrlo oprezno zbog mogunosti nastankaedema plua (preporuuje se koristiti antipjenuavce).3. Nema posebnih uputao lijeenju. Dakle, trebagledati na problem simptomatski. 4. Nema izvjea o tekim uincima otrovanja.5. uvati od djece.

TEKA ZAPRLJANJA RUNO ILI STROJNOVolim strojno pranje, jer ja perem.-Sredstva sadre hidrokside alkalijskih metala poput natrija ili kalija, kvarterne amonijeve spojeve, Na4EDTA, razliite tenzide i esto sredstva za dezinfekciju.-Oznake upozorenja R34 (izaziva opekotine) ili R35 (izaziva jakeOpekotine, a esto se naglaava i ekotoksinost. -Obvezan rad s rukavicama,a nije loe i tititi oi, bezobzira da li se pere runo ilistrojno.-Tipina otrovanja korozivimauz mogue teke posljedice, posebno kod gutanja. Nisu nirijetka takva otrovanja. Samosimptomatska terapija. Vidiposebne upute.

ODRAVANJE LJEPOTE PRIBORAOvo je stvarno srebro, a ne alpaka.-Ni srebro nije otporno na koroziju, a da se ne govori o mukamas bakrom ili alpakom.Treba to glancati barem prije nego doudragi ili ugledni gosti.-Uglavnom su to vodene otopine ili praci neionskih i anionskih tenzida, kiselina (obino fosforna) i nekih drugih dodataka poput tiouree. -Veina imaju svojstvonadraivanja koe i sluznica,ali javljaju se takoer oznakeR40 (ograniena saznanja okarcinogenim uincima i R63(mogua opasnost od tetnog djelovanja na plod).-Lijeenje simptomatsko.

DOMAICE VOLE STERILIZIRANO POSUEOsnovne komponente sadre klor (npr. Natrijev hipoklorit,Triklosen, kaporit, itd. Dakle, oekuje se nadraivanje svihsluznica i koe ili R36/37/38.2. U pravilu se radi o kombinacijama s raznim drugimkemikalijama poput kalijevog hidroksida (nagrizajue), natrijevog karbonata (nadraujue), tenzida (nadraujue),dinatrijevog metasilikata (nadraujue), itd.3. Obvezna uporaba rukavica i rad uz dobro prozraivanje.4. Kod gutanja se moe oekivati ozljede gornjih dijelovaprobavnog sustava, a nisu rijetki sluajevi oteenjadinih putova (klor). Treba se ponaati kao u svim sluajevimaotrovanja s klorom uz oekivanje odgode simtoma do 48 h.5. uvati izvan dosega male djece.6. Lijeenje je simptomatsko.

DOMAICE MRZE PENICUPrska na sve strane.1. Uglavnom estoka sredstva s oznakom upozorenja R35(izaziva jake opekotine). Sadri jake luine poput natrijevoghidroksida.2. Poseban problem primjena uobliku spreja, pa su ugroeni idini putovi korisnika.3. Posao ne zavrava prskanjemsredstva po prljavoj penici, jertreba to sredstvo ukloniti nakonto obavi svoj posao.4. Obvezna primjena barem rukavica, a radi se uz dobroprozraivanje.5. Otrovanja mogu biti vrlo teka,a terapija je simptomatska.

ODVRATNI KAMENACZagrepanke stalno cvile zbog kamenca.Javlja se svuda gdje ima vode, od pipe do stalka za suenjeposua ili u stroju za pranje posua.2. Preparati (tekui ili u obliku spreja) obino sadre nekukiselinu poput fosforne, razne tenzide, glutaraldehid, kvarterneamonijeve tvari i drugo.3. Uglavnom se radio nadraujuim tvarima za kou i svesluznice, a neki odpreparata su i ekotoksini za vodeneorganizme.4. Nema tekih otrovanja, a terapijaje simptomatska.

Tko e doekati majstora?TO JE GORE OD ZAEPLJENJA?1. Samo majstori imaju alate za rjeavanje ovog tekogproblema u domainstvu, a graaninu ostaju kemikalije.2. Nema rjeenja problema bez izrazito agresivnih preparata, a pri tome valja raunati i na stradavanje odvodnih cijevi zbogkorozije. 3. U pravilu su toKemikalije s oznakomR35 (izaziva vrlo jakeopekotine), bilo da su upitanju kiseline ili luine.4. Najtea otrovanja kodgutanja, ali dodir sa svakom sluznicom i koomostavlja teke posljedice.

Stolisnik sadri salicilnu.DOBRE DOMAICE RADE ZIMNICU1. Najee konzervansi (npr.octena, salicilna ili benzojevakiselina), sladila (npr. aspartam ili sorbitol), a ima i drugih.2. Piu se gluposti o njima, a razlozi su vrlo razliiti.3. U istom stanju kiseline obinonadraljivci ili imaju R22 (tetno ako seproguta). Aspartam nema nikakvih oznaka upozorenja niti znakova opasnosti.4. U dozama pri kojima dolaze u hraninemaju vie nikakvih znakova opasnostiili oznaka upozorenja.5. Nema podataka o akutnim otrovanjima niti o posljedicama kroninog uzimanja.6. Praktiki sve nabrojano su bezopasnetvari.

PROSTOR TEKOG SUKOBA INTERESANe dao vam Bog puno ena u kui.

Nema vie sapuna.ISTOA JE POLA ZDRAVLJA, A OSTALO JE NEISTOAGlavni sastojci tenzidi (soli masnih kiselina poput npr. laurinske, alkil sulfonati, razliiti etoksilirani dugolanani amini, amidi poput kokoamida, itd.) bez oznaka ili s oznakama R36/38(nadrauje kou i oi)2. Dodaci, dezinficijensi i punila poput npr. glicerina.3. Najvaniji i najspornijidezinficijens triklosan soznakama R22-31-36/37-50/53meutim, kod koncentracija od1% gubi sva opasna svojstva.4. Obzirom na promet od 540milijuna dolara u USA nisuneoekivani napadi na njega.

Dobra domaica pazi na sve.I SMRAD SE MOE PRIKRITI1. Radi se obino o kombinacijamama mirisa, dezinficijensa,sredstava za otapanje kamenca i punila. Koriste se jeftinidezinficijensi poput npr. formaldehida (R40) ili dimetil-metilfosfonata (takoer R40).2. Tipian primjer besmislenihNapada je diklorbenzen (o-, m- i p-)zbog oznaka R40-36/37/38. Nedolazi u kontakt s ljudskim tijelom, a osim toga je krutinakoja ne isparava. Sigurno nebi bilo dobro jesti takvo sredstvou koncentraciji oko 1%, ali nebi ni kodilo znaajno.

Tipina u kupaonici.RUBLJE TREBA PRATIU pravilu bez oznaka upozorenja ili tek s R36 (nadrauje oi). Sadre tenzide i slabe baze poput npr. karbonata.2. Kljuni problem u Hrvatskoj su fosfati, ali ne zbogtoksinosti za bilo koga nego zbog poremeaja biosfere.3. Ostala sredstva osim izbjeljivaane predstavljaju problem, Izbjeljivaisu uglavnom oksidansi. Najee nana bazi natrijevog klorita, natrijevog perkarbonata, vodikova peroksida, peroctene kiseline i drugi. Tipian jenatrijev perkarbonat s oznakama R8-22-36/38, ali pri koncentracijama upripravku gubi sva opasna svojstva.4. Nuno tek nositi rukavice, a otrovanjazapravo nema.

OKSIDANSI ZA LJEPOTUZa bjelinu zubi neka brine zubar.1. Najee se koriste za izbjeljivanje kose, ali to ene obinorade kod frizera.2. Problem su koncentrati na bazi vodikova peroksida, kalijeva persulfata, amonijeva persulfata, natrijeva persulfata i dinatrijevog metasilikata, itd.3. Tipian proizvod ima oznake upozorenja R8-22-34-37-42/43(u dodiru sa zapaljivim materijalom moe izazvati poar, tetno ako se proguta, izaziva opekotine,nadrauje dine putove, moe izazvati preosjetljivost udisanjem iu dodiru s koom)4. Naravno da se koristi razrijeen,ali mjere zatite moraju se potivati.5. Otrovanja mogu biti neugodna.

Kutak za predtretiranje u kemijskoj istionici.TO S TVRDOKORNIM MRLJAMA NA ODJEI?1. Na raspolaganju brojni pripravci sastavljeni od organskihotapala poput perkloretilena, alkohola, acetona, benzina, itd.2. Proizvodi na tritu dolaze uglavnom u malim pakiranjima(nemojte samo nositi s posla organska otapala u bocama)i ne predstavljaju znaajnu opasnost. Veina ak nisu niposebno zapaljivi.3. Najvei problem teoretskipredstavlja perkloretilen zbogoznake R40 (ogranienasaznanja o karcinogenosti.Meutim, zadnje procjene Tehnikog komiteta EZ kau da e tako i ostati u budunosti.

Ne vjerujte uvijek karikaturistima.JE LI KUPAONICA STVARNO OPASNA?1. Kozmetika sredstva odmah zaboravite iako npr. Acetonmoe nadraiti oi, a od preparata na bazi alkohola se moenapiti vae dijete.2. Glavni problem je naravnoloe izgaranje gradskog plina u vaem bojleru. Ugljikov monoksid!3. Najee se umire zbog otrovanja u kupaonici i na to sene smije zaboraviti.

PROSTORI MALOG RIZIKANamjetaj mora blisati.1. Latila za drvo (namjetaj, parketi, stolarija) uglavnom nabazi parafina ili voska s malim dodacima otapala. Bez ikakvihoznaka upozorenja.2. Sredstva za pranje stakla ili namjetaja. Uglavnom na bazialkohola i bez ikakvih znakova upozorenja.3. Sredstva za pranje platnenognamjetaja i tepiha uglavnom nabazi tenzida. Najtea oznaka upozorenja R36.4. Problem mogu predstavljatiposebne kemikalije (npr. ljepila)npr. Zbog mogueg razvijanjapreosjetljivosti ili mehanikihposljedica koritenja.

TERAPIJSKI PROSTORIZlato i ljubav (auto)Vrt ili balkonSam svoj majstorNema nita do hobijaNitko ne moe predvidjetito sve ovjek moe drati u svojem stanu. On se moe ak bavitiilegalnom proizvodnjomdroga ili eksploziva.

AUTO INI OVJEKAJa se ne moram prati, ali auto mora blistati.Antifriz (etilenglikol) je najpoznatiji, ali rijedak uzrok otrovanja.Motorna ulja praktiki neopasna dok su ista. Istroena!E to je ve drugi problem.3. Detergenti za pranje auta uglavnom nadraljivci4. Sumporna kiselina vie nije problem, kad je nemogue otvaratiakumulator.5. Latila za auto uglavnom nabazi parafina skoro bez opasnosti.6. Katalizatori u vrstom stanju inemaju utjecaja na zdravlje.7. Za pranje prozora akoholi.8. Tko danas jo boji svoj auto?9. Zapravo glavni problem nitkone vidi. To je BENZIN!

KUICA U CVIJEU I PAS ISPRED NJEProblem pesticida za vrt i balkon nikud ne spadaju.Nema kunih ljubimaca bez kemikalija i lijekova.Ve odravanje doma (Sam svoj majstor) zahtjeva brojne kemikalije (sva mogua sredstva za zatitu materijala,od pripremanja za bojanje (tko danas hoe mirglati kad suA tek buhe.na raspolaganju kemikalije) do svihmoguih boja.4. Ako se pak krene u nove pothvateoko kue ili unutar nje, onda nemakraja koritenju kemikalija. Kud snjihovim ostacima i ambalaom?5. A hobija je toliko da se ne moezamisliti koje e se sve kemikalijeu tome koristiti.

MODA BI TREBALO SJESTI I RAZMISLITI?Mora li kua biti banajopasnije mjesto?A, opet lake je uzetikemikaliju nego umoranbiti ponosan na svojdoprinos zatiti okolia.