IONSKO-KOLOIDNO SREBR

OPIS: Ionsko-koloidno srebro je potpuno prirodno sredstvo koje rnoze posluziti kao zamjena svim stntetickirn antibioticima, jer sadrz! sastojke koji pornazu tijelu u borbi s infekeijama, bez skodlj ivih nuspojava. Pohranjeno je u boei od smedeg stakla, koje stiti elektrolitske karakteristike otopine. Djeei i odras lima jarnd prirodnu zastitu od preko 650 bolesti. Biomedieinska ist razlvanj a kolo idnog sreb ra pokazale su da nema nuspojava, te da BAKTERIJE, VIRUSI i GUIVICE - u prisutnosti posve neznatne kolldne kolo idnog srebra ne prezive vise od nekoliko minuta. Ionsko-koloidno srebro nema boje i mirisa, a u ustima ostavlja blag metalni okus. Na osjetljivim tkivima, otvoren im ranama, odrna i sluznieama ne stvara osjecaj pecenja. Mozemo ga koristiti oralno i lokalno: po eij eloj kozi, sluznieama, spolnih organima; kao kapi za oei i usi, rnozerno ga nanositi na porezotine, ogr ebotine, opekline, otvorene rane itd. Za vanjsku primjenu koristimo bocicu sa nastavakom za rasprsivanje, suhu kapaljku iii cajnu zlieu (plasticnu). U slucaju qljivicnih infekeij a, rnozerno nakapati vatu i kor istiti j e kao oblogu na infieiranim mjestima (ispod i oko noktiju na nogama i izmedu prstiju gdje su se pojavile gljiviee).

PRIMJENA : Akne, AIDS, alergije, Antraks, artritis, astma, atletsko stopalo, bakte rijske infekeije, bradaviee, bronhitis, Candida, eistitis (upala mjehura), Crohnova bo/est, erij evne bolest i, dermatitis, difterija, dizenterija, ekeemi, Epstein-Barrov virus, fibroz itis, gastritis, qlj ivicne infe keije, gonoreja, gripa, hemoroidi, hepatitis, herpes, herpes zoster, impet igo, infekeij e mjehura i bubrega, kaneer, kolitis, konjukt ivitis, kron icni umor, Legiona rska bolest, lepra, lupus, leukemija, malarija, Menierova bolest, men ingitis, neurastenija, oftalmija, opekline, paratifus, var iccle, parazitne infekeije, paraziti u krvi, pleuritis (upa la plucne membrane), probavne smetnje, prhut, proljev, bolesti prostate, reumatizam, rinitis, rozaeea, salmoneloze, septikemija i septicne rane, sifilis, sindrom

kronicnoq umora, svrab cmara, stafi lokokne i streptokokne infekcije, suhi kasalj, sarlah, secerna bolest, tetanus, tifus, t rovanje krv i, tonzilitis (upala kraj nika), psorijaza, tuberkuloza, ulkus, upala pluca, upala roznjace, upa le uha, upale slijepog erijeva, upala srednjeg uha itd.

DNEVNA DOZA: Ionsko-koloidno srebro koristimo kao sprej za loka lnu uporabu (vise puta na dan prskamo oboljela mjesta i ostavimo da se osuse), a ora lno od 12 godina starosti nadalje po 1-3 caj ne zliee 3 puta dnevno, djeei od 6 - 12 godina starosti polovinu te doze, odnosno 2 x 1 cajnu zlicu, a djeei od 3 - 6 god ina 1 caj nu zlieu dnevno. Preventivno ga uzimamo dnevno po 1 cajnu zlieu.

PREPORUKE: Prije uporabe pazljivo procitaj te upu te. Kod oralne upo rabe (kada sprejamo u usta Iii uzimamo plastkrurn zlicarna), otopinu uvijek najprije zadrztte je dnu minutu u ustima, zat im je grgljajte i tek onda progutajte. Na ovaj naCin ion i srebra preko kapilara koji se nalaze ispod jezika, najlakse udu u krv. Ako su oboljeli probavn i organi, otopinu progutajte odmah kad je unesete u usnu supljinu i ne zadrzavajte j e u ustima. Primjenu ionskog­koloidnog srebra preporucarno preventivno u slucaju slabljenja irnunoloskoq sustava, te kod pocetnih stadija svih bolesti. Nema nuspojava ni onda kada ga koristimo zajedno sa lijekovima i ne uzrokuje ovisnost. Ionsko-koloidno srebro nije lijek, nego dodatak prehrani koji podize imunoloska svojstva organizma.

UPOZORENJA: Boeu s ionskim-koloidnim

srebrom pohranite na tamno i suho mjesto

van dosega svih ukljucenih elektricnih aparata - npr. u ormar u spavaon ici, gdje

drzite plahte i odjecu, Mora biti odmaknut

najmanje 30 em od zida ako se u njemu

nalazi elektricna instalaeija. Ionsko-koloidno

srebro je elektrolitna otop ina koja gubi

svoju ucinkovitost ako se nade u polju

elektromagnetskih zracenja koje stvaraju

ukijuceni elektncni aparati - npr. radio,

televizor, mikrova lna pecn ica itd.

PITANJA I ODGOVORI:

P. St o oznac ava rijec "Koloidno"?

O. Rijec " Kolo idno" oznacava nesto sto se sastoj i od

dijelova koj i su toliko sit ni da kada se nadu u teku cern

mediju (nisu rastopljeni) niti padaju na dno, niti isplivavaju

na povrslnu. Cestiee su osim t oga i "ionske" sto znaci da

svaka pojed inacno ima isti moleku larni elek t ricn i naboj, te

se stoga medu sobno odbija ju. U slucaju Kolo id nog sreb ra

(KS), ve licina cest lca je 7.000 puta ma nja o d Ijudske erve ne

krvne stan iee, sto je cini pogodnom za asimil aeij u.

P. Sto je s clstocorn? Koja je t rajn ost Kolo idnog srebra?

O. Koloidno srebro (KS) se ne kva ri poput nekih drugih

doda taka hran i. Buduci da nit i je dan organi zam ne moze

opstati u KS, nista ga ne rnof e pokva riti. Kada je KS

spravlje no upotrebom niskon apon skih st ruja, nakon nekog

vremen a, neki ioni srebra gube svoj naboj i biva ju

privuceni od dr ugih susjednih cest ica, te t ako stvaraju

nakupine. Kada se to dogodi, KS poc in]e mij enjat i boju jer

cest ice posta ju dovo ljno velike da lom e svje t lo . Ovisno 0

t ome ko liko je t rajalo spravlja nje , koli ka struja i na kojo j

voltaf je bila upotrebljena, koj i tip desti lirane vode je bio

upotrebljen, i.t .s. - KS moze po primiti razli cite boje, od

svijet lo zute do tam no zlatn o zute, i ii cak rnoze izgled at i

slvozarnure na. Nista od ovog a ne um anjuje djelotvornost

KS. Cak i kada posta ne tamn o smede i ii purp urno, nece bit i

t oksicno, iako mnogi mi sle da se u tom stanju teze

asimili ra.

P. Prema t ome KS nika da ne mote biti ot rov no iii opasn o?

O. KS mora bit i spra vljeno od vode koja ne sadrza va niti

minerale, nit i bilo kakvo zagadenje. U sup ro t nom, u post upku for miranj a, ioni sreb ra se mogu spajati s drugim

mi nerali ma iz vo de i ta ko stvoriti razlicit e vrste srebrn ih

soli (kao sto su srebrni nitrat iii sreb rni klori d). Za neke od

ovih spojeva se smat ra da su otrovni za Ijudsko tijelo.

Opcenito, najpogodnija voda za pripravu KS je vod a

dobijena desti laeijom pomocu pare, iii de io nizirana voda .

P. Sto je s Agryr iom, bolesti " plave koze" ?

O. U stvarnost i, ne postoji niti jedan pojedinacni

dokumentirani sluca] da je netk o razvio Agry riu upor abom KS. Neko liko zabilj ezen ih slucaj eva ukazuje na povecanu

pr imjenu tij ekom duzeg vremen skog perioda enormnih

ko liclna srebrnih so li, odnosno srebra povezanog s drugim,

cesto ot rov nim, tvari ma (kao srebr nim nit rat im a). Niti

jedn a koli cin a KS nikada nij e bil a pred stavlj ena kao uzro k

Agryrie.

P. Koj i je najbol ji PPM ? Koliko KSje po treb no?

O. Siova PPM oznacavaju Parts Per Milli on (cestica na

milion). Teme ljem izvj estaja st rucnih osoba koje se

pro fesionalno bave zdrav lj em Ijud i slrorn svijeta, bil o koji

PPM blago tvo rno djeluj e na Ijud ski o rganizam. 1996.

Dr.I.H .Tipton je izvj esti o u " Healt h Physics" da je id ealan

dnevni unos sreb ra u kol icin: o d 50-100 meg (0,05 -0,1 mg) .

On vjeruj e da je srebro vazan mineral za nase tijelo, slicn o

kao i krom i selen. U izvjescu Dr. Paul Far ber-a stoj i: "Informaei ja 0 tome ko liko su nasi pr eei hranom un osili

srebra u prija snjirn vr em eni ma je spekulat ivna, iako, sudec i

prema sluzb enirn izvj escirna americke v lade od prij e nekih 60 godin a, postoj i razlog za vje rovanje kako ima smisla u

uzimanju doda t ne kolicin e srebra povrh one koju do bijamo

hra nom . Jedna mal a zliea 10 PPM KS sadrf otpr ilike 50

meg (m ili onit ih dije lova grama). Stoga, dvije cajne zliciee bi sadrzava le ist u ko licinu kao jeda n arnertcki obrok hrane

prij e vise od 60 godina . Izgleda kako je danas potrebno

uzeti dvaput vec u kolicinu hrane da bi se dosegla kolicin a

srebra je dnaka onoj koj u su nasi predindus tr ijalizaei jsk i

pree i dobija li tadasnjo rn pr ehranom ."

Znacajni rezu lta t i su pr ijavl ji vani kod upotrebe KS s PPM

man j im od 0,3 . Neki pr olzvodaci t vrd e da rad e KS s vise od

1000 PPM, upotrebom struje od 10.000 V. Ali , blagotvorni efekt i se pojavl juju bez ob zira koj i PPM iii koj u koliclnu KS

uzima te . Neki Ijudi su iskusili poz it iv ne efekte uzimaju Ci

samo jednu cetv rt inu cajne zlic iee dnevn o, dok su drugi

uzim ali 0,3 do 0,6 d l dnevno.

P. Sto bi se dogodi lo kada bih uzeo previse . Mogu Ii se predoz irati.

O. Jedini negativni ucinak 0 kojem su izvjestili oni koj i

uzimaj u KS je fen omen zvan " Herxheimer" efe kt, nazvan

po doktoru Kar l Herxheim eru koji je uocio fe nomen.

Ponekad, kada oso ba zapocinje s un osenjem ve lik ih

kol icina KS, KS je toliko efi kasno u uni stavnju ste t nih

organ izama da tije lo ne rnof e adekvat no odstraniti mrtve

pat ogene sta niee preko o rga na zaduzenih za prirodan

proees eli min aeije, te se stoga po cinj e slufi ti i drugim

orga nima kao sto su pluca, sinusi i koza . Osoba rnoze

iskusiti i diareju, kao pokusaj t ijela da se ispra zni . U tom

slucaju, osoba samo tre ba sma nj it i koli cin u iii prestat i s

uporabom do k ne prode kriz a, i tada nast avit i s manjim

ko llclnama .

U nacrtu novog standarda za pitke vode Europske Unij e,

pot puno j e izbaceno bilo kakvo ogranlcen]e ko licl ne srebra

u vodi za pice, prema " Smjerni eama za kvalite t u pitke

vod e" koje je da la Svjetska zdravstvena orga ni zaeija

(WHO). U nje mu pi se: "Nepotrebno je propisivati bil o

kakvo, na zdravlj u baziran o, uputstvo za srebro , je r ono

nije opa sno za Ijudsko zdravlje." Prem a Arnericko]

o rganizaeij i za zast it u zdravl ja (EPA), Centra za kont ro lu

o t rova, ko loidno srebro se smat ra neskodljivim. Dr . Samue l

Etri s, sta riji savj et nik na Inst itutu za srebro , kate da nikada

nije bi lo nikakve ale rgij ske, toks icne iii kaneerogene

reakeije na upotrebu KS. Ovu cinjenlcu je 1995 . potvrdio

Centar za kon trolu bolest i Arn erlcke via de.