Komentar na Zakon o javnim nabavkama - · PDF fileKomentar na Zakon o javnim nabavkama 1 KOMENTAR NA ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA POGLAVLJE I OPĆE ODREDBE ODJELJAK I ... Svrha i predmet

Komentar na Zakon o javnim nabavkama

1

KOMENTAR NA ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA POGLAVLJE I OPĆE ODREDBE

ODJELJAK I PRINCIPI I DEFINICIJE ODJELJAK I Poglavlja I ZJN (članovi 1. i 2.) navodi principe sadržane u ZJN kao i definicije pravnih termina koji se koriste u ZJN. Član 1 Svrha i predmet Zakona Član 1. navodi svrhu ZJN i navodi principe koji definiraju primjenu Zakona. Član 1. stav (1) tačka a): (1) Ovim zakonom uspostavlja se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, prava, dužnosti i odgovornosti učesnika u postupcima nabavke i postupak kontrole javnih nabavki radi osiguranja a) najefikasnijeg načina korištenja javnih sredstava s obzirom na svrhu i

predmet javne nabavke;

Član 1. stav (1) tačka a) navodi princip efikasnosti načina korištenja javnih sredstava. Taj princip efikasnosti (koji je također poznat kao princip razmjene “vrijednosti za novac”) u biti znači da odabir između dvije ili više ponuda mora biti zasnovan na usporedbi troška u odnosu na dobijeni razultat. Odabrano rješenje mora biti: (a) Rješenje kojim se dobija isti rezultat ali uz manji trošak, ili (b) Rješenje kojim se sa istim ili manjim troškom postiže bolji rezultat, ili (c) Rješenje kojim se, iako uz veći trošak, postiže bolji rezultat (pod uslovom da ta dodatna efikasnost opravdava povećanje troškova)


2

Efikasnost predstavlja jedan od ciljeva ZJN i sama činjenica da je pomenut na samom početku predstavlja stalnu napomenu za zvaničnike javne uprave (kao i za ostale strane u postupku) da upravo efikasnost mora biti krajnji cilj odluka koje oni donose. Član 1. stav (1) tačke b) i c): b) izvršenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci, koji vrše ugovorni organi u skladu s postupcima utvrđenim ovim zakonom, i c) da, pri tome, ugovorni organi preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravična i aktivna konkurencija među potencijalnim dobavljačima, uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti.

Član 1. stav (1) tačke b) i c) podcrtavaju principe koji se nalaze u ZJN. Član 1. stav (1) tačka b) naročito se odnosi na obavezu ugovornih organa da sprovode nabavku roba, usluga i radova u skadu sa pravilima i postupcima utvrđenim ZJN. Primjena ovih propisa osigurava transparentnost [princip transparentnosti je eksplicitno naveden u članu 1. stav (1) tačka c)] cijelog postupka nabavke. Član 1. stav (1) tačka c) prvo pominje principe pravičnosti i konkurencije. Pravičnost u postupku javne nabavke osigurava se i pospješuje principima nediskriminacije i jednakog tretmana (što je naknadno i pomenuto u toj odredbi). Ova dva posljednja principa su prikaz osnovnog principa jednakosti. Princip nediskriminacije je u gramatičkom smislu definiran negacijom, obziorm da taj princip zabranjuje određene aktivnosti (na primjer: isključivanje inostranih privrednih subjekata iz učešće u dodjeli ugovora u Bosni I Hercegovini). S druge strane, princip jednakog tretmana je pozitivan u smislu da on zahtijeva pozitivno djelovanje (na primjer: otkrivanje istih informacija svim uključenim privrednim subjektima). Pominjanje konkurencije vezano je za ciljem postizanja efikasnosti kod korištenja javnih sredstava [pomenuto u članu 1. stav (1) tačka a)] obzorm da prvi predstavlja neophodan uslov za drugi.


3

Član 1. stav (2): (2) Javna nabavka odnosi se na nabavku roba, usluga i radova, a provode je

“ugovorni organi” iz člana 3. ovog zakona u skladu s Pravilima utvrđenim u ovom zakonu i u pratećim podzakonskim aktima usvojenim u skladu s odredbama člana 53. ovog zakona.

Član 1. stav (2) navodi početnu definiciju pojma javne nabavke i potrebno ju je čitati zajedno sa članovima 3. (definiranje ratione personae – organi koji moraju poštivati propise iz ZJN), 4. i 5. (definiranje ratione materiae – organi koji moraju poštivati propise iz ZJN) te relevantnih podzakonskim aktima. Član 2. Definicije Član 2. navodi definiciju različitih pravnih termina i pojmova koji se koriste u ZJN. Član 2. stav (1) (1) “Hitni postupak“ podrazumijeva poseban oblik hitnog ograničenog postupka

koji može biti primijenjen kada poštivanje propisanih rokova nije moguće zbog hitnosti, prijetnje ugrožavanja okoliša ili više sile.

Prema članu 2. stav (1) pojam “hitni postupak” predstavlja jedan modificirani oblik ograničenog postupka sa kraćim vremenskim rokovima. Ovaj hitni postupak može se koristiti samo u slučaju hitnosti, ili više sile koji se ne mogu pripisati ugovornom organu, i nije moguće poštovati ustaljene vremenske rokove. Član 2. stav (2) (2) “Kandidat” podrazumijeva dobavljača koji je podnio zahtjev za poziv da učestvuje u ograničenom ili pregovaračkom postupku.

Prema članu 2. stav (2) pojam “kandidat” predstavlja privrednog subjekta koji je podnio zahtjev za učešće u ograničenom ili pregovaračkom postupku.


4

Član 2. stav (3) (3) “Konkurs za izradu idejnog rješenja” podrazumijeva postupak koji ugovornom

organu omogućava da osigura, uglavnom u oblastima prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i građevinarstva ili obrade podataka, plan ili rješenje koje izabira Konkursna komisija u postupku konkurentskog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada.

Prema članu 2. stav (3) “konkurs za izradu idejnog rješenja” jeste postupak koji se prvenstveno koristi u arhitekturi, inžinjerstvu, urbanizmu i prostornom planiranju kao i kod obrade podataka u svrhu nabavke idejnog rješenja ili plana iz gorenavedenih oblasti. Ovaj postupak sastoji se od faze natjecanja (sa ili bez dodjele) a odabir jednog ili više pobjednika vrši imenovana komisija. Član 2. stav (4) (4) “Elektronska sredstva” podrazumijevaju telegraf, faks ili drugu telekomuni-kacijsku opremu namijenjenu za prijenos podataka.

Prema članu 2. stav (4) “elektronska sredstva” predstavljaju telegraf, faks ili drugu telekomunakacijsku opremu namijenjenu za prijenos podataka. Član 2. stav (5) (5) “Okvirni sporazum” podrazumijeva sporazum ograničenog trajanja između

ugovornog organa i dobavljača, a njegova je svrha utvrđivanje okvira za ugovore koji će se dodjeljivati u tom periodu, naročito u pogledu predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predviđenih vrijednosti, obima ili količine, kao i cijene.

Prema članu 2. stav (5) “okvirni sporazum” je sporazum koji podrazumijeva određeni vremenski period a sklapa se sa dobavljačima. Tim sporazumom definiraju se uslovi i rokovi (uglavnom kada je u pitanju količina i cijena) prema kojima se vrše te određene nabavke tokom cijelog vremenskog perioda trajanja sporazuma. Vidi također član 32. ZJN. Član 2. stav (6) (6) “Subvencionirani ugovor” podrazumijeva dodjeljivanje ugovora o javnim nabavkama roba, usluga i radova koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju.

Prema članu 2. stav (6) pojam “subvencioniranih ugovora” uključuje sve ugovor o javnim nabavkama, koje ugovorni organi direktno ili indirektno finansiraju.


5

Član 2. stav (7) (7) “Pregovarački postupak” podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ

pregovara o uslovima ugovora s jednim ili više pozvanih dobavljača. Ovaj postupak može se provoditi sa ili bez prethodnog objavljivanja obavještenja o nabavci, isključivo prema uslovima utvrđenim u ovom zakonu.

Prema članu 2. stav (7) “pregovarački postupak” predstavlja postupak koji omogućava ugovornom organu vođenje pregovora o uslovima i rokovima ugovora, sa jednim ili više privrednih subjekata. Pregovarački postupak ima dva oblika, sa i bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Oba oblika ovog postupka su izuzetni postupci te se kao takvi koriste samo na osnovu uslova (koji moraju biti usko definirani) i mogućnosti navedenih ZJN. (vidi također član 11. stav (3) i (4), član 30. i član 31.). Član 2. stav (8) (8) “Otvoreni postupak” podrazumijeva postupak u kojem svaki zainteresirani dobavljač može dostaviti ponudu. Prema članu 2. stav (8) pojam “otvoreni postupak” predstavlja postupak u kojem svaki zainteresirani ponuđač može podnijeti ponudu. Član 2. stav (9) (9) “Pretkvalifikacija” podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ, na osnovu

selekcionih kriterija definiranih u tenderskoj dokumentaciji, vrši izbor kvalificiranih kandidata, koji će se pozvati da dostave ponude u ograničenom ili pregovaračkom postupku. Prema članu 2. stav (9) pojam “pretkvalifikacija” predstavlja jednu fazu ograničenog i pregovaračkog postupka u kojoj ugovorni organi odabiraju kandidate koji će biti pozvani da podnesu svoje ponude. Odabir se vrši na osnovu kriterija za odabir ponuđača definiranih u tenderskoj dokumentaciji.


6

Član 2. stav (10) (10) “Ugovor o javnoj nabavci usluga” podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se

zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi a odnosi se na osiguranje usluga koje nisu izuzete od ovog zakona. Ovaj ugovor nije ugovor o nabavci roba ili radova definiranih u stavu (10), odnosno (11) ovoga člana. Usluge koje su izuzete od ovog zakona navedene su u Aneksu II., dio C, koji je sastavni dio ovog zakona. Ugovor o javnoj nabavci može biti:

a) Ugovor o javnoj nabavci, čiji su predmet i robe i usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ukoliko vrijednost odnosnih usluga prelazi vrijednost roba obuhvaćenih tim ugovorom.

b) Ugovor o javnoj nabavci, čiji su predmet usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga. On uključuje i radove u smislu Aneksa I. ovog zakona koji su sporedni u odnosu na osnovni predmet ugovora.

Član 2. stav (10) navodi gramatički negativnu definiciju pojma “ugovor o javnoj nabavci usluga”. Prema tome “ugovor o javnoj nabavci usluga” predstavlja ugovor u pisanom obliku, koji se zaključuje radi finansijske koristi, a koji nije ni ugovor o nabavci roba niti radova. Uz to ovaj član dalje navodi smjernice o tome kako se ugovor klasificira ako sadrži elemente iz više kategorija. Prema tih smjernicama [član 2. stav (10) tačka a)] ugovor koji sadrži i robe i usluge smatra se “ugovorom o javnoj nabavci usluga” ukoliko vrijednost usluga prelazi vrijednost roba obuhvaćenih tim ugovorom. Ugovor koji sadrži i usluge i radove smatra se “ugovorom o javnoj nabavci usluga” ako su radovi samo sporedni u odnosu na osnovni predmet ugovora. Član 2. stav (11) (11) “Ugovor o javnoj nabavci roba” podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi i odnosi se na kupovinu, leasing,

zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez opcije otkupa roba (sirovina, proizvoda, opreme i drugih predmeta bilo kojeg oblika i veličine), uključujući neophodnu pripremu mjesta izvođenja radova i usluga ugradnje.

Prema članu 2. stav (11) pojam “ugovor o javnoj nabavci usluga” predstavlja ugovor u pisanom obliku, koji se zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi i uključuje kupovinu, leasing, zakup ili najamnu kupovinu sa ili bez mogućnosti otkupa roba, uključujući neophodnu pripremu mjesta izvođenja radova i usluge ugradnje.


7

Član 2. stav (12) (12) “Ugovor o javnoj nabavci radova” podrazumijeva ugovor u pisanoj formi koji se

zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi, a za predmet ima ili izvođenje ili i izvođenje i projektiranje radova koji se odnose na neku od djelatnosti utvrđenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog zakona, ili realizaciju, bez obzira na sredstva, posla koji odgovara uslovima utvrđenim od strane ugovornog organa. Pojam “radova” podrazumijeva rezultat gradnje ili građevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehničke funkcije.

Prema članu 2. stav (12) pojam “ugovor o javnoj nabavci radova” predstavlja ugovor u pisanom obliku koji se zaključuje radi finansijske koristi a za predmet ima ili izvođenje ili i idejno rješenje i izvršenje radova navedenih u Aneksu I ZJN, ili realizaciju “posla” koji odgovara uslovima utvrđenim od stane ugovornog organa. Pojam “radova” shodno tome, definiran je kao rezultat gradnje ili građevinskih radova koji su sami po sebi dovoljni za ispunjenje neke tehničke ili ekonomske funkcije. Član 2. stav (13) (13) “Zahtjev” podrazumijeva pisani dokument kojim dobavljač podnosi zahtjev za poziv za učešće u ograničenom ili pregovaračkom postupku.

Prema članu 2. stav (13) pojam “zahtjev” predstavlja dokument kojim privredni subjekt izražava želju i interes da ga ugovorni organ pozove na učešće u ograničenom ili pregovaračkom postupku. Član 2. stav (14) (14) “Ograničeni postupak” podrazumijeva postupak u kojem bilo koji dobavljač koji

želi postati kandidat može zahtijevati učešće i u kojem samo oni kvalificirani kandidati koje pozove ugovorni organ mogu dostaviti ponude.

Prema članu 2. stav (14) pojam “organičeni postupak” predstavlja postupak koji uključuje dvije faze. U prvoj fazi svi zainteresirani privredni subjekti mogu podnijeti zahtjev [vidi član 1. stav (13)] za učešće. U drugoj fazi ugovorni organ odabira samo one ekonomske operatere, koji su u skladu sa krtierijima za odabir ponuđača, dovoljno kvalificirani i poziva ih da podnesu ponude.


8

Član 2. stav (15) (15) Pojmovi “dobavljač”, “pružalac usluga” i “izvođač radova” podrazumijevaju

svakog privrednog subjekta, koji može biti fizičko ili pravno lice ili grupa takvih lica koja na tržištu nudi robe, usluge ili radove. Ukoliko nije drugačije naznačeno, pojam “dobavljač” podrazumijevat će “dobavljač”, “pružalac usluga” ili “izvođač radova”.

Prema članu 2. stav (15) pojmovi “dobavljač”, “pružalac usluga” i “izvođač radova“ odnose se na svkog privrednog subjekta – koji može biti fizičko ili pravno lice ili grupa takvih lica – koji na tržištu nude robe, usluge ili radove. Uz to, član 2. stav (15) navodi da se, osim ako drugačije nije navedeno, pojam “dobavljač” koristi kao opći pojam, koji uključuje sve ekonomske operatere (što stricto sensu uključuje “dobavljače” (u slučaju ugovora o javnoj nabavci roba), “izvođače radova” (kod ugovora o javnoj nabavci radova) i “pružaoce usluga” (kod ugovora o javnoj nabavci usluga)). Član 2. stav (16) (16) “Ponuda” podrazumijeva dokument koji podnosi dobavljač i kojim nudi

snabdijevanje proizvodima, pružanje usluga ili izvođenje radova pod uslovima koji su određeni od strane ugovornog organa.

Prema članu 2. stav (16) pojam “ponuda” predstavlja dokument koji privredni subjekt podnosi ugovornom organu i priprema u skladu sa definiranim uslovima za dodjelu ugovora o nabavci roba, radova ili usluga. Član 2. stav (17) (17) “Tenderska dokumentacija” podrazumijeva dokumentaciju kojom se opisuje

predmet nabavke, uslovi ugovora i postupak izbora najpovoljnije ponude, a objavljuje je ili dobavljačima predstavlja ugovorni organ. Ova dokumentacija uključuje obavještenje o nabavci, poziv na dostavu ponuda, tehničke specifikacije, nacrt ugovora i druge relevantne dokumente i objašnjenja.

Prema članu 2. stav (17) pojam “tenderska dokumentacija” predstavlja dokumentaciju, kojom se definira predmet nabavke i uslovi ugovora i postupak dodjele ugovora. Ovu dokumentaciju ugovorni organ ili dostavlja (na primjer: dostavljanje poziv za učešće) ili obavljuje (na primjer: obavještenje o javnoj nabavci). Član 2. stav (18) (18) “Ponuđač” podrazumijeva dobavljača koji je dostavio ponudu.


9

Prema članu 2. stav (18) pojam “ponuđač” predstavlja privrednog subjekta koji je podnio “ponudu” [vidi član 2. stav (16)]. Član 2. stav (19) (19) “Alternativna ponuda” podrazumijeva ponudu u kojoj se nude drugačije karakteristike predmeta ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji.

Prema članu 2. stav (19) pojam “alternativna ponuda” predstavlja “ponudu” koja sadrži dodatne ili alternativne karakteristike u odnosu na minimalni set karakteristika naveden u tehničkoj specifikaciji “tenderske dokuemtacije”. Član 2. stav (20) (20) “Pisani” ili “u pisanoj formi” podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od riječi ili

brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno saopćiti, a također i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektronskih sredstava, naravno pod uslovom da je sadržaja osiguran i da se potpis može identificirati.

Prema članu 12. stav (20) pojmovi “pisani” ili “u pisanoj formi” predstavljaju svaki izraz koji se može pročitati, umnožiti i saopćiti, uključujući informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektronskih sredstava, pod uslovom da postoji garancija za sigurnost sadržaja te da se potpis može identificirati. ODJELJAK II PRIMJENA ZAKONA ODJELJAK II Dijela I ZJN (članovi od 3. do 6.) definira obim primjene ZJN, i ratione personae i ratione materiae. Član 3. Ugovorni organi Član 3. definira obuhvaćenost ZJN kada je riječ o ratione personae t.j. o obuhvaćenim ugovornim organima.


10

Član 3. stav (1) (1) Pod ugovornim organom podrazumijeva se:

Prema članu 3. stav (1) postoje tri kategorije ugovornih organa kada je u pitanju obuhvaćenost ZJN. Član 3. stav (1) tačka a) a) svaki organ uprave na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno na kantonalnom, gradskom ili

općinskom nivou (u daljnjem tekstu: organi na državnom ili lokalnom nivou uprave);

Prva kategorija uključuje one organe koji bi se mogli podvesti pod klasične organe javnog sektora tj. svaki odgan uprave na Državnom, regionalnom ili lokalnom nivou. Član 3. stav (1) tačka b) b) svaki javni subjekt i/ili privredno društvo, tj. organ, kako je to definirano u stavu (2) ovog člana;

Druga kategorija uključuje ono što bi se moglo nazvati “organima kojima upravlja javno pravo”. Član 3. stav (1) tačka c) c) svako javno društvo/preduzeće koje obavlja neku od djelatnosti definiranih u stavu (3) ovog člana i nad kojim ugovorni organ može vršiti dominantan uticaj po osnovu vlasništva nad tim društvom/ preduzećem,

finansijskog učešća u tom društvu/preduzeću ili po osnovu Pravila o upravljanju tim društvom/preduzećem.

Konačno, treća kategorija predstavlja javna preduzeća koja su aktivna u komunalnom sektoru (tj. vode, električna energija, gas, telekomunikacije i transport). Druga i treća kategorija zahtijevaju pažljiv pristup. Član 3. stav (2) (2) Javni subjekt, tj. organ, u skladu sa stavom (1) tačka b) ovog člana, podrazumijeva svaki subjekt: Prema članu 3. stav (2) postoje tri kumulativna uslova koje organ mora zadovoljiti kako bi se smatrao “javnim subjektom” (druga kategorija) za svrhe ZJN.


11

Član 3. stav (2) tačka a) a) osnovan u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a

nema industrijski ili komercijalni karakter, i

Prvo, prema članu 3. stav (2) tačka a) javni subjekt mora biti osnovan u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a da nema industrijski ili komercijalni karakter. Veoma širok spektar aktivnosti se može podrazumijevati pod kategorijom “potreba od općeg interesa” (na primjer: usluge štampanja, prikupljanje smeća, itd). Ovdje je potrebno pomenuti da ovdje teorijski može spadati sve što vlada smatra potrebnim za javno dobro. Kada je u pitanju nekomercijalni karakter kompanije postoji trodijelni test koji se može koristiti: (a) Da li je sticanje profita osnovni cilj tog organa? (b) Da li taj organ ima konkurenciju na tržištu? (c) Da li je moguće da bi Država ili neki drugi upravni organ intervenirali u svrhu umanjivanja komercijalnog pritiska, na primjer kako bi time spriječili stečaj tog organa? Ako su odgovori pod (a) i (b) negativni a odgovor pod (c) potvrdan onda vjerovatno taj organ nema komercijani ili industrijski karakter i tim je obuhvaćen ZJN ako ispunjava i ostale uslove iz člana 3. Član 3. stav (2) tačka b) b) koji ima svojstvo pravnog lica i

Drugo, prema članu 3. stav (2) tačka b) taj organ mora biti pravno lice. Za ovaj uslov nije potreban dalji komentar. Član 3. stav (2) tačka c) c) koji većinskim dijelom finansiraju organi na državnom ili lokalnom nivou

uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu; ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definirani u ovom stavu; ili koji ima upravni, upravljački ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine članova imenovali organi na državnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu.


12

Treće, prema članu 3. stav (2) tačka c) taj organ mora biti organ koji ili većinskim dijelom finansiraju ili kome nadzor nad upravljanjem vrše ugovorni organi ili organ koji ima upravni, upravljački ili nadzorni odbor u kome je više od polovine članova imenovano od strane ugovornih organa. Kada je u pitanju sintagma “većinskim dijelom finansiran” dovoljno je reći da je to jednako finansiranju od više od 50%. Prema objašnjenju člana člana 3. stava (2) tačka c), taj pojam finansiranja uključuje samo ono plaćanje koje će vjerovatno stvoriti ili ojačati zavisni odnos između tog organa i ugovornog organa koji vrši plaćanje. Tako se plaćanja koja se vrše kao rezultat redovnog komercijalnog odnosa (na primjer: kada je u pitanju pružanje usluga) ne uzimaju u obzir u svrhe određivanja ovih 50%. Značenje izraza “nazor nad upravljanjem” zahtjeva određeni nivo nadzora koji omogućava ugovornom organu utjecaj na odluke o javnim ugovorima organa koji je pod nadzorom. Taj nivo nadzora ne zahtijeva neophodno ovlasti formalnog uplitanja u odluke uprave tog organa. Ipak, sama revizija legalnosti odluke tog organa od strane ugovornog organa nije isto što i “nadzor nad upravljanjem”. Isto objašnjenje nalazi se i u trećem slučaju navedenom u članu 3. stav (2) tačka c) naime, imenovanje više od polovine članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog odbora tog organa od strane drugog ugovornog organa. U takvom slučaju postoji nesumnjiva pretpostavka da ugovorni organ ima određeni utjecaj na taj organ. Treća kategorija ugovornih organa obuhvaćenih ZJN navodi se u članu 3. stav (1) tačka c). Prema tom stavu javna preduzeća koja djeluju u oblastima navedenim u članu 3. stav (3), tj. voda, električne energije, gasa, transporta, itd, su obuhvaćena direktivom ako ugovorni organ ima dominantan uticaj nad njima. Dominantni utjecaj potencijalno postoji radi vlasništva nad javnim preduzećem od strane drugog ugovornog organa, ili radi njegovog finansijskog učešća kod javnog preduzeća, ili radi pravila koja određuju javno preduzeće. Na primjer, to bi bio slučaj kada neki drugi ugovorni organ posjeduje većinu upisanog kapitala tog javnog preduzeća ili kada posjeduje većinu glasova vezanih za dionice, ili čak ako posjedovanjem manje od pola dionica ipak posjeduje značajan utjecaj (na primjer kada posjeduje 30% dionica, dok je ostalih 70% podijeljeno na više manjih dioničara). Takva kontrola postoji ako drugi ugovorni organ može imenovati više od pola članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog odbora. Ponovo objašnjenje iz člana 3. stav (1) tačka c) uključuje organe koji ne operiraju na potpuno konkurentnim tržištima i koji su vjerovatno podložniji pritiscima Države ili nekog drugog organa uprave kod dodjele svojih ugovora o javnim nabavkama. Tako, kombinacija nedostataka komercijalnog pritiska i


13

utjecaj drugog ugovornog organa mogu rezultirati ne-efikasnošću što šteti kupcima koji će imati veće troškove. Zbog toga, član 3. stav (1) tačka c) se mora posmatrati zajedno sa članom 3. stav (3) i članom 3. stav (4). Član 3. stav (3) (3) Djelatnosti koje obavljaju javna društva / preduzeća iz stava (1) tačka c) ovog

člana sastoje se od, a) osiguranja ili rada fiksnih mreža s ciljem pružanja javnih usluga u vezi s proizvodnjom, transportom ili distribucijom: 1. vode; ili 2. električne energije; ili 3. plina ili toplotne energije; ili snabdijevanja takvih mreža vodom, električnom energijom, plinom ili toplotnom energijom; b) eksploatacije geografske lokacije sa svrhom: 1. istraživanja ili crpljenja nafte, plina, uglja ili drugih čvrstih goriva, ili 2. smještaja zračne, morske ili riječne luke ili drugih terminala za prijevoznike u zračnom, morskom ili riječnom saobraćaju; c) rada mreža koje pružaju usluge javnog prijevoza putem željeznice, metroa, tramvaja, trolejbusa, autobusa ili žičare; d) osiguranja ili rada javnih telekomunikacionih sistema ili pružanje jedne

ili više javnih telekomunikacionih usluga.

Član 3. stav (3) navodi aktivnosti javnih preduzeća, koja su obuhvaćena ZJN. Bitno je napomenuti da su aktivnosti koje su pomenute u stavu (3) vezane za tržišta, koja često imaju monopolističke ili oligopolističke karakteristike (tj. nisu u pospunosti konkurentna). Naročito, član 3. stav (3) obuhvata javna preduzeća koja obezbjeđuju: a) osiguranje ili rad fiksnih mreža s ciljem pružanja javnih usluga u vezi s proizvodnjom, transportom ili distribucijom ili snabdijevanje takvih mreža vodom, električnom energijom, plinom ili toplotnom energijom [član 3. stav (3) tačka a)] b) istraživanje ili crpljenje nafte, plina, uglja ili drugih čvrstih goriva.


14

Član 3. stav (4) (4) U slučaju da neku od djelatnosti definiranih u stavu (3) ovog člana osigurava i

jedno ili više preduzeća koja nisu obuhvaćena definicijom iz stava (1) tačka c) ovog člana, Vijeće za konkurenciju će, na traženje direktora Agencije za javne nabavke a po osnovu zahtjeva odnosnog ugovornog organa, ocijeniti / izjaviti da li je tržište za datu djelatnost (“relevantno tržište”) konkurentno. U slučaju da je to relevantno tržište proglašeno konkurentnim, direktor Agencije za javne nabavke predložit će izmjenu i dopunu ovog zakona, kojim se, u odnosu na konkretnu djelatnost, od obaveze poštivanja ovog zakona oslobađaju svi definirani ugovorni organi.

Suprotno, član 3. stav (4) navodi da onda kada se stvore zadovoljavajući konkurentski uslovi u bilo kojem segmentu navedenom u stavu (3), tada ta javna preduzeća koja posluju u tim segmentima mogu biti izuzeta od primjene ZJN. Neophodan uslov za ovom izuzimanje jeste prethodna izjava Konkurencijskog vijeća, koje djeluje nakon prijave Direktora Agencije za javne nabavke (AJN), da je “to relevantno tržište” (t.j. tržište tog segmenta) konkurentno. Nakon potvrde Konkurencijskog vijeća, Direktor AJN predlaže sve potrebne izmjene i dopune ZJN. Član 3. stav (5) (5) Agencija za javne nabavke priprema liste kategorija ugovornih organa. Ako se

ugovorni organ definiran u stavovima (1) do (3) ovog člana ne nađe na listi koju utvrdi Agencija za javne nabavke, on će, bez obzira na to, biti obuhvaćen ovim zakonom.

Prema članu 3. stav (5) AJN priprema liste kategorija ugovornih organa. Ipak, ove liste će biti indikativne i ni u kom slučaju konačne. Drugim riječima, ako neki organ ispuni kriterije za jednu od kategorija ugovornih organa kako je definirano članom 3. stavovi od (1) do (3), taj organ je obuhvaćen ZJN čak i ako nije na spiskovima koje je sastavila AJN. Član 4.

Ugovori koji su predmet ovog zakona Član 4 definira predmet primjene ZJN - ratione materiae, tj. obuhvaćene ugovore.


15

Član 4. stav (1) (1) Ugovorni organi dodijelit će ugovore o javnoj nabavci radova, roba i usluga u

skladu s odredbama ovog zakona i njegovim podzakonskim aktima.

Član 4. stav (1) uspostavlja obavezu ugovornog organa da sprovede dodjelu ugovora o nabavci roba, usluga i radova u skladu sa odredbama ZJN i podzakonskim aktima. Ova odredba treba se posmatrati zajedno sa članom 2. stavovi od (10) do (12) (definicije ugovora o uslugama, robama i radovima). Član 4. stav (2) (2) Ovaj zakon također se primjenjuje na dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci radova, roba i usluga koje ugovorni organi direktno ili indirektno

subvencioniraju. Ugovorni organ koji daje takve subvencije dužan je osigurati poštivanje odredbi ovog zakona u slučajevima kada subvencionirani ugovor dodjeljuje neko drugo fizičko ili pravno lice, odnosno dužan je i sam poštivati odredbe ovog zakona u slučajevima kada dodjeljuje subvencionirani ugovor za ili u ime tih fizičkih ili pravnih lica.

Član 4. stav (2) navodi da ZJN obuhvata također i ugovore o nabavci roba, usluga ili radova koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju, ali koje dodjeljuje organ koji sam nije ugovorni organ. Bitno je pojasniti da obaveza tih neugovornih organa da primjenjuju propise ZJN postoji samo kod dodjele tih “subvencioniranih” ugovora. Član 4. stav (3) (3) Okvirni sporazum koji se provodi u skladu s odredbama člana 32. ovog zakona se, u smislu ovog zakona, smatra ugovorom zaključenim u skladu s ovim zakonom.

Član 4. stav (3) navodi da se okvirni sporazumi (vidi član 32.) također potpadaju pod predmet ZJN, i kao rezultat toga njihova dodjela mora biti u skladu sa propisima iz ZJN. Član 5. Ugovori na koje se ne primjenjuju odredbe ovog zakona Član 5. određuje predmet ZJN time što navodi kategorije ugovora koji su izuzeti od primjene ZJN.


16

Član 5. stav (1) tačka a) (1) Sljedeći ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona: a) ugovori koji se odnose na državne tajne, kao što je definirano

relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama važećim u Bosni i Hercegovini;

Prva kategorija ugovora izuzetih od primjene ZJN su ugovori koji su vezani za državne tajne kao što je definirano pravnim propisima u Bosni i Hercegovini (zakonima, regulativama ili upravnim odredbama koje su na snazi na državnom i entitetskim nivoima. Bitno je pomenuti da pozivanje na državnu tajnu mora biti opravdano te da se ova odredbe ne smije upotrebljavati kao sredstvo za izbjegavanje odredbi ZJN. Član 5. stav (1) tačka b) (1) Sljedeći ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona: b) ugovori čije izvršenje mora biti popraćeno posebnim mjerama

sigurnosti, u skladu s relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama važećim u Bosni i Hercegovini;

Druga kategorija ugovora koji su izuzeti od primjene ZJN su oni ugovori čije izvršenje mora biti popraćeno posebnim mjerama sigurnosti. To bi na primjer mogao biti ugovor o uslugama za nadgledanje državne granice putem fotografiranja iz zraka. (Potrebno je napraviti razliku između ove kategorije i kategorije iz člana 5. stav (1) tačka d) vidi u daljem tekstu) Član 5. stav (1) tačka c) (1) Sljedeći ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona: c) ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se

primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih subjekata;

Treća kategorija uključuje ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa postupcima o međunarodnom kreditiranju ili donorskim organizacijama. Ovo odražava međunarodnu praksu u smislu da sporazumi između međunarodnih organizacija obično (kreditor ili donator) i korisnika (države koja prima pomoć) uključuju i stavku po kojoj dodjela ugovora o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti dodijeljena u skladu sa postupcima te određene organizacije.


17

Član 5. stav (1) tačka d) (1) Sljedeći ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona: d) ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu

oružjem, vojnom opremom i namjenskim materijalom;

Prema članu 5. stav (1) tačka d) ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oružjem i vojnom opremom izuzeti su od primjene ZJN. Bitno je pomenuti da ova odredba isključuje iz segmenta primjene ZJN samo kupovinu i proizvodnju oružja – na primjer: vojnih letjelica, blindiranih vozila, rakete i municije – na primjer: metaka, eksploziva i bombi - (ti ugovori se mogu definirati kao ugovori za “teška odbrana”) kao i usluga vezanih za njih. Član 5. stav (1) tačka d) se ne smije tumačiti kao opći izuzetak za sve ugovore o javnoj nabavci koje ugovorni organi dodjeljuju u oblasti odbrane. Na primjer, ugovor o javnoj nabavci roba za nabavku računara za Ministarstvo odbrane jeste obuhvaćen ZJN. Jedini način na koji takav ugovor (ugovor koji dodjeljuje ugovorni organ iz oblasti odbrane a koji nije ugovor o teškoj odbrani) može biti izuzet iz ZJN jeste ako njegovo izvršenje zahtijeva posebne sigurnosne mjere (vidi član 5. stav (1) tačka b)). Jednako tako robe i usluge “dvostruke namjene”, naime robe koje se mogu koristiti i u vojne svrhe ali i u druge svrhe – na primjer: ambulantna kola, motori, fotografije iz vazduha, itd – su u principu obuhvaćeni ZJN. Ponovo, član 5. stav (1) tačka b) bi mogao biti relevantan ovdje (vidi gore). Član 5. stav (1) tačka e) (1) Sljedeći ugovori mogu biti izuzeti od primjene odredbi ovog zakona: e) kupovina ili iznajmljivanje, bilo kojim finansijskim sredstvima, zemljišta,

postojećih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proističu.

Član 5. stav (1) tačka e) izuzima ugovore koji imaju za svoj predmet kupovinu ili iznajmljivanje nepokretne imovine (zemlja, zgrade ili prava i privilegije koje iz njih proističu).


18

Član 5. stav (2) (2) Koncesioni ugovori dodjeljuju se u skladu sa zakonima o koncesijama u Bosni

i Hercegovini.

Član 5. stav (2) navodi da dodjela koncesionih ugovora – naime, ugovori kod kojih se posao dodjeljen ugovaraču sastoji, dijelom ili u cjelosti od usluga ili radova na eksploataciji – se ne dodijeljuju po ZJN već prema posebnim propisima o koncesijama u državi. ODJELJAK III OPĆE ODREDBE ODJELJAK III Poglavlja I ZJN obuhvata Opće odredbe ZJN. Član 6. Vrijednosni razredi Član 6. navodi pravila za vrijednosne razrede (vrijednosni razredi). Vrijednosni razredi određuju primjenjivca pravila i zahtjeve po pitanju izbora postupka dodjele ugovora o javnoj nabavci. Član 6. stav (1) (1) Vrijednost ugovora o javnoj nabavci procjenjuje ugovorni organ na početku

postupka nabavke u skladu s odredbama od stava (5) do stava (8) ovog člana. Ta vrijednost odredit će koje će se poglavlje ovog zakona primjenjivati na postupak dodjele ugovora, u skladu s odredbama iz stava (2) i stava (3) ovog člana.

Prema članu 6. stav (1) ugvoorni organ ima obavezu da izvrši procjenu vrijednosti ugovora. Ta procjena je od bitnog značaja obziorom da ona određuje pravila koja će se koristiti kod dodjele tog određenog ugovora. Direktno relevantan po tom pitanju je također član 6. stav (8) koji zabranjuje ugovornom organu dijeljenje ugovora na manje ugovore (vidi dolje. Vidi također član 8. Odluke Vijeća ministara od 16.12.2004. godine o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH)


19

Član 6. stav (2) i (3) (2) Primarni, tj. domaći vrijednosni razredi: a) Kada je vrijednost ugovora jednaka ili veća od 30.000,00 KM u slučaju

roba i usluga, ili 60.000,00 KM u slučaju radova, ugovorni organ primjenjivat će Pravila utvrđena u Poglavlju II. ovog zakona. b) Kada je vrijednost ugovora niža od 30.000,00 KM u slučaju roba i usluga, ili 60.000,00 KM u slučaju radova, ugovorni organ primjenjivat

će Pravila utvrđena u Poglavlju III. ovog zakona. (3) Međunarodni vrijednosni razredi: Kada je vrijednost ugovora u slučaju roba i usluga jednaka ili veća od 500.000,00 KM za državne organe ili 700.000,00 KM za lokalne organe ili javne subjekte definirane u članu 3. stav (2) ovog zakona, ili u slučaju kada je

vrijednost radova jednaka ili veća od 2.000.000,00 KM , postupak će, osim u slučaju usluga nabrojanih u Aneksu II., dio B ovog zakona, biti otvoren za međunarodnu konkurenciju. Ugovorni organ postupat će u skladu s Pravilima utvrđenim u Poglavlju II. ovog zakona, uz primjenu sljedećih odredbi: a) objavljivanje obavještenja o nabavci iz člana 20. ovog zakona dopunjava se objavljivanjem sažetka obavještenja o nabavci na engleskom jeziku; b) obavještenje o nabavci će također biti objavljeno u skladu sa stavom (4)

člana 20. ovog zakona; c) rokovi navedeni u članu 21. stav (5) i stav (6) tačka a) i b) ovog zakona se u svakom pojedinom slučaju produžavaju za 12 dana; d) dva roka navedena u članu 21. stav (6) tačka c) ovog zakona produžavaju se i iznose 12, odnosno 10 dana.

Postoje tri različite vrste vrijednosnih razreda, naime “Primarni tj. domaći vrijednosni razredi” – iz člana 6. stav (2) – i “Međunarodni vrijednosni razredi” – iz člana 6. stav (3) i ono što bi se moglo nazvati “vrijednosni razred za ugovore niskih vrijednosti ” – iz člana 45. stav (2). U biti član 6. stavovi (2) i (3) [zajedno sa članom 45. stav (2)] uspostavljaju sistem od četiri kategorije ugovora javnih nabavki koji se dijele na osnovu njihove vrijednosti: Ugovori javnih nabavki čija vrijednost prelazi međunarodne vrijednosne razrede (izuzimajući usluge navedene u Aneksu II, DIO B) Ugovori javnih nabavki čija vrijednost je ispod međunarodnih vrijednosnih razreda ali iznad domaćih vrijednosnih razreda (izuzimajući ugovore o uslugama navedenim u Aneksu II, DIO B)


20

Ugovori javnih nabavki ispod domaćih vrijednosnih razreda Ugovori javnih nabavki čija vrijednost je ispod najnižeg vrijednosnog razreda (član 45. stav (2)). Prvo, nabavka ugovora čija vrijednost prelazi vrijednosti domaćih vrijednosnih razreda (30.000 KM za robe i usluge, 60.000 KM za radove) – ali je ispod međunarodnih vrijednosnih razreda – sprovodi se u skladu sa Pravilima iz Poglavlja II ZJN. Ugovori čija vrijednost je niža od domaćih vrijednosnih razreda dodjeljuju u skladu sa odredbama iz Poglavlja III ZJN. Drugo, nabavka ugovora o javnim nabavkama čija vrijednost prelazi “Međunarodne vrijednosne razrede” (500.000 KM za robe i usluge koje dodjeljuju državni organi, 700.000 KM za robe i usluge koje dodjeljuju lokalni organi i 2.000.000 KM za ugovore o javnoj nabavci radova) vrši se u skladu sa propisima iz Poglavlja II, zajedno sa članom 6. stav (3) podstavovi a, b, c i d. Za ugovore iznad međunarodnih vrijednosnih razreda obavještenje o javnoj nabavci uključuje sažetak na engleskom jeziku. Dodatno, treba postojati i obavještenje objavljeno i u novinama sa međunarodnim opticajem (ili alternativno tome na webstranici javnih nabavki) (vidi član 20. stav (4)) i da se vremenski rokovi za otvoreni (član 21. stav (5)), ograničeni, ubrzani ili pregovarački postupak (član 20. stav (6) podstavovi a-c) produžuju. Objašnjenje člana 6. stav (3) je očigledno nastojanje da se olakša učešće za strane ekonomske operatere time što će im se omogućiti da saznaju za tu mogućnost prijavljivanja na tender (objavljivanje obavještenja na međunarodnom nivou) te da pripreme ponudu obzirom da se ne koriste neophodno sa lokalnim okruženjem za javne nabavke (produženi vremenski rokovi). Potrebno je razjasniti to da učešće stranih privrednih subjekata nije zabranjeno u slučaju ugovora čija vrijednost prelazi domaće vrijednosne razrede a nalaze se ispod međunarodnih vrijednosnih razreda. Obzirom da ne postoji izričita odredba kojom se zabranjuje učešće međunarodnim privrednim subjektima pri postupku dodjele ugovora ispod međunarodnih vrijednosnih razreda, more se predpostaviti da je njima dozvoljeno učešće u skladu sa odredbama Poglavlja II. Ovo tumačenje se podržava primjenom principa racionalne potrošnje i konkurencije koji su prethodno objašnjeni [član 1.] i koji se primjenjuju na cijeli ZJN.


21

Član 6. stav (4) (4) Vrijednosni razredi navedeni u ovom članu važit će do momenta njihove

izmjene na način utvrđen u podzakonskim aktima. Član 6. stav (4) predviđa mogućnost izmjene vrijednosnih razreda samo u skladu sa postupkom definiranim u podzakonskim aktima. Izmjene vrijednosnih razreda se mogu uvesti samo putem izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama. Ova odredba se ne treba tumačiti kao mogućnost izmjena vrijednosnih razreda putem podzakonskih akata koje usvaja Vijeće ministara. To bi bilo u suprotnosti sa ustavnim sistemom u Bih. Podzakonski akti mogu samo definirati postupak kojim se nacrt Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama usvaja u odnosu na vrijednosne razrede. Ustvari, član 9. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama koje je donijelo Vijeće ministara 16.12.2004. godine navodi da direktor Agencije za javne nabavke može predložiti izmjene vrijednosnih razreda u slučaju:

- značajne promjene stope inflacije,

- značajne promjene ekonomskih uslova u BiH, i

- promjene propisa Europske unije o javnim nabavkama. Konačnu odluku o nacrtu izmjena i dopuna donosi Vijeće ministara BiH. Izmjene u vrijednosnim razredima, kao i u slučaju bilo kakvih izmjena i dopuna ostalih odredbi Zakona, može donijeti samo Parlament BiH. Član 6. stavovi (5) i (6) (5) Vrijednost ugovora o javnoj nabavci je procijenjena ukupna vrijednost, bez

uključenog iznosa pripadajućih indirektnih poreza, koju plaća ugovorni organ za predmet ugovora. (6) Osnov za izračunavanje vrijednosti okvirnog sporazuma je procijenjena maksimalna vrijednost, bez uključenog iznosa pripadajućih indirektnih poreza, svih ugovora predviđenih u datom periodu.

Član 6. stavovi (5) i (6) navode kako ugovrni organ treba ispunjavati svoje obaveze iz člana 6. stav (1) tj. vršiti ocjenu vrijednosti ugovora. Ti stavovi navode da vrijednost ugovora o javnoj nabvaci predstavlja ukupnu vrijednost koju plaća ugovorni organ, bez pripadajućih indirektnih poreza, dok se vrijednost okvirnog sporazuma računa na osnovu procijenjene maksimalne vrijednosti svih ugovora predviđenih u ugovorenom periodu, bez pripadajućih indirektnih poreza.


22

Član 6. stav (7) (7) Procjene iz stavova (5) i (6) ovog člana moraju biti važeće u vrijeme

objavljivanja obavještenja o nabavci ili, u slučajevima kada se takvo obavještenje ne zahtijeva, u momentu u kojem ugovorni organ započinje postupak dodjele ugovora.

Član 6. stav (7) navodi da procjene iz člana 6. stavovi (5) i (6) moraju biti važeće u vrijeme objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci ili, u slučajevima kada se obavještenje ne zahtijeva, na početku kada ugovorni organ započinje postupak dodjele ugovora. Obrazloženje za ovu odredbu jeste da se njome omogućava određuivanje specifičnog vremenskog trenutka u kojem se procjena iz člana 6. stavovi (5) i (6) mora uraditi i kao takva smatrati konačnom. Ovakva odreba je neophodna obzirom da određene robe ili usluge mogu biti podložne značajnoj izmjeni cijena tokom vremena a rezultat toga mogu biti značajne promjene u cijeni određenog ugovora o javnoj nabavci. Shodno tome promjena vrijednosti može utjecati na primjenjiva pravila (na primjer: ta nova vrijednost prelazi određeni viši vrijednosni razred). Član 6. stav (8) (8) Ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s namjerom

izbjegavanja primjene nabavnih postupaka utvrđenih ovim zakonom. Ugovor se može dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog postupka o javnoj nabavci, koji je, u skladu s odredbama ovog zakona, odabran za taj cjelokupni ugovor.

Član 6. stav (8) eksplicitno zabranjuje praksu dijeljenja predmeta nabavke sa namjerom izbjegavanja postupaka javnih nabavki kao sredstvo kojim se osgirava efikasnost ZJN u cjelosti. U protivnom cijeli sistem bi bio podložan zloupotrebi. Zanimljivo je da ugovor može biti podijeljen samo ako su svi njegovi dijelovi predmet istog postupka javne nabavke koji bi se koristio i kod samo jednog ukupnog ugovora. Drugim riječima, sve dok dijeljenje ugovora ne utječe na odabir postupka javne nabavke (ili druge pravne obaveze), dijeljenje je dozvoljeno. Na primjer: ugovor o nabavci usluga od 600.000 KM može se podijeliti na tri lota od 200.000 KM samo ako se ova tri lota dodjeljuju kao dio istog postupka javne nabavke koji je određen članom 6. stav (3) – naime postupak za međunarodne vrijednosne razrede.


23

Član 7. Komisija za javne nabavke

Član 7. predviđa uspostavljanje Komisije za javne nabavke kod ugovornog organa. Član 7. stav (1) (1) Za provođenje postupaka javne nabavke, u skladu s Poglavljem II. ovog

zakona, ugovorni organ obavezan je imenovati Komisiju za nabavke.

Uspostavljanje Komisije za javne nabavke je obavezno za ugovornog organa u slučajevima kada se sprovodi postupak iz Poglavlja II ZJN, drugim riječima kada se dodjeljuju ugovori čija vrijednost prelazi ili domaći ili međunarodni vrijednosni razred. Član 7. stav (2) (2) Za provođenje postupaka javne nabavke, u skladu s Poglavljem III. ovog zakona, ugovorni organ može imenovati Komisiju za nabavke. Suprotno tome, ugovorni organ može, a i ne mora da uspostavi Komisiju za javne nabavke kada koristi postupak dodjele ugovora obuhvaćen Poglavljem III ZJN (ugovori niskih vrijednosti). Član 7. stav (3) (3) Uspostavljanje i rad Komisije za nabavke regulirat će se podzakonskim aktima. Propisi vezani za uspostavljanje, ovlasti i rad Komisije za javne nabavke se nalaze u podzakonskim aktima (vidi članove 5. i 6. Odluke Vijeća ministara od 16.12.2004. godine o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH).


24

Član 8. Upotreba jezika Svi dokumenti navedeni u ovom zakonu koje, u vezi s postupcima dodjeljivanja ugovora propisanim ovim zakonom, ispostavljaju ugovorni organi ili koje podnose ugovornim organima sačinjavaju se na jednom od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini, u skladu s odredbama člana 6. stav (3) tačka a) ovog zakona. Pored toga, tenderska dokumentacija može se pripremiti i na engleskom ili bilo kom drugom odgovarajućem jeziku, s tim da se pri tome mora sačuvati cjelovitost sadržaja informacija iz tenderske dokumentacije. Sažetak objave obavještenja o javnoj nabavci uvijek se može pripremiti na engleskom ili bilo kom drugom odgovarajućem jeziku za međunarodno objavljivanje – kao što je navedeno u članu 20. stav (4) i (5) ovog zakona. Član 8. navodi da se sva dokumentacija u postupku nabavke (koju sastavi ugovorni organ i podnesu privredni subjekti) mora sastaviti na jednom od službenih jezika BiH. Ugovorni organ ima pravo da odabere jedan od službenih jezika. Dokumentacija sastavljena na jednom od službenih jezika BiH ne treba se prevoditi na ostale službene jezike. Uz to, u specifičnim slučajevima koji su navedeni u ZJN dokumentacija se također priprema na jednom stranom jeziku. Na primjer to je slučaj kod ugovora javnih nabavki čija vrijednost prelazi međunarodne vrijednosne razrede u skladu sa članovima 6. stav (4), 20. stav (4) i (5). Član 9. Povjerljivost Uvažavajući važeće propise o slobodnom pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini: Član 9. navodi princip povjerljivosti postupka nabavke. Naročito razlikuje dva područja u kojima je princip povjerljivosti primjenjiv. Član 9. tačka a) a) Povjerljive informacije sadržane u bilo kojoj tenderskoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehničke informacije ili poslovne tajne ili znanja (know-how) učesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim

uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanično uključeno u postupak nabavke.

Prvo, princip povjerljivosti uključuje postupanje prema komercijalnim tajnama, tehnološkom znanju (know-how), finansijskim ili drugim osjetljivim informa-cijama koje se nalaze u ponudi. Te osjetljive informacije se mogu otkriti samo licima koja su zvanično uključena u postupak nabavke (član 9. tačka (a)).


25

Član 9. tačka b) b) Nakon javnog otvaranja tendera, nijedna informacija vezana za ispitivanje, pojašnjenje ili ocjenu tendera i razmatranje ugovornog

organa ili Komisije za nabavke ne smije se otkrivati nijednom učesniku tendera ili trećem licu prije nego što se odluka o dodjeli ugovora ne saopći pobjedniku tendera.

Drugo, princip povjerljivosti odnosi se na informacije vezane za tok postupka nabavke nakon javnog otvaranja ponuda. Naročito, nije dozvoljeno otkrivati informacije vezane za ispitivanje, pojašnjenje ili ocjenu ponuda koje vrši ugovorni organ, niti jednom ponuđaču ili trećem licu prije nego se pobjednik obavijesti da je dobio ugovor (član 9. tačka (b)). To znači da je nakon obavještavanja pobjednika da je dobio taj ugovor, otkrivanje određenih informacija vezanih za ispitivanje i ocjenu ponuda dozvoljeno. Takvo otkrivanje se potrebno zbog principa transparentnosti samog postupka i člana 38. stav (4) ZJN. Ipak, otkrivanje se ne smije odnositi na informacije iz člana 9. tačka a) obziorm da je ta zabrana sadržana u tom članu konačna.


26

POGLAVLJE II PRIMARNI POSTUPCI ZA DODJELU UGOVORA Poglavlje II ZJN koje sadrži članove 10. – 44., odnosi se na primarne postupke za dodjelu ugovora. Primarni postupci za dodjelu ugovora su postupci koji su definirani u članu 10. ZJN, a koje ugovorni organi trebaju primjenjivati kada dodjeljuju ugovore čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosnih razreda definiranih u članu 6., stavu (2) ZJN. “Procijenjena vrijednost" ugovora o javnoj nabavci je definirana u članu 6., stavu (1) ZJN, a računanje procijenjene vrijednosti je definirano u članu 6., stavovima (5) do (8) ZJN, vidi komentare na član 6 Sve ugovore čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od primarnih vrijednosnih ugovorni organi dodjeljuju u skladu sa proceduralnim propisima iz Poglavlja II. Ugovore čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od međunarodnih vrijednosnih razreda koji su definirani u članu 6., stavu (3) ZJN, ugovorni organi dodjeljuju takođe u skladu sa proceduralnim propisima iz Poglavlja II ali uz poštivanje odredbi o objavljivanju i minimalnim vremenskim rokovima koje su navedene u članu 6., stavu (3), tačkama a) do d) ZJN, posebno pozivajući međunarodnu konkurenciju, vidi komentare na član 6. Proceduralni propisi za dodjelu ugovora čija je procijenjena vrijednost niža od primarnih vrijednosnih razreda se, u skladu sa članom 6., stavom (2) ZJN nalaze u Poglavlju III ZJN, u članovima 45. do 47. Svi primarni postupci dodjele ugovora su – i bit će – otvoreni za konkurenciju1 [1] među privrednim subjektima iz BiH kao i iz inostranstva2, bez obzira kolika je procijenjena vrijednost datih ugovora. Ovaj princip, u skladu sa članom 1., stavom (1), tačkom c) ZJN, je ključni element u stvaranju jedinstvenog i otvorenog tržišta u BiH za robe, usluge i radove

1 Ugovorni organi mogu uzeti u obzir preferencijalni tretman domaćeg u prijelaznom periodu, vidi član 37. ZJN i član 20. Uputstva o primjeni ZJN: 2 Čak i u slučaju pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, ugovorni organi moraju poduzeti sve neophodne mjere da osiguraju odvijanje pravične i aktivne konkurencije među potencijalnim dobavljačima (kada postoji više od jednog mogućeg dobavljača).


27

ODJELJAK I ODABIR POSTUPKA DODJELE UGOVORA ODJELJAK JEDAN Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama (ZJN), koji obuhvata članove od 10. do 12., koji se odnosi se na izbor postupka dodjele, specificira vrste postupaka dodjele (član 10.), uslove za korištenje postupaka dodjele (član 11.) i validne razloge za prestanak postupka dodjele ugovora (član 12.). ZJN uspostavlja pet različitih primarnih postupaka dodjele ugovora za BiH, koji se slažu sa osnovnim postupcima koji su uspostavljeni pravilima EU o javnim nabavkama3. Uslovi za korištenje i provođenje postupaka dodjele za BiH koje utemeljuje ZJN su u određenim tačkama pojednostavljeni u poređenju sa Direktivama EU o javnim nabavkama, ali nisu s njima u kontradikciji. Prema ZJN, odabir/izbor postupka koji ugovorni organ može koristiti/primijeniti u posebnom pojedinačnom slučaju je podložan određenim ograničenjima koja su definirana/data u članu 11. Otvoreni postupak se uvijek može odabrati (kao primarni postupak dodjele ugovora) za nabavku roba, usluga i radova, osim u slučajevima nabavke konsultantskih usluga, koje se kupuju korištenjem ograničenog postupka, vidi objašnjenje člana 11. stav (2), ispod. Obično se preferira korištenje otvorenog postupka, dok korištenje ostalih postupaka zavisi od toga da li su prisutne određene okolnosti/ispunjeni određeni uslovi. Konkurs za izradu idejnog rješenja je uređen članom 10. kao primarni postupak dodjele ugovora. Konkurs za izradu idejnog rješenja nije stvarno, sam po sebi, postupak dodjele ugovora, već postupak nabavke koji može, a i ne mora biti praćen postupkom dodjele ugovora. Ipak, konkurs za izradu idejnog rješenja će se provoditi prema istim općim principima transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije kao kod postupaka dodjele ugovora. Tamo gdje nisu spomenuta specifična pravila primjenjuju se opća pravila.

3 Pravila EU o javnim nabavkama su propisana Direktivama 2004/17/EC i 2004/18/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća, od 31. marta, 2004. godine, vidi objašnjenje člana 1. ZJN iznad. Prema ovim Direktivama, uspostavljaju se 2 nova postupka dodjele ugovora pored osnovnih postupaka koji su sadržani u prijašnjim Direktivama EU o javnim nabavkama, to jest “ konkurentski dijalog” (obavezan za zemlje članice EU) i, kao varijanta otvorenog postupka, “dinamični sistemi kupovine” (neobavezni za zemlje članice EU). Ova 2 nova EU postupka od sada nisu uključeni u u sistem javnih nabavki koji je Zakonom o javnim nabavkama uspostavljen za BiH.


28

Član 10. Vrste postupaka dodjele ugovora

Član 10. postavlja pet različitih primarnih postupaka dodjele ugovora prema tačkama a) do e) člana 10.4. Član 10. tačka a), otvoreni postupak: Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvršenju radova dodjeljuju se putem jednog od sljedećih postupaka i prema uslovima navedenim u članu 11. ovog zakona: a) otvoreni postupak;

Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresirani ekonomski subjekat može podnijeti ponudu. Otvoreni postupak se uvijek pokreće objavljivanjem obavještenja o nabavci5, čime se privredni subjekti (1) obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem otvorenog postupka i (2) pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju6 i da nakon toga podnesu ponudu. To što je postupak “otvoren” ne znači da se dozvoljava od reda svim privrednim subjektima da se natječu za ugovor. Ugovorni organ uvijek zahtijeva da se ponuđač ne nalazi niti u jednoj od ličnih situacija kao što su navedene u članu 23. stav (1) tačke a) do g)7. Ugovorni organ će također naznačiti koje to zahtjeve u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti 8 i tehničke i profesionalne sposobnosti9 ponuđači moraju ispunjavati i tamo gdje je to primjereno, zahtijevat će da je ponuđač sposoban da obavlja profesionalnu djelatnost10. Ipak, svaki ekonomski subjekat koji ispunjava takve kriterije izbora koje je specificirao ugovorni organ u obavještenju o nabavci ima pravo da se, kao kvalificirani ponuđač, natječe za ugovor podnošenjem ponude. Shvaćen na ovaj način, otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje između privrednih subjekata.

4 Druga dva postupka za dodjelu su utemeljena u Poglavlju III za nabavke ispod primarnih vrijednosnih razreda. 5 Vidjeti član 19. ZJN. 6 Vidjeti član 13. ZJN o tenderskoj dokumentaciji i član 13. ZJN o davanju tenderske dokumentacije. 7 Takve lične situacije su: da je ponuđač pod stečajem ili u procesu oglašavanje stečaja, da je osuđivan u sudskom postupku u smislu njegovog poslovnog ponašanja za kršenje zakona ili loše upravljanje, da nije ispunio obaveze u vezi sa plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili poreza, itd. 8 Vidjeti član 25. ZJN. 9 Vidjeti llan 26. ZJN. 10 Vidjeti član 24. ZJN.


29

Ponude koje su primljene na vrijeme se otvaraju, ocjenjuju itd. prema odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II ZJN, od člana 33. do 37. Provođenje otvorenog postupka je dalje opisano u članu 28. ZJN. Član 10. tačka b), ograničeni postupak sa pretkvalifikacijom: Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvršenju radova dodjeljuju se putem jednog od sljedećih postupaka i prema uslovima navedenim u članu 11. ovog zakona: b) ograničeni postupak s pretkvalifikacijom;

Ograničeni postupak sa pretkvalifikacijom11 predstavlja postupak u kojem svaki ekonomski subjekat koji želi postati kandidat12 može zatražiti učešće, a gdje ugovorni organ poziva samo kvalificirane kandidate da podnesu ponudu. Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i ograničena faza prikupljanja ponuda. Pretkvalifikacija označava postupak u kojem ugovorni organ odabire, na osnovu kriterija izbora (isti kriteriji izbora koji se koriste u otvorenom postupku, vidi objašnjenje za član 10. tačka a), iznad) koji su specificirani u obavještenju o nabavci13, kandidate koji su kvalificirani da ih se pozove da dostave ponudu u ograničenom postupku. U fazi prikupljanja ponuda, ugovorni organ poziva kvalificirane kandidate da dostave ponudu, te se ponude koje su primljene na vrijeme otvaraju, ocjenjuju itd. shodno odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama, od člana 33. do 37. Ograničeni postupak se uvijek pokreće obavljivanjem obavještenja o nabavci, čime se privredni subjekti 1) obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem ograničenog postupka i 2) pozivaju da podnesu zahtjev za učešće u postupku time što će dostaviti informaciju i dokumente za koje je u obavještenju o nabavci navedeno da su potrebni za pretkvalifikaciju. U ograničenom postupku, tenderska dokumentacija14 može se pripremiti u dva dijela, koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. Ako se pripreme dva dijela, obavještenje o nabavci mora sadržavati informaciju o krajnjem roku i mjestu za podnošenje zahtjeva za pretkvalifikacijske dokumente.

11 ZJN također koristi kraći naziv “ograničeni postupak” – vidi član 29.; oba naziva su jasna i mogu se zamijeniti. 12 Kandidat je dobavljač koji je podnio zahtjev za poziv da učestvuje u ograničenom postupku, prema članu 2. stav (2) ZJN. 13 Vidjeti član 19. ZJN. 14 Vidjeti član 13. ZJN o tenderskoj dokumentaciji i član 18 ZJN o davanju tenderskih dokumenata.


30

U ograničenom postupku s pretkvalifikacijom, svakom zainteresiranom ekonomskom subjektu – iz BiH ili iz inostranstva – koji ispunjava kriterije izbora, specificirane u obavještenju o nabavci – daje se mogućnost da podnese zahtjev za poziv da dostavi ponudu. Shvaćena na ovaj način, pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresirane natjecatelje. Samo oni kandidati čije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. Shvaćena na ovaj način, faza prikupljanja ponuda obuhvata samo određene ekonomske subjekte. Međutim, među takvim privrednim subjektima konkurencija je slobodna, s tim da se vjerovatno uzima u obzir preferencijalni tretman domaćeg za period tranzicije15.. U stvari, ograničeni postupak koji je utemeljen prema ZJN, nije uistinu ograničen, budući da ugovorni organ poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponudu i učestvuju u natjecanju. Ugovorni organ ne može izabrati samo neke od kvalificiranih kandidata – on mora pozvati sve te kandidate. Budući da nije prisutan element svojevoljnosti i subjektivnosti, ograničeni postupak je isto toliko objektivan i transparentan kao i otvoreni postupak. Prema pravilima EU o javnim nabavkama, ugovorni organi mogu izabrati ograničeni broj kvalificiranih kandidata, što znači da neki kvalifikovani kandidati neće biti pozvani da podnesu ponudu. Takva ograničavanja nisu dozvoljena prema ZJN. Uslovi za korištenje ograničenog postupka navedeni su u članu 11. stav (2), ZJN. Ograničeni postupak može, u određenim slučajevima koji iziskuju hitnost, biti proveden kao ubrzani postupak16 sa skraćenim vremenskim rokovima za prijem zahtjeva za učešće i za prijem ponuda17. Provođenje ograničenog postupka je dalje opisano u članu 29. ZJN. Ograničeni postupak je po mnogim aspektima sličan otvorenom postupku:

• Oba postupka se pokreću objavljivanjem obavještenja u Službenom glasniku i na web stranici javnih nabavki;

• U oba postupka svi zainteresirani dobavljači mogu učestvovati ili podnijeti zahtjev za učešće;

• Uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumenti, koji se mogu zahtijevati od dobavljača kako bi pružili dokaz o svojim kvalifikacijama su isti (članovi 22. do 27. se primjenjuju jednako);

• Svi kvalificirani dobavljači mogu podnijeti svoje ponude;

15 Vidjeti napomenu 1 iznad. 16 Vidjeti član 2. stav (1), ZJN. 17 Vidjeti član 21. stav (6) tačka c), na koji se odnosi član 6. stav (3) tačka d), ZJN.


31

• Otvaranje ponuda je javno;

• Metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti;

• Pregovori između ugovornog organa i dobavljača na tenderu su zabranjeni. Razlike u postupku između otvorenog i ograničenog postupka su:

• U otvorenom postupku ugovorni organ može primiti ponude od dobavljača koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. U ograničenom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponuđača a ne prima ponude nekvalifikovanih ponuđača. Provjera kvalifikacija kandidata vrši se u toku pretkvalifikacijskog procesa. Međutim, budući da ocjena ponuda u otvorenom postupku počinje provjerom kvalifikacija ponuđača, odgovornost koju snosi ugovorni organ koji prima ponude od nekvalificiranih ponuđača u otvorenom postupku nije mnogo veća od one koju ima ugovorni organ koji prima zahtjeve od nekvalificiranih kandidata za učešće u ograničenom postupku.

• Zbog vremenskih rokova ograničeni postupak traje duže od otvorenog postupka. U otvorenom postupku koji se provodi za dodjelu ugovora koji je iznad međunarodnih vrijednosnih razreda, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od datuma objavljivanja obavještenja o nabavci. U ograničenom postupku koji se provodi za dodjelu ugovora koji je viši od međunarodnih vrijednosnih razreda, minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za učešće je 30 dana od datuma objavljivanja obavještenja o nabavci, a minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od dana kada su poslani pozivi za ponude, ukupno 70 dana.

• Velika prednost ograničenog postupka je na strani privrednih subjekata. Kad se radi o velikim i složenim ugovorima i ugovorima o nabavci konsultantskih usluga, zainteresirani dobavljači mogu usredotočiti svoje napore na dva koraka: pretkvalifikacijsku fazu i fazu prikupljanja ponuda. Kandidati koji budu eliminirani u pretkvalifikacijskoj fazi neće uzalud trošiti svoja sredstva na pripremu ponuda koje bi ionako bile odbijene zbog toga što ponuđač nema odgovarajuće kvalifikacije.

Član 10. tačka c), pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci: Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvršenju radova dodjeljuju se putem jednog od sljedećih postupaka i prema uslovima navedenim u članu 11. ovog zakona: c) pregovarački postupak s objavljivanjem obavještenja o nabavci;


32

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim, kvalificiranim kandidatima koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku kao što je opisano iznad u članu 10. tačka b), za ograničeni postupak. S obzirom da je takav pregovarački postupak za dodjelu ugovora manje transparentan od otvorenog ili ograničenog postupka, predviđeno je da se pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci koristi samo za mali broj izvanrednih slučajeva. Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci, s druge strane, pruža fleksibilniji metod dodjele ugovora. Prema pravilima EU o javnim nabavkama, javna preduzeća, tzv. “komunalni operateri”, mogu slobodno izabrati da koriste takav postupak umjesto otvorenog ili ograničenog postupka. ZJN ne pruža komunalnim operaterima u BiH slobodu izbora pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja. Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda. U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ, na osnovu kriterija za odabir (isti kriteriji za odabir koji se koriste kod otvorenog i ograničenog postupka, vidi objašnjenje člana 10. tačka a), iznad), koji su specificirani u obavještenju o nabavci18, vrši izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za učešće u pregovorima. U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda, kandidati se pozivaju da uzmu učešće u pregovorima s ugovornim organom, s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora, te da se na osnovu rezultata postignutih u obavljenim pregovorima podnese konačna ponuda. Konačne ponude se otvaraju, ocjenjuju itd. prema odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II ZJN, od člana 33. do 37. Postupak se pokreće objavljivanjem obavještenja o nabavci u kojem se privrednim subjektima upućuje poziv da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju. U pregovaračkom postupku sa objavljivanjem obavještenja o nabavci, tenderska dokumentacija može se pripremiti u dva dijela (kao u ograničenom postupku), tako da odgovara pretkvalifikacijskoj fazi i fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. Ako se pripremaju pretkvalifikacijski dokumenti, obavještenje o nabavci mora sadržavati informaciju o krajnjem roku za podnošenje zahtjeva za te dokumente. Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci navedeni su u članu 11. stav (3) ZJN.

18 Vidjeti član 19. ZJN.


33

Provođenje pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci dalje je opisano u članu 30. stav (1) i članu 31. ZJN. Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci je sličan otvorenom i ograničenom postupku u sljedećim tačkama:

• Sva tri postupka počinju objavljivanjem obavještenja u Službenom glasniku i na web stranici javnih nabavki;

• Kod sva tri postupka svi zainteresirani dobavljači mogu učestvovati ili uputiti zahtjev za učešće;

• Uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumenti, koji bi se mogli tražiti od dobavljača kako bi pružili dokaz o svojim kvalifikacijama su isti (članovi 22. do 27. se jednako primjenjuju);

• Svi kvalificirani dobavljači mogu dostaviti svoje ponude ili početne ponude;

• Kriteriji za dodjelu ugovora su isti. Najveća razlika kod pregovaračkih postupaka u poređenju s otvorenim i ograničenim postupkom je ta što se dozvoljava vođenje pregovora između ugovornog organa i kvalificiranih kandidata o tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima ugovora. Zbog toga što se mogu voditi takvi pregovori, ovaj postupak je manje transparentan, ali je fleksibilniji. Član 10. tačka d), pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci: Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvršenju radova dodjeljuju se putem jednog od sljedećih postupaka i prema uslovima navedenim u članu 11. ovog zakona: d) pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci;

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili više dobavljača koje je pozvao, a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavještenje o nabavci. Ovaj postupak nije direktno otvoren za natjecanje kao što to jesu ostala tri gore spomenuta postupka19. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predviđen je za primjenu samo u izvanrednim slučajevima, na primjer gdje su dva puta provedeni otvoreni i ograničeni postupak i još uvijek nisu primljene nikakve ponude, ili kada postoji samo jedan potencijalni dobavljač, a nema druge mogućnosti izbora, vidi objašnjenje člana 11. stav (4), iznad. 19 Vidjeti napomenu 2 iznad.


34

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci se može, u izvanrednim okolnostima, primijeniti u slučajevima ekstremne hitnosti, pod uslovom da se događaji koji zahtijevaju ovaj postupak nisu mogli predvidjeti i da ih nije prouzročio ugovorni organ. Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci navedeni su u članu 11. stav (4) ZJN. S razlikom što u ovom postupku nema početnog objavljivanja obavještenja o nabavci, njegovo provođenje je identično provođenju pregovaračkog postupka sa prethodnim objavljivanjem obavještenja. Provođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci dalje je opisano u članu 30. stav (2) i članu 31. ZJN. Član 10. tačka e), konkurs za izradu idejnog rješenja: Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvršenju radova dodjeljuju se putem jednog od sljedećih postupaka i prema uslovima navedenim u članu 11. ovog zakona: e) konkurs za izradu idejnog rješenja

Konkurs za izradu idejnog rješenja predstavlja postupak koji omogućava ugovornom organu da osigura plan ili idejni prijedlog koji je odabrala konkursna komisija nakon što je provedeno natjecanje, sa dodjelom nagrada ili bez dodjele. Konkurs za izradu idejnog rješenja se uglavnom koristi u oblastima prostornog uređenja ili urbanizma, arhitekture i građevinarstva, ili kod rješenja za sisteme za obradu podataka, no može se koristiti u svim slučajevima gdje se želi dobiti plan ili idejni prijedlog. Konkurs za izradu idejnog rješenja može se provesti bez pretkvalifikacije, ili sa istom, što odgovara otvorenom ili ograničenom postupku kao što je gore opisano. Konkurs za izradu idejnog rješenja se uvijek pokreće oglašavanjem obavještenja o konkursu za izradu idejnog rješenja20. Provođenje konkursa za izradu idejnog rješenja je dalje opisano u članovima 43. i 44. ZJN. Nakon konkursa za izradu idejnog rješenja može uslijediti dodjela ugovora o pružanju usluga putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, vidjeti ispod pod članom 11. stav (4) tačka c).

20 Vidjeti član 43. stav (1) ZJN.


35

Član 11. Uslovi za upotrebu postupaka dodjele ugovora Član11. predviđa uslove za primjenu pet primarnih postupaka dodjele ugovora koji su postavljeni prema Članu 10. ZJN. Član 11. stav (1): (1) Ugovorni organ dodjeljuje ugovor na osnovu otvorenog postupka, osim u slučaju da su ispunjeni uslovi iz stavova (2) i (5).

Otvoreni postupak je glavni i osnovni postupak koji se primjenjuje za dodjelu ugovora o javnoj nabavci, zato što na najefikasniji način osigurava pravično i aktivno nadmetanje među potencijalnim dobavljačima i time predstavlja najbolji metod za najekonomičnije korištenje javnih sredstava. Ugovorni organi će u najvećoj mogućoj mjeri preferirati otvoreni postupak za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci usluga, osim kada se radi o ugovorima o nabavci konsultantskih usluga, za koje se mora koristiti ograničeni postupak21. Pod uslovom da je procijenjena vrijednost ugovora iznad primarnih vrijednosnih razreda, te samo kada su prisutne okolnosti koje su navedene u stavovima (2) do (5) ovog člana, ugovorni organ može razmotriti primjenu drugih postupaka – u suprotnom se mora primijeniti otvoreni postupak. Osim za nabavku konsultantskih usluga kao što je gore pomenuto, ugovorni organi nisu obavezni da razmatraju primjenu drugih postupaka osim otvorenog postupka (pod uslovom da je procijenjena vrijednost ugovora iznad primarnih vrijednosnih razreda) – to je pravo, a ne obaveza. Prema tome, čak i kada su ispunjeni uslovi za primjenu drugih postupaka, ugovorni organ još uvijek može primijeniti otvoreni postupak, ako smatra da je to korisno. Za ugovore čija je vrijednost ispod primarnih vrijednosnih razreda, mogu se koristiti pojednostavljeni postupci opisani u članovima 45. do 47., ako su ispunjeni uslovi koji su u njima definirani. Ipak, ugovorni organi imaju pravo da isto tako primjene postupke definirane u Poglavlju II (uključujući otvoreni postupak) za dodjelu ugovora male vrijednosti. Član 11. stav (2): (2) U slučaju obimnih ili složenih nabavki, koje iziskuju provođenje postupka

pretkvalifikacije, može se koristiti ograničeni postupak. Ugovor o pružanju konsultativnih usluga bit će dodijeljen po procedurama ograničenog postupka.

21 Vidjeti član 11. stav (2), ZJN.


36

Ograničeni postupak namijenjen je za primjenu kada se dodjeljuju veliki ili složeni ugovori o nabavci roba, usluga ili radova, gdje se “traži” metod koji se sastoji iz dvije faze, a koji je opisan iznad u članu 10. tačka b), što znači da je efikasniji za primjenu od otvorenog postupka. Pored toga, naloženo je kao obaveza koristiti ograničeni postupak za dodjelu ugovora za bilo kakve konsultantske usluge (koji imaju jednak iznos kao primarni vrijednosni razredi ili su viši od njih, što je određeno članom 6. stav (2), ZJN). Pod “velikim ili složenim” ugovorom podrazumijeva se ugovor velike ekonomske vrijednosti (ugovori velikog obima) i/ili visoke tehničke ili organizacione složenosti (veći građevinski radovi, kompleksni IT sistemi). U takvim slučajevima kvalifikacijski zahtjevi za potencijalne ponuđače mogu biti visoki i detaljni, te bi prema tome pretkvalifikacija mogla biti korisna za ugovorni organ kao i za ekonomske subjekte kao što je istaknuto iznad u članu 10. tačka b). Isti argumenti često važe za nabavke konsultantskih usluga, što je razlog zbog kojeg se ograničeni postupak uvijek koristi za dodjelu takvih ugovora. Suprotno tome, ograničeni postupak ne smije se koristiti za male, jednostavne ugovore, čak i ako ugovorni organ očekuje mnoge ponude i želi ograničiti broj ponuda radi ekonomičnosti i brzine postupka. Kvalifikacijski kriteriji specificirani u obavještenju o nabavci biće strogo u skladu sa odredbama članova 24. do 26. ZJN i odnosiće se na predmet ugovora, te biti proporcionalni s istim. Oni ne smiju imati ograničavajući biti efekat na natjecanje i moraju biti razumni, jasni i precizni22. Na primjer, kada se od kandidata traže veoma specifične kvalifikacije, ugovorni organ mora obratiti posebnu pažnju kako bi osigurao natjecateljski aspekt u pretkvalifikacijskom procesu. Član 11. stav (3): (3) Ugovorni organi mogu izuzetno ugovore dodjeljivati putem pregovaračkog postupka, nakon objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, na način kako je to niže opisano. Isključena je mogućnost primjene ovog postupka na ugovore koji na bilo koji način uključuju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rješenja.

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci namijenjen je za primjenu u veoma malom broju slučajeva, kao što je spomenuto iznad u članu 10. tačka c) i opisano niže. Ugovor dodijeljen korištenjem pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci nikada ne može sadržavati bilo kakve opcije za dodatne isporuke.

22 Vidjeti član 22. stav (3), ZJN.


37

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci nije relevantan kao naknadni postupak kod konkursa za izradu idejnog rješenja.23. Član 11. stav (3) tačke a) do c), navodi slučajeve u kojima je opravdana primjena pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. Član 11. stav (3) tačka a): a) u slučaju kada su u otvorenom ili ograničenom postupku dostavljene

samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajućim izmjenama uslova i pri tome osigurao da uslovi iz ugovora u skorije vrijeme provedenog postupka nisu značajno promijenjeni;

Prvi slučaj u kojem je opravdana primjena pregovaračkog postupka je kada nije uspjelo prethodno prikupljanje ponuda, a bilo je bezuspješno zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. Kako bi se osigurala stvarna konkurencija, provedeni otvoreni ili pregovarački postupak će se, u najvećoj mogućoj mjeri, obznaniti kada ugovorni organ primi najmanje tri prihvatljive ponude. Smatra se da ponuda prihvatljiva kada (i) je ponudu dostavio kvalificirani ponuđač i (ii) kada ponuda ispunjava sve specifikacije i zahtjeve koje je ugovorni organ postavio u tenderskoj dokumentaciji i kada nema značajnih odstupanja ili pridržavanja prava u pogledu tih specifikacija i zahtjeva. Usklađenost ponude se dalje objašnjava u članu 35., Ocjena ponuda, ispod. Način da se riješi situacija kada su u otvorenom ili ograničenom postupku (uključujući ograničene postupke za dodjelu ugovora o konsultantskim uslugama) primljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove može biti primjena pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. Međutim, korištenje pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci u takvim slučajevima se dozvoljava tek kao treći pokušaj, nakon što jedan za drugim ne uspiju dva postupka prikupljanja ponuda (vidjeti objašnjenje člana 11. stav (4) tačka a), 1), ispod). Aktivnost nabavke u takvim slučajevima mora se izvesti kako slijedi: (1) pokreće se uobičajeni otvoreni ili ograničeni postupak. Recimo da su primljene samo ponude koje nisu prihvatljive. Dakle, postupak je otkazan24, i

23 Relevantni postupak koji treba primijeniti kao naknadni postupak nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja jeste pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci kao što je navedeno u članu 11. stav (4) tačka c) ZJN, ukoliko je za konkurs za izradu idejnog rješenja preduslov da se pobjedniku ili jednom od pobjednika konkursa dodijeli ugovor o pružanju usluga, vidjeti član 43. stav (2) tačka a), ZJN. 24 Vidjeti član 12. stav (1) tačka b), i stav (2), ZJN.


38

(2) pokreće se novi otvoreni ili ograničeni postupak, uz eventualne manje izmjene uslova (znači da uslovi nisu značajno25 izmijenjeni, jer bi to onda zahtijevalo potpuno novi postupak i samo ako bi takvi izmijenjeni uslovi – koji još uvijek zadovoljavaju potrebe ugovornog organa – vjerovatno mogli obezbijediti ponude koje ispunjavaju postavljene uslove). Recimo da su opet primljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove. Dakle, postupak se ponovo otkazuje, i samo tada (3) smije se pokrenuti pregovarački postupak objavljivanjem obavještenja o nabavci, pod uslovima koji su u značajnoj mjeri isti kao kod prethodnih postupaka. Ako se uopće ne dostave nikakve ponude, ugovorni organ može primijeniti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci (vidjeti član 11. stav (4) tačka a), 1)).

Razlog zbog kojeg se pregovarački postupak dozvoljava tek kao treći pokušaj je to što se tržište mora ozbiljno ispitati u otvorenom prikupljanju ponuda, prije nego što ugovorni organ pribjegne postupku u kojem je ima manje konkurencije i transparentnosti. Međutim, ako obavljeni pregovori idu u tom smjeru da dovedu do ugovora koji će u značajnoj mjeri biti drugačiji, postupak se u cjelosti mora otkazati i mora se pokrenuti sasvim novi postupak (ponovo kroz otvoreni ili ograničeni postupak). U slučaju da postupak broj (2) rezultira podnošenjem ponuda od dovoljnog broja26 kvalificiranih ponuđača, ali ponude nisu prihvatljive, tada se može primijeniti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci kao što je dato u članu 11. stav (4) tačka a), 1), pod uslovom da se svi kvalificirani ponuđači pozovu da učestvuju u pregovorima. Zapravo, pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci može se koristiti kao treći pokušaj u gore opisanim slučajevima, kada je razumno za očekivati da će takvo objavljivanje obezbijediti dovoljan broj prihvatljivih ponuda (ili jednostavno više njih). Ako se ne čini vjerovatnim da će objavljivanje, u trećem pokušaju, obavještenja o nabavci pregovaračkim postupkom dati takav rezultat, tada se može primijeniti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, u skladu sa članom 11. stav (4) tačka a), alineja 1).

25 “Značajno” se shvaća u okruženju jednakih uslova nadmetanja i ovdje znači da uslovi namijenjenog ugovora u ponovljenom postupku odgovaraju istim privrednim subjektima koji su bili potencijalni natjecatelji u postupku broj (1). 26 ”Dovoljan broj” se odnosi na broj koji je dovoljan da bi se osiguralo nadmetanje, obično je to najmanje tri, vidjeti član 12. stav (1) ZJN.


39

U doslovnom tumačenju, odredba člana 11. stav (3) tačka a) ne može se primijeniti kada je broj dostavljenih ponuda manji od tri (na primjer dvije ponude ili jedna), ali su dostavljene ponude prihvatljive. U takvoj situaciji može se dodijeliti bilo koji od ugovora (ako je osigurana konkurencija) ili se tender može otkazati (ako nije osigurana konkurencija); ali u posljednjem slučaju postupak koji se nakon toga ponovi mora biti otvoren ili ograničen, a ne pregovarački. Član 11. stav (3) tačka b): b) u izuzetnim, posebnim slučajevima ugovora o izvođenju radova ili pružanju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose

na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvrđivanje ukupnih cijena;

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci može se koristiti u takvim izuzetnim, posebnim slučajevima ugovora o izvođenju radova ili pružanju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvrđivanje ukupnih cijena. Na primjer, u slučaju izvođenja većih popravki ili usluga ili pružanja opsežnih revizorskih usluga, možda bude nemoguće unaprijed predvidjeti obim posla, te samim tim ponuđači neće moći ponuditi ukupni iznos svih cijena. Na osnovu pregovora između ugovornog organa i pretkvalificiranih kanidata, ugovor se može tada dodijeliti. Isključena je mogućnost primjene stava (3) tačka b) člana 11. za ugovore za javnu nabavku roba. Mora se napomenuti da je primjena pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci pod takvim okolnostima u potpunosti izuzetna situacija. Ugovorni organi obično ne uzimaju u razmatranje primjenu takvog postupka. Ugovorni organi su uvijek svjesni da privredni subjekti, koji možda budu smatrali da je konkurencija neopravdano ograničena s obzirom na provedene pregovore, mogu uložiti prigovor na postupak u skladu sa žalbenim postupkom koji je određen u ZJN. Član 11. stav (3) tačka c): c) kada se odnosi na ugovore o javnim nabavkama radova – za radove koji

se izvode isključivo s ciljem istraživanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja.

U slučaju ugovora za javnu nabavku radova koji će se izvoditi isključivo u svrhu istraživanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja, može se izuzetno primijeniti pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. Kao primjer se mogu navesti istraživanja u okviru alternativne energije, nuklearna istraživanja, podzemne instalacije itd.


40

Član 11. stav (4) (4) Ugovorni organi izuzetno mogu ugovore dodjeljivati putem pregovaračkog

postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, u niže navedenim slučajevima. Isključena je mogućnost primjene ovog ppostupka na ugovore koji na bilo koji način uključuju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rješenja.

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predviđen je za primjenu samo izuzetno kao što je pomenuto u članu 10. tačka d) i objašnjeno ispod. Ugovor dodijeljen korištenjem pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci nikada ne može sadržavati bilo kakve opcije za dodatne isporuke. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se primijeniti kao naknadni postupak za konkurs za izradu idejnog rješenja27. Član 11. stav (4) tačke a) do d), specificira slučajeve u kojima je opravdana primjena poregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Član 11. stav (4) tačka a): a) kod ugovora o javnim nabavkama radova, roba ili usluga:

Za ugovore o javnim nabavkama radova, roba ili usluga (uključujući konsultantske usluge), pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti u sljedećim slučajevima: Član 11. stav (4) tačka a) alineja 1): 1) u slučaju kada nijedna ponuda ili nijedna odgovarajuća ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada je

ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajućim izmjenama uslova i pri tome osigurao da uslovi iz ugovora u skorije vrijeme provedenog postupka nisu značajno promijenjeni i da su svi ponuđači koji zadovoljavaju minimum kvalifikacionih zahtjeva pozvani na pregovaranje;

27 Formulacijom druge rečenice u članu 11. stav (4) ZJN isključuju se ugovori kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rješenja. Očigledno je da je ovo greška, budući da se član 11. stav (4) tačka c), izričito odnosi na ugovore kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rješenja. Na osnovu principa “lex specialis”, član 11. stav (4) tačka c) je važeća odredba o dodjeli ugovora o javnim nabavkama usluga koja slijedi nakon što je konkurs za izradu idejnog rješenja proveden prema odredbama članova 43. i 44. ZJN.


41

Kao što je navedeno u članu 11. stav (3) tačka a), provedeni otvoreni ili ograničeni postupak će se, u najvećoj mogućoj mjeri, obznaniti kada ugovorni organ primi najmanje tri prihvaljive ponude28. Ako niti jedna ponuda uopće ne bude primljena, ili ne bude primljena niti jedna prihvatljiva ponuda, čime se stvara približno ista situacija kao da nijedna ponuda nije primljena u otvorenom ili ograničenom postupku, može se uzeti u razmatranje da se provede pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Ipak, primjena pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci u takvim slučajevima dozvoljena je tek kao treći pokušaj, shvaćena na isti način kao što je objašnjeno u članu 11. stav (3) tačka a), iznad. Aktivnost nabavke u takvim slučajevima mora se nastaviti u 3 dijela kao što je opisano u članu 11. stav (3) tačka a), iznad, tako što se otkazuje prvi dio u kojem nije primljena nijedna ponuda, provodi drugi dio sa manjim izmjenama u uslovima i ponovno otkazuje, ako nije primljena niti jedna ponuda, a onda se provodi pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci pod uslovima koji su u značajnoj mjeri isti kao prethodni postupak. Ugovorni organ poziva najmanje tri ponuđača na učešće u pregovorima. U slučaju da postupak broj (2) rezultira dostavljanjem nekoliko ponuda od kvalificiranih ponuđača, ali su ponude beskorisne, tada se provodi pregovarački postupak tako što se pozivaju najmanje svi prethodno kvalificirani ponuđači. Ono što se navodi iznad u članu 11. stav (3) tačka a), a u vezi je sa razlogom zbog kojeg se pregovarački postupak dozvoljava kao treći pokušaj i pokretanjem sasvim novog postupka u slučaju da pregovori teže da dovedu do ugovora koji je u značajnoj mjeri drugačiji, također važi za pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Uistinu, pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti kao treći pokušaj u gore opisanim slučajevima kada ne postoje izgledi da će daljnje objavljivanje obezbijediti dovoljan broj prihvatljivih ponuda. Međutim, ugovorni organ u takvim situacijama može uvijek izabrati da primijeni pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci kao što je dato u članu 11. stav (3) tačka a), kako bi se uvelo bolje nadmetanje za predviđeni ugovor. Član 11. stav (4) tačka a) alineja 2): 2) kada nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku nije

dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio učešće u ograničenom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajućim izmjenama uslova i pri tome osigurao da uslovi iz ugovora u skorije vrijeme provedenog postupka nisu značajno promijenjeni;

28 U vezi sa izrazom “prihvatljive ponude”, molimo pogledati tumačenje u članu 11. stav (3) tačka a), i članu 35.


42

Postoji sličnost kod situacija kada se ne primi nijedna ponuda ili se prime samo ponude koje nisu prihvatljive i situacije kada nije dostavljen nijedan zahtjev za učešće u provedenom ograničenom postupku, ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio učešće u tom ograničenom postupku. Rješenje za takvu situaciju može biti provođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Ali da ponovimo, kao što je opisano iznad u članu 11. stavovi (3) tačka a), i (4) tačka a) alineja 1), kada u provedenom otvorenom ili ograničenom postupku nema upotrebljivih ponuda, u takvim slučajevima dozvoljeno je da se pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci primijeni kao treći pokušaj. Aktivnost nabavke mora se izvesti kako slijedi: (1) pokreće se uobičajeni ograničeni postupak. Recimo da ne bude dostavljen nijedan zahtjev za učešće ili nijedan kvalificirani kandidat ne zatraži učešće (što znači da su svi zahtjevi bili odbijeni). Dakle, postupak se otkazuje, i

(2) pokreće se novi ograničeni postupak, moguće pod malo izmijenjenim uslovima (što znači da uslovu nisu izmijenjeni u značajnoj mjeri29, jer bi to zahtijevalo sasvim novi postupak, i samo ako tako izmijenjeni uslovi – koji još zadovoljavaju potrebe ugovornog organa – mogu vjerovatno obezbijediti kvalificirane kandidate). Recimo da ponovo ne budu dostavljeni zahtjevi za učešće ili nijedan kvalificirani kandidat ne bude zatražio učešće. Dakle, postupak se otkazuje, i tada (3) može biti pokrenut pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, pod uslovima koji su u značajnoj mjeri isti kao postupak broj (2). Ugovorni organ poziva najmanje tri dobavljača da učestvuju u pregovorima. Međutim, ugovorni organ u takvim situacijama može uvijek izabrati da primijeni pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci, kao što je dato u članu 11. stav (3) tačka a), kako bi uveo bolje nadmetanje za predviđeni ugovor.

Ono što je navedeno u članu 11. stav (3) tačka a), a u vezi je sa razlogom zbog kojeg se dozvoljava da se pregovarački postupak provede tek kao treći pokušaj i pokretanjem sasvim novog postupka u slučaju da pregovori teže da dovedu do ugovora koji je u značajnoj mjeri drugačiji, također važi za pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci u slučaju kada se koristi takav postupak, gdje nije dostavljen niti jedan zahtjev za učešće niti je ijedan kvalificirani kandidat zahtijevao učešće u provedenom ograničenom postupku..

29 “Značajno” se shvaća u okruženju jednakih uslova nadmetanja i ovdje znači da uslovi namijenjenog ugovora u ponovljenom postupku odgovaraju istim privrednim subjektima koji su bili potencijalni natjecatelji u postupku broj (1).


43

Član 11. stav (4) tačka a) alineja 3): 3) kada zbog suštinskih, tehnički dokazivih ili umjetničkih razloga, ili

zbog razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, samo određeni dobavljači mogu izvršiti nabavku, pružiti usluge ili izvršiti radove i kada ne postoji druga mogućnost izbora;

Dodjela ugovora jednom mogućem dobavljaču, gdje ne postoji mogućnost izbora alternativnog dobavljača, predstavlja drugu grupu slučajeva kada se može koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Nedostatak alternativnog izbora mora biti objektivne prirode. To nije situacija kada ugovorni organ ne zna za bilo kakav alternativni izbor – to je situacija kada alternativni izbor uistinu ne postoji. Nedostatak alternativnog izbora ne smije biti uzrokovan bilo kakvim faktorom – razlog za taj nedostatak se može pripisati tehničkim ili umjetničkim razlozima ili zaštiti ekskluzivnih prava (prema tome, sam organizacijski ili ekonomski motiv ne predstavlja zadovoljavajuće opravdanje). Jedan mogući dobavljač može postojati u slučaju kada su predmeti predviđenog ugovora, na primjer, rezervni dijelovi za složene mašine čiju tehničku specifikaciju ne poznaje nijedan alternativni dobavljač. Neophodnost da ugovor izvrši određeni dobavljač mora biti objektivne i ozbiljne prirode – ne može postojati bilo koji drugi prihvatljiv ugovarač. Na primjer, sama činjenica da ugovorni organ već posjeduje vozni park koji se sastoji od vozila određene marke, ne opravdava to da se vozila i dalje nabavljaju od istog proizvođača (bez nadmetanja) – moguće je vozni park popuniti i vozilima druge marke, to može stvoriti neke organizacione probleme ugovornom organu, ali je to prepreka koju treba prevazići. Ovaj postupak može se također primijeniti kada ugovor može izvršiti određeni dobavljač zbog postojanja prirodnog monopola i gdje ne postoji konkurencija za tog monopolistu (na primjer snabdijevanje vodom ili strujom). Budući da je pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci najmanje konkurentan i transparentan postupak, treba ga koristiti samo u izuzetno rijetkim slučajevima. Dodjeljivanjem ugovora u ovom postupku, ugovorni organ riskira da plati više za slabiji kvalitet (dobavljač nije prisiljen da zbog konkurenata smanji svoju cijenu i garantira kvalitet). U mnogim slučajevima dobavljači žele da brendiraju svoje proizvode kako bi privukli klijente upravo ka robi određene izrade ili izvora snabdijevanja. Ugovorni organi moraju biti veoma pažljivi kako bi osigurali pravičnu i aktivnu konkurenciju – i pri tome dobili najbolje cijene. U svim slučajevima kada ugovorni organ sumnja da li bi moglo biti prisutno još konkurenata na tržištu, preferira se primjena otvorenog ili ograničenog postupka. Na primjer, isto tako u slučaju kupovine posebne opreme, na koju postoje ekskluzivna prava koja proizilaze iz patenata itd., jedina mogućnost je da se sa


44

vlasnikom tih prava provede pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. I ovdje treba ponoviti da ugovorni organi moraju biti veoma pažljivi kako bi osigurali pravičnu i aktivnu konkurenciju za predviđeni ugovor. Član 11. stav (4) tačka a) alineja 4): 4) kada se izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima nepredvidivim za dati ugovorni

organ, ne mogu ispoštovati ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi za ubrzani ograničeni postupak. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ne smiju se ni u kom slučaju moći dovesti u vezu s ugovornim organom;

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci je postupak koji se može koristiti u slučajevima krajnje hitne nabavke, gdje je hitnost prouzrokovana izuzetno nepredvidivim događajima (poput prirodnih katastrofa). Izuzetno, kada vanjski događaji utiču na aktivnost ugovornih organa i zahtijevaju naročito brzu akciju što se tiče nabavke, može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, zato što se ovaj postupak može provesti u vrlo kratkom vremenskom periodu. Odredba se jednako odnosi na sve tipove nabavki: robe, radove i usluge. Ukratko, ZJN utemeljuje otvoreni postupak kao glavni postupak koji se treba koristiti što je više moguće, vidjeti iznad u članu 11. stav (1) i ograničeni postupak koji treba koristiti u posebnim slučajevima, vidjeti iznad u članu 11. stav (2). Normalni minimalni vremenski rok za prijem ponuda u otvorenom postupku (primarni postupak dodjele ugovora, procijenjena vrijednost ugovora nije u istom iznosu ili nije viša od međunarodnih vrijednosnih razreda) za prijem zahtjeva je 28 dana30. Normalni minimalni vremenski rok (za primarni postupak dodjele ugovora, procijenjena vrijednost ugovora nije u istom iznosu ili nije viša od međunarodnih vrijedosnih razreda) za prijem zahtjeva za učešće u ograničenom postupku je 18 dana31 a za prijem ponuda u ograničenom postupku 28 dana32. Za hitne slučajeve, u kojima nije moguće primijeniti ove normalne vremenske rokove, uspostavljen je ubrzani ograničeni postupak33 sa minimalnim vremenskim rokom za prijem zahtjeva za učešće od 8 dana i 5 dana za prijem ponuda. Kada se, izuzetno, zbog krajnje hitnosti, ne može primijeniti čak ni ubrzani ograničeni postupak, može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

30 Vidjeti član 21. stav (5), na koji se odnosi član 6. stav (3) tačka c) ZJN. 31 Vidjeti član 21. stav (6) tačka a), na koji se odnosi član 6. stav (3) tačka c) ZJN. 32 Vidjeti član 21. stav (6) tačka b), na koji se odnosi član 6. stav (3) tačka c) ZJN. 33 Vidjeti član 21. stav (6) tačka c), na koji se odnosi član 6. stav (3) tačka d) ZJN.


45

Takav krajnje hitan postupak provodi se tako što se pozivaju jedan ili više dobavljača koje je ugovorni organ izabrao kao što je opisano u članu 10. tačka d) i ispod u članu 30. stav (2). Pregovori o uslovima predviđenog ugovora mogu se provesti u periodu od nekoliko dana. S obzirom da se nijedan ugovor, u skladu sa članom 39. stav (1) ne može zaključiti u “periodu čekanja” od 15 dana, taj period čekanja mora se također poštovati i u krajnje hitnim slučajevima. Samo u slučaju izuzetne nužde, bilo bi opravdano prekršiti ovu odredbu ZJN, oslanjajući se na javni zakon o općoj opasnosti, te zaključiti ugovor ranije, bez čekanja punih 15 dana. Vidjeti također objašnjenja odredbi člana 39. stav (1), ZJN (u vezi “periodom čekanja” od 15 dana) i objašnjenje člana 30. stava (2) tačka a), i člana 39. stava (1), ispod. Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci u takvim slučajevima su specificirani u članu 11. stav (4) tačka a) alineja 4) ZJN, kako slijedi: (i) razlozi krajnje hitnosti moraju biti dokazivi (objektivni), što znači da se razlozi mogu na uvjerljiv način objasniti javnosti (a naročito Uredu za razmatranje žalbi, u slučaju da je Uredu uložena žalba), (ii) okolnosti krajnje hitnosti moraju izazvane događajima koje ugovorni organ, prema objektivnoj procjeni, nije mogao predvidjeti, i (iii) te okolnosti moraju poticati od vanjskih uzroka i ne smiju se ni u kom slučaju moći dovesti u vezu sa ugovornim organom. Klasični primjer su direktne posljedice prirodnih katastrofa, koje mogu, za aktivnosti koje je potrebno prve izvršiti u hitnoj situaciji, zahtijevati vrlo brze akcije u vezi sa nabavkom. Član 11. stav (4) tačka b): b) kod ugovora o javnim nabavkama roba:

Dok se član 11. stav (4) tačka a) može jednako primijeniti na ugovore o javnoj nabavci radova, roba ili usluga, dotle član 11. stav (4) tačka b) važi samo za ugovore o javnoj nabavci roba. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se izuzetno koristiti za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba u sljedećim slučajevima:


46

Član 11. stav (4) tačka b) alineja 1): 1) kada su proizvodi u pitanju proizvedeni isključivo za svrhe

istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na količinsku (serijsku) proizvodnju s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja;

Kada će se proizvodi koji su predmet nabavke, prema predviđenom ugovoru o nabavci roba, proizvoditi isključivo u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja koje je poduzeo ugovorni organ, može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci; ta proizvodnja ne može se odnositi na serijsku proizvodnju sa dobavljačem s ciljem ostvarenja zarade ili na proizvodu/proizvodima ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja za dobavljača. Takav slučaj nije veoma praktičan, jer je najčešće, na primjer kod istraživanja u oblasti fizike, spin off za dobavljača u ugovoru o javnoj nabavci dragocjen za buduću inovaciju – u kom slučaju se mora osigurati nadmetanje za određeni ugovor. Član 11. stav (4) tačka b) alineja 2): 2) za dodatne isporuke koje vrši prvobitni dobavljač, a koje su namijenjene ili kao djelimična zamjena redovnih isporuka ili

ugradnji, ili kao proširenje postojećih isporuka ili ugradnji, kada su prethodni ugovori još uvijek na snazi, kada nema suštinskih izmjena u cijenama i drugim uslovima i kada bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ na nabavku materijala različitih tehničkih karakteristika, što bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti ili disproporcionalnih tehničkih poteškoća u radu i održavanju; trajanje takvih ugovora kao i trajanje obnovljenih ugovora, kao opće pravilo, ne može biti duže od jedne godine računajući od dana dodjele inicijalnog ugovora;

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti za dodatne isporuke roba pod određenim uslovima. U javnoj nabavci opće je pravilo da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti, kako u vezi sa količinom robe tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono što je određeno u tenderskoj dokumentaciji i u zaključenom ugovoru. Kao opće pravilo, za bilo kakve nove robe podrazumijeva se zaključenje novog ugovora nakon što se stavi na nadmetanje. U izuzetnim slučajevima ugovorni organ može željeti da nabavi dodatne robe u uskoj vezi s važećim ugovorom, bilo kao djelomičnu zamjenu roba pod važećim ugovorom ili kao dodatne robe. Samo u slučaju kada bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ da nabavi materijal koji ima različite tehničke karakteristike a što bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti, ili nesrazmjernih tehničkih problema u radu i održavanju, dozvoljeno je zaključiti


47

obnovljeni ugovor za dodatne isporuke korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci pod uslovom da je obnovljeni ugovor zaključen sa istim dobavljačem i po cijeni koja je u značajnoj mjeri ista – i pod ostalim uslovima, kao što su dati u važećem ugovoru. Ova mogućnost može se koristiti jednu godinu (kao opće pravilo) nakon dodjele inicijalnog ugovora i dodatne nabavke, ne bi trebala, prema međunarodnoj dobroj praksi, preći 50% od iznosa vrijednosti inicijalnog ugovora (iako posljednji uslov nije eksplicitno naveden u zakonu). Ako godinu dana nakon zaključenja ugovora budu potrebne dodatne robe, ugovorni organ treba organizirati normalni postupak (uglavnom otvoreni postupak). Član 11. stav (4) tačka b) alineja 3): 3) za robe nuđene i kupljene na berzovnom tržištu;

Za robe nuđene i kupljene na berzovnom tržištu može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Takva nabavka je uobičajena za određena javna preduzeća koja su obuhvaćena ZJN; kao primjer se može navesti kupovina lož-ulja na berzovnom tržištu. Budući da berzovno tržište samo po sebi predstavlja konkurentsko okruženje, zaključivanje ugovora pod takvim okolnostima može se obaviti nakon direktnih pregovora sa dobavljačima, vidjeti objašnjenje člana 30. stav (2) tačka a), ispod. Član 11. stav (4) tačka b) alineja 4) 4) za nabavku robe pod izuzetno povoljnim uslovima, ili od

dobavljača koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti, ili od potraživača ili vršioca stečaja, ili u aranžmanu s povjeriocima, ili u sličnom postupku;

U slučajevima kada su uslovi sporazuma o cijeni izrazito povoljni, npr. kada se robe koje su predmet nabavke stavljaju slobodno na prodaju u vezi sa postupkom likvidacije poslovnih aktivnosti, stečaja ili sličnih situacija, može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Član 11. stav (4) tačka c): c) u slučaju ugovora o javnim nabavkama usluga, kada odnosni ugovor

slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rješenja, provedenog u skladu s odredbama člana 43. i 44. ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u posljednjem slučaju svi pobjednici konkursa pozivaju se na učešće u pregovorima;


48

Ovo odredbom uređuje se da se pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može koristiti u slučaju kada je proveden34 konkurs za izradu idejnog rješenja i kada je u konkursnoj dokumentaciji35 navedeno da će pobjedniku – ili jednom od pobjednika – konkursa za izradu idejnog rješenja biti dodijeljen ugovor o pružanju usluga na osnovu datog idejnog rješenja36. U tom slučaju aktivnost nabavke se izvodi kako slijedi: (1) Konkurs za izradu idejnog rješenja uređen je prema odredbama članova 43., i 44., ZJN s namjerom da:

(i) Ili odredi pobjedničko idejno rješenje (ili rješenja) na osnovu kriterija za ocjenjivanje koji su prethodno utvrđeni u dokumentaciji konkursa za izradu idejnog rješenja, ili (ii) Odredi pobjedničko rješenje ili rješenja i onda dodijeli ugovor o pružanju usluga koji uključuje, na primjer, izradu detaljnog idejnog rješenja i upravljanje izvođenjem radova na osnovu pobjedničkog idejnog rješenja (ili jednog od pobjedničkih idejnih rješenja). Glavni uslovi takvog ugovora o pružanju usluga moraju se unaprijed opisati u dokumentaciji konkursa za izradu idejnog rješenja.

(2) Provodi se konkurs za izradu idejnog rješenja, obznanjuje se identitet pobjednika (ili pobjednika) i objavljuje u obavještenju o rezultatima konkursa za izradu idejnog rješenja. (3) Ako je u prvobitnom natječaju bilo jasno da će se pobjedniku (ili jednom od pobjednika) dodijeliti ugovor o pružanju usluga na

osnovu pobjedničkog idejnog rješenja, za taj ugovor neće biti nikakvog daljnjeg nadmetanja te se ugovor može dodijeliti primjenom pregovaračkog postupka bez daljnjeg objavljivanja (uključujući pobjednika ili sve pobjednike konkursa za izradu idejnog rješenja).

Ugovorni organ, suočen sa takvim pregovorima, nije u povoljnoj poziciji kad je riječ o dobijanju pogodne cijene i drugih uslova ugovora, budući da je pobjedničko idejno rješenje (ili rješenja) već određeno (a). Zbog toga ugovorni organ mora dobro razmisliti o korištenju idejnog rješenja nakon kojeg slijedi pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Prema slobodnom izboru, konkurs za izradu idejnog rješenja može biti pripremljen isključivo da bi se dobilo idejno rješenje, uz obezbjeđivanje nagrada za pobjednika ili pobjednike. U tom slučaju, ugovorni organ može koristiti pobjedničko idejno rješenje, ili jedno od pobjedničkih idejnih rješenja 34 U skladu sa članovima 43. i 44. ZJN. 35 Tenderska dokumentacija za konkurs za izradu idejnog rješenja će se nalaziti kao “dokumentacija konkursa za izradu idejnog rješenja”. 36 Vidjeti. član 43., stav (2), a), ZJN.temel


49

kao osnovu za otvoreni ili ograničeni postupak s ciljem da se dodijeli ugovor o pružanju usluga. Član 11. stav (4) tačka d): d) u slučaju ugovora o javnim nabavkama usluga i radova:

Sljedeće odredbe važe za ugovore za javnu nabavku usluga (uključujući konsultantske usluge) i javnu nabavku radova. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti u sljedećim slučajevima: Član 11. stav (4) tačka d) alineja 1): 1) za dodatne usluge ili radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor ali koji,

usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, odnosno radova, i kada se takve dodatne usluge ili radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. Međutim, takvi ugovori jedino se mogu zaključiti s dobavljačem kome je dodijeljen glavni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ili radove ne može preći 50% od vrijednosti glavnog ugovora;

Kao što je spomenuto iznad u članu 11. stav (4) tačka b) alineja 2), opće je pravilo u javnim nabavkama da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti, kako u vezi sa količinom robe tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono što je određeno u tenderskoj dokumentaciji i u zaključenom ugovoru. Kao najvažnije pravilo, za bilo kakve nove isporuke podrazumijeva se zaključenje novog ugovora nakon što se stavi na nadmetanje. U izuzetnim slučajevima ugovorni organ može željeti da nabavi dodatne usluge ili dodatne radove u uskoj vezi sa važećim (glavnim) ugovorom, kada takve dodatne isporuke, usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodne za izvršenje usluga ili radova koji su obuhvaćeni glavnim ugovorom. Ali samo u slučaju kada se takve nepredviđene dodatne usluge ili radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ, dozvoljeno je da se zaključe posebni ugovori za dodatno pružanje usluga ili izvršenje radova korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, pod uslovom da se posebni ugovori zaključe sa istim pružaocem usluga ili ugovaračem radova koji izvršava glavni ugovor. Međutim, ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za takve dodatne usluge ili radove ne smije preći 50 % od vrijednosti glavnog ugovora.


50

Član 11. stav (4) tačka d) alineja 2): 2) za nove usluge ili radove koji predstavljaju ponavljanje sličnih

usluga ili radova povjerenih dobavljaču kojem je isti ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge ili radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor u skladu s otvorenim ili ograničenim postupkom. Na mogućnost vođenja postupka ukazat će se već pri raspisivanju tendera za prvi projekat, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet će u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Ovaj postupak može se primjenjivati samo tokom tri godine nakon zaključivanja prvobitnog ugovora.

Kada ugovorni organ želi da se pruži niz usluga ili izvede serija radova, možda bude želio da zaključi ugovor samo za prvi broj u nizu i da dobije mogućnost da će sljedeće po redu usluge ili radove izvršiti isti pružalac usluga ili ugovarač radova. Postupak koji je primjenjiv za zaključenje ugovora prema takvoj mogućnosti je pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Međutim, u tenderskoj dokumentaciji za otvoreni ili ograničeni postupak koji je korišten za prvi ugovor mora se predvidjeti takva mogućnost, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet će se u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci koji se odnosi na nove usluge ili radove može se primjenjivati samo tokom tri godine nakon zaključivanja prvobitnog ugovora. Član 11. stav (5): (5) Konkurs za izradu idejnog rješenja može biti otvoren kada ugovorni organi dodijele ugovore u skladu s članom 2. stavom (2) i članom 43. i 44. ovog

zakona.

Uslovi za korištenje konkursa za izradu idejnog rješenja proizilaze iz članova 43. i 44., vidjeti ispod pod tim članovima.


51

Član 12. Okončanje postupka dodjele ugovora

U članu 12. navode se razlozi zbog kojih postupak nabavke, koji je započet ili pokrenut37, može biti okončan: Uobičajeni povod za okončanje postupka dodjele ugovora očigledno je zaključenje ugovora ili okvirnog sporazuma koji je bio planiran pokretanjem i provođenjem postupka dodjele. Postupak nabavke mora biti pokrenut s ozbiljnom namjerom da se zaključi ugovor o javnim nabavkama o kojem je riječ; postupak nabavke ne može se pokrenuti u druge svrhe, na primjer da bi se testiralo tržište ili steklo znanje o dostupnim tehničkim rješenjima za dati problem. No, zbog drukčijih razloga ugovorni organ može željeti da okonča pokrenuti postupak bez zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma, što će reći da otkaže postupak. Takvo okončanje postupka dodjele ugovora ne može se uraditi svojevoljno, jer bi to impliciralo nejednak tretman ponuđača/kandidata koji učestvuju i oslabilo njihovo povjerenje u režim javnih nabavki. Općenito, postupak može biti otkazan zbog stvarnih razloga koji nisu mogli da se predvide u vrijeme pokretanja postupka dodjele . Pokretanje postupka dodjele ugovora stvara očekivanja među privrednim subjektima. Što se u dalje provede postupak, to će privredni subjekti, sukladno, uložiti više sredstava u pripremu ponuda. Na taj način otkazivanje postupka im uzrokuje dodatni, nepotrebni rad i troškove. Zbog toga otkazivanje pokrenutog postupka može da desi samo kada za to postoje prinudni razlozi, kao što je utvrđeno u članu 12. ZJN. Opravdani razlozi zbog kojih pokrenuti postupak dodjele može biti otkazan (ili treba biti otkazan u nekim slučajevima) bez zaključenja bilo kakvog ugovora ili okvirnog sporazuma, navedeni su u članu 12. stav (1) tačka b) alineje 1) do 5) ZJN. Opća ‘klauzula egzoneracije’ za otkazivanje nalazi se u članu 12. stav (1) tačka c), ZJN, za događaje koji se nisu mogli predvidjeti, koji su izvan kontrole ugovornog organa, koji nisu u vezi sa izvođenjem postupka dodjele ugovora, kao na primjer prirodna katastrofa ili iznenadna promjena u tehnologiji. Nakon otkazivanja postupka može uslijediti pokretanje novog, ponovljenog postupka sa uslovima koji su u značajnoj mjeri isti, ako ugovorni organ još uvijek želi da dodijeli ugovor, vidjeti opis ponovljenog postupka u članu 11. stav (3) tačka a), i stav (4) tačka a) alineje 1) i 2), iznad (pod uslovom da su ti uslovi 37 U trenutku kada je obavještenje o nabavci dostupna javnosti, za postupak dodjele ugovora se kaže da je “pokrenut”. U slučaju kada se koristi pregovarački potupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, slanje poziva za učešće u pregovorima jeste pokretanje postupka.


52

ispunjeni). Ako su uslovi značajno promijenjeni, pokretanje novog postupka ne predstavlja ponavljanje, već pokretanje sasvim novog postupka. U slučaju da se postupak dodjele ugovora pokrenut objavljivanjem obavještenja o nabavci otkaže, obavještenje o otkazivanju će se objaviti, vidjeti član 12. stav (2), ZJN. Model obrasca za obavještenje o otkazivanju objavljen je u Službenom glasniku br. 17/05 kao aneks Smjernicama koje je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora BiH. Obavještenje o otkazivanju treba, između ostalog, sadržavati sljedeće informacije38:

• Naziv i adresu ugovornog organa;

• Vrstu postupka za dodjelu ugovora;

• Opis predmeta nabavke;

• Procijenjenu ukupnu vrijednost planiranog ugovora;

• Broj primljenih ponuda;

• Razlog za otkazivanje postupka. Član 12. stav (1): (1) Kada je postupak dodjele ugovora pokrenut putem objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, on može biti okončan samo u sljedećim slučajevima:

Opravdani razlozi za okončanje pokrenutog postupka dodjele ugovora su kako slijedi: Član 12. stav (1) tačka a): a) nakon zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma;

Kada je planirani ugovor ili okvirni sporazum zaključen u skladu sa uslovima u tenderskoj dokumentaciji i uspješnoj ponudi, u skladu sa odredbama članova 38. i 39. ZJN, postupak će biti okončan objavljivanjem obavještenja o dodjeli ugovora39, što predstavlja zvanični prestanak postupka i slanjem izvještaja Agenciji za javne nabavke40.

38 Vidjeti također član 11. stav (3) Uputstva o primjeni zakona o javnim nabavkama. 39 Vidjeti član 40. ZJN. 40 Vidjeti član 41. ZJN.


53

Član 12. stav (1) tačka b): b) nakon otkazivanja postupka o dodjeli ugovora iz jednog od sljedećih

razloga:

Prije nego ili bez da je zaključen bilo kakav ugovor ili okvirni sporazum, postupak dodjele može biti otkazan iz jednog od sljedećih razloga: Član 12. stav (1) tačka b) alineja 1): 1) nijedna ponuda nije dostavljena u određenom krajnjem roku;

U slučaju da do krajnjeg roka za dostavljanje ponuda uopće ne bude primljena nijedna ponuda, postupak se može otkazati. Ugovorni organ nema drugog izbora nego da otkaže postupak. Ponude koje se dostave nakon isteka roka za dostavljanje ponuda ne smiju se nikada uzeti u razmatranje. Član 12. stav (1) tačka b) alineja 2): 2) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva;

U slučaju da nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva41, postupak se može otkazati. Neprihvatljivost može biti zbog toga što ponuđači koji su podnijeli ponude ili ne ispunjavaju kriterije za odabir koji su specificirani u tenderskoj dokumentaciji, ili ponude ne ispunjavaju specifikacije i/ili uslove koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji (ili oboje). U slučaju kada je pripremljena pretkvalifikacija42, čime se implicira da su samo kvalificirani kandidati pozvani da dostave ponude, ponude nisu prihvatljive zbog toga što dobavljači u ponudama nisu ispunili specifikacije i/ili uslove koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. I u takvim slučajevima ne postoji mogućnost da se zaključi ugovor i zbog toga ugovorni organ nema drugog izbora nego da otkaže postupak. Član 12. stav (1) tačka b) alineja 3): 3) cijene svih prihvatljivih ponuda su značajno veće od budžeta ugovornog organa;

Ako se u svim primljenim prihvatljivim ponudama nude cijene ponuda koje su značajno veće od budžeta ugovornog organa, postupak se otkazuje.

41 U vezi sa prihvatljivošću ponuda, vidjeti objašnjenje člana 11. stav (3), tačka a), iznad, i člana 35. ispod. 42 Vidjeti objašnjenje iznad, člana 10. tačke b) i c), ZJN.


54

Otkazivanje zbog ovog razloga će normalno značiti da će ugovornom organu biti potrebno da razmotri uslove za nabavku i da na takvoj novoj osnovi ponovo pokrene postupak dodjele ugovora43. Naravno, rješenje može biti ponovno razmatranje raspodjele budžeta. Ugovorni organ može prilagoditi svoj budžet i raspodijeliti dodatna sredstva za finansiranje ugovora. Dakle, u situaciji kada cijena najniže ponude prekoračuje budžet, postoje dva jednako raspoloživa izbora: da se poveća budžet i dodijeli ugovor ili da se postupak otkaže. Može se pojaviti delikatno pitanje, kada je kriterij u dodjeli ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, a na primjer tekući troškovi ili održavanje predstavljaju podkriterije za ekonomsku prednost. Može se desiti da se u ponudi nudi niska cijena koju prate visoki tekući troškovi ili skupo održavanje te prema tome takva ponuda može biti manje ekonomski povoljna od druge ponude sa višom cijenom i nižim tekućim i troškovima održavanja. Budžet je, međutim, često ograničen u pogledu na stvarnu cijenu koju treba platiti i ugovorni organ može željeti da izabere najnižu stvarnu cijenu i da vodi manje računa o budućim tekućim ili troškovima održavanja. Međutim, ispravno rješenje za takvu situaciju je ili da se poveća budžet ili da se otkaže postupak prema članu 12. stav (1), tačka b), alineja 3), ZJN, budući da se ova odredba shvaća u skladu sa oba kriterija dodjele ugovora. Ugovorni organ će koliko god je to moguće, izbjegavati takve situacije tako što će pažljivo postaviti podkriterije i njihovu relativnu važnost. Očigledno je da će ugovorni organ učiniti sve što je u njegovoj mogućnosti da prethodno osigura realističan budžet za predviđeni ugovor. Član 12. stav (1) tačka b) alineja 4): 4) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor;

Ako je broj primljenih prihvatljivih ponuda manji od tri i ugovorni organ smatra da se u takvoj situaciji neće osigurati dovoljna konkurencija za predviđeni ugovor, postupak se može otkazati. Procjena ugovornog organa se mora praviti na sljedećoj osnovi. Opće je pretpostavka da je dovoljna konkurencija osigurana ako su dostavljene najmanje tri prihvatljive ponude.

43 U određenim slučajevima, za ugovorni organ može biti moguće da snizi – na jednak i proporcionalan način – sve primljene prihvatljive ponude kako bi se postigao nivo cijene prihvatljiv za ugovorni organ, ali samo ako se takvo snižavanje može izvršiti objektivno i uz očuvanje istinski jednakog tretmana.


55

Ako su dostavljene manje od tri ponude (ali više od nule – znači samo dvije ili jedna) postoji rizik da bi nedostatak konkurencije mogao dovesti do nedovoljno konkurentnih ponuda. Dakle, ugovorni organ bi trebao imati pravo da odluči da li će nastaviti postupak (u slučaju kada su ponude dovoljno konkurentne) ili će obustaviti postupak. Ugovorni organ ne bi trebao biti prisiljen da prihvati ponude koje nisu efikasne zbog nedostatka konkurencije. S druge strane, ugovorni organ nije prinuđen da otkaže postupak – ne postoji automatsko bezuslovno otkazivanje u slučaju da se dostave samo jedna ili dvije ponude. U situacijama kada su primljene smo jedna ili dvije prihvatljive ponude, odluka ugovornog organa o tome da li da dodijeli ugovor ili otkaže postupak treba se zasnivati na procjeni konkurentnosti dostavljenih ponuda (da je osigurana stvarna konkurencija). Otkazivanje postupka dodjele ugovora zbog nedostatka konkurencije u slučaju kada su primljene samo jedna ili dvije prihvatljive ponude može izazvati razočaranje kod dobavljača koji su podnijeli prihvatljive ponude. Međutim, procijenjeno je da interes ugovornog organa da pribavi dovoljnu konkurenciju ima prevagu nad neprilikama dobavljača u takvim slučajevima. Razočarani dobavljači mogu također učestvovati s ponudama u ponovljenom postupku. Bilo da se postupak mora otkazati ili se pokreće novi postupak u takvim slučajevima, na ugovornom je organu da donese odluku na osnovu procjene uslova na konkretnom tržištu. Ako su ponuđene cijene razumne u poređenju sa tržišnom cijenom, onda jedna ili dvije prihvatljive ponude mogu biti dovoljne. U tom slučaju dužnost ugovornog organa je da pruži dokaz da je konkurencija zadovoljena. Ugovorni organ treba da dokaže da je, prihvatajući ponude u toj situaciji, pravedno ocijenio tržišnu konkurenciju. Naravno, ugovorni organ snosi punu odgovornost za prihvatanje takvih ponuda. Ipak, najvažnije pravilo je da trebaju biti primljene najmanje tri ponude, u otvorenom ili ograničenom postupku kako bi se osigurala pravična i aktivna konkurencija za predviđeni ugovor. Član 12. stav (1) tačka b) alineja 5): 5) broj kvalificiranih kandidata je manji od tri i ne osigurava stvarnu

konkurenciju za planirani ugovor.

Ako je broj primljenih zahjeva za učešće u ograničenom ili pregovaračkom postupku koje su dostavili kvalificirani ponuđači manji od tri, te ugovorni organ smatra da se u toj situaciji neće osigurati dovoljna konkurencija za predviđeni ugovor, kao što je opisano u članu 12. stav (1), tačka b), alineja 4), postupak se može otkazati. Sve gore navedene rasprave o konkurentnosti ponuda i stvarnoj konkurenciji u tržišnim uslovima se u skladu s tim primjenjuju i ovdje.


56

Ova odredba također obuhvata slučaj kada nijedan zahtjev za učešće nije primljen do krajnjeg roka koji je specificiran u obavještenju o nabavci. Član 12. stav (1) tačka c): c) postupak dodjele ugovora otkazan je zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.

Drugi prinudni događaji koji se pominju u članu 12. stav (1), tačka b), alineje 1) do 5), ZJN mogu prisiliti ugovorni organ da otkaže postupak dodjele ugovora prije nego što se zaključi bilo kakav ugovor ili okvirni sporazum. Bilo koji razlog za takvo otkazivanje mora biti: (i) dokaziv (što znači da se javnosti može dati uvjerljivo objašnjenje), (ii) izvan kontrole ugovornog organa, i (iii) da ga ugovorni organ nije mogao predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele. Situacija koja se nerijetko sreće je slučaj da je postupak pokrenut, ali se ne može okončati zaključenjem ugovora prije kraja budžetske godine. Ugovorni organi moraju uvijek temeljito isplanirati i pripremiti postupke javnih nabavki, uzimajući u obzir realističan vremenski raspored. Ponekadse dogodi da se ocjena ponuda pokaže kao proces koji traje duže nego što je predviđeno, ili se postupak otkaže i ponovno pokrene nekoliko puta i ako se budžetska godina završava prije zaključenja ugovora, ne može se više raspolagati raspodijeljenim sredstvima. Ugovorni organi moraju uzeti u obzir takve situacije u upravljanju svojim budžetima. Samo kada je odlaganje postupka nabavke u potpunosti izvan kontrole ugovornog organa treba izvršiti otkazivanje kao što je pomenuto u članu 12. stav (1), tačka c), ZJN. Sljedeće situcije na koje se član 12. stav (1) tačka b) ZJN ne osvrće direktno su primjeri opravdanja za otkazivanje postupka, u skladu sa članom 12. stav (1) tačka c): (i) prirodne katastrofe, zbog kojih izvršenje ugovora postaje beskorisno ili se značajno mijenjaju uslovi projekta; (ii) slučajevi u kojima se ugovorni organ, greškom ili zabludom, suočava sa situacijom koja ugrožava svrhu ZJN, kao što je na primjer nedostatak konkurencije zbog ozbiljne greške u tenderskoj dokumentaciji; (iii) situacije u kojima se ugovorni organ tokom provođenja postupka susretne sa značajnim promjenama tržišnih uslova, pojavom novih inovativnih tehnologija itd., u kom slučaju bi završetak postupka nabavke zaključenjem ugovora predstavljao traćenje javnih sredstava;


57

(iv) važne promjene u budžetu institucije koje su uzrokovane vanjskim faktorima; (v) promjene u zakonu, na primjer, nametanje novih zahtjeva za zaštitu okoliša u vezi sa robama o kojima je riječ. Za takve ili slične slučajeve, vidjeti objašnjenje u članu 12. općenito, otkazivanje je legalno s tačke gledišta javnog interesa, u pogledu na član 12. stav (1), tačka c), ZJN. Član 12. stav (2): (2) Kada je postupak dodjele ugovora otkazan bez dodjele ugovora ili zaključivanja okvirnog sporazuma, potrebno je objaviti obavještenje o otkazivanju, koje sadrži informacije u skladu s podzakonskim aktima.

U slučaju kada je pokrenuti postupak otkazan na način kako je dozvoljeno prema odredbama člana 12. stav (1), tačka b) ili c), ZJN, obavještenje o otkazivanju se objavljuje korištenjem standardnog obrasca za obavještenja o otkazivanju44, ukoliko je postupak dodjele bio pokrenut objavljivanjem obavještenja o nabavci. Obavještenje o otkazivanju mora, između ostalog, sadržavati informacije o broju dostavljenih ponuda, njihovu maksimalnu/minimalnu cijenu i razlog za otkazivanje. Opća pravila za objavljivanje obavještenja kao što je predviđeno članom 20. ZJN jednako se primjenjuju na obavještenja o otkazivanju. ODJELJAK II ZAJEDNIČKE ODREDBE O TENDERSKOJ DOKUMENTACIJI I SPECIFIKACIJAMA ODJELJAK DVA POGLAVLJA II ZJN, u kojem su obuhvaćeni članovi 13. do 18., sadrži odredbe o neophodnim informacijama koje sadrži tenderska dokumentacija (član13.), zahtjevima za tehničke specifikacije (član 14.), periodu važenja ponude (član 15.), osiguranju ponude i osiguranju izvršenja ugovora (član 16.), alternativnim ponudama (član 17.) i davanju tenderske dokumentacije (član 18.).

44 Objavljeno u ”Službenom glasniku BiH” br. 17/05.


58

Član 13. Neophodne informacije

Član 13. regulira pripremu tenderske dokumentacije i po naslovljenim tačkama predviđa koje informacije se daju ugovornom organu u tenderskoj dokumentaciji. Agencija za javne nabavke je stavila na raspolaganje detaljne obrasce tenderske dokumentacije (Standardna tenderska dokumentacija). Ugovorni organ priprema set tenderske dokumentacije za svaki predviđeni postupak dodjele ugovora obuhvaćen pravilima POGLAVLJA II ZJN (primarni postupci dodjele ugovora: otvoreni i ograničeni postupci, pregovarački postupci sa ili bez objavljivanja obavještenja o nabavci i konkursi za izradu idejnog rješenja). Na pripremu tenderske dokumentacije utiče veliki broj drugih pravila ZJN, budući da tenderski dokumenti sadrže kompletan paket informacija, na osnovu čega će ponuđači pripremiti svoju ponudu, vidjeti objašnjenje člana 13. stav (3), ispod. Ugovorni organi se naročito pridržavaju zahtjeva u pogledu upotrebe jezika, vidjeti član 8. ZJN. Član 13. stav (1): (1) Ugovorni organ priprema tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima. U tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ dat će potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele

ugovora, koji su ponuđačima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi.

Tenderska dokumentacija pruža relevantne informacije o konkretnom predviđenom ugovoru, koje su predočene na način koji omogućava privrednim subjektima da pripreme ponude samo na osnovu sadržaja u tenderskoj dokumentaciji. Ovo znači da se sve informacije koje su neophodne za opis uslova predviđenog ugovora nalaze u tenderskoj dokumentaciji, ali da se isto tako daje samo onoliko informacija koliko je potrebno da se ostavi prostor za stvarnu konkurenciju za predviđeni ugovor. U svrhu otvorenog postupka, tenderska dokumentacija sadrži i zahtjeve koji se odnose na stanje potencijalnog dobavljača (kvalifikacijske zahtjeve), tako i zahtjeve koji se odnose na planiranu nabavku (roba, usluga ili radova). U svrhe ograničenog postupka ili pregovaračkog postupka sa pretkvalifikacijom, tenderski dokumenti mogu se pripremiti iz dva dijela, koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi (pretkvalifikacijski dokumenti, koji sadrže sve kvalifikacijske zahtjeve) i fazi prikupljanja ponuda ili fazi pregovora-i-


59

prikupljanja ponuda (dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor), vidjeti objašnjenje člana 10. tačka b) i c), iznad. U svrhu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, tenderska dokumentacija sadrži sve informacije koje su neophodne dobavljačima kako bi se pripremili za pregovore za ugovornim organom o konkretnom ugovoru. U slučaju provođenja konkursa za izradu idejnog rješenja, tenderska dokumentacija sadrži pravila o organizaciji konkursa za izradu idejnog rješenja. Zbog toga što se konkurs za izradu idejnog rješenja može provesti s pretkvalifikacijom, tenderska dokumentacija za konkurs u takvim slučajevima može se pripremiti iz dva dijela, jednako provođenju ograničenog postupka ili u tri dijela: 1) predkvalifikacija, 2)konkurs za izradu idejnog rješenja i 3) poziv na natječaj. Član 13. stav (2): (2) Obavještenja o nabavci pripremljena u skladu s članom 19. ovog zakona čine

sastavni dio tenderske dokumentacije.

Tenderska dokumentacija i obavještenje o nabavci za određeni postupak nabavke su konzistentni. Obavještenje o nabavci je, u stvari, kratki pregled sadržaja tenderske dokumentacije. Tenderska dokumentacija uključuje i sadržaj objavljenog obavještenja o nabavci. U praksi, kopija objavljenog obavještenja o nabavci se prilaže uz tendersku dokumentaciju koja je pripremljena za konkretni postupak dodjele ugovora. Član 13. stav (3): (3) Tenderska dokumentacija sadržavat će jasne i odgovarajuće informacije za

odabrani postupak dodjele ugovora. Tenderska dokumentacija, u najsažetijem obliku, sadržava sljedeće informacije, a prema detaljnijoj razradi koja će biti utvrđena podzakonskim aktima. a) ugovorni organ; b) odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa

zaključivanje okvirnog sporazuma; c) opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim ili količina; d) količinske specifikacije, tehničke specifikacije, opis posla / zadatka; e) mjesto izvršenja / obavljanja radova ili isporuke; f) navođenje mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima; g) rokovi za izvršenje / isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora; h) navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda (varijanti);


60

i) kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili ponuđača i informacije za vršenje takve procjene;

j) kriteriji za dodjelu ugovora utvrđeni kao “ekonomski najpovoljnija ponuda” ili “isključivo najniža cijena”

k) uslovi predloženog ugovora; l) period važenja ponuda; m) garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro

izvršenje posla i svako drugo traženo osiguranje za privremena plaćanja; n) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za učešće; o) mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda; p) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; q) valuta u kojoj se izražavaju cijene; r) informacija o kalkulaciji cijene; s) zahtjev u pogledu upotrebe jezika;

Tenderska dokumentacija kao minimum sadrži neophodne informacije, navedene u članu 13. stav (3), tačka a) do s). Za svaki postupak dodjele ugovora ugovorni organ pomno pruža jasne i cjelovite informacije relevantne za pojedinačni konkretni ugovor, prema ovoj listi. U Uputstvu za primjenu Zakona o javnim nabavkama navode se detaljnija pravila za informacije koje se daju pod tačkama u članu 13. stav (3). U tabeli ispod sačinjene su uporedne reference između pojedinih tački člana 13., stav (3) i drugih relevatnih odredbi ZJN i data objašnjenja u svjetlu sadržaja odredbi ZJN i “međunarodne dobre prakse”.

Tačke člana 13. stav (3), ZJN

Druge relevantne odredbe ZJN Objašnjenja

(a) Ugovorni organ Jasno indikacija ugovornog organa znači njegov puni naziv, adresu i broj telefona, broj faksa i/ili e-mail adresu osobe ili osoba koje su ovlaštene da komuniciraju sa dobavljačima po pitanju postupaka u javnim nabavkama


61

Tačke člana 13. stav (3), ZJN Druge

relevantne odredbe ZJN

Objašnjenja

(b) Odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma

Član 10., Vrste postupaka za dodjelu ugovora i član 32., Okvirni sporazumi

Nazivi postupaka u javnim nabavkama u BiH su u skladu sa Direktivama EU o javnim nabavkama

(c) Opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim i količina

Opis mora biti jednostavan, tako da dobavljači iz BiH i inostranstva, mogu identificirati koje tačno potrebe ima ugovorni organ. Može se uputiti na tačke “Rječnika nabavki Evropske unije” EU “Common Procurement Vocabulary” (“CPV” sistem) koji se može naći na internetu na: http://simap.eu.int. Upotreba CPV će ubuduće bit obavezna i za postupke javnih nabavki u BiH

(d) Količinske specifikacije, tehničke specifikacije, opis posla/zadataka

Član 14., Tehničke specifikacije U okviru “količinske specifikacije” naznačene su procijenjene količine i jedinice, na primjer prema nacrtima radnih projekata. Tehničke specifikacije će biti objektivno formulirane, vidjeti ispod u članu 14. Izbjegava se pozivanje na robe određene izrade, ili izvore snabdijevanja, ili na robne marke itd., kao što je navedeno u članu 14. stav (5). U slučaju ugovora o pružanju usluga, specifikacije se često daju kao sveukupni opis, pod nazivom “opis posla”, predmeta ugovora.

(e) Mjesto izvršenja/ obavljanja radova ili isporuke Tačno mjesto isporuke/izvršenja/ izvođenja se jasno navodi tako da ponuđači mogu proračunati troškove

transporta itd.


62



Objašnjenja

(f) Navođenje mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima

Predmet predviđenog ugovora može biti podijeljen po broju lotova. U tim slučajevima svaki lot se opisuje i navodi se da li dobavljač može podnijeti ponudu za jedan lot, više njih ili za sve lotove.

(g) Rokovi za izvršenje /isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora

Naznačavaju se svi vremenski rokovi za izvršenje/isporuku predmeta ugovora, početak i/ili trajanje ugovora. U slučaju lotova, svaka odstupanja od vremenskih rokova po lotu se jasno navode.U slučaju okvirnog sporazuma specificiraju se datumi početka i trajanja ugovora.

(h) Navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda (varijanti)

Član 17., Alternativne ponude

Kada se alternativne ponude mogu prihvatiti, prema članu 17., postavlja se minimum zahtjeva koje te alternativne ponude moraju ispuniti.

(i) Kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili ponuđača i informacije za vršenje takve procjene

Članovi 23., Ograničenja za učešće dobavljača u postupku javne nabavke, član 24., Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti, član 25., Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponuđača, i član 26., Tehnička i profesiona-lna sposobnost

U skladu s odredbama člana 23., ZJN uvijek se postavljaju kriteriji izbora s obzirom na ličnu situaciju dobavljača, kao i jasni zahtjevi za dokazima na temelju isprava kojima se dokazuje da dobavljač ne potpada pod slučajeve u kojima je opravdano isključenje. Kriteriji izbora u pogledu sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti, ekonomske i finansijske podobnosti i tehničke i/ili profesionalne sposobnosti se postavljaju kako je primjereno, kao i potrebne informacije za vršenje takve procjene, vidjeti niže u članovima od 24. do 26. Ugovorni organ za svaki kriterij naznačava zahtjeve za pojedinačne članove grupe dobavljača koji podnose jednu ponudu.


63



Objašnjenja

(j) Kriteriji za dodjelu ugovora utvrđeni kao “ekonomski najpovoljnija ponuda” ili “ isključivo najniža cijena”

Član 34., Kriteriji za dodjelu ugovora

U slučaju da je izabrani kriterij dodjele: “ekonomski najpovoljnija ponuda”, u tenderskoj dokumentaciji se jasno navode kriteriji za evaluaciju koji se primjenjuju u toku procjene ponuda, u što je moguće većoj mjeri po opadajućem redu važnosti zajedno sa relativnim značajem koji se dodjeljuje svakom kriteriju evaluacije.

(k) Uslovi predloženog ugovora U tendersku dokumentaciju treba uključiti nacrt ugovora ili spisak relevantnih uslova.

(l) Period važenja ponuda Član 15., Period važenja ponuda

Vidjeti ispod u članu 15.

(m)Garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvršenje posla i svako drugo traženo osiguranje za privremena plaćanja

Član 16., Osiguranje ponude. Osiguranje izvršenja ugovora

U slučaju da se zahtijeva garancija za ponudu (za obiljnost ponude) i/ili za izvršenje ugovora, jasno se navode svi zahtjevi o prirodi, obliku, količini, oduzimanju prava, vidjeti ispod u članu 16. Kada se traže takve garancije, u tendersku dokumentaciju mogu biti uključeni formati za bankovne garancije ili ekvivalentne garancije.

(n) Mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za učešće Član 21., Minimalni rokovi za podnošenje zahtjeva i ponuda

Zahtjev za učešće odnosi se na ograničeni ili pregovarački postupak.

(o) Mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda

Član 21., Minimalni rokovi za podnošenje zahtjeva i ponuda


64



Objašnjenja

(p) Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda

Član 33., Otvaranje ponuda

Tačno mjesto, datum i vrijeme za otvaranje ponuda navodi se zajedno sa naznakom da svi dobavljači koji su dostavili ponude na vrijeme ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati tokom postupka otvaranja ponuda.

(q) Valuta u kojoj se izražavaju cijene Vidjeti član 10., Uputstva o primjeni ZJN.

(r) Informacija o kalkulaciji cijene Sve metode koje se mogu primjenjivati za proračunavanje cijena ponude, uključujući pravila o prijavama poreznih iznosa, se objektivno formuliraju i jasno naznačavaju. Vidjeti član 10., Uputstva o primjeni ZJN.

(s) Zahtjevi u pogledu upotrebe jezika Član 8., Jezik Vidjeti iznad pod članom 8. ZJN

Ugovorni organ može nadopuniti bilo koju od neophodnih informacija na način koji odgovara konkretnom predloženom ugovoru. U slučaju, recimo, ugovora o nabavci radova, ugovorni organ će pripremiti izvještaj o planiranom projektu sa detaljnim opisom i obaveznim zahtjevima; takav izvještaj se može uključiti u tendersku dokumentaciju ili staviti u prilogu (aneksu). Član 13. stav (4): (4) Tenderska dokumentacija bit će pripremljena u skladu s modelima i/ili standardnom tenderskom dokumentacijom, a pripremit će je Agencija za javne nabavke.

Spisak neophodnih informacija utvrđenih članom 13. stav (3), ZJN, sačinjava osnovu za standardne modele za tendersku dokumentaciju koje priprema i objavljuje Agencija za javne nabavke. Ugovorni organi su obavezni da svoje tenderske dokumente zasnivaju na ovim standardnim modelima.


65

Član 13. stav (5): (5) Prilikom pripreme tenderske dokumentacije, ugovorni organ poštivat će

principe jednakog tretmana i nediskriminacije dobavljača. Ugovorni organ ne smije koristiti savjete bilo kojeg lica koje može imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora ukoliko je vjerovatno da to može uticati na stvarnu konkurenciju za odnosni ugovor.

Ova odredba ponavlja opće principe jednakog tretmana, nediskriminacije i konkurencije koji su već izraženi u članu 1. Zakona, koji se jednako odnosi na sve faze postupka nabavke. Osnovno pitanje kod pripreme tenderske dokumentacije je da informacije u dokumentaciji budu objektivne, što znači da opisi, specifikacije i uslovi koje je naveo ugovorni organ ni na koji način ne mogu favorizirati ili stavljati u nepovoljan položaj bilo kojeg privrednog subjekta koji se natječe za ugovor. Proizvodi se, na primjer, moraju opisati – gdje je to moguće – upućivanjem na opće norme ili standarde, a nikada navođenjem robe određene izrade ili izvora snabdijevanja, robne marke itd. (vidjeti objašnjenje člana 14., ispod). Popratna informacija, primjera radi, o zemljišnom terenu za gradilište, koja je neophodna za proračunavanje cijene finansiranja građevinskih radova dostupna je privrednim subjektima pod jednakim uslovima. Principi jednakog tretmana i nediskriminacije su od presudnog značaja kod pripreme tenderske dokumentacije. U cilju da se podrži objektivnost i jednakost, ugovornom organu je prilikom pripreme tenderske dokumentacije zabranjeno koristiti savjete bilo kojeg lica koje može imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora ukoliko je vjerovatno da to može uticati na stvarnu konkurenciju za odnosni ugovor. “Direktni ili indirektni” se odnosi na situacije u kojima postoji rizik od konflikta interesa jednak onom koji je definiran u zakonodavstvu BiH o izbjegavanju konflikta interesa. Član 13. stav (6): (6) Ugovorni organ može napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod

uslovom da se one učine dostupnim zainteresiranim dobavljačima istog dana, a najkasnije pet dana prije roka utvrđenog za prijem zahtjeva ili ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju bilo kakvu suštinsku promjenu predmeta ugovora, rok za prijem zahtjeva ili ponuda će se shodno tome produžiti i to najmanje za sedam dana.

Proces pripreme tenderske dokumentacije je često dugotrajan te nije lagan zadatak. Ugovorni organ će nerijetko željeti da načini izmjene i dopune u dokumentima nakon što su oni dati ponuđačima. Član 13. stav (6), prva rečenica:


66

Ugovorni organ može napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one učine dostupnim zainteresiranim dobavljačima istog dana, a najkasnije pet dana prije roka utvrđenog za prijem zahtjeva ili ponuda.

osigurava provođenje takvih izmjena i dopuna, specificirajući (i) da se svaka izmjena i dopuna mora učiniti dostupnom privrednim subjektima, koji su zatražili tendersku dokumentaciju od ugovornog organa (u otvorenom postupku), ili su primili tendersku dokumentaciju od ugovornog organa u vezi sa pozivom za ponude (ograničeni ili pregovarački postupak) istog dana, a najkasnije 5 dana prije roka utvrđenog za dostavljanje zahtjeva ponuda (ili zahtjeva za učešće). Nakon tog vremenskog roka mogu se načiniti samo suštinske izmjene i dopune tenderske dokumentacije i to samo u vezi sa produženjem relevantnog krajnjeg roka, kao što je osigurano u drugoj rečenici člana 13. stav (6). Član 13. stav (6), druga rečenica: U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju bilo kakvu suštinsku promjenu predmeta ugovora, rok za prijem zahtjeva ili ponuda će se shodno tome produžiti i to najmanje za sedam dana.

predviđa da krajni rok za prijem ponuda ili zahtjeva za učešće može biti produžen, u slučaju da ugovorni organ pravi izmjene i dopune u tenderskoj dokumentaciji koje podrazumijevaju “suštinske” promjene predmeta ugovora. Takva produženja biće u razumnoj mjeri dovoljna da ponuđači ili kandidati pripreme svoje ponude ili zahtjeve za učešće i iznosiće najmanje 7 dana. “Suštinske” promjene se ovdje moraju shvatiti kao “važne” za ponuđače ili kandidate u njihovim aktivnostima na pripremi ponude ili zahtjeva za učešće u postupku koje je zaista pokrenut. U slučaju da ugovorni organ želi načiniti “suštinske” promjene predmeta ugovora u smislu da tako promijenjeni predviđeni ugovor odgovara drugim privrednim subjektima koji bi potencijalno odgovorili na obavještenje o nabavci za prvobitno predviđeni ugovor, ugovorni organ mora razmotriti otkazivanje postupka i pokrenuti novi postupak pod tako izmjenjenim uslovima u skladu sa odredbama u članu 12. ZJN. Značaj detaljne pripreme i pažljivog sastavljanja tenderske dokumentacije nikada ne smije biti potcijenjen.


67

Član 14. Tehničke specifikacije

Član 14. ZJN sadrži (i) pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehničke specifikacije predmeta predviđenog ugovora i (ii) principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvrđene tehničke specifikacije. Tehničke specifikacije, na objektivan i nediskriminatoran način, opisuju karakteristike predmeta ugovora. One se, na primjer, odnose na: kvalitet, izvršenje, zahtjeve za idejno rješenje, dimenzije, sigurnost, osiguranje kvaliteta, terminologiju, simbole, testiranje i metoda testova, stavljanje robe u ambalažu, označavanje i etiketiranje. Tehničke specifikacije za radove uključuju odredbe u vezi sa idejnim rješenjem i izračunavanjem cijene koštanja, test, inspekciju i uslove tehničkog prijema radova, tehnike i metode gradnje, kao i sve ostale tehničke uslove u vezi sa završnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste u izgradnji. Tehničke specifikacije u slučaju ugovora o pružanju usluga su često sadržane u sveukupnom opisu, pod nazivom “opis poslova” predviđenog ugovora. U principu ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve na nivou i do obima koje oni žele, kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti. U isto vrijeme, ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehničke specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogući pristup svim potencijalno zainteresiranim subjektima i zabranjeno mu je da postavlja tehničke specifikacije koje favoriziraju ili stavljaju u nepovoljan položaj jednog ili više privrednih subjekata. Kada ugovorni organ putem tehničkih specifikacija definira precizne zahtjeve o predmetu ugovora, nadmetanje između ponuđača može se provesti isključivo na osnovu cijene (vidjeti kriterij dodjele ugovora “najniža cijena” kao što je dato u članu 34. stav (1), tačka b) ZJN). Međutim, u nekim slučajevima ugovorni organ postavljanjem tehničkih specifikacija definira minimalni nivo prihvatljivog kvaliteta, izvršenja itd. predmeta ugovora. U takvim slučajevima, ugovorni organ može željeti da koristi kriterije evaluacije kao što su “kvalitet”, “tehnička sposobnost” ili “funkcionalne karakteristike” u vezi sa “ekonomski najpovoljnijom ponudom” (vidjeti član 34. stav (1), tačka a) ZJN). Kod postavljanja tehničkih specifikacija potrebna je izuzetna pažnja i odjelu za nabavke će često biti potrebna pomoć relevantnih tehničara, bilo od strane unutrašnjih izvora ugovornog organa ili od tehničkih konsultanata koji su angažovani izvana. Član 14. stav (1):


68

(1) Tehničke specifikacije bit će nediskriminatorne prema dobavljačima i osiguravat će pravičnu i aktivnu konkurenciju.

Tehničke specifikacije čine presudan dio tenderske dokumentacije, vidjeti član 13. stav (3), tačka d) ZJN, i za tehničke specifikacije su najvažniji principi jednakog tretmana i nediskriminacije. Tehničke specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavljača, što znači da one ni u kom pogledu ne smiju favorizirati niti stavljati u nepovoljan položaj bilo kojeg privrednog subjekta kao natjecatelja za predviđeni ugovor. Ovakvo favoriziranje ili stavljanje u nepovoljan položaj, može rezultirati iz specifikacija koje imaju zahtjeve u skladu sa robom određene izrade ili izvorom snabdijevanja ili proizvodom, čime se svi drugi proizvodi praktično isključuju iz konkurencije. Tehničke specifikacije moraju biti nediskriminatorne s obzirom na dobavljače i osigurati pravednu i aktivnu konkurenciju. Član 14. stav (2): (2) Uvažavajući postojeće obavezujuće tehničke propise koji su definirani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini, tehničke specifikacije pozivat

će se na:

Tehničke specifikacije, naravno, prije svega, uvažavaju obavezne tehničke propise koji su definirani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini, na primjer u oblasti izgradnje, zaštite od požara, sigurnosti mašina itd. Drugo, tehničke specifikacije će se – u najvećoj mogućoj mjeri – uspostaviti pozivanjem na “standarde”. "Standard" označava tehničku specifikaciju koja je, kao korisna i praktična, odobrena od strane priznatog tijela za standardizaciju za ponovljenu ili kontinuiranu primjenu, s kojom usklađenost nije obavezna, već je široko prihvaćena za uobičajene primjene. U članu 14. stav (2), tačka a), alineje 1) do 3), ZJN, opisano je na koje se standarde može pozivati ugovorni organ, uspostavljajući poredak po važnosti standarda, normi, tehničkih propisa itd., što znači da će se pozivanje vršiti na standarde s pravom prve prednosti, koji su pomenuti pod 1), pravo druge prednosti imaju standardi pomenuti pod 2), a pravo treće prednosti imaju standardi navedeni pod 3).


69

Član 14. stav (2) tačka a) alineja 1): a) 1) bh. standarde koji su u skladu s evropskim standardima, tehnička

odobrenja ili zajedničke tehničke specifikacije koje se koriste u Evropskoj uniji; ili

Najviši prioritet imaju BH standardi koji su u skladu sa evropskim standardima, tehničkim odobrenjima ili zajedničkim tehničkim specifikacijama koji se koriste u EU.

Pod evropskim standardom misli se na standard koji je usvojila Organizacija za evropske standarde i učinila ga dostupnim širokoj javnosti.

"Evropsko tehničko odobrenje" označava povoljnu tehničku procjenu prikladnosti za upotrebu proizvoda u određene svrhe, koja se zasniva na ispunjenju neophodnih zahtjeva za građevinske radove, uz pomoć svojstvenih karakteristika proizvoda i definiranih uslova za primjenu i upotrebu. Evropsko tehničko odobrenje izdaje se od strane tijela za odobrenje koje su u tu svrhu imenovale pojedinačne zemlje članice.

"Zajednička tehnička specifikacija" označava tehničke specifikacije koje su propisane u skladu sa postupkom koji su priznale zemlje članice, a koji je objavljen u Službenom glasniku Evropske unije. Ovakvi standardi za BiH su trenutno u fazi izrade. Član 14. stav (2) tačka a) alineja 2): a) 2) međunarodno prihvaćene standarde, tehničke propise ili norme; ili

U slučajevima gdje gore pomenuti standardi za BiH nisu dostupni ili primjenjivi, može se pozivati na međunarodno prihvaćene standarde, tehničke propise ili norme.

Međunarodni standard je standard koji je prilagodila organizacija za međunarodne standarde i učinila dostupnim široj javnosti. Međunarodno prihvaćeni tehnički propisi ili norme su oni koje izdaju međunarodno prihvaćena tijela. Član 14. stav (2) tačka a) alineja 3): a) 3) druge bh. standarde ili druge reference tehničke prirode, uz napomenu da su prihvatljivi i proizvodi, usluge i radovi koji su u skladu s drugim standardima ili tehničkim referencama

odobrenim od međunarodnopriznatih institucija za standardizaciju u drugim državama, a koji su barem suštinski ekvivalentni navedenim referencama.


70

Kada nijedan od gore spomenutih BiH ili međunarodnih standarda itd. nije dostupan ili primjenjiv, može se pozivati na druge BiH standarde ili na druge reference tehničke prirode. U takvim slučajevima referencu je – kako bi se osigurao jednak tretman i nediskriminacija - popraćena naznakom da će proizvodi, usluge, ili radovi koji ispunjavaju druge standarde ili tehničke reference odobrene od međunarodno priznatih institucija za standardizaciju drugih država koje su u najmanjoj mjeri suštinski ekvivalent specificiranim referencama, također biti prihvaćeni. Član 14. stav (2) tačka b): b) ugovorni organ nema pravo odbiti ponudu na osnovu toga što ponuđeni proizvodi, usluge ili radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznačenih u tehničkoj specifikaciji ukoliko ponuđač

u svojoj ponudi može dokazati da rješenja koja nudi zadovoljavaju na suštinski ekvivalentan način zahtjeve postavljene u tehničkoj specifikaciji tenderske dokumentacije;

Još jedanput, u cilju osiguranja jednakog tretmana i nediskriminacije za ponuđače koji rade pod drugim uslovima od onih koji su naznačeni odredbama člana 14. stav (2) tačka a), ZJN, ugovorni organ nema pravo odbiti ponudu na osnovu toga što ponuđeni proizvodi, usluge ili radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznačenih u tehničkim specifikacijama, ukoliko ponuđač u svojoj ponudi može dokazati da rešenja koja nudi zadovoljavaju na suštinski ekvivalentan način zahtjeve postavljene u tehničkoj specifikaciji tenderske dokumentacije. “Suštinsko” se ovdje mora shvatiti u svjetlu pravične i aktivne konkurencije. Član 14. stav (2) tačka c): c) ili, kada ne postoje primjenjivi standardi, tehnički propisi ili norme do

željenih funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva za izvršenje posla, koji također obuhvataju i one koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnosti građana, kao i one koji se odnose na zaštitu okoliša; ove karakteristike ili zahtjevi moraju biti precizni i jasni kako bi se dobavljačima omogućilo da izrade svoje ponude, a ugovornom organu da dobije robe, usluge ili radove koji će ispuniti postavljene objektivne zahtjeve.

Primjenjivi standardi, tehnički propisi ili norme često nisu dostupni za opis predmeta predviđenog ugovora. U tom slučaju ugovorni organ može da se pozove na željene funkcionalne karakteristike ili zahtjeve za izvršenje posla. U praksi će se često davati prednost ovom metodu.


71

Ovakve karakteristike ili zahtjevi mogu obuhvatiti – osim tehničkog aspekta - one koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnosti građana, kao i one koji se odnose na zaštitu okoliša. Funkcionalne karakteristike ili zahtjevi za izvršenje posla moraju se precizno i jasno specificirati kako bi se omogućilo dobavljačima da izrade svoje ponude, a ugovornom organu da dobije robe, usluge ili radove koji će ispuniti potrebe ugovornog organa. Član 14. stav (3): (3) Svaka nedosljednost u tehničkim propisima u Bosni i Hercegovini zbog eventualnih razlika u relevantnim entitetskim legislativama neće ni pod kojim uslovima biti razlog za odbijanje bilo koje ponude koja osigurava najmanje

suštinsku ekvivalentnost ponuđenih proizvoda, usluga ili radova s referencama koje je zahtijevao ugovorni organ.

Ovaj stav, kao i sljedeća 2 stava sadrži pravila za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju tehničke specifikacije koje je postavio ugovorni organ. U ovom stavu se navodi da svaka nedosljednost u tehničkim propisima u Bosni i Hercegovini zbog eventualnih razlika u relevantnim entitetskim legislativama, ni u kom slučaju neće biti razlog za odbijanje bilo koje ponude koja osigurava najmanje suštinsku ekvivalentnost ponuđenih proizvoda, usluga ili radova sa zahtjevima koje je postavio ugovorni organ. Ovo pravilo promovira jedinstveni ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. “Suštinsko” se ovdje mora shvatiti na tehnički/praktičan način, uz izbjegavanje nevažnih detalja, formalnosti itd., na koje se inače poziva s ciljem da se stvore smetnje za BiH jedinstveno tržište Član 14. stav (4): (4) Ugovorni organ odbit će sve ponude kojima se nude robe, usluge ili radovi koji suštinski ne ispunjavaju tehničke specifikacije sadržane u tenderskoj

dokumentaciji.

S druge strane, ugovorni organ će odbiti sve ponude u kojima se nude robe, usluge ili radovi koji suštinski ne ispunjavaju tehničke specifikacije sadržane u tenderskoj dokumentaciji. Ovo pravilo je jasna posljedica principa jednakog tretmana, nediskriminacije i pravedne konkurencije. “Suštinski” se ovdje mora shvatiti u svjetlu pravedne i aktivne konkurencije.


72

Član 14. stav (5): (5) Pozivanje na robe određene izrade ili izvora snabdijevanja, ili na određeni

proces, ili na robne marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ili proizvodnju, radi favoriziranja ili eliminacije određenih dobavljača, proizvoda ili metoda je zabranjeno, osim kada je ugovorni organ u nemogućnosti da korištenjem objektivnih tehničkih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv. U takvom slučaju ugovorni organ obavezan je navesti da će prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su ekvivalentni u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza “ili ekvivalent”.

Kao što je istaknuto iznad u članu 13. stav (5), osnovno pitanje za specifikaciju tehničkih zahtjeva je da ti zahtjevi budu formulirani objektivno u odnosu na potencijalne dobavljače, što znači da tehničke specifikacije ni u kom pogledu ne mogu favorizirati ili stavljati u nepovoljan položaj privrednog subjekta. Ovaj princip je naglašen u članu 14. stav (1) ZJN. Proizvodi se, na primjer, moraju opisati – do mjere u kojoj je to moguće – upućivanjem na norme ili standarde, a nikada isticanjem robe određene izrade ili izvora snabdijevanja, robne marke itd. Prema tome, najvažnije pravilo je zabranjeno pozivanje na robe određene marke ili izvora snabdijevanja, ili na određeni proces, ili na robne marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ili proizvodnju radi favoriziranja ili eliminacije određenih dobavljača, proizvoda ili metoda. Međutim, u slučajevima visoke tehničke složenosti ili kada ugovorni organ ima veoma posebne zahtjeve itd., gdje je za ugovorni organ u praksi nemoguće da korištenjem objektivnih tehničkih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv, može se izuzetno pozvati na robe određene izrade ili izvora snabdijevanja. U takvom slučaju ugovorni organ je obavezan navesti da će prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su ekvivalentni u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza “ili ekvivalent”. Ugovorni organ je obavezan dati pojašnjenje da koristi dato brend ime samo kao pomoćni opis i da to ne isključuje ekvivalentne priozvode drugih proizvođača. Upravo ova formulacija “ili ekvivalent” mora se koristiti u ovakvim slučajevima.

Član 15. Period važenja ponude Član 15. tretira “period važenja ponude”. Period važenja ponude predstavlja vremenski period za koji je ponuđač obavezan prema sadržaju i uslovima – naročito prema cijeni ponude – za svoju ponudu. Taj period mora biti dovoljno dug kako bi ugovorni organ mogao da ispita ponudu, ocijeni i uporedi primljene ponude te dodijeli i potpiše ugovor sa najuspješnijim ponuđačem ali ne tako


73

dug da stavi ponuđača u nepovoljan položaj i.e. da od njih traži da duže vrijeme drži niske cijene na promjenjivom tržištu. Tako se vremenski rok računa i postaje važeći od rok za podnošenje ponuda. Od trenutka isteka roka za podnošenje ponuda, ponuđač ne može povući svoju ponudu do isteka period važenja ponude. Ako takav ponuđač želi da povuče svoju ponudu prije isteka perioda važenja ponuda, ponuđač snosi odštetu prema ugovornom organu. Ako ponuđač podnese ponudu ali odluči da je povuče prije isteka roka za podnošenje ponuda, taj ponuđač može pismenim putem tražiti povlačenje ponude i ima pravo da povuče ponudu bez negativnih posljedica. Sve dok rok za podnošenje ponuda nije istekao, pravo na ponudu ili na povlačenje ponude je na strani potencijalnog ponuđača. Nakon isteka roka za podnošenje ponuda, ponuđač se obvezuje svojom ponudom ugovornom organu i više ne može povući svoju ponudu bez određenih posljedica. Često ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može zahtijevati da se efikasnosnotie ponuda garantira odgovarajućom garancijom za ponudu (vidi član 16. ZJN). Član 15. stav (1): (1) Period važenja ponude određuje ugovorni organ. Period važenja ne može biti kraći od navedenog u tenderskoj dokumentaciji i ni u kom slučaju neće biti kraći od 30 dana. Ukoliko se u ponudi ne navede period njenog važenja, smatrat će se da ponuda važi za period naznačen u tenderskoj dokumentaciji.

Članu 13. stav (3), tačka l), ZJN zahtijeva da period važenja ponuda ugovorni organ navede u tenderskoj dokumentaciji. Ponuđači moraju biti svjesni postojanja jednog takvog zahtjeva i ne smiju dozvoliti da njihove ponude imaju kraći perdio važenja ponude od onog navedenog u tenderskoj dokumentaciji (ali mogu ponuditi duži period važenja ponuda, pod uslovom da se takav duži period važenja nikada ne posmatra kao prednost pri ocjeni te ponude). Pod svim uslovima, minimalni period važenja ponuda koji ponuđač mora poštivati u svojoj ponudi, jeste 30 dana. Ako u ponudi nije naveden period važenja, smatra se da je taj period jednak periodu navedenom u tenderskoj dokumentaciji.


74

Član 15. stav (2): (2) Tokom perioda važenja ponude, ugovorni organ može od dobavljača, u

pisanoj formi, zahtijevati da produže period važenja do određenog roka. Svaki dobavljač ima pravo odbiti takav zahtjev bez gubljenja prava u vezi sa osiguranjem ponude.

Stoga, ocjena ponuda može biti jedan proces koji traje duže od onog što je ugovorni organ predvidio. Kada je to realno potrebno, ugovorni organ može zahtijevati od ponuđača u pismenom obliku da prolongiraju period važenja ponude do određenog navedenog datuma, pod uslovom da taj zahtjev podnesu prije isteka orginalnog perioda važenja ponuda. Ponuđač može odbiti takav zahtjev. U slučaju da se priloži garancija na ponudu, to odbijanje od strane ponuđača ne povlači za sobom gubitak garancije na ponudu. Član 15. stav (3): (3) Dobavljač koji pristane produžiti period važenja ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ produžava period važenja ponude i osigurava

produženu garanciju za ponudu (za ozbiljnost ponude). Ponuda se ne može mijenjati. Ukoliko dobavljač ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u pogledu produženja perioda važenja ponude ili ne produži rok važenja ponude ili ne osigura produženu garanciju za ponudu (za ozbiljnost ponude), smatrat će se da je dobavljač odbio zahtjev ugovornog organa.

U slučaju da ugovorni organ zahtijeva produživanje perioda važenja ponude kako je navedeno u članu 15. stav (2), ZJN, ponuđač koji pristane na produžetak perioda važenja ponude, o tome u pismenom obliku obavještava ugovornog organa, skladno tome produžava period trajanja, i ako je bila podnesena garancija na ponudu, obezbjeđuje produženu garancij na ponudu. Ukoliko dobavljač ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u pogledu produženja perioda važenja ponude ili ne produži rok važenja ponude ili ne osigura produženu garanciju za ponudu (za ozbiljnost ponude), smatrat će se da je dobavljač odbio zahtjev ugovornog organa, kako je pomenuto u članu 15. stav (2), iznad.


75

Član 16. Osiguranje ponude. Osiguranje izvršenja ugovora

Član 16. ZJN navodi osnovna pravila vezana za “osiguranje za ponudu” i “osigurenje izvršenja ugovora”. U podzakonskikm aktima na ZJN navode se dalji detalji vezani za upotrebu ovih garancija. Član 16. stav (1): (1) Ugovorni organ može zahtijevati da se efektivnost ponuda garantira putem odgovarajućih garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude). Garancije za ponudu (za ozbiljnost ponude) neće iznositi više od 1 do 2% od ponuđenih

cijena.

Osiguranje ponude predstavlja garanciju, koja vrijedi određeni novčani iznos, koju podnosi ponuđač, kojom se garantira da (i) ponuda sadrži ispravne informacije, (ii) je ponuda validna za zahtjevani period važenja ponude, i da će (iii) ponuđač,u slučaju da njegova ponuda bude odabrana kao najuspješnija, zaključiti ugovor pod uslovima i rokovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji. U slučaju da ponuđač ne zadovolji zahtjeve pod (i), (ii) ili (iii), taj garantirani novčani iznos uzima ugovorni organ (“zapljenjuje”) – kao naknadu za dodatne troškove i probleme koje će ugovorni organ imati zbog postupka tog ponuđača. Dostavljanjem osiguranja ponude ponuđač garantira ozbiljan pristup postupku dodjele ugovora. Prema ZJN, nije obavezno da ugovorni organ zahtijeva dostavljanje garancije za ponudu; ali to ugovorni organ može uraditi, ako postoji značajan razlog za to. Dostavljanje garancije predstavlja trošak za ponuđače, i neizostavno se taj trošak povećava cijenu ponude. Za male i srednje ekonomske operatere garancija za ponudu može prestavljati toliko veliki trošak, da ih zahtijevanje sam garancije može odbiti od učešća. Garancija za ponudu, se tako zahtijeva samo kada se naročito smatra neophodnom (u slučaju većih, kompliciranih ugovora, kada postupak može dugo trajati). Garancija na ponudu se ne treba zahtijevati u slučaju manjih, jednostavnijih ugovora. Kada se zahtijeva dostavljanje garancije za ponudu u vezi sa postupkom dodjele ugovora, svi zahtjevi vezani za tu garanciju za ponudu se javno navode u tenderskoj dokumentaciji, vidi član 13. stav (3), tačka m), ZJN, i zahtijevaju se od svih ponuđača. Ponuda ponuđača koji ne ispuni te navedene zahtjeve se odbija. Ocjena usklađenosti podnesene garancije na ponudu je esencijalni zahtjev.


76

Tenderska dokumentacija mora sadržavati detaljne navode o razlozima koji uzrokuju pljenidbu garancije na ponudu. Detaljnije odredbe vezane za garanciju na ponudu i garanciju za izvršenje ugovora navedene su u podzakonskim aktima. Podzakonski akti detaljno reguliraju slijedeće teme:

• Prihvatljive oblike garancije za ponudu,

• Posebne zahtjeve vezane za garanciju za ponudu,

• Maksimalni i minimalni iznos garancije za ponudu,

• Uslove za oduzimanje i povrat garancije za ponudu,

• Obaveze ugovornog organa vezane za garanciju za ponudu,

• Oblike garancije za izvršenje ugovora,

• Obaveze vezane za garanciju za izvršenje ugovora. Član 16. stav (2): (2) Ugovorni organ može zahtijevati da se izvršenje ugovora garantira putem

odgovarajućih garancija za izvršenje. Garancije za izvršenje neće iznositi više od 10% od vrijednosti ugovora.

Garancija za izvršenje ugovora predstavlja garanciju, koja ima određenu novčanu vrijednost, koju dostavlja najuspješniji ponuđač kao preduslov za potpisivanje ugovora, i time garantira da će ispuniti svoje obaveze pod ugovorom. Kada ponuđač ne ispuni te obaveze, garantirani novčani iznos se plaća ugovornom organu – kao nadoknada za svaku vrstu gubitka koji pretpi ugovorni organ a kao rezultat tog propusta ponuđača. Prema ZJN nije obavezno da ugovorni organ zahtijeva dostavljanje garancije za izvršenje ugovora; ali ugovorni organ može odlučiti da je zahtijeva, kada postoji rizik da bi prekšaj ugovora prouzrokovao bitnu štetu ugovornom organu i/ili zahtijevao od ugovornog organa značajan trošak kako bi uspješno okončao ugovor. Kada je dostavljanje te garancije potrebno, u vezi sa postupkom dodjele ugovora, svi zahtjevi vezani za to izvršenje ugovora se jasno navode u tenderskoj dokumentaciji, vidi član 13. stav (3), tačka m) ZJN. Ponuđač koji ne dostavi garanciju za izvršenje ugovora, gdje se to traži, neće imati priliku da potpiše ugovora te će mu biti oduzeta garancija na ponudu, u slučaju da je takva garancija bila zahtjevana.


77

Zahtjevi vezani za garancija izvršenje ugovora će biti u skladu sa uobičajenim i ustaljenim javim i trgovinskim praksama primjenjivim na određenu vrstu i predmet tog ugovora i može na primjer biti vezana za:

• iznos

• period validnosti

• rok za prijem

• oblik (gotovina, gotovinski ekvivalent, bankovna garancija, itd.)

• kvalifikacije za žirante

• oduzimanje. Član 16. stav (3): (3) Ugovorni organ ne može odbaciti garancije za ponudu (za ozbiljnost ponude) ili za izvršenje ugovora na osnovu toga što garanciju nije izdao privredni

subjekt Bosne i Hercegovine, pod uslovom da garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude), garancije za izvršenje ugovora i institucija koja je izdala garanciju ispunjavaju uslove postavljene u tenderskoj dokumentaciji.

Pri uspostavljanju zahtjeva vezanih za garanciju za ponudu ili garanciju za izvršenje posla, ugovorni organ ne smije diskriminirati ponuđače na osnovu državljanstva izdavača garancije. Ugovorni organ ne smije vršiti diskriminaciju na osnovu državljanstva izdavača garancije ni pri samoj ocjeni već dostavljne garancije.

Član 17. Alternativne ponude

Član 17. ZJN se bavi “alternativnim ponudama” i regulira (i) kada alternativne ponude mogu biti dopuštene, i (ii) koje uslove alternativna ponuda mora zadovoljiti. Pod “alternativnom ponudom” se podrazumjeva alternativna ponuda (tender) koja, po mišljenju ponuđača, pruža zadovoljavajuće rješenje potreba ugovornog organa, kako su one opisane u tenderskoj dokumentaciji, ali ih zadovoljava na alternativan način i time odstupa od tehničkih specifikacija navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Tako se postiže isti rezultat, ali se koriste metode drugačije od onih koje je ugovorni organ predviđao.


78

“Alternativne ponude“, kao koncept, su uvedene u sistem javnih nabavki kako bi se u uslovima konkurentskog tržišta omogućio ekonomski i tehnički razvoj. Alternativna rješenja su na primjer moguća na poljima rapidnog tehničkog razvoja. Ugovorni organ koji predviđa dodjeljivanje ugovora u takvom polju može utvrditi tehničke specifikacije u obliku funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva izvedbe i time se otvoriti prema tenderima koji predstavljaju drugačija tehnička rješenja. Takvi tenderi su, u principu, podesni tenderi, a ne “alternativne ponude“. Ukoliko alternativna ponuda bude takva da otkrije dolazak inovativne nove tehnologije, na primjer, kakvu ugovorni organ na početku postupka nabavke nije predviđao, može biti neophodno otkazati postupak u skladu sa članom 12. ZJN. Upotreba alternativnih ponuda mora biti pažljivo uravnotežena sa relevantnim uslovima na tržištu određenog područja. Ponekad koncept alternativne ponude, kako je predstavljen u ZJN, biva pogrešno tumačen kao situacija u kojoj ponuđač ponudi više rješenja ('alternativnih rješenja') u jednoj ponudi: proizvod X po izvjesnoj cijeni, ili ako ne tako, onda proizvod Y po drugoj cijeni. Takav način formulisanja ponuda nije podržan u BiH ZJN i ne bi trebao biti prihvaćen. Član 17. stav (1): (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi da li odobrava alternativne ponude. Alternativne ponude mogu se dozvoliti samo onda kada je kriterij za

dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. U razmatranje se uzimaju jedino alternativne ponude koje zadovoljavaju minimalne uslove koje je postavio ugovorni organ.

Kako bi prihvaćene tendere mogao upoređivati na istoj ravni, ugovorni organ može dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora “ekonomski najprihvatljivija ponuda“. Ugovorni organ je dužan navesti u tenderskoj dokumentaciji da li će, ili ne, uzeti u razmatranje alternativne ponude, cf. član 13. stav (3), tačka h) ZJN. Ukoliko je u tenderskoj dokumenatciji navedeno da alternativne ponude nisu dozvoljene, svaka alternativna ponuda će biti odbijena. Pri pripremi tenderske dokumentacije, ugovorni organ treba, čim prije moguće, procijeniti koje bi minimalne zahtjeve trebala zadovoljiti alternativna ponuda. Kada ugovorni organ dozvoljava alternativne ponude, utvrđivanje ovakvog minimuma tehničkih specifikacija je obavezno.


79

Član 17. stav (2): (2) Pored minimalnih zahtjeva koje su alternativne ponude obavezne ispunjavati, ugovorni organ će u tenderskoj dokumentaciji navesti i sve ostale zahtjeve za njihovo podnošenje.

Pored utvrđivanja minimalnih tehničkih specifikacija koje svaka alternativna ponuda mora zadovoljiti, ugovorni organ može navesti zahtjeve za prezentiranje alternativnih ponuda. Ova odredba ukazuje na moguće načine demonstriranja funkcije i djelotvornosti alternativnog rješenja koje sadrži alternativna ponuda. Ponuda koja sadrži alternativnu ponudu koja ne ispunjava minimalne zahtjeve ili ponuda koja ne ispunjava minimalne zahtjeve da bi sadržavala alternativnu ponudu će biti odbijena Član 17. stav (3): (3) U postupcima dodjele ugovora o javnoj nabavci roba ili usluga, ugovorni organ

koji je odobrio podnošenje alternativnih ponuda ne može odbiti alternativnu ponudu samo na osnovu činjenice da bi ona vodila ka promjeni karaktera ugovora – od ugovora o javnoj nabavci usluga u ugovor o javnoj nabavci roba ili obrnuto.

U slučajevima kada su ugovorni organ dozvoljava alternativne ponude, nije ispravno odbiti alternativnu ponudu zato što ona može promijeniti predviđeni ugovor o nabavci usluga u ugovor o nabavci robe ili vice versa, vidi definiciju ugovora o nabavci javnih usluga i ugovora o nabavci roba u članu 2. stavovi (10) i (11) ZJN. Član 18.

Odredbe tenderske dokumentacije

Član 18. regulira (i) pošiljanje tenderske dokumentacije, (ii) vremenske rokove unutar kojih ugovorni organ dostavlja tendersku dokumentaciju, (iii) osiguranje jednakosti pri dostavljanju tenderske dokumentacije, i (iv) da li ugovorni organ može zahtijevati naknadu za tendersku dokumentaciju. Član 18. stav (1): (1) Ugovorni organ može, kako je primjereno, dobavljačima dati tendersku dokumentaciju:

Tendersku dokumentaciju ugovorni organ priprema u skladu sa odredbama opisanim u općim odredbama iz člana 13. ZJN. Dostavljanje tenderske dokumentacije vezano je za odabrani postupak javne nabavke.


80

Član 18. stav (1) tačka a): a) na zahtjev dobavljača;

Kod otvorenog postupka privredni subjekti se pozivaju da ponesu svoje ponude nakon objavljivanja obavještenja ugovornog organa. U tom obavještenju potrebno je navesti, gdje i na koji način zainteresirani ponuđači mogu zahtijevati primjerak tenderske dokumentacije. Odredbe o komunikaciji za vrijeme postupka javnih nabavki navode se u Uputstvu o primjeni ZJN. Glavno pravilo je, da se sva komunikacija vezana za postupak javne nabavke vrši u pismenoj formi, također zahtjevi za dobijanje tenderske dokumentacije se u pravilu podnose u pismenoj formi. Prema “dobroj međunarodnoj praksi”, ipak, zahtjevi za tenderskom dokumentacijom se također mogu prenijeti i na druge načine, na primjer telefonom, ali tada je potrebno da taj privredni subjekt također dostavi i pismeni zahtjev unutar određenog roka koji je ugovorni organ naveo u obavještenju. Ovdje se javlja pitanje, da li ugovorni organ može odrediti rok u kojem se može zahtijevati tenderska dokuemtnacija (ovo je validno samo za otvoreni postupak). Preuzimanje tenderske dokumentacije u otvorenom postupku potrebno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave zahtjeva prema članu 18. stav (2) ZJN, vidi ispod. Privrednim subjektima se uz to mora ostaviti razuman vremenski period za pripremu prihvatljivih ponuda, iako se taj rok ne može općenito odrediti. Sa pominjanjem člana 13. stava (6) i člana 21. stava (8) ZJN navodi da je takav minimalni vremenski period 5 dana. Tako je moguće zaključiti, da ugovorni organ može odrediti vremenski rok u obavještenju o javnoj nabavci tako da zahtjev za tenderskom dokumentacijom bude maksimalno 8 dana prije roka za podnošenje ponuda. U ograničenom ili pregovaračkom postupku sa pretkvalifikacijom, pretkvalifikacijska dokumentacija (tamo gdje ona postoji) se dostavlja privredni subjektima koji je zahtijevaju u istom vremenskom roku kao i tenderska dokumentacija u otvorenom postupku. Član 18. stav (1) tačka b): b) zajedno s pozivom na dostavu ponuda;

U ograničenom ili pregovaračkom postupku sa pretkvalifikacijom, dio tenderske dokumentacije vezan za ugovor se dostavlja pretkvalificiranim kandidatima zajedno sa pozivom za podnošenje ponuda ili na učešće u pregovorima. Samo pretkvalficirani kandidati, tako, dobijaju dio tenderske dokumentacije vezan za ugovor.


81

Član 18. stav (1) tačka c): c) objavljivanjem na web-stranici javnih nabavki u skladu s podzakonskim aktima ili korištenjem drugih elektronskih sredstava.

Ugovorni organ može, u slučaju pod a) ili b), znači u otvorenom postupku kao i u ograničenom ili pregovaračkom postupku, odabrati odašiljanje tenderske dokumentacije putem elektronskih sredstava. U takvim slučajevima, jasne informacije o tome gdje i kako se može doći do tenderske dokumentacije neophodno je navesti u obavještenju o javnoj nabavci ili u pozivu na podnošenje ponuda ili za učešće u pregovorima. Potrebno je da kada ugovorni organ odabere sredstvo komunikacije, da to odabrano sredstvo elektronske komunikacije jeste dostupno svim zainteresiranim strana i da ne ograničava pristup ponuđačima u bilo kojoj of faza postupka naabvke. Kada ugovorni organ učini dostupnima tendersku dokumentaciju na internet stranici na ispravan način, onda on nije obavezan da dostavlja tendersku dokumentaciju naknadno na zahtjev dobavljača – oni je mogu sebi uzeti sa internet stranice. U tom slučaju dovoljno je da se navede informacija o tome kako pristupiti tim elektronskim dokumentima (dati im internet adresu), pod uslovom da su dokumenti u elektronskoj formi objavljeni na internet stranici jednostavno dostupni bez ikakvih ograničenja. Zakon ne navodi koja je to internet stranica na koju se dokumentacija psotavlja – to može biti i na internet stranici ugovornog organa, ili na nekoj zajedničkoj internet stranici javnih nabavki koju održava na primjer vlada za sve svoje podređene institucije, ili na internet stranici AJN-a. Komunikacija i razmjena informacija regulira se Uputstvom o primjeni ZJN. Član 18. stav (2): (2) Ugovorni organ će dobavljačima otpremiti tendersku dokumentaciju u roku od

tri dana nakon prijema zahtjeva za dostavljanje tenderske dokumentacije. Ako na osnovu člana 21. stava (6) tačke c) ovog zakona ugovorni organ skrati rokove određene za prijem zahtjeva za učešće i za prijem ponuda, rok za otpremu tenderske dokumentacije bit će smanjen na dva dana.

Za slučajeve pomenute u članu 18. stav (1), tačka a), ZJN, tendersku dokumentaciju dostavlja ugovorni organ po zahtjevu privrednog subjekta u roku od 3 dana po prijemu zahtjeva45. To znači da tenderska dokumentacija mora biti spremna najkasnije na datum objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Član 18. stav (3): 45 Obzirom da su skraćeni rokovi iz član 21. stav (6), tačka c), ZJN relevantni samo u ograničenom postupku, rok od 2 dana naveden u članu 18. stav (2) ZJN se ne koristi.


82

(3) Prilikom davanja tenderske dokumentacije, ugovorni organ će se u odnosu na dobavljače pridržavati principa jednakosti i nediskriminacije. Ugovorni organ ne smije dati tendersku dokumentaciju nijednom dobavljaču prije objavljivanja obavještenja o nabavci.

Pri davanju tenderske dokumentacije poštuju se principi jednakosti i nediskriminacije. To znači da (i) se informacije koje se nalaze u tenderskoj dokumentaciji ne smiju otkrivati prije obavljivanja obavještenja o javnoj nabavci; (ii) niko ne smije dobiti više informacija od ostalih (svi učesnici dobijaju iste i jednake informacije); i (iii) se da pozivi za podnošenje ponuda ili učešće u ograničenom ili pregovaračkom postupku, šalju istovremeno svim odabranim kvalificiranim kandidatima, kako bi im se ostavio isti vremenski period u kojem trebaju sastaviti svoje ponude. Član 18. stav (4): (4) Ugovorni organ može za sve dobavljače odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. Novčana naknada će pokrivati /

uključivati samo stvarne troškove kopiranja i dostavljanja dokumentacije dobavljačima. Zainteresirani dobavljači imat će pravo na uvid u tendersku dokumentaciju prije nabavke.

Obzirom da kopiranje tenderske dokumentacije može biti skupo za ugovorni organ, naročito u vezi sa dokumentima većeg obima, govorni organ može da odredi naknadu za tendersku dokumentaciju. Naknad pokriva samo stvarni trošak kopiranja i slanja dokumetnacije ponuđačima i naknada mora biti jednaka za sve učesnike. Ugovorni organ ne smije definirati previsoku naknadu za tendersku dokumentaciju kako bi: 1. eliminirao male i/ili slabe kompanije, koje sebi ne mogu priuštiti da plate visoku cijenu za učešće u postupku (kako bi eliminirao takve kompanije, ako je to neophodno, ugovorni organ može odrediti zahtjevne kriterije za odabir ponuđača i zahtijevati odgovarajuću garanciju za ponudu); 2. povrati trošak uzrokovan pripremom i provođenjem postupka nabavke; 3. zaradio novac na privrednim subjektima. Ako privredni subjekti smatraju da je tenderska dokumentacija preskupa, što je suprotno članu 18. stav (4) Zakona, mogu primjeniti mjere iz članova 50.-52. Zakona i uložiti prigovor (i žalbu) na navodnu nezakonitu odluku vezanu za (previsoku) cijenu dokumentacije. Ponuđači imaju pravo da pogledaju dokumentaciju u prostorijama ugovornom organa prije nego donesu odluku o tome da li žele da preuzmu tu dokumentaciju.


83

ODJELJAK TRI TRANSPARENTNOST I JAVNOST ODJELJAK TRI Poglavlja II ZJN, koji se sastoji od članova 19. do 21., odnosi se na bitne koncepte pripreme obavještenja o nabavkama (član 19.), objavljivanja obavještenja (član 20.) i određivanja rokova za podnošenje zahtjeva i ponuda (član 21.), u primarnim postupcima dodjele ugovora. Odredbe Člana 20. koje se odnose na objavljivanje obavještenja su opće za obavještenja o nabavkama (član 19. ZJN), obavještenja o dodjeli ugovora (član 40. ZJN) i obavještenja o poništenju (član 12. ZJN). Zahtjevi koji se odnose na objavljivanje kao i predviđeni minimalni rokovi za podnošenje zahtjeva i ponuda utvrđeni u ODJELJKU TRI su bitni elementi transparentnosti pri dodjeli ugovora o javnoj nabavci primjenjujući primarne postupke dodjele ugovora. Bez otvorenih i lako dostupnih blagovremenih informacija o namjeri ugovornog organa da pristupi ugovoru o robama, uslugama ili radovima neće postojati dovoljno prilika za stvarnu pravičnu i aktivnu konkurenciju među potencijalnim dobavljačima za takav ugovor kako se zahtjeva u članu 1. stavu (1), tačka c), ZJN. Pored odredbi u ZJN o transparentnosti i javnosti, Podzakonski akti dodatno određuju pravila koja se odnose na pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavkama.

Član 19 Obavještenje o nabavci

Obavještenje o nabavci je prva informacija koja je javno dostupna i koju zainteresirani privredni subjekti mogu dobiti o određenom namjeravanom ugovoru o javnoj nabavci. ZJN ne zahtjeva objavljivanje bilo kakve informacije koja prethodi ovoj u odnosu na ugovor. ZJN u tom kontekstu nije usklađen sa legislativom o javnim nabavkama EU prema kojoj se zahtjeva objavljivanje Prethodnog informacijskog obavještenja, kojim se, na početku budžetske godine, informira o svim planiranim aktivnostima na polju javnih nabavki za tu godinu. Ipak, iako nije eksplicitno navedeno u trenutnom tekstu ZJN BiH, ovo ranije objavljivanje informacija o budućim postupcima nabavki je moguće i može biti korisno u smislu povećavanja konkurencije jer ostavlja dovoljno vremena potencijalnim dobavljačima da se pripreme. Nije potrebno naglašavati da se svi osnovni principi moraju poštivati tako da način na koji se otkrivaju te informacije mora garantirati svim potencijalnim dobavljačima jednak pristup. U praksi to znači da svaka ranije otkrivena informacija mora biti dostupna javno (objavljena u medijima ili dostupna na internet stranici bez ograničenog pristupa).


84

Član 8. ZJN je od važnog značaja za pripremu obavještenja o nabavkama, a odnosi se na zahtjeve po pitanju jezika. Član 19. stav (1): (1) Ugovorni organ objavit će obavještenje o javnoj nabavci o razmatranom ugovoru, osim u slučajevima u kojima se ugovor dodjeljuje u pregovaračkom postupku bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Obavještenje o javnoj

nabavci će svim zainteresiranim dobavljačima pružiti dovoljno informacija koje će im omogućiti da ocijene da li žele dostaviti ponudu za razmatrani ugovor.

Član 19. stav (1) u prvoj rečenici sadrži cjelokupno opće pravilo da svaki pojedini primarni postupak dodjele ugovora treba započeti objavljivanjem obavještenja o nabavci, osim – naravno – u slučaju pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci (kada je primjena tog postupka opravdana, vidi član 11. stavove (4) i (5)). Obavještenje o nabavci se stoga odnosi na otvoreni postupak, ograničeni postupak sa predkvalifikacijom ili pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci, vidi član 10. ZJN. Konkurs za izradu idejnog rješenja započinje objavljivanjem obavještenja o nabavci koje se odnosi na konkurs za izradu idejnog rješenja (obavještenje o konkursu za izradu idejnog rješenja) vidi dolje komentare na član 43. stav (1) ZJN. Objavljivanje obavještenja o nabavci ima za cilj da informira privredne subjekte o ugovoru koji ugovorni organ namjerava dodjeliti u bližoj budućnosti, na način da zainteresirani dobavljači mogu ocijeniti da li žele da se natječu za predviđeni ugovor. Riječi “žele da se natječu” označava ustvari da li žele da poduzmu slijedeće korake za učešće u natječaju za predmetni ugovor o javnoj nabavci, što znači da prvo trebaju dobiti tendersku dokumentaciju od ugovornog organa u slučaju otvorenog postupka, ili dostaviti zahtjev za učešće u slučaju organičenog ili pregovaračkog postupka. Odluke zainteresiranih dobavljača o tome da li žele dostaviti ponudu ili zahtjev za učešće se vjerovatno donose postepeno tokom pripreme ponude ili zahtjeva. Član 19. stav (2) (2) Obavještenje o javnoj nabavci sadržavat će kratku informaciju u skladu sa relevatnim bitnim informacijama iz tenderske dokumentacije spomenute u članu 13. ovog Zakona i sastojat će se od maksimalno 650 riječi.


85

Član 19. stav (2) naglašava da informacije koje se daju privrednim subjektima u obavještenju o nabavci trebaju biti “u skladu” sa relevatnim bitnim informacijama koje se nalaze i tenderskoj dokumentaciji, što znači da ne smije biti apsolutno nikakve kontradikcije između onoga što stoji u obavještenju o nabavci i onoga što stoji u tenderskoj dokumentaciji koja je pripremljena u skladu sa članom 13. ZJN. Značaj ovog pitanja je naglašen putem zahtjeva da se kopija objavljenog obavještenja o nabavci doda odnosnoj tenderskoj dokumentaciji, vidi komentar na član 13. stav (2). Ograničenje koje se odnosi na dužinu obavještenja o nabavci od maksimalno 650 riječi postoji zbog isljučivo praktičnih razloga koji se odnose na objavljivanje46. Član 19. stav (3): (3) Obavještenje o nabavci će, u pogledu informacija koje sadrži i forme u kojoj se

sastavlja, biti u skladu sa odredbama podzakonskih akata.

Minimalni sadržaj obavještenja o nabavci je reguliran u dva podzakonska akta: Podzakonski akti i Opći standardni obrazac za obavještenje o nabavci. Ugovorni organi imaju obavezu da zasnivaju svoja obavještenja o nabavkama na standardnim obrascima, vidi dolje komentar na član 20. stavove (1) i (2). Obavještenje o nabavci sadrži najmanje slijedeće informacije u skladu sa postupkom dodjele:

• Ime, adresu, telefonski broj itd. ugovornog organa i, ako je potrebno, službe u kojoj se može dobiti tenderska dokumentacija;

• Vrstu ugovornog organa;

• Vrstu i naziv ugovora i da li je predviđen okvirni sporazum;

• Vrstu postupka;

• Kratak opis predmeta i količine/opsega ugovora, uključujući i navode o podjeli u lotove i mogućnosti natjecanja za jedan ili više lotova;

• Mjesto i vrijeme za dostavu/izvedbu predmeta ugovora i trajanje ugovora gdje je to odgovarajuće;

• Da li su alternativne ponude dopuštene ili zabranjene;

• Kratak opis zahtjeva za garanciju za ponudu i garanciju za dobro izvršenje posla, ako postoje;

• Kriteriji za odabir kojima se uspostavljaju minimalni kvalifikacijski zahtjevi za ponuđače ili kandidate;

46 Maksimalna dužina od 650 riječi je trenutno utvrđena u direktivama o javnim nabavkama EU.


86

• Kriteriji za dodjelu ugovora (ili, drugim riječima: kriteriji za ocjenjivanje ponude), uključujući, tamo gdje se koriste, primjenjive podkriterije navedene u redoslijedu od najvažnijeg do najmanje važnog kao i relativno učešće svakog podkriterija;

• Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg;

• Mjesto, satum i sat za dostavljanje – odnosno prijem od strane ugovornog organa – ponuda (u slučaju otvorenog postupka) ili zahtjeva za učešće (u slučaju ograničenog ili pregovaračkog postupka), i mjesto, datum i sat otvaranja ponuda (u slučaju otvorenog postupka);

• Minimalni period važenja ponude;

• Zahtjevi po pitanju jezika;

• Uslovi za dobijanje tenderske dokumentacije. Ostale informacije koje ugovorni organ smatra neophodnim za prvo predstavljanje namjeravanog ugovora privrednim subjektima putem

obavještenja o nabavci, mogu biti dodate gore navedenoj listi minimalnih informacija, s tim što se mora poštovati pripisani maksimum iz člana 19. stava (2).

Član 20. Objavljivanje obavještenja

Objavljivanje obavještenja – obavještenja o nabavci, obavještenja o dodjeli ugovora, obavještenja koja se odnose na konkurs za izradu idejnog rješenja i obavještenja o poništenju postupka – se odvija na takav način da privredni subjekti imaju otvoren i jednostavan pristup informacijama koje se nalaze u obavještenjima. U članu 20. je utvrđeno da je centralno mjesto za objavljivanje obavještenja “Službeni glasnik BiH”. Internet sve više igra ključnu ulogu na ovom polju komunikacija. Član 20. stavovi (1) i (2): (1) Sva obavještenja o javnoj nabavci, obavještenja o dodjeli ugovora i

obavještenja o poništenju ugovorni organ objavljuje u “Službenom glasniku BiH”. Obavještenja objavljena u “Službenom glasniku BiH” objavljuju se na web stranici javnih nabavki dostupnoj putem Interneta. (2) Formu i obrazac obavještenja koja se objavljuju u “Službenom glasniku BiH” odredit će Agencija za javne nabavke u saradnji sa Redakcijom “Službenog glasnika BiH”.


87

Detaljno reguliranje forme, obrazaca i dostavljanja obavještenja o nabavci na objavljivanje je utvrđeno u “Uputstvu o načinu pripreme obavještenja o nabavci, o dodjeli ugovora i poništenju postupka javne nabavke”, koje je objavljeno u “Službenom glasniku BiH” br. 17/05. Glavni aspekti objavljivanja obavještenja su slijedeći:

• Sva obavještenja se pripremaju po standardiziranim obrascima, vidi komentar na član 19. ZJN;

• Sva obavještenja se nalaze na jednom mjestu (Službeni glasnik BiH) i dostupna su na web stranici javnih nabavki;

• Ugovorni organi ispunjavaju određene minimalne tehničke uslove koji su neophodni za objavljivanje (unošenje podataka velikim slovima, kvadratići trebaju biti pravilno ispunjeni ili ostavljeni praznim, slanje elektronskim putem itd.);

• Sva obavještenja dobija Agencija za javne nabavke da ih objavi na svojoj web stranici i da priprema statistike o javnim nabavkama. Ugovorni organi, ipak, nemaju obavezu da dostavljaju obavještenja AJN, oni šalju obavještenja samo Službenom glasniku. Službeni glasnik ih onda dostavlja AJN elektronskim putem za objavljivanje na Internetu. Član 20. stav (3):

(3) Obavještenja o nabavci, obavještenja o dodjeli ugovora i obavještenja o poništenju procedure ugovorni organi mogu objaviti i u drugim publikacijama ili na web stranicama koje nisu navedene u stavu (1) ovog člana. Takva obavještenja ne smiju se objavljivati u drugim publikacijama niti na drugim web stranicama prije datuma njihovog objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a ne smiju sadržavati niti dodatne ili bilo koje druge informacije osim onih objavljenih u “Službenom glasniku BiH”.

Kada ugovorni organ smatra da je korisno postići bolju konkurenciju za ugovor o javnoj nabavci, može objaviti obavještenja u publikacijama i na web stranicama koje nisu navedene u članu 20. stavu (1) ZJN, vidi gore navedene komentare. Takvo dodatno objavljivanje može biti u dnevnim novinama, periodičnim časopisima itd., i dozvoljeno je ugovornom organu da, na primjer, pošalje kopiju objavljenog obavještenja o nabavci odabranim privrednim subjektima. Ipak, takvo dodatno objavljivanje se ne smije dogoditi prije datuma objavljivanja u Službenom glasniku BiH, niti takva obavještenja smiju sadržavati dodatne ili drugačije informacije od onih koje su objavljene u obavještenju u Službenom glasniku BiH. Ovi propisi osiguravaju jednak tretman i pravičnu konkurenciju zajedno sa zahtjevom iz člana 18. stava (3) ZJN, da nijedan dobavljač ne smije dobiti bilo kakve informacije o namjeravanom ugovoru o javnoj nabavci prije objave obavještenja o nabavci.


88

Član 20. stav (4): (4) U slučaju ugovora čija vrijednost prelazi vrijednost međunarodnih vrijednosnih

razreda iz stava (3), člana 6. ovog Zakona, obavještenje o nabavci obavezno se treba objaviti ili u novinama s međunarodnim opticajem ili na web stranici javnih nabavki sigurno dostupnoj u inozemstvu, u skladu sa odredbama podzakonskih akata.

Dok se zahtjevi po pitanju objavljivanja predviđeni članom 20. stavovima (1), (2) i (3) primjenjuju na svaki pojedini primarni postupak dodjele ugovora (osim postupaka koji se opravdano sprovode bez objavljivanja, vidi komentar na član 19. stav (1)), u slučajevima kada procijenjena vrijednost ugovora prelazi vrijednost vrijednosnog razreda koji je određen kao “međunarodni vrijednosni razred” u članu 6. stavu (3) ZJN, moraju se poduzeti dodatne mjere kojima će se osigurati međunarodni pristup informacijama iz obavještenja. Uputstvo koje je gore pomenuto u komentarima na član 20. stavove (1) i (2) definira minimalne zahtjeve koji se odnose na te dodatne mjere. Kao minimum, priprema se kratki sažetak obavještenja na engleskom jeziku koji sadrži slijedeće informacije:

• Ime (odnosno jasna identifikacija) ugovornog organa;

• Vrsta ugovora (robe, usluge, radovi);

• Sažeti opis predmeta ugovora, uključujući i ukupnu količinu/opseg;

• Vrsta postupka (otvoreni, ograničeni ili pregovarački, ili konkurs za izradu idejnog rješenja);

• Uslovi za dobijanje tenderske dokumentacije;

• Vremenski rokovi za prijem ponuda/zahtjeva za učešće; Sažetak obavještenja na engleskom jeziku treba biti međunarodno dostupan ili putem objavljivanja u novinama sa međunarodnim opticajem ili na dobro utvrđenoj web stranici za BiH, vidi gore navedene komentare na član 20. stavove (1) i (2). Objavljivanje informacija o ugovorima čija je procijenjena vrijednost jednaka ili prelazi međunarodne vrijednosne razrede poštivat će iste osnovne principe jednakog tretmana i nediskriminacije kako je općenito predviđeno prema ZJN za objavljivanje obavještenja. To znači da se sažetak obavještenja na engleskom jeziku objavljuje u isto vrijeme kao i kompletno obavještenje u Službenom glasniku BiH, da se ne smiju otkriti bilo kakve informacije na bilo koji način jednom ili više potencijalnih (domaćih ili međunarodnih) dobavljača, i da sažete informacije na engleskom jeziku trebaju biti u skladu sa sadržajem kompletnog obavještenja - tj. ne smiju biti kontradiktorne i ne smiju pružati nikakve informacije osim sadržaja kompletnog obavještenja.


89

Međunarodni pristup obavještenjima, kako je gore opisan, će se osigurati i za obavještenja o nabavkama (uključujući i konkurs za izradu idejnog rješenja) a što se tiče obavještenja o dodjeli ugovora (uključujući i obavještenje o rezultatu konkursa za izradu idejnog rješenja) i obavještenja o poništenju, onda kada procijenjena vrijednost ugovora iznosi ili prelazi međunarodne vrijednosne razrede. Član 20. stav (5): (5) Međunarodno objavljivanje određeno u stavu (4) ovog člana može se koristiti i

u slučaju u ugovora čija vrijednost ne prelazi iznos međunarodnih vrijednosnih razreda.

Kada ugovorni organ smatra da je to korisno s ciljem postizanja bolje konkurencije za javni ugovor čija vrijednost ne prelazi međunarodni vrijednosni razred, onda on može takođe ostvariti međunarodni pristup informacijama o takvom ugovoru, u skladu sa onim što je gore navedeno. Član 21. Minimalni rokovi za podnošenje zahtjeva i ponuda

Jasne informacije o mjestu, datumu i satu za dostavljanje zahtjeva za učešće u ograničenom postupku i za dostavljanje ponuda u otvorenom ili ograničenom postupku su bitne svakom zainteresiranom/uključenom potencijalnom dobavljaču, i obaveza je ugovornog organa da uspostavi takve rokove u odnosu na minimalne rokove propisane članom 21. ZJN. Za ugovore čija procijenjena vrijednost iznosi ili prelazi međunarodne vrijednosne razrede predviđene članom 6. stavom (3) ZJN, minimalni vremenski rokovi definirani u članu 21. će se produžiti kao što je to navedeno u članu 6. stavu (3), tačke c) i d) ZJN. Minimalni vremenski rokovi predviđeni u članu 21. su utvrđeni ostavljajući zainteresiranim dobavljačima razuman period za pripremu ponuda/zahtjeva za učešće. Ugovorni organi, ipak, utvrđuju krajnji rok za dostavljanje ponuda/ zahtjeva za učešće ne samo u odnosu na na utvrđene minimalne rokove, već uzimajući u obzir i kompleksnost uslova iz ugovora, vidi član 21. stav (4) ZJN. Namjera minimalnih rokova utvrđenih u ZJN nije da se primjenjuju. Član 21. definira slijedeće aspekte postupka nabavke:

• Utvrđenje mjesta, datuma i sata za podnošenje ponuda/zahtjeva za učešće (član 21. stav (1));

• Dostavljanje ponuda/zahtjeva za učešće nakon utvrđenog krajnjeg roka (član 21. stav (2));


90

• Početak vremenskog roka (član 21. stav (3));

• Postavljanje vremenskih rokova (član 21. stav (4));

• Minimalni rokovi u postupcima nabavki (član 21. stavovi (5) i (6));

• Produženje rokova (član 21. stav (7));

• Pitanja u vezi sa tenderskom dokumentacijom (član 21. stav (8));

• Ponude/zahtjevi za učešće koje dostavljaju grupe dobavljača (član 21. stav (9));

• Formalni zahtjevi za ponude/zahtjeve (član 21. stav (10));

• Povrda o prijemu ponuda (član 21. stav (11)). Član 21. stav (1): (1) Ugovorni organ utvrđuje mjesto, datum i sat za podnošenje zahtjeva za učešće

u ograničenom ili pregovaračkom postupku, i/ili za podnošenje ponuda.

Kada se sprovodi ograničeni postupak ili pregovarački postupak sa objavom obavještenja, mjesto, datum i sat za dostavljanje zahtjeva za učešće se jasno navode u obavještenju o nabavci i u predkvalifikacijskim dokumentima, ako se takvi dokumenti pripremaju, vidi komentare na član 13. stav (1). U ograničenom postupku, mjesto, datum i sat za dostavljanje ponuda se javno navodi u pozivu na natječaj i u tenderskoj dokumentaciji (odnosno u dijelu koji se odnosi na ugovor ako je tenderska dokumentacija pripremljena u dva dijela), vidi komentare na član 13. stav (1) i komentare na član 29. tačka f). U pregovaračkom postupku sa objavom obavještenja mjesto, datum i sat za dostavljanje početnih ponuda se jasno navodi u pozivu na učešće u pregovorima i u tenderskoj dokumentaciji (odnosno u dijelu koji se odnosi na ugovor ako je tenderska dokumentacija pripremljena u dva dijela), vidi komentare na član 13. stav (1) i komentare na član 30. stav (1), tačka b). Nakon zaključenja održanih pregovora mjesto, datum i sat za dostavljanje konačnih ponuda se jasno navodi u konačnom pozivu na natječaj, vidi komentare na član 30. stav (1) tačka c). Kada se sprovodi otvoreni postupak, mjesto, datum i sat za dostavljanje ponuda se jasno navodi u obavještenju o nabavci i u tenderskoj dokumentaciji. Rok za dostavljanje zahtjeva za učešće ili dostavljanje ponuda utvrđuje ugovorni organ uzimajući u obzir minimalne rokove utvrđene u članu 21. stavovima (5) i (6). Krajnji rok koji je naveden u ovoj odredbi treba shvatiti kao trenutak do kojeg ugovorni organ treba primiti ponudu ili zahtjev (na mjestu koje je ugovorni


91

organ naveo u obavještenju ili u tenderskoj dokumentaciji). Ako je ugovorni organ odredio, na primjer, da krajnji rok bude 23.01.2007 u 12:00, ponuda koja pristigne u 12:05 je zakašnjela ponuda i treba je vratiti dobavljaču neotvorenu u skladu sa stavom (2). Ako je ponuda ili zahtjev poslata poštom, trenutak slanja (markica) nije relevantan u smislu da čak i ako je ponuda odnosno zahtjev poslata prije isteka roka, ali je ugovorni organ primio nakon isteka roka, takva ponuda odnosno ztahtjev je zakašnjela i treba je dobavljaču vratiti neotvorenu. Član 21. stav (2): (2) U slučaju prijema zahtjeva ili ponude nakon određenog datuma i sata, oni se dobavljaču vraćaju neotvoreni.

Rokove uspostavljeni u skladu sa članom 21. stavom (1) poštuju kandidati i ponuđači koji učestvuju u postupku, kako i ugovorni organi, da bi se osigurao jednak tretman. Posljedica dostavljanja zahtjeva ili ponuda nakon određenog datuma i sata – čak i ako se radi o kašnjenju od samo nekoliko minuta – će biti odbijanje takvih zahtjeva ili ponuda od strane ugovonrog organa i te koverte će se vratiti pošiljaocu neotvorene. Ugovorni organ će stoga održati ogovarajući prijem dostavljenih koverti putem kontroliranja vremena i putem bilježenja tačnog vremena kada je primljen svaki pojedini zahtjev ili ponuda. Napravit će se zapisnik o dostavljanju ponuda u kojem će biti pobrojane primljene koverte sa odgovarajućim vremenom prispjeća što predstavlja dokumentaciju o samom činu podnošenja. Član 21. stav (3) (3) Minimalni rokovi za prijem zahtjev ai ponuda računaju se od dana objavljivanja

obavještenja o nabavci u Sležbenom glasniku Bih ili od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda pretkvalificiranim kandidatima.

Član 21. stav (3) uspostavlja propis koji se odnosi na započinjanje minimlanih rokova utvrđenih u stavovima (5) i (6) člana 21. Datum objavljivanja obavještenja o nabavci je početni datum u odnosu na minimalni rok za dostavu zahtjeva za učešće u ograničenom ili pregovaračkom postupku i za dostavljanje ponuda u otvorenom postupku. Datum otpreme poziva na natječaj pretkvalificiranim kandidatima u ograničenom postupku je početni datum minimalnog roka za dostavu takvih ponuda. Ne postoje fiksni minimalni rokovi u ZJN za dostavljanje početnih ili konačnih ponuda u pregovaračkom postupku. To ovisi o trajanju pregovora i o broju zahtjevanih dokumenata za predmet. “Početni datum” znači, u skladu sa općim principom u zakonima BiH u kojima se utvrđuju rokovi, da se taj dan neće brojati, i da se slijedeći dan broji kao


92

prvi. U skladu s tim, smatra se da se istek roka računa kako kraj dana X, gdje je minimalni rok utvrđen za X broj dana. Osim ako nije drugačije definirano, “dani” označavaju kalendarske dane. Član 21. stav (4): (4) Minimalni rokovi za prijem zahtjeva ili ponuda koje je doredio ugovorni organ ne mogu biti kraći od rokova definiranih u ovom članu i dovoljno su dugi kako

bi zainteresiranim stranama dali dovoljno vremena za sastavljanje i podnošenje ponuda. Prilikom određivanja ovih rokova, ugovorni organ uzima u obzir kompleksnost uslova ugovora i vrijeme potrebno za sastavljanje zahtjeva i ponuda.

Član 21. stav (4) utvrđuje princip da će rok za dostavljanje ponuda/zahtjeva za učešće utvrditi ugovorni organ ne samo u odnosu na fiksne minimalne rokove u ZJN, već uvažavajući kompleksnost uslova iz ugovora i vrijeme koje je potrebno za izradu zahtjeva i ponuda. Kada su, na primjer, uslovi iz ugovora veoma kompleksni u usporedbi sa normalnim tržišnim uslovima na polju predmeta ugovora ili ponuđači zahtjevaju posjetu gradilištu ili mjestu izvedbe usluga održavanja, rokovi za dostavljanje ponuda se moraju odrediti sa stajalištem da se ponuđačima mora ostaviti razuman period za ovu posjetu i za pripremu ponuda. Vidi takođe član 21. stav (7). Član 21. stav (5): (5) U slučaju otvorenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne može biti

kraći od 28 dana od datuma objave obavještenja o nabavci u Službenom glasniku BiH.

U skladu sa članom 21. stavom (5) minimalni rok koji trebaju poštovati ugovorni organi pri određivanju krajnjeg roka za prijem ponuda u otvorenom postupku je 28 kalendarskih dana. Brojanje dana se odvija prema općem principu koji je naveden u komentaru na član 21. stav (3). Minimalni rok od 28 dana važi za primarne postupke dodjele ugovora (otvoreni postupak), osim ako je procijenjena vrijednost ugovora jednaka ili veća od međunarodnih vrijednosnih razreda predviđenih članom 6. stavom (3) ZJN: U takvim slučajevima minimalni rok koji ugovorni organi trebaju poštivati u utvrđivanju krajnjeg roka za dostavljanje ponuda u otvorenom postupku je 40 kalendarskih dana (28 + 12 dana) u skladu sa članom 6. stavom (3), c) ZJN47. Član 21. stav (6) tačka a): (6) U slučaju ograničenog, ubrzanog ili pregovaračkog postupka:

47 U direktivama EU o javnim nabavkama, odgovarajući minimalni rok je 52 dana, ali računajući od datuma slanja obavještenja o nabavci na objavljivanje


93

a) krajni rok određen za prijem zahtjeva za učešće ne može biti kraći od 18 dana od datuma objave obavještenja o nabavci u Službenom glasniku BiH.

U skladu sa članom 21. stavom (6), tačka a) minimalni rok koji ugovorni organ mora poštivati u utvrđivanju krajnjeg roka za prijem zahtjeva za učešće u ograničenom (ne ubrzanom/hitnom) ili pregovaračkom postupku je 18 kalendarskih dana. Brojanje dana će se odvijati prema općem principu navedenom u članu 21. stavu (3). Minimalni rok od 18 dana važi za zahtjeve za učešće u primarnim postupcima dodjele ugovora (organičeni ili pregovarački postupak), osim ako je procijenjena vrijednost ugovora jednaka ili veća od međuarodnih vrijednosnih razreda predviđenih članom 6. stavom (3) ZJN. U takvim slučajevima minimalni rok koji treba poštivati ugovorni organ pri određivanju krajnjeg roka za prijem zahtjeva za učešće u ograničenom (ne ubrzanom/hitnom) ili pregovaračkom postupku je 30 kalendarskih dana (18 + 12 dana) u skladu sa članom 6. stavom (3), tačka c) ZJN48. Član 21. stav (6) tačka b): b) krajnji rok određen za prijem ponuda u slučaju ograničenog postupka ne

može bti kraći od 28 dana od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda pretkvalificiranim kandidatima. U skladu sa članom 21. stavom (6), tačka b) minimalni rok koji ugovorni organ treba poštivati pri utvrđivanju krajnjeg roka za prijem ponuda u ograničenom postupku (ne ubrzanom/hitnom) je 28 kalendarskih dana. Brojanje dana će se odvijati prema općem principu navedenom u članu 21. stavu (3). Minimalni rok od 28 važi za dostavljanje ponuda u primarnim postupcima dodjele ugovora (ograničeni postupak), osim ako procijenjena vrijednost ugovora nije jednaka ili veća od međunarodnih vrijednosnih razreda predviđenih članom 6. stavom (3) ZJN. U takvim slučajevima minimalni rok koji treba poštivati ugovorni organ pri određivanju krajnjeg roka za prijem ponuda u ograničenom (ne ubrzanom/hitnom) je 40 kalendarskih dana (28 + 12 dana) u skladu sa članom 6. stavom (3), tačka c) ZJN49.

48 U direktivama EU o javnim nabavkama, odgovarajući minimalni rok je 37 dana, ali računajući od datuma slanja obavještenja o nabavci na objavu. 49 U direktivama EU o javnim nabavkama, odgovarajući minimalni rok je takođe 40 dana.


94

Član 21. stav (6) tačka c): c) u slučajevima kada su sipunjeni uslovi za primjenu ubrzanog ograničenog postupka, ugovorni organ ima pravo utvrditi rok za prijem

zahtjeva koji nije kraći od osam dana i rok za prijem ponuda koji nije kraći od pet dana.

U slučaju hitnosti, kada su ispunjeni uslovi da se primjeni ubrzani ograničeni postupak kako je to definirano u članu 2. stavu (1) ZJN, konačni minimalni rok koji ugovorni organ mora poštivati pri određivanju krajnjeg roka za prijem zahtjeva za učešće je 8 kalendarskih dana i za prijem ponuda 5 kalendarskih dana. Brojanje dana će se odvijati prema općem principu koji je naveden u komentaru na član 21. stav (3). Krajnji minimalni rokovi od 8 i 5 dana, važe za ubrzane ograničene postupke dodjele ugovora, osim ako je procijenjena vrijednost ugovora jednaka ili veća od međunarodnih vrijednosnih razreda predviđenih u članu 6. stavu (3) ZJN. U takvim slučajevima krajnji minimalni rok koji ugovorni organ treba poštivati pri utvrđivanju krajnjeg roka za prijem zahtjeva za učešće u u ubrzanom ograničenom postupku je 20 kalendarskih dana (8 + 12 dana) i za prijem ponuda 15 kalendarskih dana (5 plus 10 dana) u skladu sa članom 6. stav (3), tačka d) ZJN50. Minimalni rokovi utvrđeni u članu 21. stavu (6), tačka c) se smatraju kako apsolutno minimalni rokovi koji se mogu primjenjivati. Kada god ugovorni organ ima tu mogućnost, treba dati nekoliko dana više kandidatima/ponuđačima da pripreme i dostave svoje zahtjeve i ponude. Član 21. stav (7): (7) Ako iz bilo kojeg razloga tenderska dokumentacija ili neki njeni dijelovi nisu dostavljeni u određenom roku, a blagovremeno su zatraženi, ili ako se nakon osiguranja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti

samo nakon posjete mjestu izvođenja ili nakon pregleda na licu mjesta dokumenata koji podržavaju tendersku dokumentaciju, rokovi za prijem ponuda produžavaju se za period od najmanje sedam dana, kako bi se omogućilo da svi dobavljači budu upoznati sa svim infomacijama koje su neophodne za sastavljanje ponude.

Član 21. stav (7) posebno definira produženje roka za prijem ponuda u slučaju da ili tenderska dokumentacija – ili njeni dijelovi – nisu na vrijeme dostavljeni od strane ugovornog organa (iz bilo kojeg razloga, osim u slučaju da je ponuđač neblagovremeno poslao zahtjev za tendersku dokumentaciju), ili se pokaže neophodnim (a to ugovorni organ nije u početku predvidio) da se organizira posjeta mjestu izvođenja ili da ponuđači detaljno pregledaju na licu mjesta dokumentaciju prije nego što se izrade odgovarajuće ponude. 50 U direktivama EU ojavnim nabavkama, odgovarajući minimalni rokovi su 25 i 15 dana.


95

Takvo produženje traje minimalno 7 dana. U otvorenim postupcima, svako produženje roka će se objaviti na isti način kao i obavještenje o nabavci. U ograničenim i pregovaračkim postupcima, svako produženje rokova se treba pažljivo saopćiti svim učesnicima u postupku. Treba napomenuti da takođe u slučaju ostalih nepredviđenih događaja pomenutih u članu 21. stavu (7), ugovorni organi mogu produžiti rok za prijem ponuda kao i prijem zahtjeva za učešće – pod uslovom da (i) takvo produženje ne predstavlja zloupotrebu ove mogućnosti, (ii) se strogo poštuje jednak tretman potencijalnih dobavljača, i (iii) da je produženje kao minimum utvrđeno za period od 7 dana, vidi član 13. stav (6) ZJN analogno. Član 21. stav (8): (8) Zainteresirani dobavljači mogu u pisanoj formi od ugovornog organa tražiti

pojašnjenje tenderske dokumentacije blagovremeno i najkasnije deset dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva i ponuda. Ugovorni organ odgovorit će u pisanoj formi, pridržavajući se principa stvarne konkurencije u spotupku dodjele,a odgovor će biti otpremljen svim kandidatima ili ponuđačima najkasnije pet dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva ili ponude. Ako odgovor ugovornog organa dovede do izmjena tenderske dokumentacije, ugovorni organ će, u skladu sa stavom (5), člana 13. ovog Zakona, produžiti rok za podnošenje zahtjeva ili ponude za period od sedam dana.

Član 21. stav (8) pruža pojašnjenje tenderske dokumentacije na inicijativu zainteresiranih dobavljača. Ponekad ugovorni organi nenamjerno naprave greške, nedostatke ili nejasne opise i zadatak je i pravo dobavljača da zatraže pojašnjenje od ugovornog organa u takvim slučajevima. Ovakva aktivnost može pomoći u spriječavanju budućih žalbenih postupaka. Pojašnjenje mogu tražiti i kandidati i ponuđači. Pojašnjenje se traži u pisanoj formi, blagovremeno prije isteka krajnjeg roka za dostavljanje zahtjeva/ponuda, i ne kasnije od deset dana prije datuma za dostavljanje. To znači da odmah nakon što zainteresirani dobavljači prime tendersku dokumentaciju od ugovornog organa, potencijalni ponuđači pažljivo pregledaju dokumentaciju i razmatraju da li su im potrebna ikakva pojašnjenja. Traže se samo stvarno neophodni dodatni ili pojašnjavajući podaci. Potencijalni ponuđači trebaju imati na umu da ugovorni organi uvijek moraju u tenderskoj dokumentaciji ostaviti dovoljno prostora za stvarnu konkurenciju za predviđeni ugovor. S druge strane, ponuđači moraju ispuniti svoju potrebu za dobijanjem jasnih informacija putem traženja potrebnih pojašnjenja.


96

Kada je pojašnjenje blagovremeno i zatraženo na ispravan način, ugovorni organ priprema odgovor u pisanoj formi, poštujući stvarno konkurentsku osnovu postupka dodjele ugovora. Takav odgovor se šalje svim kandidatima/ ponuđačima ne kasnije od pet dana prije isteka roka za dostavljanje predmetnih zahtjeva ili ponuda. Takav odgovor ne smije otkrivati identitet dobavljača koji je zatražio pojašnjenje. U slučaju da pitanje/odgovor dovede do izmjena tenderske dokumentacije, ugovorni organ će razmotriti produženje roka za dostavljanje predmetnih zahtjeva ili ponuda za period od minimalno 7 dana i postupit će, tamo gdje je potrebno produženje, u skladu sa odredbama člana 13. stava (6) ZJN51. Član 21. stav (9): (9) Zahtjeve ili ponude mogu podnositi pojedinačni dobavljači kao i grupe dobavljača, kako je to utvrđeno u stavu (14) člana 2. ovog Zakona. Od takvih grupa neće se tražiti da osnuju novo pravno lice kako bi dostavile zahtjeve ili

ponude, ali će one preuzeti solidarnu odgovornost za svoje obaveze.

U skladu sa članom 2. stavom (15)52 ZJN termini “dobavljač”, “pružalac usluga” i “izvođač radova” odnose se na svakog privrednog subjekta koji može biti fizičko ili pravno lice ili grupa takvih lica koja na tržištu nudi robe, usluge ili radove. Član 21. stav (9), druga rečenica, odnosi se na takve grupe u kojima su se članovi grupe dogovorili da zajednički učestvuju u natječaju za predmetni ugovor o javnoj nabavci. Formiranje grupa dozvoljava – na primjer – manjim kompanijama da zajednički nastupe da bi bile u stanju pružiti predmet ugovora, i u skladu sa članom 21. stavom (9) od takvih grupa se neće zahtjevati da osnuju (novo) pravno lice u fazi postupka dodjele ugovora u kojoj se dostavljaju zahtjevi ili ponude. Članovi takve grupe, ipak, moraju preuzeti solidarnu odgovornost za svoje obaveze, što znači da svaki od članova grupe mora preuzeti punu odgovornost za potpuni zahtjev ili ponudu, uključujući i važenje ponude i obavezu zaključenja ugovora u slučaju da se ugovor dodijeli grupi. U praksi, ugovorni organ zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji da grupa koja dostavlja zajedničku ponudu imenuje nosioca grupe, s kojim se može odvijati komunikacija i s kojim se potpisuje ugovor u slučaju da se grupi dodijeli ugovor. Kada ugovorni organ smatra da je to potrebno, može se zahtjevati u tenderskoj dokumentaciji da takva grupa – nakon (moguće) dodjele ugovora grupi i kao preduslov potpisivanja ugovora – osnuje novo pravno lice koje djeluje kao dobavljač/pružalac usluga/izvođač radova koji zaključuje i izvršava ugovor.

51 Navođenje u članu 21. stavu (8) odnosnog stava iz člana 13. greškom upućuje na stav (5), jer očigledno treba upućivati na stav (6) člana 13. 52 Navođenje u članu 21. stavu (9) odnosnog stava iz člana 2. greškom upućuje na stav (4), jer očigledno treba upućivati na stav (15) člana 2.


97

Ugovorni organ takođe mora prije svega razmotriti i utvrditi u tenderskoj dokumentaciji kako će se primjenjivati selekcioni kriteriji na pojedinačne članove grupe koja dostavlja zahtjev ili ponudu. Član 21. stav (10): (10) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi da se zahtjevi ili ponuda

obavezno podnose u pisanoj formi i da ih treba potpisati lice koje je ovlastio dobavljač. Ugovorni organ takođe zahtijeva da se ponude dostavljaju u jednoj zatvorenoj koverti s potpisom i pečatom, osim u slučaju ponuda za konsultantske usluge koje se dostavljaju u dvije koverte u skladu sa odredbama podzakonskih akata. Stranice ponude (s dodacima) treba da budu numerirane. Garantni dokumenti, spomenuti u članu 16. ovog Zakona, mogu biti neuvezani i bez numeriranih stranica.

Član 21. stav (10) se odnosi na formu i obrazac zahtjeva i ponuda. Obavezni zahtjevi koji su postavljeni u članu 21. stavu (10) su slijedeći: Zahtjevi i ponude:

• Se dostavljaju u pisanoj formi (koristit će se standardni tenderski obrazac koji je priložen standardnoj tenderskoj dokumentaciji, vidi komentare na član 13.);

• Moraju biti potpisane od strane predstavnika dobavljača (kao što je navedeno u standardnoj tenderskoj dokumentaciji);

• Trebaju biti pripremljene tako sa su im stranice numerirane (uključujući i sve dodatke); ali garantni dokumenti mogu biti dostavljeni neuvezani i bez numeriranih stranica. Kandidati i ponuđači moraju pažljivo poštivati ove zahtjeve da bi ugovorni organi prihvatili njihove zahtjeve i ponude. Član 21. stav (11): (11) Na zahtjev dobavljača, ugovorni organ osigurava potvrdu o prijemu ponude uz

navođenje datuma i vremena prijema.

Član 21. stav (11) eksplicitno navodi mogućnost ponuđačima da dobiju potvrdu prijema od ugovornog organa o dostavljenim ponudama, u kojoj se navodi datum i vrijeme dostave. Ugovorni organ može pripremiti takvu potvrdu ranije i imati je spremnu – zajedno sa evidencijom o prijemu ponude kako je navedeno u komentarima na član 21. stav (2).


98

ODJELJAK ČETIRI KVALIFIKACIJA, SELEKCIJA I DISKVALIFIKACIJA

ODJELJAK ČETIRI Poglavlja II ZJN, koji se sastoji od članova 22. – 27., odnosi se na kvalifikacijske zahtjeve koje ugovorni organi mogu utvrditi i koristiti u svom odabiru kandidata i ponuđača. Kao što je to opisano u komentarima na članu 10. tačke a) i b), ugovorni organ uvijek trebaju osigurati da kandidati i ponuđači ispune određene minimalne zahtjeve koji se odnose na njihovu ličnu odgovornost (kako je definirano u članovima 23. – 27. ZJN) i takođe da su kandidati i ponuđači podobni i da su u stanju da izvrše predmet ugovora, u slučaju da im se dodijeli ugovor, prema uslovima i poštujući specifikacije i zahtjeve koje je utvrdio ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji koja je pripremljena za namjeravani ugovor (vidi članove 24. – 26. ZJN). S druge strane, svaki zainteresirani dobavljač koji ispunjava kvalifikacijske zahtjeve koje je utvrdio ugovorni organ u skladu sa članovima 23. – 27. ZJN ima pravo da se na jednakoj osnovi natječe za predmetni ugovor o javnoj nabavci. Ugovorni organ ima dužnost da verificira kvalifikacije potencijalnih dobavljača što je predviđeno članom 22. ZJN.

Član 22. Provjeravanje kvalifikacija dobavljača

Član 22. se odnosi na “selekcione kriterije” koji supostavlju minimalne zahtjeve za kvalifikaciju kandidata i ponuđača. Ugovorni organ (i) uspostavlja selekcione kriterije u tenderskoj dokumentaciji i (ii) ocjenjuje i verificira tokom evaluacije primljenih zahtjeva ili ponuda da li kandidati/ponučaći ispunjavaju te selekcione kriterije koji se uzimaju kao minimalni kvalifikacijski zahtjevi postavljeni u tenderskoj dokumentaciji. Samo onim kandidatima/ponuđačima koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve postavljene u tenderskoj dokumentaciji bit će dozvoljeno da uestvuju u daljem postupku dodjele ugovora – drugim riječima, bit će odabrani da učestvuju u daljem postupku. Ne smije se izuzeti nijedan kandidat ili ponuđač iz učešća u postupku dodjele ugovora na osnovu selekcionih kriterija koji nisu navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Odabir kandidata/ponuđača u skladu sa selekcionim kriterijima navedenim u tenderskoj dokumentaciji će se uvijek odvijati prije evaluacije ponuda u skladu sa kriterijima za dodjelu ugovora koji su utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji.


99

Član 22. stav (1): (1) U skladu s minimumom zahtijevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i

ponuđači treba da ispunjavaju, a koji su utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponuđač kompetentan, pouzdan i sposoban da izvrši ugovor.

Član 22. stav (1) obavezuje ugovornog organa da ocijeni i provjeri da li kandidati/ponuđači u stvari ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve (selekcione kriterije) utvrđene u tenderskoj dokumentaciji. Ocjenjivanje i provjera se odvija na na osnovu informacija koje dostave kandidati/ponuđači u skladu sa zahtjevima za dokumentacijom koja se odnosi na njigove kvalifikacije koja je utvrđena u tenderskoj dokumentaciji, vidi član 22. stav (2). Ocijenjivanje kvalifikacija kandidata/ponuđača je test “pao-prošao”. Kandidat/ ponuđač ili ispunjava zahtjeve ili ne ispunjava. Kandidat/ponuđač koji ne ispunjava minimalne kvalifikacijske zahtjeve utvrđene u tenderskoj dokumentaciji bit će eliminiran iz daljeg učešća u postupku dodjele ugovora. U otvorenom i ograničenom postupku svakom kandidatu/ponuđaču koji položi “test” bit će dozvoljeno učešće u slijedećim fazama postupka – drugim riječima, bit će odabran da učestvuje u daljem postupku, vidi član 22. stav (5). Ipak, u pregovaračkom postupku, ugovorni organ nema obavezu da pozove na pregovore sve kvalificirane kandidate (vidi komentar na član 30.) Ponekad se desi da su neki kandidati/ponuđači kvalificiraniji nego što se to zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organi će, ipak, odabrati sve kandidate/ponuđače koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve utvrđene u tenderskoj dokumentaciji na jednak način, i ne smiju favorizirati, u otvorenom i ograničenom postupku, bolje kvalificiranje kandidate/ponuđače u odnosu na ostale odabrane kandidate/ponuđače. U pregovaračkom postupku, ugovorni organ smije pozvati samo najbolje kvalificirane kandidate da dostave ponude. Član 22. stav (2): (2) U skladu sa stavom (1) ovog člana, ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za selekciju i time uspostavlja minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata ili ponuđača u pogledu njihove lične situacije u skladu s članom 23.

ovog zakona, njihovu podobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti u skladu s članom 24. ovog zakona, njihovo ekonomsko i finansijsko stanje u skladu s članom 25. ovog zakona, te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti u skladu s članom 26. ovog zakona. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponuđača traži obaveznu dostavu informacija i dokumenata koji dokazuju da njihove kvalifikacije odgovaraju onima koje zahtijeva ugovorni organ u skladu s članovima 23. do 26. ovog zakona.


100

Član 22. stav (2) regulira vrste selekcionih kriterija koje ugovorni organi mogu koristiti. Osim onih navedenih u članu 22. stavu (2), ne smiju se koristiti nikakvi drugi selekcioni kriteriji. U dolje navedenoj tabeli nabrojane su vrste primjenjivih selekcionih kriterija koji su dozvoljeni prema članu 22. stavu (2) uz navedene relevantne članove ZJN:

Vrste primjenjivih selekcionih kriterija Relevantni član ZJN

Lična situacija kandidata/ponuđača Član 23. Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti Član 24. Ekonomsko i finansijsko stanje Član 25. Tehnička i/ili profesionalna sposobnost Član 26.

Osnove za diskvalifikaciju navedene u članu 27. ne trebaju biti utvrđene u tenderskoj dokumentaciji jer predstavljaju opće shvatanje dobrog rukovođenja. Dodatno, član 22. stav (2), druga rečenica, predviđa da će ugovorni organi specificirati u tenderskoj dokumentaciji koje informacije i dokumente kandidati/ ponuđači moraju dostaviti da bi dokazali svoje kvalifikacije. Takve informacije i dokumenti su opisani učlanu 23. stavu (2) ZJN. Član 22. stav (3): (3) Minimum kvalifikacionih uslova koje je ugovorni organ odredio za kandidate i

ponuđače i broj dokumenata koji su potrebni za njihovo dokazivanje obavezno treba da budu srazmjerni predmetu ugovora i usklađeni s njim. Oni ne smiju imati ograničavajući efekat na konkurenciju i moraju biti razumni, jasni i precizni. Ugovorni organ će od dobavljača zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavljač zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. Ovi uslovi ne smiju onemogućavati ostvarivanje prava dobavljača na zaštitu intelektualne svojine i poslovnih tajni.

Članom 22. stavom (3), dodata su slijedeća ograničenja selekcionim kriterijima koji se primjenjuju:

• Minimum kvalifikacionih zahtjeva utvrđenih za konkretni postupak dodjele ugovora mora biti povezan i srazmjeran sa predmetom ugovora;


101

• Broj dokumenata koji se zahtijevaju za dokazivanje kvalifikacija kandidata/ponuđača mora biti povezan i srazmjeran predmetu ugovoru;

• Selekcioni kriteriji ne smiju imati ograničavajući efekat na konkurenciju;

• Selekcioni kriteriji moraju biti razumni, jasni i precizni; • Informacije koje se zahtjevaju od kandidata/ponuđača koje se odnose na njihove kvalifikacije ne smiju biti šire od onih koje su neophodne da se identificira da li taj kandidat/ponuđač ispunjava minimum kvalifikacijskih zahtjeva koje je utvrdio ugovorni organ;

• Zahtjevi za informacijama i dokumentacijom moraju uvažavati dobavljačevo pravo na intelektualno vlasništvo ili poslovne tajne. Dalja pojašnjenja primjene selekcionih kriterija su data u komentarima na članove 25. i 26. Ovdje treba dodatno spomenuti da se selekcioni kriteriji ne smiju miješati sa kriterijima za dodjelu ugovora. Selekcioni kriteriji se odnose na potencijalne dobavljače kao “proizvođače” predmeta ugovora, dok se kriteriji za dodjelu ugovora odnose na sam predmet ugovora – na takoreći “proizvod” koji se treba pužiti53. Selekcioni kriteriji se odnose na opće kvalifikacije potencijalnih dobavljača – u opsegu ugovora – i moraju biti dobro usklađeni za odabir kandidata/ponuđača, dok kriteriji za dodjelu ugovora moraju osigurati da će ugovorni organ dobiti zahtjevane karakteristike predmeta predviđenog ugovora i stoga ti kriteriji moraju biti podobni za tu svrhu. Razlikovanje selekcionih kriterija od kriterija za dodjelu ugovora je ključni element u praksi za primjenjivanje jednakog tretmana privrednih subjekata, ali povremeno može dovesti do teških pitanja. Kako će svim kandidatima/ponuđačima koji ispunjavaju, u otvorenom i ograničenom postupku, minimum kvalifikacijskih zahtjeva koje je ugovorni organ utvrdio u tenderskoj dokumentaciji biti dozvoljeno da učestvuju u daljem postupku dodjele ugovora, vidi komentare na član 22. stav (1), ugovorni organ mora posvetiti pažnju utvrđivanju tih selekcionih kriterija. Član 22. stav (4): (4) Ugovornom organu nije dozvoljeno odbiti zahtjev za učešće ili ponudu isključivo na osnovu toga što su podneseni ili od pravnog od fizičkog lica.

Ugovornom organu nije dozvoljeno odbiti zahtjev za učešće ili ponudu isključivo na osnovu toga što su podneseni ili od pravnog od fizičkog lica. 53 Ovaj princip je jasno objasnio Evropski sud pravde u svojoj odluci C-31/87 Beentjes i kasnije je navođen u velikom broju odluka Evropskog suda pravde.


102

Član 22. stav (5): (5) Samo onim kandidatima ili ponuđačima čije kvalifikacije zadovoljavaju

selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bit će dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke.

Članom 22. stavom (5), predviđen je princip da je samo kvalificiranim kandidatima/ponuđačima dozvoljeno da učestvuju u daljem postupku dodjele ugovora. Kvalifikacije kandidata/ponuđača se ocjenjuju i provjeravaju u odnosu na minimum kvalifikacijskih zahtjeva koje je ugovorni organ utvrdio u tenderskoj dokumentaciji kao selekcione kriterije, vidi gore navedene komentare na ovaj član. Član 23.

Ograničenja za učešće dobavljača u postupku javne nabavke

Član 23. se odnosi na ličnu situaciju kandidata/dobavljača, koja se podrazumijeva kao opća odgovornost kandidata/ponuđača u odnosu na njihovo poslovno rukovodstvo i pružanje njihovih ugovornih obaveza. Broj ličnih situacija potencijalnih dobavljača koje nisu prihvatljive u vezi sa mogućim angažmanom u ugovoru o javnoj nabavci je naveden u članu 23. stavu (1). U članu 23. stavu (2) nabrojani su dokumenti koje ugovorni organ prihvata kao dovoljne dokaze da se kandidat/ponuđač ne nalazi u jednoj od situacija navedenih u članu 23. stavu (1). Ako kandidat/ponuđač nije u stanju da dokaže – na način koji je ugovorni organ utvrdio u tenderskoj dokumentaciji u skladu sa odredbama člana 23. – da se ne nalazi niti u jednoj od situacija navedenih u članu 23, posljedica će biti odbijanje zahtjeva za učešće ili ponude tog kandidata/dobavljača. Član 23. stav (1), uvodna klauzula: (1) Ugovorni organ će, u tenderskoj dokumentaciji, predvidjeti da zahtjev za učešće u ograničenom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u slučaju da je

kandidat, odnosno ponuđač:

Ugovorni organ mora jasno navesti u tenderskoj dokumentaciji da nijedna od ličnih situacija navedenih u članu 23. stavu (1), tačke a) do g) nije prihvatljiva za kandidata/ponuđača koji želi da učestvuje u natječaju za ugovor o javnoj nabavci. Član 23. stav (1) se odnosi na otvoreni i ograničeni postupak, ali se analogno primjenjuje i na pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o


103

nabavci. U slučaju da ugovorni organ sprovodi pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci i stoga pozove nekoliko kandidata – dobavljača, ugovorni organ mora biti siguran da se nijedna od ličnih situacija navedenih u članu 23. stavu (1) ne primjenjuje na potencijalnog dobavljača (dobavljače), vidi komentare na član 30. stav (2). Član 23. stav (1) tačka a): a) pod stečajem ili pred likvidacijom, ili je ušao u određeni aranžman s povjeriocima, ili je obustavio ili ograničio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proističe iz sličnog postupka u skladu s

relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran;

Neprihvatljiva lična situacija koja je navedena u članu 23. stavu (1), tačka a) odnosi se na ekonomsku ozbiljnost kanidata/ponuđača. Potencijalni dobavljači koji su pod stečajem, ili pred likvidacijom ili su u nekoj od ostalih situacija nabrojanih u članu 23. stavu (1), i stoga ne upravljaju svojim ekonomskim poslovima, bit će odbijeni kao kandidati/ponuđači za ugovor o javnoj nabavci. Razlog za ovo je zbog toga što se za dodjelu određenog ugovora troši javni novac i postoji znatan rizik da se predmet ugovora neće isporučiti. Član 23. stav (1) tačka b): b) predmet postupaka za proglašenje stečaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma/aranžmana s povjeriocima,

ili bilo kojeg drugog sličnog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran;

Neprihvatljiva lična situacija navedena u članu 23. stavu (1), tačka b) odnosi se na početne faze postupka koje mogu dovesti do situacija nevedenih u tački a) člana 23. stava (1): stečaj, likvidacija itd. Čak i kada su te formalne procedure započete, smatrat će se da je stupanje u ugovor sa takvim dobavljačem prerizično u odnosu na trošenje javnih sredstava. Član 23. stav (1) tačka c): c) osuđen u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina, koji je prethodio datumu

podnošenja zahtjeva ili ponude;


104

Neprihvatljiva lična situacija navedena u članu 23. stavu (1), tački c) je slučaj kada je kandidat/ponuđač osuđen presudom, bilo gdje i od strane nadležnog suda, za svaki prekršaj koji se odnosi na kandidatovo/ponuđačevo poslovno ponašanje u periodu od pet godina. Period od pet godina se računa unazad od krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva ili ponuda. Član 23. stav (1) tačka d): d) proglašen krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadležnog suda u periodu od pet godina i da je taj prekršaj prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude;

Neprihvatljiva lična situacija navedena u članu 23. stavu (1), tačka d) je slučaj kada je kandidat/ponuđač proglašen krivim presudom nadležnog suda u BiH za ozbiljan profesionalni prekršaj u roku od pet godina. Period od pet godina se računa unazad od krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva ili ponuda. Član 23. stav (1) tačka e): e) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem doprinosa za socijalno

osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran;

Neprihvatljiva lična situacija navedena u članu 23. stavu (1), tačka e) odnosi se na kandidatovo/ponuđačevo ispunjavanje obaveza koje se odnose na plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa zakonodavstvom u zemlji u kojoj je osnovan kandidat/ponuđač, bilo to BiH ili neka druga zemlja. Kako registracija plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje uglavnom kasni, navedeno je u članu 23. stavu (2), tačka b) da uvjerenje može biti staro do 3 mjeseca, računajući od datuma podnošenja zahtjeva ili ponude. Član 23. stav (1) tačka f): f) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je

registriran;

Neprihvatljiva lična situacija nevedena u članu 23. stavu (1), tačka f) odnosi se na kandidatovo/ponuđačevo ispunjenje obaveza u odnosu na plaćanje poreza u skladu sa zakonodavstvom u zemlji u kojoj je osnovan kandidat/ponuđač, bilo to BiH ili neka druga zemlja. Kako registracija plaćanja poreza uglavnom kasni, navedeno je u članu 23. stavu (2), tačka b) da uvjerenje može biti staro do 3 mjeseca, računajući od datuma podnošenja zahtjeva ili ponude.


105

Član 23. stav (1) tačka g): g) propustio da dostavi ili dostavio pogrešne informacije na traženje prema

članovima 23. do 26. ovog zakona.

Neprihvatljiva lična situacija navedena u članu 23. stavu (1), tačka g) je slučaj kada kandidat/ponuđač dostavi lažne ili obmanjujuće informacije – ili ne dostavi zahtjevane informacije – u vezi sa svojim kvalifikacijama. Takvom kandidatu/ponuđaču neće biti dozvoljeno da učestvuje u daljim fazama postupka dodjele ugovora. Tačka g) člana 23. stava (1), prije svega naglašava slučaj kada kandidat/ ponuđač pogrešno predstavi informacije koje se daju tokom postupka dodjele ugovora. Ali kada je ugovorni organ –ili ugovorni organi – već iskusio lažno predstavljanje od strane određenog privrednog subjekta u nekim prethodnim postupcima dodjele ugovora i kada se takvo ponašanje može dokazati, ugovorni organ se može pozvati na tačku g) člana 23. stava (2) i može odbiti zahtjev ili ponudu. Član 23. stav (2), uvodna klauzula: (2) U slučajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponuđača zahtijeva da pruži dokaze da se nijedan slučaj iz stava (1), tačke a), b), c), e) ili f) ovog

člana ne odnosi na njih, ugovorni organ dužan je da kao zadovoljavajuće prihvati sljedeće dokaze:

Kako je predviđeno članom 22. stavom (2), drugom rečenicom, ugovorni organi će u tenderskoj dokumentaciji specificirati koje informacije i dokumente kandidati/ponuđači trebaju dostaviti da bi dokazali svoje kvalifikacije. U skladu sa članom 23. stavom (2), uvodnom klauzulom, ugovorni organ ipak ne smije zahtjevati bilo kakve dokaze za tačke a), b), c), e) i f) člana 23. stava (1), i mora prihvatiti kao dovoljne one dokaze koji su navedeni u a) i b) člana 23. stava (2). Za tačku d) člana 23. stava (1), u ZJN nije specificirano ništa po pitanju dokaza, jer je sudski sistem bio u fazi uspostave u vrijeme kada je ZJN stupio na snagu. Ipak, paralelno sa članom 23. stavom (3) ZJN, vidi komentar ispod, može se očekivati da će Agencija za javne nabavke BiH poduzeti neophodne korake da se ovo pitanje regulira. Kako se tačka g) člana 23. stava (1) odnosi na vezu između ugovornog organa i određenog kandidata/ponuđača, ovdje nije relevantan nikakav vanjski dokaz.


106

Član 23. stav (2) tačka a): a) u slučajevima iz stava (1), tačke a), b) ili c) ovog člana, osiguranje

izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadležni sudski ili upravni organ u Bosni i Hercegovini, ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje to lice dolazi, a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni; takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca;

Dokazi koji se odnose na lične situacije kandidata/ponuđača navedenih u članu 23. stavu (1), tačkama a), b) i c) (bez stečaja, bez postupka za proglašenje stečaja, bez osude u periodu od pet godina itd.) moraju – koliko je moguće – dolaziti iz “sudskih registara” BiH ili relevantne zemlje u odnosu na kandidata/ponuđača koji je u pitanju. Kada nije moguće dobiti izvadak iz “sudskog registra”, bit će prihvatljiv ekvivalentan dokument koji izdaje nadležni sudski ili administrativni organ, vidi stav (3) člana 23. Ti dokumenti ne smiju biti stariji od 3 (tri) mjeseca. U praksi, zainteresirani privredni subjekti se mogu pripremiti za buduće aktivnosti javnih nabavki i mogu prikupiti relevantne dokumente i dokaze blagovremeno svaka 3 mjeseca, ako često učestvuju u postupcima javnih nabavki. Član 23. stav (2) tačka b): b) u slučajevima iz stava (1), tačke e) ili f) ovog člana, uvjerenje koje nije

starije od tri mjeseca a izdao ga je nadležni organ u Bosni i Hercegovini ili nadležni organ odnosne države.

Dokumenti i dokazi koji se odnose na lične situacije kandidata/ponuđača navedeni u članu 23. stavu (1), tačkama e) i f) (bez prekršaja koji se odnose na plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje i poreze) su uvjerenja koja izdaje nadležni sud BiH ili relevatne zemlje u odnosu na kandidata/ponuđača koji je u pitanju. Ti dokumenti ne smiju biti stariji od 3 (tri) mjeseca računajući od krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva ili ponude. U praksi, zainteresirani privredni subjekti se mogu pripremiti za buduće aktivnosti javnih nabavki i mogu prikupiti relevantne dokumente i dokaze blagovremeno svaka 3 mjeseca. Član 23. stav (3): (3) Agencija za javne nabavke sastavit će listu organa u Bosni i Hercegovini koji

su nadležni za izdavanje dokumenata iz stava (2) ovog člana.

U skladu sa članom 23. stavom (3), može se očekivati da će Agencija za javne nabavke izdati listu organa u BiH koji su nadležni da izdaju dokumente navedene u stavu (2) člana 23.


107

Član 24. Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti

Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može od kandidata, odnosno ponuđača zahtijevati da dokažu svoju registraciju u relevantnim profesionalnim ili drugim relevantnim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju relevantnu profesionalnu djelatnost. Član 24. predviđa da ugovorni organ može zahtjevati od kandidata ili ponuđača da dokažu svoju podobnost da sprovode djelatnost iz namjeravanog ugovora tako što će dokazati svoju registraciju u relevantnim profesionalnim ili trgovinskim registrima, tamo gdje je takva registracija obavezna u skladu sa zakonima u BiH ili je normalna za relevantni tržišni sektor. Ugovorni organ može takav zahtjev navesti u tenderskoj dokumentaciji. Registracija navedena u članu 24. je (i) administrativna ekonomska/finansijska registracija u profesionalnom, komercijalnom, korporativnom ili trgovinskom registru i/ili (ii) relevatna registracija autorizacije ili licence da se pruža usluga ili druga aktivnost u namjeravanom ugovoru. “Registracija” se odnosi na relevantni javni registar zemlje u kojoj je kandidat/ponuđač osnovan. U slučaju da takva registracija ne postoji u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač osnovan, može se dostaviti izjava ili dokument kojim se dokazuje pravo kandidata/ponuđača da obavlja datu profesionalnu djelatnost. Izjava ili dokument na primjer može biti dokaz o članstvu u relevantnoj profesionalnoj organizaciji ili bilo kakav drugi dokaz podobnosti kandidata/ponuđača da obavlja datu profesionalnu djelatnost. Pri utvrđivanju takvih zahtjeva za dokaze u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ će poštivati principe jednakog tretmana i nediskriminacije.

Član 25. Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponuđača

Član 25. se odnosi na selekcione kriterije koje ugovorni organ može specificirati u tenderskoj dokumentaciji u odnosu na ekonomsko i finansijsko stanje kandidata ili ponuđača. Kako je objašenjeno u komentarima na član 22. selekcioni kriteriji su minimalni kvalifikacijski zahtjevi koje svi kandidati ili ponuđači moraju ispuniti da bi učestvovali u natječaju za predviđeni ugovor o javnoj nabavci. Ekonomski i finansijski zahtjevi za kandidate ili ponuđače može ugovorni organ utvrditi gdje smatra da je to potrebno da bi bio siguran da dobavljač, kojem će se dodijeliti ugovor, jeste ekonomski sposoban da izvrši predmet ugovora. Utvrđivanje takvih zahtjeva, stoga, može biti potrebno kada se dostava/


108

izvršenje vrši tokom jednog perioda, ili kada je u ugovor uključeno izvođenje nekog istraživanja i razvoja od strane dobavljača. Još jedan ekonomski instrument je dostupan ugovornom organu da bi osigurao ispravnu izvedbu ugovora, a to je garancija za dobro izvršenje posla, vidi član 16. stav (2) ZJN. U skladu sa članom 22. stavom (3) ZJN, samo ugovorni organ utvrđuje zahtjeve za ekonomsko i finansijsko stanje kandidata i ponuđača, a razlog tome je priroda namjeravanog ugovora; ti zahtjevi moraju biti povezani i proporcionalni sa predmetom ugovora i ne smiju imati restriktivan efekat na konkurenciju. Ključno je da se uzme u obzir pravična i otvorena konkurencija pri utvrđivanju zahtjeva za ekonomsku i finansijsku kvalifikaciju; ne smije se utvrditi zahtjev kojim bi se određene grupe privrednih subjekata isključile iz učešća u natječaju za predmetni ugovor, osim ako se drugačije ne ocijeni objektivnom ocjenom ekonomskih rizika za ugovorni organ koji su povezani sa dodjelom ugovora. Niti, naravno, ti zahtjevi mogu biti utvrđeni na način da isključuju određene privredne subjekte iz učešća; lična situacija induvidualnih privrednih subjekata je definirana članom 23. ZJN. Ugovorni organi ne smiju specificirati niti zahtjevati nikakve slekcione kriterije niti dokumente ili dokaze koji se odnose na ekonomsko i finansijsko stanje kandidata/ponuđača osim onih navedenih u članu 25. Član 25. stav (1): (1) U tenderskoj dokumentaciji ili, ako je to primjereno, u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju,ugovorni organ utvrđuje

minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponuđača i, kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni, od njih može zahtijevati da osiguraju jednu ili više od niže navedenih referenci: a) odgovarajuća bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajućeg osiguranja od profesionalnog rizika; b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavljač registriran; c) izjavu o ukupnom prometu dobavljača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavljač registriran, odnosno počeo s radom prije

manje od tri godine; d) bilans uspjeha za period ne duži od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavljač

registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine.


109

Član 25. stav (1) predviđa da će minimalni zahtjevi za ekonomsko i finansijsko stanje koje moraju ispuniti kandidati ili ponuđači, ako ugovorni organ smatra da su potrebni, biti specificirani u tenderskoj dokumentaciji, vidi član 13. stav (3), tačka i) ZJN. Vrste zahtjeva koje ugovorni organ može utvrditi za kandidate ili ponuđače su povezane sa vrstama dokaza koji su navedeni kao dozvoljeni u tačkama a) do d) člana 25. stava (1). Ugovorni organ tako može utvrditi jedan ili više zahtjeva za minimalno ekonomsko i finansijsko stanje/poziciju kojii su dolje navedeni:

Dokazi o ekonomskom i finansijskom stanju koje je dozvoljeno zahtjevati od kandidata/ponuđača prema članu 25. stavu (1) ZJN

Izdavatelj dokaza Vrste zahtjeva koji minimalno zadovoljavaju

ekonomsko i finansijsko stanje/poziciju koju je moguće utvrditi a. Odgovarajuća bankovna pisma ili, kada je to

primjereno, dokaz o postojanju odgovarajućeg osiguranja od profesionalnog rizika

Banke. Ugledna osiguravajuća kuća.

Likvidnost/solventnost. Važeće osiguranje od profesionalnog rizika.

b. Poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavljač registriran.

Relevatni javni organ. Finansijsko stanje. Resursi/obaveze.

c. Izjavu o ukupnom prometu dobavljača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavljač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine

Banke ili ugledna licencirana revizorska firma.

Godišnji ukupan promet (*). Promet na posebnom polju (*). (*) za maksimalno posljednje tri godine


110

d. Bilans uspjeha za period ne duži od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavljač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine

Banke ili ugledna licencirana revizorska firma.

Bilans uspjeha (**). (**)za maksimalno posljednje tri godine

Član 25. stav (2): (2) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili

reference kandidati, odnosno ponuđači moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost.

Član 25. stav (2) naglašava da će ugovorni organ precizirati jasno u tenderskoj dokumentaciji koje vrste dokaza i referenci iz člana 25. stava (1), tačke a) do d) kandidati ili ponuđači moraju dostaviti da bi dokazali svoje ekonomsko i finansijsko stanje. Te specifikacije će biti utvrđene uz poštivanje principa nediskriminacije u odnosu na – između ostalog – zahtjeve za izdavatelja dokaza. Takođe broj dokumenata koji se zahtjevaju za dokazivanje ekonomskih i finansijskih kvalifikacija kandidata/ponuđača mora biti povezan i proporcionalan predmetu ugovora, a informacije koje se traže ne smiju prelaziti one informacije koje su neophodne za identificiranje da li taj kandidat/ponuđač ispunjava minimalne kvalifikacijske zahtjeve koje je utvrdio ugovorni organ, vidi član 22. stav (3). Član 26. Tehnička i profesionalna sposobnost

Član 26. se odnosi na selekcione kriterije koje ugovorni organ može precizirati u tenderskoj dokumentaciji u odnosu na tehničku i profesionalnu sposobnost kandidata ili ponuđača. Ono što je navedeno za član 25. opći dio, je analogno važeće i za član 26. Slijedeći opći komentari na član 26. su stoga paralelni općim komentarima na član 25. sa odgovarajućim prilagodbama. Kako je objašnjeno u komentarima na član 22. selekcioni kriteriji su minimalni kvalifikacijski zahtjevi koje svi kandidati ili ponuđači moraju ispuniti da bi učestvovali u natječaju za predviđeni ugovor o javnoj nabavci.


111

Zahtjeve po pitanju tehničke i profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuđača može utvrditi ugovorni organ kada se to smatra neophodnim za utvrđivanje da li dobavljač, kojem će se na kraju dodijeliti ugovor, jeste tehnički i profesionalno sposoban da izvrši predmet ugovora. Utvrđivanje takvih kriterija stoga može biti potrebno kada dostava/izvršenje zahtjeva određeni nivo tehničke i/ili profesionalne sposobnosti dobavljača. Ponovit ćemo ono što je navedeno u komentarima na član 22. stav (3) da se selekcioni kriteriji odnose na opće kvalifikacije potencijalnih dobavljača – u okviru ugovora – i moraju biti dobro prilagođeni za odabir kandidata/ponuđača, dok kriteriji za dodjelu ugovora posebno osiguravaju da će ugovorni organ dobiti zahtjevane karakteristike predmeta predviđenog ugovora i da kriteriji moraju biti specifično prilagođeni tome. Zahtjevi po pitanju tehničke i profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuđača stoga imaju osobinu općih zahtjeva u okviru predviđenog ugovora. U skladu sa članom 22. stavom (3) ZJN, zahtjevi po pitanju tehničke i profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuđača će utvrditi samo ugovorni organ, a obrazloženje je priroda namjeravanog ugovora; ti zahtjevi moraju bit povezani i proporcionalni sa predmetom ugovora i ne smiju imati restriktivan efekat na konkurenciju. Nephodno je uzeti u obzir pravičnu i otvorenu konkurenciju pri utvrđivanju zahtjeva za tehničku i profesionalnu kvalifikaciju; nijedan zahtjev se ne smije utvrditi na način da isključuje određene grupe privrednih subjekata iz učešća u natječaju za predmetni ugovor, osim ako nije utvrđeno drugačije objektivnom ocjenom rizika za ugovorni organ koji je povezan sa dodjelom ugovora. Niti, naravno, takvi zahtjevi smiju biti utvrđeni na način da isključuju određene privredne subjekte iz učešća; u članu 23. ZJN se govori o ličnoj situaciji privrednih subjekata. Ugovorni organi ne smiju precizirati ili zahtjevati nikakve druge vrste selekcionih kriterija i dokumentovanih dokaza u odnosu na tehničku i profesionalnu sposobnost osim onih navedenih u članu 26. Član 26. stav (1): (1) Ugovorni organ utvrđuje minimalne zahtjeve u pogledu tehničke, odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuđača koje oni treba da ispunjavaju u skladu sa stavovima (2), (3), (4) i (5) ovog člana. Stoga se od njih zahtijeva da osiguraju jedan ili više dokaza iz stavova (2), (3), (4) i (5) ovog člana.

Minimalni kvalifikacijski zahtjevi za kandidate i ponuđače u odnosu na tehničku i profesionalnu sposobnost će biti, kada ugovorni organ smatra da su ti zahtjevi neophodni, jasno preecizirani kao selekcioni kriteriji u tenderskoj dokumentaciji, vidi član 13. stav (3) tačka i), u skladu sa stavovima (2), (3) i (4)


112

člana 26., što važi za robe, usluge i radove, i u skladu sa stavom (5) člana 26. koji se posebno odnosi na zahtjeve po pitanju osiguranja kvaliteta. Takve specifikacije se utvrđuju uz poštivanje principa nediskriminacije u odnosu na – između ostalog – zahtjeve za izdavatelja dokaza. Broj dokumenata koji se zahtjevaju za dokazivanje tehničkih i profesionalnih kvalifikacija kandidata/ponuđača mora biti povezan i proporcionalan sa predmetom ugovora, a informacije koje se traže ne smiju prelaziti one informacije koje su neophodne da se identificira da li taj kandidat/ponuđač ispunjava minimalne kvalifikacijske zahtjeve koje je ugovorni organ utvrdio, vidi član 22. stav (3). Član 26. stav (2): (2) U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, dokazi o tehničkoj

sposobnosti kandidata, odnosno ponuđača mogu se osigurati na jedan ili više od sljedećih načina: a) lista glavnih isporuka dobavljača izvršenih u posljednje dvije do tri godine, s vrijednostima, datumima i primaocima uz osiguranje

dokumenata u formi potvrda izvršenih isporuka koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavljačeve kontrole, samo uz izjavu dobavljača o izvršenim isporukama;

b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti dobavljača, mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c) navode o angažiranom tehničkom osoblju i tehničkim organima, bez

obzira na to da li neposredno pripadaju dobavljaču; d) uzorke, opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke, a čiju je vjerodostojnost dobavljač obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva; e) uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta čija je kompetentnost priznata, a kojima se, jasno utvrđenim referentnim navođenjem odgovarajućih specifikacija ili standarda, potvrđuje podobnost proizvoda; f) u slučaju kada su proizvodi koji se nabavljaju složeni ili ukoliko se, izuzetno, za posebne namjene, osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavljača, te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za proučavanje i istraživanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi

ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadležni zvanični organ zemlje u kojoj je dobavljač registriran; g) saopćenje/naznaka elemenata ugovora koje dobavljač namjerava podugovarati.

Vrste općih tehničkih specifikacija koje ugovorni organ može utvrditi za kandidate ili ponuđače za namjeravani ugovor o nabavci robe su povezani sa


113

vrstama dopuštenih dokaza navedenih pod a) do g) člana 26. stava (2). Ugovorni organ stoga može utvrditi jedan ili više zahtjeva za minimalnu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koji su navedeni u slijedećoj tabeli, u trećoj koloni: Dokazi o tehničkoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu tražiti od

kandidata/dobavljača prema članu 26. stavu (2) ZJN (ugovori o robama)

Izdavatelj dokaza

Vrste zahtjeva za minimalnu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o robama)

a. Lista glavnih isporuka dobavljača izvršenih u posljednje dvije do tri godine, s vrijednostima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvršenih isporuka koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan dobavljačeve kontrole, samo uz izjavu dobavljača o izvršenim isporukama

Primaoci prethodnih isporuka (ili, kao izuzetak, izjava koju priprema i potpisuje kandidat/ponuđač)

Iskustvo iz relevatnih prethodnih isporuka koje si uspješno izvedene

b. Opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti dobavljača, mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja

Opis koji priprema i potpisuje kandidat/ dobavljač

Adekvatna tehnička opremljenost, mjere za osiguranje kvaliteta i opremljenost za ispitivanja i istraživanja

c. Navode o angažiranom tehničkom osoblju i tehničkim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju dobavljaču

Opis koji priprema i potpisuje kandidat/ dobavljač (kada tehničko osoblje ne pripada neposredno kandidatu/ponuđaču, relevantni atest o dostupnosti)

Dostupnost tehničkog osoblja koje će raditi na izvedbi ugovora


114

Dokazi o tehničkoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu tražiti od kandidata/dobavljača prema članu 26. stavu (2) ZJN

(ugovori o robama) Izdavatelj dokaza

Vrste zahtjeva za minimalnu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o robama)

d. Uzorke, opise i/ili fotografije proizvoda koji su predmet isporuke, a čiju je vjerodostojnost dobavljač obavezan potvrditi ukoliko to ugovorni organ zahtijeva

Uzorke, opise i/ili fotografije koje dostavi kandidat/ponuđač (ugovorni organ može tražiti od kandidata/ponuđača da dostavi certifikat od relevantnog organa)

Dokaz o tehničkim karakteristikama ponuđenog proizvoda putem uzoraka, opisa iili fotografija

e. Uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta čija je kompetentnost priznata, a kojima se, jasno utvrđenim referentnim navođenjem odgovarajućih specifikacija ili standarda, potvrđuje podobnost proizvoda

Kompetentna agencija za kontrolu kvaliteta Ponuđeni proizvodi su u skladu sa zahtjevanim specifikacijama i/ili standardima

f. U slučaju kada su proizvodi koji se nabavljaju složeni ili ukoliko se, izuzetno, za posebne namjene, osigurava provjera proizvodnih kapaciteta dobavljača, te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za proučavanje i istraživanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadležni zvanični organ zemlje u kojoj je dobavljač registriran

Ugovorni organ (ili kompetentan zvaničan organ u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač registrovan)

Inspekcija proizvodnih kapaciteta kandidata/ponuđača (i možda opremljenost za ispitivanje i istraživanje i mjere kontrole kvaliteta)

g. Saopćenje/naznaka elemenata ugovora koje dobavljač namjerava podugovarati

Saopćenje koje je predložio i potpisao kandidat/ponuđač

Article 26, paragraph (2), item h) h) dokaz da je ispunio obaveze u vezi sa plaćanjem koncesionih naknada

ako je predmet javne nabavke roba koja je predmet ugovora o koncesiji.


115

Tačka h) je dodata izmjenama i dopunama Zakona (Službeni glasnik BiH, broj 70/06). Treba naglasiti da je ova odredba suprotna odredbama u legislativi Evropske zajednice koje se odnose na javne nabavke, naime, suprotna članu 45. Direktive 2004/18. U skladu sa stavom (1) člana 45. ugovorni organ ima obavezu da iz učešća izuzme sve kandidate koji su osuđeni zbog učešća u organiziranom kriminalu, korupciji, prijevari i pranju novca. Razlozi za isključenje navedeni u stavu (1) imaju obvezujući karakter – ugovorni organ mora izuzeti osuđenu kompaniju, ako je svjestan takve činjenice. S druge strane, razlozi za izuzimanje navedeni u stavu (2) člana 45. nisu obvezujući - u tim slučajevima ugovorni organ može a i ne mora izuzeti određenu kompaniju, već može odlučiti da je prihvati, usprkos postojanju tih uslova. Ovo se ipak može izmijeniti u državnom zakonodavstvu, a često zemlje članice direktive implementiraju na stroži način, i time obvezuju ugovorne organe da izuzmu kompanije koje se nalaze u jednoj od situacija navedenih u stavu (2). U skladu sa tim istim stavom (2) člana 45., kompanije ne smije biti izuzeta iz učešća, između ostalog, ako je:

• pod stečajem ili je predmet postupka za proglašenje stečaja;

• prekršio odredbe u odnosu na svoje poslovno ponašanje ili je proglašen krivim za ozbiljni profesionalni prekršaj;

• nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje – u zemlji u kojoj je osnovan ili u zemlji ugovornog organa. Povrede koje se odnose na poslovno ponašanje, navedene u članu 45. stav (2) tačka c) ne moraju se neophodno odnositi na javne nabavke. Mnoge zemlje izuzimaju kompanije iz postupaka javnih nabavki ako su odgovorne za povrede zakona o zaštiti životne sredine, zaštiti na radu ili slično. Ozbiljan profesionalni prekršaj ne uključuje samo povrede krivičnog zakona, već i ozbiljne povrede poslovnog kodeksa ponašanja. Neispravno izvršenje prethodnih ugovora o javnim nabavkama može se smatrati ozbiljnim profesionalnim prekršajem i može opravdati izuzimanje kompanije iz slijedećih postupaka javnih nabavki. Lista osnova za izuzimanje ponuđača ili kandidata koju daju direktive je konačna, i stoga, u skladu sa presudama Evropskog suda pravde, ugovorni organ ne smije utvrditi nikakve dodatne uslove koji se odnose na ličnu situaciju kandidata, niti smije zahtijevati ikakve dodatne dokumente osim onih koji su navedeni u direktivama (slučaj 76/81 Transporoute str.15). Uzimajući sve ovo u obzir, može se reći da je odredba iz tačke h) direktno neusklađena sa legislativom javnih nabavki u EU. Article 26, paragraph (3)


116

(3) U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga, ugovorni organ može od kandidata ili ponuđača zahtijevati da osiguraju jedno ili više od sljedećih sredstava, kao dokaz njihovih tehničkih i profesionalnih sposobnosti:

a) listu glavnih usluga pruženih u posljednje dvije do tri godine, s ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvršenim uslugama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan kontrole pružaoca usluga, samo uz izjavu pružaoca usluga o izvršenim uslugama;

b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije pružaoca usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja i naročito kvalifikacije lica, odnosno licâ koja su odgovorna za pružanje konkretnih usluga;

c) navode o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju pružaocu usluga;

d) izjavu pružaoca usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolaže pružalac usluga za izvršenje konkretnih usluga i osiguranje

kvaliteta; f) u slučaju kada su usluge koje se pružaju složene ili ukoliko se, izuzetno,

osiguravaju za posebne namjene, provjera tehničke opremljenosti i osposobljenosti pružaoca usluga te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za proučavanje i istraživanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadležni zvanični organ zemlje u kojoj je pružalac usluga registriran;

g) saopćenje/naznaka elemenata ugovora koje pružalac usluga namjerava podugovarati.

Vrste zahtjeva koje ugovorni organ može utvrditi za kandidate ili ponuđače za namjeravani ugovor o nabavci usluga su povezani sa vrstama dopuštenih dokaza navedenih pod a) do g) člana 26., stava (3). Ugovorni organ stoga može utvrditi jedan ili više zahtjeva za minimalnu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koji su navedeni u slijedećoj tabeli, u trećoj koloni: Dokazi o tehničkoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu tražiti od kandidata/ dobavljača prema članu 26. stavu (3) ZJN (ugovori o uslugama)

Izdavatelj dokaza Vrste zahtjeva za minimalnu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o uslugama)


117

Dokazi o tehničkoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu tražiti od kandidata/

dobavljača prema članu 26. stavu (3) ZJN (ugovori o uslugama)

Izdavatelj dokaza Vrste zahtjeva za

minimalnu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o uslugama)

a. Listu glavnih usluga pruženih u posljednje dvije do tri godine, s ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima uz osiguranje dokumenata u formi potvrda o izvršenim uslugama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan kontrole pružaoca usluga, samo uz izjavu pružaoca usluga o izvršenim uslugama

Primaoci prethodnih pružanja uporedivih usluga (ili, kao izuzetak, izjava koju priprema i potpisuje kandidat/ponuđač)

Iskustvo iz relevatnih prethodnih isporuka koje si uspješno izvedene

b. Obrazovne i profesionalne kvalifikacije pružaoca usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja i naročito kvalifikacije lica, odnosno licâ koja su odgovorna za pružanje konkretnih usluga

Opis koji priprema i potpisuje kandidat/dobavljač Obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata/ponuđača (i/ili njegovog osoblja)

c. Navode o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju pružaocu usluga

Opis koji priprema i potpisuje kandidat/dobavljač (kada tehničko osoblje ne pripada neposredno kandidatu/ponuđaču, relevantni atest o dostupnosti)

Dostupnost tehničkog osoblja koje će raditi na izvedbi ugovora

d. Izjavu pružaoca usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i o broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine

Izjava koju priprema i potpisuje kandidat/dobavljač

Adekvatan broj zaposlenih lica i rukovodnog osoblja


118

Dokazi o tehničkoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu tražiti od kandidata/

dobavljača prema članu 26. stavu (3) ZJN (ugovori o uslugama)

Izdavatelj dokaza Vrste zahtjeva za

minimalnu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koji se mogu uvrditi (ugovori o uslugama)

e. Izjavu o tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolaže pružalac usluga za izvršenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta

Izjava koju priprema i potpisuje kandidat/ dobavljač

Adekvatna tehnička opremljenost i mjere koje su dostupne za osiguranje kvaliteta

f. U slučaju kada su usluge koje se pružaju složene ili ukoliko se, izuzetno, osiguravaju za posebne namjene, provjera tehničke opremljenosti i osposobljenosti pružaoca usluga te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za proučavanje i istraživanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju provodi ugovorni organ ili koju u njegovo ime provodi nadležni zvanični organ zemlje u kojoj je pružalac usluga registriran

Ugovorni organ (ili kompetentan zvaničan organ u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač registrovan)

Inspekcija proizvodnih kapaciteta kandidata/ponuđača (i možda opremljenost za ispitivanje i istraživanje i mjere kontrole kvaliteta)

g. Saopćenje / naznaka elemenata ugovora koje pružalac usluga namjerava podugovarati

Opis koji priprema i potpisuje kandidat/ dobavljač


119

Član 26. stav (4): (4) U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, dokazi o tehničkim i

profesionalnim sposobnostima kandidata ili ponuđača mogu se osigurati na jedan ili više od slijedećih načina: a) lista radova koji su izvedeni u posljednje tri do pet godina uz prilaganje

potvrda o zadovoljavajućoj izvedbi za najvažnije radove; potvrde uključuju vrijednost, vrijeme i lokaciju izvođenja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu sa pravilima poslovanja i da li su propisno okončani; u slučaju kada je to potrebno, ove potvrde ugovornom organu direktno dostavlja određeni nadležni organ;

b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvođača radova, kao i/ili kvalifikacije njegovog rukovodnog osoblja, i naročito kvalifikacije lica, osnosno lica koja su odgovorna za izvođenje konkretnih radova;

c) navode o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, naročito o onim zaduženim za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju izvođeču radova; d) izjavu izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenihi broju

rukovodnog osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehničkoj opremi koju izvođač ima na raspolaganju za izvođenje

konkretnih radova; f) izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.

Vrste zahtjeva koje ugovorni organ određuje kandidatima ili ponuđačima u svrhu izvršenja određenog posla vezane su za vrste gore navedenih dokaza od a) do f) iz člana 26. stav (4). Ugovorni organ tako, može definirati jedan ili više zahtjeva za minimalne tehničke i/ili profesionalne sposobnosti kandidata navedene u tabeli koja slijedi:


120

Dokazi o tehničkoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu zahtjevati od kandidata /ponuđača prema članu 26. stav (4) ZJN

(ugovori o radovima) Izdavatelj dokaza

Vrsta zahtjeva koja minimalno zadovoljava tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koju je moguće ustanoviti (ugovori o radovima

a. Lista radova koji su izvedeni u posljednje tri do pet godina uz prilaganje potvrda o zadovoljavajućoj izvedbi za najvažnije radove; potvrde uključuju vrijednost, vrijeme i lokaciju izvođenja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu sa pravilima poslovanja i da li su propisno okončani; u slučaju kada je to potrebno, ove potvrde ugovornom organu direktno dostavlja određeni nadležni organ

Korisnici ranije izvođenih relevantnih radova (na osnovu cjelokupne liste koju priprema i potpisuje kandidat/ ponuđač)

Iskustvo sa ranije izvršavanih radova koji su uspješno urađeni i okončani

b. Obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvođača radova, kao i/ili kvalifikacije njegovog rukovodnog osoblja, i naročito kvalifikacije lica, osnosno lica koja su odgovorna za izvođenje konkretnih radova

Opis priprema i potpisuje kandidat/ ponuđač

Obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata/ponuđača (i/ili osoblja ponuđača)

c. Navode o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, naročito o onim zaduženim za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju izvođaču radova

Opis priprema i potpisuje kandidat/ponuđač (kada tehničko osoblje ili tehnički organi ne pripadaju direktno kandidatu/ponuđaču, potreban je relevantni dokaz)

Dostupnost tehničkog osoblja ili tehničkih organa za izvršenje specifičnog ugovora

d. Izjavu izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine

Izjavu priprema i potpisuje kandidat/ ponuđač Adekvatna radna snaga i rukovodno osoblje


121

Dokazi o tehničkoj i/ili profesionalnoj sposobnosti koji se mogu zahtjevati od kandidata /ponuđača prema članu 26. stav (4) ZJN

(ugovori o radovima) Izdavatelj dokaza

Vrsta zahtjeva koja minimalno zadovoljava tehničku i/ili profesionalnu sposobnost koju je moguće ustanoviti (ugovori o radovima

e. Izjavu o tehničkoj opremi koju izvođač ima na raspolaganju za izvođenje konkretnih radova

Izjavu priprema i potpisuje kandidat/ ponuđač

Adekvatna tehnička oprema dostupna

f. Izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja Izjavu priprema i potpisuje kandidat/ ponuđač

Član 26. stav (5): (5) Ukoliko se u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva osiguranje uvjerenja koja izdaju nadležni organi, a kojima se potvrđuje da dobavljač zadovoljava određene standarde osiguranja kvaliteta, ugovorni organ dužan je pozvati se na sisteme osiguranja kvaliteta koji se baziraju na relevantnim međunarodnim ili standardiziranim specifikacijama. Ugovorni organ također je dužan prihvatiti

i druge dokaze o ekvivalentnim mjerama osiguranja kvaliteta od dobavljača koji nemaju pristupa takvim uvjerenjima ili mogućnosti da ih pribave u zadatom roku.

Član 26. stav (5) bavi se posebno kvalifikacijskim zahtjevima u vezi sa mjerama osiguranja kvaliteta dostupnim kandidatima ili ponuđačima. Prema članu 26. stav (5), ugovorni organ može zahtijevati – u tenderskoj dokumentaciji, i gdje smatra neophodnim kako bi se osigurao kvalitet samog predmeta tog ugovora – uvjerenja od kandidata/ponuđača kojima se dokazuje usklađenost sa relevantnim standardima osiguranja kvaliteta. U takvim slučajevima ugovorni organ poziva se na međunarodno priznate standarde ili standardne serije, i može zahtijevati uvjerenje koje izdaje nadležni organ u skladu sa navedenim standardima. Ipak, ugovorni organi također moraju prihvatiti i ekvivalentne mjere osiguranja kvalitete i dokaze od kandidata/ ponuđača, koji nemaju pristup uvjerenjima pomenutim u članu 26. stav (5), ili nemaju mogućnost da ih dobiju unutar rokova određenih za podnošenje zahtjeva ili te određene ponude. Kada su u pitanju svi kvalifikacijskih zahtjevi, privredni subjekti se moraju pripremiti na vrijeme kako bi osigurali relevantni kvalitet za aktivnosti vezane za tu javnu nabavku.


122

Član 26. stav (5) odnosi se na sve vrste javnih ugovora – robe, usluge i radove – i smatra se dodatkom listama dokaza navedenih u stavovima (2), (3) i (4) člana 26. Član 27. Diskvalifikacija po osnovu sukoba interesa ili korupcije

Član 27. bavi se osnovama za diskvalifikaciju koje proističu iz mogućeg sukoba interesa i nuđenja mita u vezi sa aktivnostima javnih nabavki. Član 27. smatra se dodatkom Zakona BiH o državnoj službi i drugih relevantnih legislativa vezanih za izbjegavanje sukoba interesa i korupcije (naročitog krivičnog zakona). Takve osnove za diskvalifikaciju nije potrebno navoditi u tenderskoj dokumentaciji. Član 27. stav (1): (1) Uvažavajući zakone u Bosni i Hercegovini o državnoj službi kao i druge

relevantne propise, ugovorni organ odbit će zahtjev za učešće u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponuđač sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito, u vidu novčanih sredstava ili u bilo kojem nenovčanom obliku, kao pokušaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ će u pisanoj formi informirati ponuđača i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja, te to konstatirati u Izvještaju o postupku javne nabavke.

Član 27. stav (1) tiče se mita ili pokušaja nuđenja mita. U slučaju da ugovorni organ otkrije ili postane (ozbiljno) sumnjičav da postoje pokušaji nuđenja mita u svrhu utjecaja na aktivnosti, odluke ili sam tok postupka javne nabavke od strane kandidata ili ponuđača, dužnost je ugovornog organa da odbije podneseni zahtjev ili ponudu. Ugovorni organ obavještava kandidata/ponuđača i direktora Agencije za javne nabavke o tome i o razlozima odbijanja zahtjeva ili ponude u pismenoj formi, i to također navodi u izvještaju o postupku javne nabavke. Član 27. stav (2): (2) U slučaju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka

javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, ugovorni organ će, djelujući u skladu s relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili odnosnim internim pravilima, osigurati efektivnu zaštitu svrsishodnog provođenja ovog zakona.


123

Član 27. stav (2) vezan je za sukob interesa. U slučaju da ugovorni organ otkrije ili postane (ozbiljno) sumnjičav da je sukob interesa prisutan u samoj pripremi ili ponošenju zahtjeva ili ponuda u postupku javne nabavke, dužnost mu je da ispravi postojeće stanje pomoću dostupnih pravnih sredstava i da osigura da je svrha ZJN efikasno zaštićena. ODJELJAK V SPROVOĐENJE POSTUPAKA ODJELJAK PET Poglavlja II ZJN, obuhvatajući članove od 28. do 32., sumira i razjašnjava u općim crtama pravila za sprovođenje primarnih postupaka dodjele ugovora utvrđena članom 10. stavovi od a) do d) (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupci) i regulira okvirne sporazume, dok je sprovođenje konkursa za idejno rješenje (kako je utvrđeno članom 10. stav e)) regulirano ODJELJKOM OSAM, članovima 43. i 44. ZJN. Sprovođenje otvorenih postupaka (u skladu sa članom 10. tačka a)) je sumirano članom 28. sprovođenje ograničenih postupaka (u skladu sa članom 10. tačka b)) je sumirano članom 29., sprovođenje pregovaračkih postupaka (u skladu sa članom 10. tačke c) i d)) je sumirano i pojašnjeno članovima 30. i 31., dok su uslovi zaključivanja okvirnih sporazuma navedeni u članu 32. Prilikom sprovođenja aktivnosti nabake, ugovorni organi uvijek moraju obratiti pažnju na osnovne principe javne nabavke, uglavom da bi osigurali efikasnost tih aktivnosti, transparentnost, nediskriminaciju privrednih subjekata, i slobodno i fer natjecanje za javne ugovore. Pored toga, ZJN i njegovo uputsvo za primjenu sadrže niz općih odredbi na koje ugovorni organ treba obratiti pažnju prilikom sprovođenja aktivnosti nabavke, kako je opisano iznad ili ispod u vezi sa objašnjenjima odgovarajućih članova. Za praktično sprovođenje primarnih postupaka dodjele ugovora su jako važni sledeći opći članovi ZJN: član 7. stav (1), o obaveznom uspostavljanju Komisije za nabavke, član 8. o upotrebi jezika, član 9. o povjerljivosti, član 12. o prestanku postupka, član 27. o diskvalifikaciji po osnovu sukoba interesa ili korupcije, član 40. o obavještenjima o ugovoru, član 41. o izvještaju o postupku nabavke, i član 42. o arhiviranju dokumenata nabavke. Ova opća pravila ugovorni organi uvijek moraju uzimati u obzir pri sporovođenju aktivnosti nabavke nakon primarnih postupaka dodjele ugovora. Član 28.


124

Otvoreni postupak U provođenju otvorenog postupka ugovorni organ dužan je: a) pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama članova 13. do 17. i

u skladu s članom 21. ovog zakona; b) objaviti obavještenje o javnoj nabavci u skladu s članovima 19. i 20. ovog zakona, pozivajući sve zainteresirane dobavljače da zatraže tendersku

dokumentaciju, te da pripreme i podnesu ponude koje ispunjavaju uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji; c) dobavljačima osigurati tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama člana 18. ovog zakona; d) shodno članu 33. ovog zakona, organizirati i provesti javno otvaranje

blagovremeno primljenih ponuda; e) verificirati kvalifikacije ponuđača prema kriterijima izbora utvrđenim u

tenderskoj dokumentaciji u skladu s članovima 22. do 26. ovog zakona; f) ocijeniti ponude koje su dostavili kvalificirani ponuđači prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s članovima

34. do 37. ovog zakona i dodijeliti ugovor ponuđaču koji je dostavio najniže ocijenjenu prihvatljivu ponudu; g) informirati ponuđače o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda kako je predviđeno u članu 38. ovog zakona; h) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču u skladu s odredbama člana 39.

ovog zakona. Član 28. u 8. koraka (stavovi od a) do h)) utvrđuje opći način sprovođenja otvorenog postupka pozivajući se na relevantne članove ZJN koji se bave glavnim pitanjima sprovođenja, korak po korak. Kako član 28. samo ponavlja i sumira odredbe ZJN regulirajući sprovođenje otvorenog postupka, objašenjenja ovog člana sumiraju glavna relevantna pravila te se pozivaju na dalja objašnjenja data iznad ili ispod a koja se odnonse na ovaj član. Otvoreni postupak je, kako je objašnjeno pod članom 11. stav (1), iznad, glavni i osnovni postupak koji treba koristiti za dodjelu javnih ugovora koji teže ka ili prevazilaze primarne vrijednosne razrede. Otvoreni postupak je najtransparentniji postupak i, samim tim, najbolje osigurava fer i aktivno natjecanje zainteresiranih privrednih subjekata. Otvoreni postupak može – sa jednim izuzetkom – uvijek biti korišten za dodjelu javnih ugovora koji teže ka ili prevazilaze primarne vrijednosne razrede. Jedini izuzetak su ugovori o nabavci konsultantskih usluga koje uvijek treba dodjeljivati upotrebom ograničenog postupka. Međutim, sa praktične tačke gledišta, u naročito izuzetnim slučajevima kada postoji samo jedan dobavljač i ugovorni organ nema izbora po pitanju dobavljača, upotreba otvorenog postupka nema smisla i ugovorni organ može


125

upotrijebiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci kako je objašnjeno članom 30. stav (2), tačka b), ispod. Član 28. tačka a), priprema tenderske dokumentacije:

a) pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama članova 13. do 17. i u skladu s članom 21. ovog zakona; Prvi korak sprovođenja otvorenog postupka – kao i svih ostalih postupaka – je priprema tenderske dokumentacije. Ugovorni organ je dužan pripremiti komplet tenderske dokumentacije za svaki planirani primarni postupak dodjele ugovora. Glavne stavke pripreme tenderske dokumentacije su regulirane članovima od 13. do 17. i 21. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke za pripremu tenderske dokumentacije za otvoreni postupak koji reguliraju ovi članovi.

Članovi ZJN koji se odnose na pripremu tenderske dokumentacije

Obrađene teme (otvoreni postupak) Član 13. U tendersku dokumentaciju treba uključiti neophodne informacije. Član 14. Propisi, naročito o tehničkim specifikacijama. Član 15. Period važenja tendera. Član 16. Osiguranje ponude. Osiguranje izvršenja

ugovora. Član 17. Ugovorni organ može dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu

ugovora “ekonomski najpovoljnija ponuda”. Član 21. Minimalni vremenski rok za predaju tendera. Uputstvo za primjenu ZJN navodi detaljnija pravila za pripremu i sadržaj tenderske dokumentacije.

Priprema tenderske dokumentacije je proces od najvećeg značaja za uspjeh nabavke. Tenderski dokumenti trebaju sadržati ukupne informacije o predmetu planiranog ugovora, tehničke specifikacije, mjesto i vrijeme isporuke, zahtjeve za dobavljače, vremenske rokove, kriterije dodjele ugovora, itd. (vidi objašnjenja za članove od 13. do 17. i 21. dati iznad), i to sa takvom jasnoćom i preciznošću da ponuđači mogu pripremiti svoje tendere i tenderi mogu biti procjenjeni, upoređeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderske dokumentacije. To znači da ugovorni organ treba unaprijed proučiti i razmotriti sve aspekte postupka nabavke i sakupiti sve informacije neophodne za uspješno sprovođenje postupka navedenog u tenderskim dokumentima. Međutim, ugovorni organ također mora uzeti u obzir da se u tenderskoj dokumentaciji može iznijeti samo onoliko informacija koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za planirani ugovor (vidi objašnjenja člana 13. stav (5), iznad).


126

Nikada ne treba potcjenjivati pažljivu pripremu tenderske dokumentacije, i tom procesu treba posvetiti dovoljno vremena. Iskustvo Zemalja članica EU pokazuje pokazuje da je pažljiva priprema tenderske dokumentacije – koju obavlja prigodno obučeno osoblje – isplativa i da štedi i vrijeme i novac koji su potrebni za aktivnosti nabavke u cjelini, a naročito kada je u pitanju konačna cijena ugovora. Sa ciljem smanjenja obima posla pripreme tenderske dokumentacije koji obavlja osoblje za nabavke, Agencija za javne nabavke priprema standardne modele za tenderske dokumente (dostupno na internet stranici AJN). Ti standardni modeli ukazuju i podsjećaju na sve opće aspekte postupka nabavke, ostavljajući prostor da ugovorni organ dopuni informacije potrebne za određeni slučaj. Ipak, informacije o specifičnijim aspektima određene nabavke – na primjer, o povjerljivosti pružaoca usluga, ili kada izvođač radova koristi materijale koje je ugovorni organ odvojeno nabavio – mora dodati ugovorni organ na osnovu bolje upućenosti u svoje potrebe i u osobenosti relevantnog tržišta. Ugovorni organi su dužni zasnivati svoje tenderske dokumente na distribuiranim standardnim modelima. Član 28. tačka b), objavljivanje obavještenja o nabavci:

b) objaviti obavještenje o javnoj nabavci u skladu s članovima 19. i 20. ovog zakona, pozivajući sve zainteresirane dobavljače da zatraže tendersku dokumentaciju, te da pripreme i podnesu ponude koje ispunjavaju uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji; Objavljivanje obavještenja o nabavci je drugi korak u otvorenom postupku. Ispravno objavljivanje obavještenja o nabavci je osnovna stavka transparentnosti u javnim nabavkama. Priprema i objavljivanje obavještenja o nabavci je regulirano članovima 19. do 20. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme obavještenja o nabavci za otvoreni postupak koji je reguliran ovim članovima:


127

Članovi ZJN koji se odnose na pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavci

Regulirane stavke (otvoreni postupak)

Član 19. stav (1)

Obavještenje o nabavci se objavljuje u skladu sa članom 20. ZJN. Obavještenje o nabavci treba pružiti zainteresiranim dobavljačima dovoljno informacija kako bi oni mogli procjeniti da li žele tražiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu.

Član 19. stav (2)

Obavještenje o nabavci treba sumirati i ono treba biti u skladu sa informacijama iznešenim u tenderskim dokumentima.

Član 19. stav (3)

Prilikom pripreme obavještenja o nabavci treba primjenjivati standardnu formu.

Član 20. stav (1) Ugovorni organ je dužan poslati pripremljeno obavještenje o nabavci Službenom glasniku BiH na objavljivanje.

Član 20. stav (2)

Treba proučiti sva uputstva za objavljivanje u Službenom glasniku.

Član 20. stav (3) Može doći i do dodatnog objavljivanja, ali ne prije objavljivanja u Službenom glasniku i samo istih informacija.

Član 20. stav (4)

Kada procjenjena vrijednost ugovora teži ka ili prevazilazi Internacionalni vrijednosni razred za određeni tip ugovora, ugovorni organ je pored toga dužan obezbjediti objavljivanje na internacionalnom nivou, u skladu sa relevantnim odredbama Upustva za primjenu ZJN.

Član 20. stav (5) Uvijek je moguće objavljivanje na internacionalnom nivou kako je pomenuto u članu 20. stav (4). Uputstvo za primjenu ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavci.

Od trenutka kada je obavještenje o nabavci za otvoreni postupak nabavke dostupno javnosti, smatra se da je postupak dodjele ugovora formalno „lansiran“. Od tog trenutka zainteresirani privredni subjekti mogu tražiti tenderske dokumente, a ugovorni organ je dužan poslati tenderske dokumente privrednom subjektu u roku od samo 3 dana nakon prijema zahtjeva. To je razlog zbog kojeg tenderski dokumenti moraju biti pripremljeni najkasnije do trenutka pokretanja otvorenog postupka.


128

Glavni cilj objavljivanja obavještenja o nabavci u otvorenom postupku je ispravno distribuiranje relevantnih potrebnih informacija zainteresiranim dobavljačima kako bi oni mogli procjeniti da li žele tražiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Objavljivanjem obavještenja o nabavci otvorenim postupkom pozivaju se svi zainteresirani dobavljači na učešće u natjecanju za dotični ugovor. Informacije date u obavještenju o nabavci moraju biti sasvim u skladu sa sadržajem tenderskih dokumenata i, zapravo, predstavljaju sumirane tenderske dokumente. Prilikom pripreme obavještenja o nabavci, treba koristiti Standardnu formu54 za obavještenje o nabavci, pripremljenu i distribuiranu od strane Agencije za javne nabavke (dostupno na internet stranici AJN). Pravila za objavljivanje obavještenja o nabavci su objašnjena iznad pod članom 20. Odgovornost ugovornog organa je da su obavještenja blagovremena objavljena, i da ne bude narušen minimalni vremenski rok za predaju tendera. Ukoliko objavljivanje bude odloženo, onda ugovorni organ shodno tome mora pomjeriti rok za primanje tendera tako što će izdati dopunsko obavještenje. Objavljivanje na internacionalnom nivou je komentirano pod članom 20. iznad. Član 28. tačka c), odredbe tenderskih dokumenata:

c) dobavljačima osigurati tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama člana 18. ovog zakona; Treći korak u otvorenom postupku je slanje tenderskih dokumenata na zahtjev zainteresiranih privrednih subjekata u skladu sa odredbama člana 20. ZJN. Zahtjevi za tenderske dokumente trebaju biti u pisanoj formi ili potvrđeni u pisanoj formi, vidi objašnjenja člana 18. stav (1), tačka a), iznad, i trebaju prispjeti ugovornom organu u roku navedenom u obavještenju o nabavci, ukoliko je takav rok utvrđen, vidi ista objašnjenja člana 18. stav (1), tačka a), iznad. Ukoliko je utvrđena nadoknada za izdavanje tenderskih dokumenata, u skladu sa članom 18. stav (4), ZJN, tu nadoknadu treba slati ugovornom organu zajedno sa zahtjevom kao preduslov za dobijanje tenderskih dokumenata, i to u obliku navedenom u obavještenju o nabavci. Tenderske dokumente treba poslati u roku od 3 dana nakon prijema pismenog zahtjeva i eventualne nadoknade. Kako otvoreni postupak nikad ne može biti sproveden sa ubrzanim vremenskim ograničenjima, maksimalno odlaganje slanja tenderskih dokumenata od 3 dana je uvijek moguće kod otvorenog postupka.

54 Objavljeno u Službenom glasniku BiH Br. 17/05.


129

Ukoliko se za otvoreni postupak odabere slanje tenderskih dokumenata elektronskim putem, tenderski dokumenti moraju biti dostupni privrednim subjektima najkasnije u toku tri dana nakon izdavanja obavještenja o nabavci. Obično se ne naplaćuje nadoknada za slanje tenderskih dokumenata elektronskim putem, obzirom da u tom slučaju praktično ne dolazi do dodatnih troškova slanja. Ovdje treba obratiti pažnju da nakon prijema tenderskih dokumenata, dobavljači mogu, u skladu sa članom 21. stav (8), od ugovornog organa tražiti pojašnjenje informacija sadržanih u tenderskim dokumentima, kada dobavljači smatraju da je to potrebno za pripremu i predaju podesnih tendera. Kako ugovorni organ treba reagirati u takvim situacijama je opisano iznad pod članom 21. stav (8). Član 28. tačka d), javno otvaranje tendera: d) shodno članu 33. ovog zakona, organizirati i provesti javno otvaranje

blagovremeno primljenih ponuda; Četvrti korak u otvorenom postupku se odnosi na otvaranja pravovremeno pristiglih tendera. Pravovremeno pristigli tenderi se otvaraju u skladu sa odredbama člana 33. ZJN. U tabeli ispod, navedene su odredbe člana 33. koji regulira glavne elemente postupka otvaranja tendera relevantnog za otvoreni postupak. U tabeli ispod su navedene odredbe člana 33. koje reguliraju glavne elemente postupka otvaranja tendera relevatne za otvoreni postupak kao i tumačenje u skladu sa međunarodnom ispravnom praksom:

Odredbe člana 33. ZJN koje se odnose na otvaranje tendera Regulirane stavke

Član 33. stav (1) Javno otvaranje tendera uvijek treba biti organizirano tako da privredni subjekti koji su pravovremeno predali ponudu imaju pravo prisustvovati otvaranju pristiglih koverti sa tenderima.

Član 33. stav (2) Otvaranje tendera se održava na lokaciji i u vrijeme koji su navedeni u tenderskim dokumentima. Izmjene roka prijema tendera se moraju odraziti i promjenom datuma otvaranja tendera.

Član 33. stav (3) Otvaranje tendera se održava bez obzira da li su ponuđači predstavljeni ili ne. Član 33. stav (4) Dalji propisi za otvaranje tendera su dati u Uputstvu za primjenu ZJN.


130

Odredbe člana 33. ZJN koje se odnose na otvaranje tendera Regulirane stavke

Član 33. stav (5)

Kako se koja koverta otvara, Predsjedavajući komisije za nabavke naglas čita (i) naziv ponuđača, (ii) ukupnu cijenu tendera, i (iii) ponuđene popuste. Popusti koji nisu na ovakav način saopšteni neće biti uzeti u obzir prilikom procjene tendera. Ishod postupka otvaranja se bilježi u zapisnik sastanka.

Član 33. stav (6)

Zapisnik sastanka za otvaranje tendera potpisuju sve prisutne osobe. Primjerci potpisanog zapisnika se smjesta dijele svim ponuđačima ili u roku od 3 dana od dana otvaranja tendera.

Član 33. stav (7)

Naknadna analiza, procjena i upoređivanje tendera se obavlja na zatvorenom sastanku ugovornog organa a u skladu sa relevantnim odredbama ZJN i njegovim Uputstvima za primjenu. Dodatne odredbe za otvaranje tendera se nalaze u Uputstvu za primjenu ZJN (član 13.). BiH ministar finansija i trezora je usvojio obrazac zapisnika za otvaranje tendera zajedno sa uputstvima za elaboraciju zapisnika sa otvaranja

tendera55. Ugovorni organi su obavezni koristiti ovaj obrazac. Tenderi prispjeli nakon roka (neblagovremene ponude) se neotvorene vraćaju pošiljaocu. Dalji detalji o otvaranju tendera su opisani pod članom 33. ispod. Prirodno, Komisiju za nabavke ustanovljenu u skladu sa članom 7. ZJN na sastanku otvaranja tendera predstavlja barem Predsjedavajući. Postavlja se pitanje šta treba činiti ugovorni organ kada mu pravovremeno pristigne manje od 3 ponude. U skladu sa članom 12. stav (1), tačka b), alineja 4), ZJN, normalno je potrebno primiti najmanje 3 podesna tendera ako se polazi sa stanovišta da su za natjecanje potrebna najmanje 3 tendera. Ali ZJN dopušta ugovornom organu da nastavi sa manje od 3 podesna tendera, ukoliko se smatra da je osigurano natjecanje. Ugovorni organ mora proučiti i procjeniti da li su pravovremeno pristigli tenderi podesni ili ne, a potom ili nastaviti postupak ili ga otkazati sa namjerom da ponovno lansira postupak, ugovorni organ, shodno tome, uvijek treba otvarati pravovremeno pristigle tendere, bez obzira na broj pristiglih tendera. Analizu, ocjenu i upoređivanje tendera treba započeti čim prije bude moguće nakon javnog otvaranja istih, a te akcije sprovesti interno uz uključivanje 55 Objavljeno u Službenom glasniku BiH Br. 17/05.


131

Komisije za nabavke (ali ne javno). Ovi postupci se započinju proučavanjem formalne podesnosti tendera, kako je opisano u članu 35. ispod. Naredni korak je verifikacija kvalifikacija ponuđača koji su dostavili prihvatljive ponude, vidi odmah ispod. Član 28. tačka e), verifikacija kvalifikacija ponuđača u skladu sa kriterijima odabira: e) verificirati kvalifikacije ponuđača prema kriterijima izbora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s članovima 22. do 26. ovog zakona U tenderskim dokumentima su navedeni kriteriji odabira i potrebne informacije u pisanoj formi, u skladu sa članovima od 23. do 26. ZJN. Peti korak u sprovođenju otvorenog postupka je verifikacija kvalifikacija ponuđača u skladu sa tako navedenim kriterijima odabira, a na osnovu dokaza u vidu dokumenata koje su dostavili ponuđači. Proces verifikacije treba sprovoditi u skladu sa članom 22. ZJN. Kako je opisano u članu 22. iznad, glavni principi procesa verifikacije su:

� Kvalifikacije ponuđača trebaju biti procjenjene i provjerene na osnovu objektivnih kriterija navedenih u tenderskim dokumentima;

� Ne smiju se primjenjivati nikakvi kriteriji izuzev onih navedenih u tenderskim dokumentima;

� Verifikacija kvalifikacija ponuđača mora biti zasnovana isključivo na informacijama i dokazima u vidu dokumenata koji su bili potrebni a koje su ponuđači dostavili;

� Svi ponuđači koji posjeduju minimum od traženih kvalifikacija se smatraju kvalificiranim da učestvuju u natjecanju za ugovor i dozvoljava im se da nastave sa postupkom nabavke;

� Samo ponuđači koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve navedene u tenderskim dokumentima mogu nastaviti sa postupkom nabavke;

� Nije dozvoljeno da ugovorni organ koristi kriterij odabira koji od privrednog subjekta – ponuđača zahtijeva da bude pravno lice, ili da koristi kriterij odabira koji od od privrednog subjekta – ponuđača zahtijeva da bude fizičko lice.

Odabir kvalificiranih ponuđača je u suštini “prošao/pao test”. Ili ponuđač posjeduje minimum potrebnih kvalifikacija pa se može smatrati kvalificiranim da učestvuje u natjecanju, ili ponuđač nije kvalificiran. Ponuđač koji je “prekvalificiran” ne može imati nikakvu prednost u kasnijem natjecanju (tokom procjene predatih tendera) u odnosu na ponuđača koji je samo “kvalificiran”.


132

Drugim riječima – proces kvalifikacije ponuđača se ne smije pomiješati sa procjenom njihovih tendera (primjenjuju se sasvim drugačiji kriteriji). Kada se ponuđač jednom ocjeni za kvalificiranog da učestvuje u postupku nabavke (tj. bude odabran), kvalifikacije takvog ponuđača se ne smiju ponovno procjenjivati kasnije u postupku. Za procjenu i verifikaciju kvalifikacija ponuđača, validna je opća zabrana na pregovore između ugovornih organa i ponuđača – to je navedeno u članu 35. stav (2), prva rečenica, u ZJN. “Pregovori” se shvataju u širem smislu riječi, što znači da ne smije doći do razgovora o kvalifikacijama ponuđača ugovornog organa i tog ponuđača. Procjena kvalifikacija ponuđača mora biti zasnovana isključivo na predatim informacijama i dokazima u vidu dokumenata procjenjenih na osnovu kriterija navedenih u tenderskim dokumentima. U slučaju da informacije ili dokazi u vidu dokumenata koje je ponuđač predao ugovorni organ smatra neprihvatljivim iz objektivnih razloga koji odražavaju kriterije odabira, ili predati dokumenti nisu kompletni, ugovorni organ je dužan odbiti cjelokupan tender. Nije dozvoljeno da ponuđač naknadno dopuni ili kompletira predati tender po bilo kom pitanju, uključujući kvalifikacijske aspekte.56 U svakom slučaju, kako je navedeno u članu 35. stav (2), druga rečenica, u ZJN, ugovorni organ moža tražiti od ponuđača da pojasni informacije date u tenderu. To važi i za kvalifikacijske aspekte tendera, što znači da ugovorni organ može tražiti od ponuđača da pojasni i/ili dopuni pružene informacije koje se tiču kvalifikacija takvog ponuđača, obzirom da su već navedene u dokazu u obliku dokumenta već predatog od strane ponuđača. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati značajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o važnim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom (i ograničenom) postupku su dati pod članom 35. ispod. Kada se ponuda odbaci zbog nedovoljne kvalificiranosti ponuđača ili iz drugih razloga u odnosu na postupak odabira, tom ponuđaču treba odmah poslati obavještenje, ne kasnije od 7 dana od momenta odbijanja ponude u sladu sa članom 38. ZJN.

56 Može se napomenuti da EU pravila za javne nabavke dozvoljavaju dopunjavanje ili pojašnjavanje dokumenata koje su predali ponuđači kako bi se dokazale njihove kvalifikacije (član 51. Direktive 2004/18). Ova EU odredba, međutim, nije transponirana u BiH legislativu o javnim nabavkama.


133

Član 28. tačka f), ocjenjivanje i upoređivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuđači: f) ocijeniti ponude koje su dostavili kvalificirani ponuđači prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji u skladu s članovima 34. do 37. ovog zakona i dodijeliti ugovor ponuđaču koji je dostavio najniže ocijenjenu prihvatljivu ponudu; Postupak ocjenjivanja se nastavlja šestim korakom, ocjenjivanje i upoređivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuđači. Ocjenjivanje i upoređivanje takvih tendera, što vodi konačnom rangiranju tendera, se izvodi u skladu sa članovima od 34. do 37. ZJN. U skladu sa članom 35. stav (1), ZJN, ugovorni organ je dužan ocijeniti i uporediti tendere kvalificiranih ponuđača primjenjujući kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskim dokumentima u skladu sa članom 34. ZJN. U svakom slučaju, samo podesni tenderi mogu biti ocjenjeni i upoređeni po kriterijima za dodjelu ugovora. Tender je prihvatljiv kada – pored činjenice da ga je predao kvalificiran ponuđač – ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je naveo ugovorni organ u tenderskim dokumentima. Po ovom šestom koraku, postupak započinje pažljivom provjerom tendera i njihove usklađenosti sa tehničkim uslovima, svim obaveznim specifikacijama i zahtjevima utvrđenim od strane ugovornog organa u tenderskim dokumentima opisom predmeta ugovora, tehničkih specifikacija, uslova isporuke, itd. Samo ako tender nudi isporuku stavki ili predmeta ispunjavajući u potpunosti specifikacije i zahtjeve navedene u tenderskim dokumentima, tender se smatra podesnim. Uprkos jasnom pravilu opisanom iznad a koje se odnosi na prilagođenost tendera, može se dodati da su iz praktičnih razloga prihvatljiva minorna, nevažna odstupanja tendera od obaveznih specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. “Potpuna usaglašenost” treba biti shvaćena kao “suštinska usklađenost”, jer inače nevažna odstupanja, iz čiste formalnosti, mogu dovesti do odbijanja korisnih i primjenjivih ponuda. Očito, sa takvim omekšavanjem koncepta “potpune usaglašenosti” treba pažljivo rukovati, te tokom postupka ocjenjivanja uvijek primjenjivati osnovne principe jednakog tretmana, objektivnosti i fer natjecanja. Dalja diskusija o ovom pitanju je data pod članovima 34. i 35. ispod. Ono što je rečeno pod članom 28. tačka e), iznad o općoj zabrani na pregovore između ugovornih organa i ponuđača – navedeno u članu 35. stav (2), prva rečenica, u ZJN – također važi i za ocjenjivanje tehničke usaglašenosti tendera. Procjena sadržaja tendera mora biti bazirana isključivo na predatim informacijama koje su ocjenjene na osnovu specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. U slučaju da sadržaj tendera nije u skladu sa obaveznim zahtjevima tenderskih dokumenata, ugovorni organ je dužan odbiti tender. Ponuđaču nije dozvoljeno da naknadno u bilo kom smislu dopunjava ili kompletira predati tender.


134

U svakom slučaju, kako je navedeno u članu 35. stav (2), druga rečenica, u ZJN, ugovorni organ moža tražiti od ponuđača da pojasni informacije date u tenderu, kako je razmatrano pod članom 28. tačka e), iznad. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati značajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o važnim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom (i ograničenom) postupku su dati pod članom 35. ispod. Nepodesni tenderi se odbijaju. Ponuđaču treba pružiti informacije u skladu sa članom 38. ZJN, vidi objašnjenja člana 28. tačka g), ispod. Ukoliko se desi da tender uključuje neprirodno nisku cijenu za robu, usluge ili radove, ugovorni organ je dužan tražiti od ponuđača da opravda cijenu tendera pružanjem objašnjenja, analize i/ili proračuna dotične cijene u skladu sa članom 36. ZJN. Ugovorni organ potom proučava objašnjenje koristeći kriterije navedene u članu 36. (2) ZJN. Ukoliko ponuđač pruži zadovoljavajuće objašnjenje za abnormalno nisku cijenu, ugovorni organ je dužan prihvatiti tender kao prihvatljiv i tretirati ga jednako kao i ostale tendere. U suprotnom slučaju, tender se odbija. Svi tenderi ocjenjeni za podesne se ocjenjuju i upoređuju pomoću kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskim dokumentima. Sve navedene kriterije treba koristiti kao osnovu objektivnog ocjenjivanja karekteristika tendera, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji. Ugovorni organ može primjeniti preferencijalni tretman za domaće u skladu sa članom 37. ZJN, ali samo u onoj mjeri u kojoj to dopušta Uputstvo za primjenu ZJN. Kada je u tenderskim dokumenitma kao kriterij navedeno: “najniža cijena” ocjenjivanje je jednostavno, i podesne tendere treba rangirati u skladu sa njihovom cijenom. Podesni tender koji je najbolje prošao na ocjenjivanju, što znači da je nudio namjanju cijenu, je u ovom slučaju uspješni tender, i ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji ga je predao. Ukoliko je u tenderskim dokumentima za dodjelu ugovora kao kriterij navedeno “ekonomski naprihvatljivija ponuda”, ugovorni organ u tenderskim dokumentima također navodi pod-kriterij za procjenu tendera u skladu sa članom 34. stav (1), tačka a), ZJN. Pod-kriteriji se smatraju za “kriterije ocjenjivanja”. Cijena treba uvijek biti jedan od kriterija ocjenjivanja. Ugovorni organ treba u što većoj mjeri unaprijed utvrditi matematički model za ocjenjivanje tendera, što znači da treba utvrditi težinu svakog kriterija dodjele, i treba količinski odrediti karakteristike tendera koje se ocjenjuju. Rezultat za svaki podesni tender se izračunava u skladu sa modelom, i tenderi se rangiraju na osnovu tog rezultata. Tender sa najboljim plasmanom nakon ocjenjivanja, odnosno podesni tender sa najboljim rezultatom, u ovom slučaju, se smatra uspješnim tenderom, i ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji je taj tender predao.


135

Dodjela ugovora označava donošenje odluke od strane ugovornog organa po pitanju toga koji je ponuđač najuspješniji, odnosno sa kime će se sklopiti konačni ugovor. Odluka o dodjeli je logičan zaključak koji donosi ugovorni organ na osnovu postupka ocjenjivanja tendera. Odluka o dodjeli ugovora se ne smije zasnivati ni na kojem drugom osnovu osim na postupku ocjenjivanja tendera. Donošenjem odluke o dodjeli se ne zaključuje nikakav ugovor. Odluka o dodjeli je odluka ugovornog organa o tome kojem ponuđaču treba ponuditi ugovor. Odluka o dodjeli samo čini osnovu za obavještavanje ponuđača koji su predali tendere, vidi sedmi korak odmah ispod, i za pripremu finalne ugovorne dokumentacije. Član 28.tačka g), obavještavanje ponuđača o rezultatima ocjenjivanja primljenih tendera: g) informirati ponuđače o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda kako

je predviđeno u članu 38. ovog zakona; Sedmi korak sprovođenja otvorenog postupka je obavještavanje ponuđača koji su predali tendere o rezultatima ocjenjivanja tendera, u skladu sa članom 38. ZJN. Što prije moguće u roku od 7 dana od donošenja odluke o dodjeli ugovora, potrebno je istovremeno, u pismenoj formi, obavijestiti ponuđače koji su predali tendere o odluci o dodjeli ugovora. Ponuđači koji su eliminirani zbog nedovoljne kvalificiranosti ili neprihvatljivoszi ponude bit će obavješteni u roku od 7 dana o odluci koju je donio ugovorni organ. Datum kojeg se ponuđači obavještavaju o odluci o dodjeli ugovora određuje početak perioda zaključivanja konačnog ugovora, vidi odmah ispod, osmi korak. Dalja pravila o obavještavanju ponuđača su opisana pod članom 38. ispod. Član 28. tačka h), ponuda ugovora najuspješnijem ponuđaču: h) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču u skladu s odredbama člana 39. ovog zakona Finalizacija postupka nabavke ponudom ugovora najuspješnijem ponuđaču i zaključivanje ugovora sa takvim privrednim subjektom je osmi i finalni korak otvorenog postupka nabavke. Priprema i zaključivanje ugovora su regulirani članom 39. ZJN, vidi objašnjenja ispod. Ugovorni organ mora biti svjestan da konačni ugovor ne može biti zaključen sa najupsješnijim ponuđačem tokom perioda od 15 dana od dana kada su ponuđači u postupku obavješteni o rezultatu postupka, vidi sedmi korak iznad.


136

Ugovorni organ priprema i objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka, što prije tokom roka od 30 dana nakon zaključivanja ugovora, u skladu sa članom 40. ZJN. Ugovorni organ priprema izvještaj o postupku javne nabavke i dostavlja ga Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okončanja postupka, u skladu sa članom 41. ZJN. Po završetku ovog posljednjeg koraka, ugovorni organ je obavio obaveze propisane legislativom javnih nabavki. Ono što slijedi nakon izvršenja ugovora, prijema isporuka, kontrole ugovorenog predmeta, plaćanja, garancija itd., nije regulirano legislativom javnih nabavki, već pripada području opće javne administracije i upravljanja ugovorima. Međutim, posljedica sistema javnih nabavki je ta da javni ugovor zaključen na osnovu postupka nabavke utvrđenog ZJN ne može biti suštinski mijenjan. Sa stanovišta slobodnog i fer natjecanja, zaključeni ugovor se izvršava u skladu sa specifikacijama i uslovima sadržanim u tom ugovoru. U slučaju da je iz objektivnih i opravdanih razloga nepohodno suštinski izmijeniti zaključeni ugovor, to se mora obaviti u skladu sa uslovima tog ugovora i potrebno je pokrenuti novi postupak nabavke pod tim dopunjenim – ili nekim drugim – uslovima, kako bi se zaključio novi zadovoljavajući ugovor. Član 29.

Ograničeni postupak U provođenju ograničenog postupka ugovorni organ dužan je:

a) pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama članova 13. do 17. i u skladu s članom 21. ovog zakona. Tenderska dokumentacija može biti pripremljena u dva dijela, koja odgovaraju pretkvalifikacionoj i tenderskoj fazi postupka;

b) objaviti obavještenje o nabavci u skladu s članovima 19. i 20. ovog zakona, pozivajući sve zainteresirane kandidate da zatraže pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavještenja o nabavci) i da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju prilažući potrebne informacije i dokumente;

c) dati kandidatima pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavještenja o nabavci) u skladu s odredbama člana 18. ovog zakona;

d) izvršiti izbor kandidata koji će biti pozvani da podnesu ponude na način utvrđen u članovima 22. do 26. ovog zakona; e) informirati kandidate o odlukama donesenim u vezi s pretkvalifikacijom kako je

predviđeno u članu 38. ovog zakona. Informiranje odabranih kandidata može se provesti u isto vrijeme kada se oni budu pozivali da podnesu ponude; f) dati tendersku dokumentaciju svim odabranim kandidatima istovremeno, u

skladu s odredbama člana 18. ovog zakona, pozivajući ih da pripreme i


137

podnesu ponudu koja ispunjava zahtjeve navedene u tenderskoj dokumentaciji. g) organizirati i provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda, kako je predviđeno u članu 33. ovog zakona; h) ocijeniti i uporediti otvorene ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji, u skladu s članovima 34. do 37. ovog

zakona, i dodijeliti ugovor ponuđaču koji je dostavio najniže ocijenjenu prihvatljivu ponudu; i) ponuđače informirati o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda, kako je predviđeno u članu 38. ovog zakona; j) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču u skladu s odredbama člana 39. ovog zakona. Član 29. u 10 koraka (stavovi od a) do j)) utvrđuje opću sprovedbu ograničenog postupka pozivajući se na relevantne članove ZJN koji reguliraju glavna pitanja sprovođenja korak po korak. Kako član 29. (paralelno sa članom 28. o sprovođenju otvorenog postupka) predstavlja kratak pregled i sumira odredbe ZJN koje reguliraju sprovođenje ograničenog postupka, objašnjenja člana 29. sažimaju glavna relevantna pravila i pozivaju se na dalja objašnjenja data iznad ili ispod, po pitanju dotičnog člana. Ograničeni postupak je, kako je objašnjeno pod članom 11. stav (2), iznad, namjenjen za velike i složene nabavke roba, usluga ili radova u slučajevima kada je dvofazni metod (pretkvalifikacijska fazu i faza tenderinga, kako je objašnjeno pod članom 10. tačka b) iznad) efektivniji od otvorenog postupka. Ograničeni postupak traje duže nego otvoreni postupak, ali dvofazni metod predstavlja pojednostavljen, a time i potencijalno efikasniji, plan rada za ugovorni organ, koji se u pretkvalifikacijskoj fazi može koncentrirati na odabir kandidata, a u fazi tenderinga, na ocjenjivanje tendera. U otvorenom postupku, ove dvije faze su sastavni dio cjelokupnog postupka. Ograničeni postupak je obavezan za dodjele ugovora o nabavci konsultantskih usluga (čija procjenjena vrijednost teži ka ili premašuje primarni vrijednosni razred). Ograničeni postupak je, objektivno posmatrano, jednako transparentan kao i otvoreni postupak i, stoga, efikasno osigurava fer i aktivno natjecanje za ugovor između zainteresiranih privrednih subjekata.


138

Ograničeni postupak se u članu 10. ZJN pomenut kao “ograničeni postupak sa pretkvalifikacijom”. Kako je pomenuto u napomeni za objašnjenja člana 10. tačka b), iznad, ova dva naziva su sinonimi. Ograničeni postupak uvijek uključuje pretkvalifikaciju. Opće sprovođenje ograničenog postupka je u mnogim apsektima slično općem sprovođenju otvorenog postupka. Komentar na član 10., b) daje kratko poređenje između ograničenog i otvorenog postupka. Pod ovim članom 29. su date samo šire crte sprovođenja ograničenog postupka, i to gdje je to sprovođenje slično sprovođenju otvorenog postupka, a navedena su pozivanja na odgovarajuća objašnjenja otvorenog postupka data pod članom 28., iznad. Član 29. tačka a), priprema tenderskih dokumenata: a) pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama članova 13. do 17. i u skladu s članom 21. ovog zakona. Tenderska dokumentacija može biti pripremljena u dva dijela, koja odgovaraju pretkvalifikacionoj i tenderskoj fazi postupka;

Prvi korak u ograničenom postupku – kao i drugim postupcima – je priprema tenderskih dokumenata. Ugovorni organ je dužan pripremiti komplet tenderskih dokumenata za svaki planirani primarni postupak dodjele ugovora. U ograničenom postupku tenderski dokumenti često bivaju u dva dijela: pretkvalifikacijski dokumenti i tenderski dokumenti koji se odnose na ugovor. Dok pretkvalifikacijski dokumenti trebaju biti spremni najkasnije do pokretanja ograničenog postupka, dijelovi tenderske dokumentacije koji se odnose na ugovor trebaju, najkasnije, biti spremni u vrijeme pozivanja pretkvalificiranih kandidata da podnesu tendere. U slučajevima kada su kvalifikacijski zahtjevi za ekonomske organe visoki ali nisu složeni, navođenje minimalnih kvalifikacijskih zahtjeva za kandidate dati u obavještenju o nabavci mogu nositi dovoljno informacija da zainteresirani privredni subjekti pripreme svoje zahtjeve za učestvovanje u postupku nabavke. U takvim slučajevima dijelovi tenderske dokumentacije koji se odnose na ugovor stoje zasebno kao relevantni tenderski dokumenti. Priprema tenderskih dokumenata za ograničeni postupak su (kao kod otvorenog postupka) regulirani članovima od 13. do 17. i 21. ZJN. U tabeli ispod su navedeni su članovi, zajedno sa objašnjenjima na koji dio postupka se član odnosi:


139

Članovi ZJN koji se odnose na pripremu tenderske dokumentacije

Regulirane stavke (ograničeni postupak)

Faza postupka na koju se odnosi

Član 13. U tendersku dokumentaciju treba uključiti neophodne informacije.

Član 13. sadrži odredbe koje se odnose i na pretkvalifikacijsku fazu i na temdersku fazu57. Član 14. Propisi, naročito o tehničkim

specifikacijama. Odnosi se samo na fazu tenderinga.

Član 15. Period važenja tendera. Odnosi se samo na fazu tenderinga. Član 16. Osiguranje ponude. Osiguranje izvršenja

ugovora. Odnosi se samo na fazu tenderinga.

Član 17. Ugovorni organ može dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora “ekonomski najpovoljnija ponuda”.

Odnosi se samo na fazu tenderinga.

Minimalni rok za predaju zahtjeva za učestvovanje u postupku Odnosi se samo na pretkvalifikacijsku fazu. Član 21.

Minimalni vremenski rok za predaju tendera.

Odnosi se samo na fazu tenderinga.

Uputstva za primjenu ZJN navode detaljnija pravila za pripremu i sadržaj tenderskih dokumenata. Komentari na član 28. tačka a), označavju valjane pripreme tenderskih dokumenata za otvoreni postupak također važi i za ograničeni postupak. Priprema tenderskih dokumenata je aktivnost od najvećeg značaja za uspjeh nabavke. Pretkvalifikacijski dokumenti, kada se pripremaju, trebaju sadržati sveukupne kvalifikacijske zahtjeve za dobavljače i relevantne vremenske rokove, zajedno sa informacijama o predmetu dotičnog ugovora, zahtjevanim mjerama sigurnosti tendera i izvedbe, kriterijima dodjele ugovora, itd. dostupne zainteresiranim privrednim subjektima kako bi procijenili da li žele zahtijevati učešće u postupku nabavke. Dijelovi tenderskih dokumenata koji se odnose na ugovor trebaju sadržati sveukupne tehničke specifikacije, informacije o mjestu i vremenu isporuke, relevantne vremenske rokove, mjere sigurnosti, kriterije dodjele ugovora itd. (vidi objašnjenja članova 13. do 17. i 21. data iznad), sa takvom jasnoćom i 57 Smjernice za pripremu ovakvih dokumenata su date u standardnim modelima za tenderske dokumente.


140

preciznošću da na osnovu toga pozvani kandidati mogu pripremiti svoje tendere a tenderi biti ocjenjeni, upoređeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderskih dokumenata. To znači da ugovori organ treba unaprijed proučiti i razmotriti sve aspekte postupka nabavke i sakupiti sve informacije neophodne za uspješno sprovođenje postupka navedenog u tenderskim dokumentima. Međutim, ugovorni organ također mora uzeti u obzir da se u tenderskoj dokumentaciji može iznijeti samo onoliko informacija koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za planirani ugovor (vidi objašnjenja člana 13. stav (5), iznad). Nikada ne treba potcjenjivati pažljivu pripremu tenderske dokumentacije, i tom procesu treba posvetiti dovoljno vremena. Iskustvo Zemalja članica EU pokazuje pokazuje da je pažljiva priprema tenderske dokumentacije – koju obavlja prigodno obučeno osoblje – isplativa i da štedi i vrijeme i novac koji su potrebni za aktivnosti nabavke u cjelini, a naročito kada je u pitanju konačna cijena ugovora. Sa ciljem smanjenja obima posla pripreme tenderske dokumentacije koji obavlja osoblje za nabavke, Agencija za javne nabavke priprema i distribuira standardne modele za tenderske (pretkvalifikacijske dokumente i dokumente koji se odnose na ugovor) dokumente (dostupno na internet stranici AJN). Ti standardni modeli ukazuju i podsjećaju na sve opće aspekte postupka nabavke, ostavljajući prostor da ugovorni organ dopuni informacije potrebne za određeni slučaj. Ipak, informacije o specifičnijim aspektima određene nabavke – na primjer, o povjerljivosti pružaoca usluga, ili kada izvođač radova koristi materijale koje je ugovorni organ odvojeno nabavio – mora dodati ugovorni organ na osnovu bolje upućenosti u svoje potrebe i u osobenosti relevantnog tržišta. Ugovorni organi su dužni zasnivati svoje tenderske dokumente na distribuiranim standardnim modelima. Član 29. tačka b), objavljivanje obavještenja o nabavci: b) objaviti obavještenje o nabavci u skladu s članovima 19. i 20. ovog zakona,

pozivajući sve zainteresirane kandidate da zatraže pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavještenja o nabavci) i da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju prilažući potrebne informacije i dokumente;

Objavljivanje obavještenja o nabavci je drugi korak sprovođenja ograničenog postupka. Ispravno objavljivanje obavještenja o nabavci je osnovna stavka transparentnosti u javnim nabavkama.


141

Priprema i objavljivanje obavještenja o nabavci je regulirana članovima 19. do 20. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme obavještenja o nabavci za ograničeni postupak koji je reguliran ovim članovima: Članovi ZJN koji se odnose na pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavci

Regulirane stavke (ograničeni postupak)

Član 19. stav (1) Obavještenje o nabavci se objavljuje u skladu sa članom 20. ZJN. Obavještenje o nabavci treba pružiti zainteresiranim dobavljačima dovoljno informacija kako bi oni mogli procjeniti da li žele zahtijevati učešće u postupku.

Član 19. stav (2)

Obavještenje o nabavci treba sumirati i ono treba biti u skladu sa informacijama iznešenim u tenderskim dokumentima.

Član 19. stav (3)

Prilikom pripreme obavještenja o nabavci treba primjenjivati standardnu formu.

Član 20. stav (1) Ugovorni organ je dužan poslati pripremljeno obavještenje o nabavci Službenom glasniku BiH na objavljivanje.

Član 20. stav (2)

Treba proučiti sva uputstva za objavljivanje u Službenom glasniku.

Član 20. stav (3) Može doći i do dodatnog objavljivanja, ali ne prije objavljivanja u Službenom glasniku i samo istih informacija.

Član 20. stav (4)

Kada procjenjena vrijednost ugovora teži ka ili prevazilazi Internacionalni vrijednosni razred za određeni tip ugovora, ugovorni organ je pored toga dužan obezbjediti objavljivanje na internacionalnom nivou, u skladu sa relevantnim odredbama Uputsva za primjenu ZJN. Član 20. stav (5)

Uvijek je moguće objavljivanje na internacionalnom nivou kako je pomenuto u članu 20. stav (4).

Uputstvo za primjenu ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavci. Od trenutka kada je obavještenje o nabavci za ograničeni postupak nabavke dostupno javnosti, smatra se da je postupak dodjele ugovora formalno “lansiran”. Od tog trenutka zainteresirani privredni subjekti mogu tražiti tenderske dokumente, a ugovorni organ je dužan poslati tenderske dokumente privrednom subjektu u roku od samo 3 dana nakon prijema zahtjeva58. Ili, u slučaju da su informacije sadržane u obavještenju o nabavci predviđene da zadovolje potrebe privrednih subjekata da pripreme zahtjev za učestvovanje, 58 U slučaju sprovođenja ubrzanog ograničenog postupka, rok se skraćuje na 2 dana, vidi objašnjenja člana 29. stav c), ispod.


142

zainteresirani kandidati mogu zahtijevati pojašnjenje tih informacija u skladu sa članom 21. stav (8), ZJN, ili predati zahtjev za učestvovanje u postupku. Glavni cilj objavljivanja obavještenja o nabavci u ograničenom postupku je ispravno distribuiranje relevantnih potrebnih informacija zainteresiranim dobavljačima kako bi oni mogli procjeniti da li žele tražiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Objavljivanjem obavještenja o nabavci ograničenom postupkom pozivaju se svi zainteresirani dobavljači na učešće u natjecanju za dotični ugovor. Prilikom pripreme obavještenja o nabavci, treba koristiti standardni obrazac59 za obavještenje o nabavci, kojega priprema i distribuira Agencija za javne nabavke (dostupno na internet stranici AJN). Pravila za objavljivanje obavještenja o nabavci su objašnjena iznad pod članom 20. Odgovornost ugovornog organa je da su obavještenja blagovremena objavljena, i ne bude narušen minimalni vremenski rok za predaju tendera. Ukoliko objavljivanje bude odloženo, onda ugovorni organ shodno tome mora produžiti rok za primanje tendera tako što će izdati dopunsko obavještenje. Objavljivanje na internacionalnom nivou je komentirano pod članom 20. iznad. Član 29. tačka c), pružanje pretkvalifikacijskih dokumenata (ukoliko je potrebno): c) dati kandidatima pretkvalifikacionu dokumentaciju (ukoliko se ona daje odvojeno od obavještenja o nabavci) u skladu s odredbama člana 18. ovog

zakona; Treći korak ograničenog postupka je rezerviran za pružanje pretkvalifikacijskih dokumenata privrednim subjektima, na njihov zahtjev – ukoliko su ti dokumenti pripremljeni – u skladu sa odredbama člana 18. ZJN. Zahtjevi za pretkvalifikacijske dokumente moraju biti u skladu sa istim pravilima kao što je objašnjeno za zahtjeve za tenderske dokumente pod članom 28. tačka c), iznad, po pitanju forme, roka i nadoknade. Slanje pretkvalifikacijskih dokumenata se obavlja u roku od 3 dana nakon prijema pisanog zahtjeva i evenutalne nadoknade. Ukoliko se ograničeni postupak sprovodi u ubrzanom vremenskim rokovima, maksimalan rok za slanje dokumenata je 2 dana u skladu sa članom 18. stav (2), ZJN.

59 Objavljeno u Službenom glasniku BiH Br.17/05.


143

U slučaju da ugovorni organ odluči slati pretkvalifikacijske dokumente elektronskim putem, dokumenti moraju biti dostupni privrednim subjektima najkasnije 3 dana (2 dana kod ubrzanog postupka) nakon objavljivanja obavještenja o nabavci. Član 29. tačka d), odabir kandidata koji će biti pozvani da predaju ponude (pretkvalifikacija): d) izvršiti izbor kandidata koji će biti pozvani da podnesu ponude na način utvrđen u članovima 22. do 26. ovog zakona; Četvrti korak u ograničenom postupku uključuje slijedeće: Ugovorni organi nisu obavezni organizirati javno otvaranje (na kojem prisustvuju kandidati koji su ih predali) pravovremeno pristiglih zahtjeva za učešće u ograničenom postupku. No, otvaranje pravovremeno pristiglih zahtjeva za učešće se treba obaviti na način koji osigurava integritet i jednak tretman predatih zahtjeva. To znači da se interni sastanak za otvaranje zahtjeva treba održati odmah nakon isteka roka za predaju zahtjeva, uz predstavnike Komisije za nabavke, odnosno barem Predsjedavajućeg, da treba pripremiti zapisnik o otvaranju koji potpisuju prisutne osobe, i da ugovorni organ mora odlučiti da li će primjerak zapisnika o otvaranju biti dostavljen privrednim subjektima koji su predali zahtjeve. Zahjtevi za učešće koji su prispjeli nakon roka (neblagovremeni) u ograničenom postupku se neotvoreni vraćaju pošiljaocu. Postavlja se pitanje šta treba činiti ugovorni organ kada mu pravovremeno pristigne manje od 3 zahtjeva za učešće. U skladu sa članom 12. stav (1), tačka b), alineja 5), ZJN, normalno je potrebno najmanje 3 kvalificirana kandidata da predaju tendere sa stanovništa da su 3 tendera minimum koji zadovoljava konkurenciju. Ali ZJN, isto mjesto, dozvoljava ugovornom organu da nastavi sa postupkom sa manje od 3 kvalificirana kandidata, ukoliko osnovano smatra da je konkurencija zadovoljena. Ista pitanja razmotrena za paralelnu situaciju u otvorenom postupku važe za pretkvalifikacijsku fazu ograničenog postupka. Stoga, ugovorni organ uvijek treba otvoriti pravovremeno pristigle zahtjeve za učešće, bez obzira na njihov broj. Ipak, opće pravilo je da najmanje tri kvalificirana kandidata moraju biti pozvana na predaju tendera u ograničenom postupku. Odabir kvalificiranih kandidata u ograničenom postupku se obavlja u skladu da istim pravilim ai principima koji važe ta verifikaciju kvalifikacija ponuđača u otvorenom postupku, vidi objašnjenja člana 28. tačka e), iznad.


144

U pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavaci se navode kriteriji odabira i potrebne informacije u pisanoj formi za procjenu, u skladu sa članovima 23. do 26. ZJN. Odabir kvalificiranih kandidata, ili drugim riječima, pretkvalifikacijski postupak, obuhvata verifikaciju kvalifikacija kandidata na osnovu dokaza iz dokumenata koje su kandidati predali. Postupak verifikacije se obavlja u skladu sa članom 22. ZJN. Kako je opisano pod članom 22. iznad, glavni principi postupka verifikacije su:

� Kvalifikacije kandidata se procjenjuju i verificiraju na osnovu objektivnih kriterija navedenih u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavci;

� Ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji osim oni navedeni u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavci;

� Verifikacija kvalificiranosti kandidata smije biti zasnovana isključivo na informacijama i dokazima u obliku dokumenata koji kandidati predali u skladu sa zahtjevima;

� Svi kanidati koji posjeduju minimalne kvalifikacije se smatraju kvalificiranim za učešće u natjecanju za ugovor i moraju biti pozvani da podnesu tender;

� Samo kandidati koji ispunjavaju minimum zahtjeva za kvalifikacije navedene u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavci mogu biti pozvani da podnesu tender;

� Nije dozvoljeno da ugovorni organ koristi kriterij odabira koji od privrednog subjekta – ponuđača zahtijeva da bude pravno lice, ili da koristi kriterij odabira koji od od privrednog subjekta – ponuđača zahtijeva da bude fizičko lice.

Odabir kvalificiranih ponuđača je u suštini “prošao/pao test”. Ili ponuđač posjeduje minimum potrebin kvalifikacija pa se može smatrati kvalificiranim da učestvuje u natjecanju, ili ponuđač nije kvalificiran. Kada se ponuđač jednom ocjeni za kvalificiranog da učestvuje u postupku nabavke (tj. je prekvalificiran), kvalifikacije takvog ponuđača se ne smiju ponovno procjenjivati kasnije u postupku. Za procjenu i verifikaciju kvalifikacija ponuđača, validna je opća zabrana na pregovore između ugovornih organa i ponuđača kako je objašnjeno za otvoreni postupak pod članom 28. tačka e), iznad. Procjena kvalifikacija ponuđača mora biti zasnovana isključivo na predatim informacijama i dokazima u vidu dokumenata procjenjenih na osnovu kriterija navedenih u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavci. U slučaju da informacije ili dokazi u vidu dokumenata koje je ponuđač predao ugovorni organ smatra neprihvatljivim iz objektivnih razloga koji odražavaju kriterije odabira, ili predati dokumenti nisu kompletni, ugovorni organ je dužan odbiti cjelokupan tender. Candidatima nije dozvoljeno da naknadno dopune ili kompletiraju predate kvalifikacijske informacije.


145

Međutim, kako je također objašnjeno pod članom 28. tačka e), iznad, ugvorni organ od kandidata može tražiti da pojasni predate informacije, što znači da ugovorni organ može od kandidata tražiti da pojasni i/ili dopuni predate informacije koje se tiču kvalificiranost kandidata, onakve kakve se nalaze u dokumentima koje je kandidat predao. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati nikakve suštinske promjene u predatom materijalu. Dalji detalji o važnoj zabrani na pregovore u ograničenom (i otvorenom) postupku su dati pod članom 35. ispod. Član 29. tačka e), obavještavanje kandidata o pretkvalifikaciji: e) informirati kandidate o odlukama donesenim u vezi s pretkvalifikacijom kako

je predviđeno u članu 38. ovog zakona. Informiranje odabranih kandidata može se provesti u isto vrijeme kada se oni budu pozivali da podnesu ponude; Peti korak u ograničenom postupku se odnosu na obavještavanje kandidata koji su pravovremeno predali zahtjev za učešće u postupku. Ova obavještenja se šalju pismenom obliku, istovremeno svim kandidatima, i ne kasnije od 7 dana nakon donošenja odluke o pretkvalifikaciji, u skladu sa članom 38. ZJN. Pretkvalificirani kandidati se obavještavaju istovremeno kad i da predaju svoje tendere, vidi odmah ispod. U slučaju da se poziv na predaju tendera odloži, pretkvalificirane kandidate je potrebno obavijestiti u roku od 7 dana. Kanidati koji su tokom pretkvalifikacijskog postupka eliminirani iz daljeg učešća u postupku, trebaju biti obaviješteni o razlozima zbog kojih nisu pretkvalificirani. Član 29. tačka f), poziv svim pretkvalificiranim kandidatima na predaju tendera: f) dati tendersku dokumentaciju svim odabranim kandidatima istovremeno, u

skladu s odredbama člana 18. ovog zakona, pozivajući ih da pripreme i podnesu ponudu koja ispunjava zahtjeve navedene u tenderskoj dokumentaciji. Šesti korak u ograničenom postupku je pozivanje svih pretkvalificiranih kanidata na predaju tendera. Pozivi na predaju tendera uključuju i tenderske dokumente (dio tenderskog dokumenta koji se odnosi na ugovor, vidi iznad pod članom 29. tačka a)), koji se ili trebaju pričvrstiti na pozive ili se učine dopstupnim elektronskim putem, u skladu sa članom 18. ZJN. Poziv na predaju tendera se istovremeno šalje svim pretkvalificiranim kanidatima i nikakvim drugim privrednim subjektima. Sve specifikacije, zahtjevi i uslovi koji se odnose na ugovor, vremenski rok za predaju tendera, kriteriji dodjele ugovora itd. (vidi objašnjenja članova 13. do 17. i 21. data iznad), moraju biti uključeni u tenderske dokumente sa takvom jasnoćom i preciznošću da pozvani ponuđači mogu pripremiti svoje tendere a tenderi


146

mogu biti ocjenjeni, upoređeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderskih dokumenata. Kako je rečeno za otvoreni postupak pod članom 28., a), iznad, ugovorni organ treba uzeti u obzir da samo onoliko informacija treba biti dato u tenderskim dokumentima koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za dotični ugovor (vidi objašnjenja člana 13. stav (5) iznad). Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, ugovorni organ od ponuđača zahtijeva da predaju svoje tendere u 2 dijela: tehnički dio tendera, koji sadrži tehničke opise i specifikacije, i finansijski dio, koji sadrži ponuđenu cijenu. Oba dijela tendera se predaju u zajedničkoj spoljašnjoj koverti. Razlog je to što se tehnički dio tendera proučava i ocjenjuje sasvim odvojeno od ponuđene cijene, vidi objašnjenja člana 29. tačka h), ispod. Standardni modeli za tenderske dokumente sadrže posebne klauzule za zahtjeve za tendere konsultantskih usluga. Pozvani kandidati mogu, u skladu sa članom 21. stav (8), od ugovornog organa tražiti pojašnjenje informacija datih u tenderskim dokumentima, kada kandidati smatraju da je to potrebno kako bi mogli pripremiti i predati prihvatljiv tender. Kako ugovorni organ treba reagirati na takav zahtjev objašnjeno je iznad pod članom 21. stav (8). Član 29. tačka g), javno otvaranje tendera: g) organizirati i provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda, kako

je predviđeno u članu 33. ovog zakona; Slijedeći sedmi korak sprovođenja ograničenog postupka se odnosi na otvaranje pravovremeno pristiglih ponuda i suštinski je sličan četvrtom koraku sprovođenja otvorenog postupka, javno otvaranje tendera, objašnjeno iznad pod članom 28. tačka d). Stoga su ovdje date semo osnovne stavke o javnom otvaranju tendera u ograničnom postupku. Dalja objašnjenja se mogu naći pod članom 28. tačka d), iznad. Pravovremeno pristigle ponude u ograničenom postupku se otvaraju u skladu sa odredbama člana 33. ZJN. Uvijek se mora organizirati javno otvaranje tendera, što znači da svi kandidati koji su pravovremeno dostavili tendere imaju pravo da prisustvuju otvaranju pristiglih koverti koje sadrže tendere. Sastanak za otvaranje tendera se održava u vrijeme i mjesto navedeno u tenderskim dokumentima. Izmjene roka prijema tendera moraju rezultirati pomjeranjem datuma za otvaranje tendera. Ukoliko predmet ugovora nisu konsultantske usluge, primjenjuje se slijedeće: Po otvaranju svake koverte, Predsjedavajući Komisije za nabavke glasno čita (i) naziv ponuđača, (ii) ukupnu cijenu tendera, i (iii) eventualne ponuđene popuste. Ukoliko bilo neki popust nije objavljen na ovaj način, neće biti razmatran pri ocjenjivanju tendera. Ovakva dešavanja postupka otvaranja se bilježi u zapisnik o sastanku.


147

Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, primjenjuje se slijedeće: Kako se svaka spoljnja koverta otvori, unutrašnja koverta sa finansijskim dijelom tendera se odlaže neotvorena. Unutrašnja koverta sa tehničkim dijelom tendera se otvara. Predsjedavajući Komisije za nabavke glasno čita naziv ponuđača. Ovakva dešavanja postupka otvaranja se bilježe u zapisnik o sastanku. U svim slučajevima, zapisnici sastanka otvaranja tendera potpisuju sve prisutne osobe. Primjerci potpisanog zapisnika se smjesta dostavljaju svim ponuđačima ili u roku od 3 dana od dana sastanka za otvaranje tendera. Naknadnu analizu, ocjenjivanje i upoređivanje tendera ugovorni organ obavlja interno u skladu sa svim relevantnim odredbama ZJN i njegovog Uputsva za primjenu. Tenderi koji su prispjeli nakon roka se neotvoreni vraćaju pošiljaocu. I u ograničenom postupku se postavlja pitanje kako ugovorni organ treba postupati u slučaju da pravovremeno pristigne manje od 3 tendera. Odgovor na ovo pitanje je potupno isti kao što je opisano za otvoreni postupak, vidi objašnjenja člana 28. tačka d), iznad. Što prije nakon otvaranja tendera, započinje se i interno obavlja analiza, ocjenjivanje i upoređivanje tendera (u skladu sa posebnim postupkom u slučaju konslutantskih usluga, vidi objašnjenja za član 33. ispod) od strane ugovornog organa. Ovi postupci započinju proučavanjem formalne usaglašenosti tendera/ tehničkih dijelova tendera, kako je opisano u objašnjenju člana 35. ispod. Slijedeći korak sprovođenja ograničenog postupka nije verifikacija kvalifikacija ponuđača kao kod otvorenog postupka, jer su u ograničenom postupku na predaju tendera pozvani samo pretkvalificirani ponuđači. Umjesto toga, slijedeći korak je ocjenjivanje i upoređivanje pravovremeno pristiglih tendera. Član 29. tačka h), ocjenjivanje i upoređivanje tendera: h) ocijeniti i uporediti otvorene ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji, u skladu s članovima 34. do 37. ovog zakona, i dodijeliti ugovor ponuđaču koji je dostavio najniže ocijenjenu

prihvatljivu ponudu; Kada predmet ugovora nisu konsultantske usluge, primjenjuje se slijedeće: Osmi korak, ocjenjivanje i upoređivanje tendera pristiglih u roku u ograničenom postupku je suštinski slično šestom koraku sprovođenja otvorenog postupka, ocjenjivanje i upoređivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuđači, objašnjeno iznad pod članom 28. tačka f). Stoga, ovdje su date samo glavne


148

stavke o ocjenjivanju i upoređivanju tendera u ograničenom postupku. Dalja objašnjenja se nalaze pod članom 28. tačka f), iznad. Ocjenjivanje i upoređivanje tendera, koje vodi finalnom rangiranju tendera, se obavlja u skladu sa članovima 34. do 37. ZJN. U skladu sa članom 35., stav (1), ZJN, ugovorni organ je dužan ocjeniti i uporediti tendere primjenjujući kriterije dodjele ugovora navedene u tenderskim dokumentima u skladu sa članovim 34. ZJN. Samo se podesni tenderi mogu ocjenjivati i upoređivati na osnovu kriterija dodjele ugovora. Tender je prihvatljiv, ako zadovoljava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je ugovorni organ naveo u tenderskim dokumentima. Postupak po ovom osmom koraku započinje pažljivom provjerom tendera i njihove tehničke usaglašenosti sa svim obaveznim specifikacijama i zahtjevima koje je utvrdio ugovorni organ u tenderskim dokumentima, pomoću opisa predmeta ugovora, tehničkih specifikacija, zahtjeva isporuke, itd. Samo ako tender nudi isporuku stavki ili predmeta sasvim u skladu sa specifikacijama i zahtjevima navedenim u tenderskim dokumentima, tender se može smatrati podesnim. “Potpuna usaglašenost” treba biti shvaćena kao “suštinska usklađenost” u istom smislu kako je objašnjeno za otvoreni postupak pod članom 28. tačka f), iznad. Komentar na član 28. tačke e) i f), iznad o općoj zabrani na pregovore između ugovornih organa i ponuđača za otvoreni postupak također važi i za ocjenjivanje usklađenosti tendera u ograničenom postupku. Procjena sadržaja tendera mora biti bazirana isključivo na predatim informacijama koje su ocjenjene na osnovu specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. U slučaju da sadržaj tendera nije u skladu sa obaveznim zahtjevima tenderskih dokumenata, ugovorni organ je dužan odbiti tender. Nije dozvoljeno da ponuđač naknadno u bilo kom smislu dopunjava ili kompletira predati tender. U svakom slučaju, ugovorni organ može tražiti od ponuđača da pojasni informacije date u tenderu. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati značajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o važnim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom i ograničenom postupku su dati pod članom 35. ispod. Nepodesni tenderi se odbijaju. Obavještenje dotičnom ponuđaču se daje u skladu sa članom 38. ZJN, vidi objašnjenja člana 29. tačka i), ispod.


149

Ukoliko se desi da tender uključuje neprirodno nisku cijenu za ponuđene stavke ili robu, ugovorni organ je dužan tražiti od ponuđača da opravda cijenu tendera pružanjem objašnjenja, analize i/ili proračuna dotične cijene u skladu sa članom 36. ZJN. Ukoliko ponuđač pruži zadovoljavajuće objašnjenje neprirodno niske cijene, ugovorni organ je dužan prihvatiti tender kao prihvatljiv i tretirati ga jednako kao i ostale tendere. U suprotnom slučaju, tender se odbija. Svi tenderi ocjenjeni za podesne se ocjenjuju i upoređuju pomoću kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskim dokumentima. Sve navedene kriterije treba koristiti kao osnovu objektivnog ocjenjivanja karekteristika tendera, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji. Ugovorni organ može primjeniti preferencijalni tretman za domaće u skladu sa članom 37. ZJN, ali samo u onoj mjeri u kojoj to dopušta Uputstvo za primjenu ZJN. Ugovorni organ je dužan dodijeliti ugovor ponuđaču koji je podnio najbolje ocijenjen podesni tender, shvaćeno na isti način kako je opisano za otvoreni postupak, vidi objašnjenja člana 28. tačka f), iznad. Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, primjenjuje se slijedeće: Ocjenjivanje i upoređivanje pravovremeno pristiglih tendera se odvija u dva koraka: (i) ocjenjivanje i upoređivanje tehničkih dijelova tendera, i (ii) ocjenjivanje i upoređivanje finansijskih dijelova tendera. Na kraju, ova dva dijela ocjenjivanja tendera se kombiniraju u sveukupnuo ocjenjivanje i rangiranje podesnih tendera. Postupak ocjenjivanja je u oba koraka zasnovan na istim principima: smiju se primjenjivati samo kriteriji za dodjelu ugovora koji su navedeni u tenderskim dokumentima; samo se podesni tenderi mogu ocjenjivati na osnovu kriterija za dodjelu ugovora; “Potpuna usaglašenost” treba biti shvaćena kao “suštinska usklađenost”; pregovori su zabranjeni; od ponuđača se može tražiti da pojasne svoj tender; neprirodno niska cijena se mora opravdati; u obzir se može uzeti preferencijalni tretman za domaće; ugovorni organ ugovor dodjeljuje ponuđaču koji je predao najbolje ocijenjen podesni tender. Postupak ocjenjivanja je detaljno objašnjen pod članom 35. ispod. Član 29. tačka i), obavještavanje ponuđača o rezultatima ocjenjivanja primljenih tendera: i) ponuđače informirati o odlukama donesenim u vezi sa ocjenom ponuda, kako je predviđeno u članu 38. ovog zakona; Deveti korak u ograničenom postupku je obavještavanje ponuđača koji su predali tendere o rezultatima ocjenjivanja tendera, u skladu sa članom 38. ZJN.


150

Što prije moguće u roku od 7 dana od donošenja odluke o dodjeli ugovora, potrebno je istovremeno, u pismenoj formi, obavijestiti ponuđače koji su predali tendere, o odluci o dodjeli ugovora. Ponuđači koji su eliminirani zbog neprihvatljivosti ponuda će biti obavješteni uroku od 7 dana o odluci koju je donio ugovorni organ. Datum kojeg se ponuđači obavještavaju o odluci o dodjeli ugovora određuje početak perioda zaključivanja konačnog ugovora, vidi odmah ispod, deseti korak. Dalja pravila o obavještavanju ponuđača su opisana pod članom 38. ispod. Član 29. tačka j), ponuda ugovora najuspješnijem ponuđaču: j) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču u skladu s odredbama člana 39. ovog zakona. Finalizacija postupka nabavke ponudom ugovora najuspješnijem ponuđaču i zaključivanje ugovora sa takvim privrednim subjektom je deseti i finalni korak ograničenog postupka nabavke i suštinski je sličan odgovarajućem osmom koraku u otvorenom postupku. Priprema i zaključivanje ugovora je regulirano članom 39. ZJN. Ugovorni organ mora biti svjestan da konačni ugovor ne može biti zaključen sa najupsješnijim ponuđačem tokom perioda od 15 dana od dana kada su ponuđači u postupku obavješteni o rezultatu postupka, vidi deveti korak iznad. Ugovorni organ priprema i objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata ograničenog postupka, što prije tokom roka od 30 dana nakon zaključivanja ugovora, u skladu sa članom 40. ZJN. Ugovorni organ priprema izvještaj o obavljenom postupku i dostavlja ga Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okončanja postupka, u skladu sa članom 41. ZJN. Po završetku ovog posljednjeg koraka, ugovorni organ je obavio obaveze propisane legislativom javnih nabavki. Ono što slijedi nakon izvršenja ugovora, prijema isporuka, kontrole ugovorenog predmeta, plaćanja, garancija itd., u suštini nije regulirano legislativom javnih nabavki, već pripada području opće javne administracije. Međutim, posljedica sveukupne postavke sistema javnih nabavki je ta da javni ugovor zaključen na osnovu postupka nabavke utvrđenog ZJN ne može biti suštinski mijenjan. Sa stanovišta slobodnog i fer natjecanja, zaključeni ugovor se izvršava u skladu sa specifikacijama i uslovima sadržanim u tom ugovoru. U slučaju da je iz objektivnih i opravdanih razloga nepohodno suštinski izmijeniti zaključeni ugovor, to se mora obaviti u skladu sa uslovima tog ugovora i potrebno je pokrenuti novi postupak nabavke pod tim dopunjenim – ili nekim drugim – uslovima, kako bi se zaključio novi zadovoljavajući ugovor. Član 30.


151

Vođenje pregovaračkog postupka (1) Ugovorni organ provodi pregovarački postupak uz objavljivanje obavještenja o nabavci pod sljedećim uslovima: a) obavlja pretkvalifikacioni postupak u skladu s odredbama člana 29.

ovog zakona, kako je primjereno za pregovarački postupak; b) poziva najmanje tri kvalificirana kandidata da podnesu inicijalne ponude i učestvuju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; c) na osnovu rezultata obavljenih pregovora, poziva učesnike da podnesu

svoje konačne ponude i među njima identificira najuspješnijeg ponuđača u skladu s kriterijima izbora prema članu 34. ovog zakona. (2) Kada primjenjuje pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci, ugovorni organ dužan je:

a) u slučaju da je na pregovore pozvano više od jednog kandidata, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, pregovarati tehničke, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora i, na osnovu rezultata održanih pregovora, pozvati učesnike da podnesu svoje konačne ponude i među njima odrediti uspješnog ponuđača u skladu s kriterijima za dodjelu prema članu 34. ovog zakona;

b) u slučaju da je samo jedan kandidat pozvan na pregovore, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, i pregovarati tehničke, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora s ciljem postizanja ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ.

(3) Daljnje odredbe u vezi s vođenjem pregovaračkog postupka bit će određene u podzakonskim aktima.

Član 30, stav (1) i stav (2) propisuju pravila vođenja pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, i pravila za vođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Dalje odredbe koje se odnose na vođenje pregovaračkog postupka nalaze se u članu 31. ZJN-a, kao i u Uputstvu o primjeni Zakona (u članu 12.). Dok član 30. (paralelno članu 28. o vođenju otvorenog postupka i članu 29. o vođenju ograničenog postupka) rekapitulira i sumira odredbe ZJN-a koje reguliraju vođenje pregovaračkog postupka (regulisana su i neka nova pitanja vođenja pregovora), komentari pod ovim članom 30. daju sažetak glavnih relevantnih pravila i odnose se na daljnja objašnjenja koja su data iznad ili ispod, u okviru članova o kojima se govori.


152

Kao što je objašnjeno u članu 11. stavovi (3) i (4) gore, pregovarački postupak je namijenjen da se koristi samo u izuzetno specifičnim slučajevima. Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, kao što je propisano u članu 11. stav (3), ZJN-a, može se koristiti a) kada su u otvorenom i ograničenom postupku dostavljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove, b) u izuzetnim, posebnim slučajevima ugovora o izvođenju radova ili pružanja usluga kada zbog prirode radova, usluga i rizika nije moguće prethodno utvrđivanje ukupnih cijena, c) za ugovore za određene radove koji imaju za cilj istraživanje, testiranje i razvoj. Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci sastoji se od pretkvalifikacione faze i pregovaračko-ponuđačke faze. Pretkvalifikaciona faza je slična pretkvalifikacionoj fazi u ograničenom postupku. Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci je, u svojoj pregovaračko-ponuđačkoj fazi, manje transparentan nego otvoreni ili ograničeni postupak i zato se sprovodi sa velikom pažnjom da bi se osigurala poštena i aktivna konkurencija za dodjelu ugovora između privrednih subjekata koji učestvuju u postupku. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, kao što je propisano u članu 11., stav (4) ZJN-a, može se koristiti60 (i) kada ni jedna ponuda niti zahtjev za učešće nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku, (ii) u specifičnim slučajevima kada je moguć samo jedan dobavljač, (iii) u izuzetno hitnim slučajevima, (iv) za određene ugovore o nabavci roba u svrhu istraživanja, eksperimenata, izučavanja ili razvoja, (v) za određene dodatne isporuke roba, usluga ili radova usko povezanih sa originalnim, već zaključenim ugovorom, (vi) za ugovore o robama nuđenim i kupljenim na berzovnom tržištu, (vii) u slučajevima naročito povoljnih uslova kupovine, i (viii) kada ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rješenja. U nekim od ovih slučajeva može učestvovati više od jednog privrednog subjekta, dok neki od ovih slučajeva uključuju samo jedan privredni subjekt. Pošto je pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci najmanje konkurentan i transparentan postupak, treba ga koristiti samo u rijetkim izuzetnim slučajevima. Dodjeljivanjem ugovora ovim postupkom, ugovorni organi rizikuju da plate više za niži kvalitet (jer dobavljač nije otvorenom konkurencijom prisiljen da snizi cijene i garantuje kvalitet).

60 U članu 11. stav (4) ZJN-a, slučajevi opravdane upotrebe pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci su navedeni na osnovu namjene ugovora (robe, usluge ili radovi). Da bi se dao pregled opravdanih razloga, ovi komentari široko navode razloge prema njihovoj prirodi.


153

Član 30. stav (1): (1) Ugovorni organ provodi pregovarački postupak uz objavljivanje obavještenja o nabavci pod sljedećim uslovima:

a) obavlja pretkvalifikacioni postupak u skladu s odredbama člana 29. ovog zakona, kako je primjereno za pregovarački postupak; b) poziva najmanje tri kvalificirana kandidata da podnesu inicijalne ponude i učestvuju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; c) na osnovu rezultata obavljenih pregovora, poziva učesnike da podnesu svoje konačne ponude i među njima identificira najuspješnijeg ponuđača u skladu s kriterijima izbora prema članu 34. ovog zakona.

Član 30. stav (1), propisuje u 3 koraka (stav a) do c)) vođenje pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci pozivajući se na relevantne članove ZJN-a koji reguliraju glavna pitanja sprovođenja pojedinih koraka. Općenito gledano, vođenje pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, je slično vođenju ograničenog postupka uzimajući u obzir pretkvalifikaciju kandidata koji se pozovu da učestvuju u postupku (osim što su pregovori sa dobavljačima ovdje eksplicitno dozvoljeni). U okviru člana 10. tačka c) gore, dato je kratko poređenje ovog pregovaračkog postupka sa ograničenim (i otvorenim) postupkom. Prema tome, u članu 30. stav (1), date su samo glavne crte načina vođenja pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, gdje je taj način sličan načinu vođenja ograničenog postupka, i poziva se na odgovarajuće komentare ograničenog postupka koji su dati u članu 29. gore. Član 30. stav (1) tačka a), selekcija kandidata kvalifikovanih za učešće u pregovaračkom postupku (pretkvalifikacija): a) obavlja pretkvalifikacioni postupak u skladu s odredbama člana 29. ovog

zakona, kako je primjereno za pregovarački postupak; Ovaj prvi korak u vođenju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci odnosi se na pretkvalifikacijski proces, u osnovi sličan sa pretkvalifikacijskim procesom u ograničenom postupku koji je regulisan u članu 29. stav a) do e) ZJN-a. To znači da se sastoji od: 1.1 Priprema tenderske dokumentacije, može biti pripremljena u dva dijela, pretkvalifikaciona dokumentacija i dokumentacija koja se odnosi na tender i ugovor, vidi komentare člana 29. tačka a), gore; 1.2 Objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci, poticanje zainteresiranih privrednih subjekata da traže pretkvalifikacionu dokumentaciju (ako


154

postoji) i podnesu zahtjev za učešće u pregovaračkom postupku, vidi komentare člana 29. tačka c), gore; 1.3 Davanje pretkvalifikacione dokumentacije (ako postoji) privrednim subjektima koji je traže, vidi komentare člana 29. tačka c), gore; 1.4 Selekcija kvalifikovanih kandidata u skladu sa kriterijima selekcije koji su specificirani u pretkvalifikacionoj dokumentaciji i/ili u obavještenju o javnoj nabavci (pretkvalifikacija), vidi komentare člana 29. tačka d), gore; 1.5 Informisanje kandidata o pretkvalifikaciji, vidi komentare člana 29. tačka e), gore. Gdje se pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci koristi nakon ponovljenog otvorenog ili ograničenog postupka u kojima nije bilo odgovarajućih ponuđača, na osnovu člana 11. stava (3), tačka a), ZJN-a, tenderska dokumentacija je već preliminarno pripremljena. Takva tenderska dokumentacija će biti prilagođena i eventualno podijeljena na pretkvalifikacioni dio i dio koji se odnosi na ugovor a u skladu sa dvije faze vođenja pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci. Međutim, dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor će samo pružiti osnovu za podnošenje inicijalnih ponuda, jer će pretkvalifikovani kandidati u ovom postupku biti pozvani da podnesu inicijalnu ponudu koja će služiti kao početna tačka za pregovore između ugovornog organa i kandidata o tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima ugovora. Gdje se pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci koristi u slučajevima ugovora o radovima ili uslugama koji su regulisani u članu 11. stav (3), tačke b) ili c) ZJN-a, dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor će biti pripremljen sa onoliko specifikacija, zahtjeva i uslova koliko je moguće i potrebno da bi koristio kao početna tačka za pregovore između ugovornog organa i kandidata o relevantnim aspektima ugovora. Priprema obavještenja o javnoj nabavci za pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci će se izvršiti koristeći standardni obrazac61 za takvo obavještenje o javnoj nabavci (dostupno na web stranici AJN-a), i obavještenje će biti objavljeno u skladu sa istim pravilima koja važe za objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci u ograničenom postupku, vidi komentare člana 29. tačka b), gore. Odabir kvalifikovanih kandidata će u osnovi slijediti ista pravila i principe koji važe i u pretkvalifikaciji u ograničenom postupku. Samo će kriteriji selekcije specificirani u pretkvalifikacionim dokumentima i/ili obavještenju o javnoj nabavci, biti primjenjivani za proces selekcije, i svi kandidati koji ispunjavaju 61 Objavljeno u Službenom glasniku BiH, Br. 17/05.


155

takve kriterije selekcije će biti pretkvalifikovani vidi komentare člana 29. tačka d), gore. Za razliku od ograničenog postupka, pregovarački postupak pruža više fleksibilnosti ugovornom organu u selekciji kandidata da bi učestvovali u postupku i podnijeli svoje ponude. Dok u ograničenom postupku ugovorni organ mora pozvati sve kandidate koji ispunjavaju kriterije selekcije, pregovarački postupak dozvoljava pozivanje samo odabranih kandidata, pod uslovom da broj pozvanih kandidata nije manji od tri. Kada veliki broj kandidata ispunjava minimalne kriterije selekcije, ugovorni organ može pozvati samo tri, pod uslovom da je izbor baziran na objektivnim i nediskriminatorskim kriterijima (npr. može pozvati one koji ispunjavaju kriterije selekcije na najbolji način – imaju najviše iskustva, u najboljoj su financujskoj situaciji itd.). Informisanje kandidata o pretkvalifikaciji će se vršiti u skladu sa istim pravilima koja važe u za ograničeni postupak, vidi komentare člana 29., e), gore. Informisanje pretkvalifikovanih kandidata će se vršiti u isto vrijeme kada budu pozvani da podnesu inicijalne ponude i učestvuju u pregovorima o relevantnim aspektima ugovora, vidi drugi korak postupka. Član 30. stav (1) tačka b), poziv svim kvalifikovanim kandidatima da podnesu inicijalne ponude i učestvuju u pregovorima o aspektima ugovora: b) poziva najmanje tri kvalificirana kandidata da podnesu inicijalne ponude i

učestvuju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; Drugi korak u vođenju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci je slanje poziva istovremeno svim odabranim kandidatima da podnesu inicijalne ponude koje će služiti kao osnova za pregovore između ugovornog organa i kandidata o tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim odgovarajućim aspektima ugovora. Tenderska dokumentacija (dio koji se odnosi na ugovor) spojena sa pozivnicom (ili dostupna elektronski) će jasno pokazati koji su aspekti ugovora predmet pregovora. Vođenje pregovora će se bazirati na osnovnim principima jednakog tretmana i nediskriminacije. Za sve učesnike pregovora postojaće isti uslovi i biti će im dostavljene iste informacije od strane ugovornog organa. Ugovorni organ će se pobrinuti i zaštititi povjerljive poslovne informacije koje se dobiju tokom pregovora. Vođenje pregovora je dalje regulisano članom 31. ZJN-a, vidi komentare člana 31. ispod, kao i Uputstvu o primjeni Zakona.


156

Član 30. stav (1) tačka c), poziv i ocjena konačnih ponuda: c) na osnovu rezultata obavljenih pregovora, poziva učesnike da podnesu svoje konačne ponude i među njima identificira najuspješnijeg ponuđača u skladu s kriterijima izbora prema članu 34. ovog zakona. Tokom procesa pregovora koji se vode između ugovornog organa i učesnika u pregovorima, uspostave se i razjasne uslovi ugovora. Na osnovu ovih rezultata, učesnici će biti pozvani od strane ugovornog organa da podnesu konačne ponude, uključujući konačne cijene. Učesnicima će se dati razuman vremenski rok za sastavljanje svojih konačnih ponuda. Blagovremeno primljene konačne ponude će biti otvorene na javnom sastanku otvaranja ponuda kao i u ograničenom postupku, vidi komentare člana 29. tačka g) (nekonsultantske usluge), gore. Ocjena i usporedba primljenih konačnih ponuda će biti sprovedena u skladu sa kriterijima ocjenjivanja koji su već propisani u tenderskoj dokumentaciji u skladu sa članom 34. ZJN-a, veoma slično ocjenjivanju ponuda u ograničenom postupku (ne savjetničke usluge), vidi komentare člana 29. tačka h), gore, uključujući dodjelu ugovora. Informisanje ponuđača o rezultatima ocjene primljenih konačnih ponuda, ponuda ugovora uspješnom ponuđaču i zaključivanje ugovora se odvija kao i u ograničenom postupku, vidi komentare člana 29. tačke i) i j), gore, kao i objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora, u skladu sa članom 40. ZJN-a, i pripremanje izvještaja AJN, u skladu sa članom 41. ZJN-a. Član 30. stav (2): (2) Kada primjenjuje pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci,

ugovorni organ dužan je: Član 30. stav (2), odnosi se na opće vođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Razlozi koji opravdavaju korištenje takvog postupka su sažeti u članu 30. gore. Očigledno, vođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci je različito u slučaju kada se više od jednog kandidata poziva da učestvuje u pregovorima u odnosu na slučajeve gdje je uključen samo jedan kandidat. Član 30. stav (2) tačka a), pregovori sa više od jednog kandidata: a) u slučaju da je na pregovore pozvano više od jednog kandidata, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, pregovarati tehničke, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora i, na

osnovu rezultata održanih pregovora, pozvati učesnike da podnesu svoje konačne ponude i među njima odrediti uspješnog ponuđača u skladu s kriterijima za dodjelu prema članu 34. ovog zakona;


157

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci će, u što je više slučajeva moguće, biti vođen sa pozivanjem više od jednog kandidata da učestvuju u pregovorima o rokovima i uslovima ugovora, osim u slučajevima kada postoji samo jedan dobavljač i ne postoji druga alternativa. Obično je dostupno više od jednog kandidata, kada se pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci koristi kao treći pokušaj, kada je tržište već ispitano sa otvorenim tenderom bez rezultata, kao što je propisano u članu 11. stav (4), tačka a), alineje 1) i 2), u izuzetno hitnim slučajevima, kao što je propisano u članu 11. stav (4), tačka a), alineja 4), i u slučajevima ugovora o proizvodima koji se izrađuju isključivo za potrebe naučnih istraživanja, kao što je spomenuto u članu 11. stav (4), tačka b), alineja 1)62. Kandidati koji se pozivaju trebaju biti izabrani od strane ugovornog organa s ciljem da se osigura najbolja moguća konkurencija i bez bilo kakvih diskriminatorskih namjera. Ugovorni organ će osigurati da pozvani kandidati budu dovoljno kvalifikovani u skladu sa istim principima koji važe i za pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, i verificirati će kvalifikacije pozvanih kandidata kao odgovarajuće. Ugovorni organ može pozvati izabrane kandidate da podnesu inicijalne ponude koje će poslužiti kao osnova za pregovore o uslovima ugovora, ili izabrati da iniciraju pregovore na sastanku, kako je već pogodnije. Pregovori će se voditi na isti način kao i u slučaju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, vidi komentare člana 30. stav (1), b), gore, i na osnovu vođenih pregovora učesnici će biti pozvani da podnesu konačne ponude, uključujući konačne cijene. Prijem i otvaranje konačnih ponuda, ocjena i poređenje primljenih konačnih ponuda, dodjela ugovora, informisanje ponuđača, ponuda ugovora uspješnom ponuđaču i zaključivanje ugovora će biti sprovedeno u skladu sa istim principima koji važe i u slučaju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, vidi komentare člana 30. stav (1), tačka c), gore. Čak i u izuzetno hitnim slučajevima u uslovima objašnjenim u članu 11. stav (4), tačka a), alineja 4), ugovorni organ mora ispoštovati 15 dana čekanja prije zaključivanja ugovora, kao što je određeno članom 39. stav (1), ZJN-a. Član 39. stav (1) je bezuslovan i ne omogućava nikakve izuzetke. Međutim, kao što je spomenuto u komentaru člana 11. stav (4) tačka a), alineja 4), samo gdje postoji izuzetna potreba, opravdano je da se prekrši odredba ZJN-a pozivajući se na Zakon o hitnim slučajevima, i zaključi ugovor ranije, bez čekanja punih 15 dana. Obavještenje o dodjeli ugovora će biti objavljeno u skladu sa članom 40. ZJN –a. Izvještaj AJN-u će biti pripremljen u skladu sa članom 41. ZJN-a. 62 Kupovina roba nuđenih na berzovnom tržištu kao što je pomenuto u članu 11. stav (4), tačka b), alineja 3) će biti u skladu sa propisima tog tržišta.


158

Član 30. stav (2) tačka b), pregovori koji se vode sa samo jednim kandidatom: b) u slučaju da je samo jedan kandidat pozvan na pregovore, verificirati da li su kvalifikacije kandidata u skladu s kriterijima navedenim u pozivu, i pregovarati tehničke, ekonomske, pravne i druge aspekte ugovora s ciljem postizanja ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ. U ispod navedenoj tabeli se nalaze okolnosti gdje pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci uključuje samo jedan privredni subjekt:

Članovi ZJN-a koji regulišu pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci koji uključuje samo jedan privredni subjekt

Uslovi pregovora

Stav a), 3) Postoji samo jedan dobavljač i nema alternative Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora

Stav b), 2) Dodatne isporuke roba od strane prvobitnog dobavljača (sa kojim je već zaključen ugovor)

Suštinski iste cijene i drugi uslovi u skladu sa prvobitnim ugovorom

Stav b), 4) Nabavka roba po povoljnim uslovima Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora Stav c) Ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rješenja

Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora

Stav d), 1) Dodatno pružanje usluga ili radova od strane prvobitnog dobavljača (sa kojim je već zaključen ugovor)


Član 1

1. stav

(4)

Stav d), 2) Opciono pružanje usluga ili radova od strane prvobitnog dobavljača


U svim navedenim slučajevima, osim u dodatnim isporukama roba, ugovorni organ očigledno nema veoma dobru poziciju u pregovorima. Ipak, ugovorni organ će imati aktivnu ulogu u određivanju rokova i uslova ugovora u vezi sa tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima, i učiniti sve što je moguće da se dođe do ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ. U slučajevima kada ugovorni organ odluči da na pregovore pozove samo jednog kandidata iako je dostupno više kandidata, na primjer u tako hitnim slučajevima da zbog nedostatka vremena nije moguće vođenje pregovora sa više kandidata, ugovorni organ će osigurati da je pozvani kandidat dovoljno


159

kvalifikovan u skladu sa istim principima koji važe i u slučaju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, i verifikovati će kvalifikacije pozvanog kandidata kao odgovarajuće. Da bi ovaj stav bio što čvršći, ugovorni organ imati aktivnu ulogu u određivanju rokova i uslova ugovora u vezi sa tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima i učiniti sve da se dođe do ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ. Zaključivanje ugovora, objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora i priprema izvještaja AJN-u odvija se kao i u slučaju ograničenog postupka, komentari člana 29. tačka j), gore. Može se diskutovati da li postoje zaista stvarni razlozi da se zadrži “period čekanja” od 15 dana, koji se traži u članu 39. stav (1), ZJN-a u slučajevima vođenja pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, a gdje postoji samo jedan mogući dobavljač. Ovaj “period čekanja” je uspostavljen da bi se ostavio određen vremenski period neuspješnim ponuđačima – konkurentima uspješnom ponuđaču – da razmotre podnošenje žalbe u slučaju da vjeruju da je ugovorni organ prekršio ZJN ili njegova podzakonska akta tokom vođenja postupka63. Pošto ne postoje konkurenti u slučajevima u članu 30. stav (2), tačka b), ZJN-a, čini se da je “period čekanja” od 15 dana irelevantan. Međutim, kao što je spomenuto gore, član 30. stav (1) Zakona ne predviđa nikakve izuzetke, pa se zbog toga “period čekanja” mora poštovati i u slučajevima pregovora sa samo jednim dobavljačem. Član 31.

Zahtjevi u pogledu pregovaračkog postupka sa ili bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci Tokom pregovaračkog postupka, ugovorni organ pridržava se sljedećih zahtjeva: a) pregovori se vode sa svakim kandidatom odvojeno; b) nijedna informacija dobijena od kandidata, a također ni informacije o

rješenjima koja su predložili kandidati ne mogu se otkriti trećim licima bez prethodne saglasnosti tog kandidata; c) svim kandidatima / ponuđačima postavit će se isti zahtjevi i pružit će im se iste informacije; mora biti osigurana jednakost tretmana prema svim kandidatima / ponuđačima; d) zapisnici i izvještaji o postupku pregovora sačinjavaju se u skladu s odredbama člana 41. ovog zakona. Član 31. uspostavlja set uslova koje treba nadgledati ugovorni organ kada vodi pregovore u pregovaračkom postupku, sa ili bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci.

63 Žalba se neće podnositi samo zbog toga što je neuspješni ponuđač razočaran porazom na tenderu. Samo onda kada postoji osnovani razlozi da se vjeruje da je prekršena legisativa koja reguliše proces javnih nabavki, biti će razmotreno podnošenje žalbe od strane koja učestvuje u postupku.


160

Član 31. tačke a), b) i c), su relevantni samo za pregovore koji se vode sa više od jednog kandidata. Ugovorni organ će voditi takve pregovore na osnovu osnovnog principa jednakog tretmana svih privrednih subjekata koji učestvuju, i osigurati poštenu i aktivnu konkurenciju među učesnicima. Član 31. tačka d), koja se odnosi na zapisnike i izvještavanje, je relevantna za sve tipove pregovaračkog postupka. Član 31. tačka a), pregovori koji će se voditi sa svakim kandidatom odvojeno: a) pregovori se vode sa svakim kandidatom odvojeno; Da bi se zaštitile povjerljive poslovne informacije, poslovne tajne ili znanje učesnika, koje s druge strane u datoj situaciji mogu biti vrijedne za ugovorni organ, pregovori će biti vođeni sa svakim kandidatom odvojeno. Član 31. tačka b), informacije koje se dobiju od kandidata će biti zaštićene: b) nijedna informacija dobijena od kandidata, a također ni informacije o

rješenjima koja su predložili kandidati ne mogu se otkriti trećim licima bez prethodne saglasnosti tog kandidata;

Informacije koje se dobiju od jednog kandidata i informacije o rješenjima koje ponudi jedan kandidat, ne smiju se otkrivati drugim kandidatima (ili trećim stranama) bez prethodnog pristanka kandidata koji je pružio informaciju. Član 31. tačka c), osigurati će se jednak tretman učesnika: c) svim kandidatima / ponuđačima postavit će se isti zahtjevi i pružit će im se iste informacije; mora biti osigurana jednakost tretmana prema svim kandidatima / ponuđačima; Svi učesnici u pregovorima će biti izloženi istim zahtjevima i pružiti će im se iste informacije od strane ugovornog organa, na osnovu osnovnog principa jednakog tretmana svih učesnika. Član 31. tačka d), praviti će se zapisnici i izvještaji sa svakog postupka pregovora: d) zapisnici i izvještaji o postupku pregovora sačinjavaju se u skladu s odredbama člana 41. ovog zakona. Važnost pažljivog vođenja zapisnika i izvještavanja sa postupka održanih pregovora, u skladu sa članom 41. ZJN-a, će biti posebno naglašena, pošto je pregovarački postupak najmanje transparentan postupak javne nabavke.


161

Član 32. Okvirni sporazumi

Član 32. utvrđuje uslove za zaključivanje okvirnih sporazuma64. Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograničenog trajanja između ugovornog organa i dobavljača, a njegova svrha je utvrđivanje okvira za ugovore koji će se dodjeljivati u tom periodu, naročito u pogledu predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predviđenih vrijednosti, obima ili količine, kao i cijene65. U ovoj definiciji, predmet ugovora koji se dodjeljuje i cijena su ključni elementi koji će biti određeni unutar okvirnog sporazuma za buduće ugovore. To znači da se konkurencija odvija u vrijeme kada se zaključuje okvirni sporazum, a ne u vrijeme primjene sporazuma kao osnove zaključivanja ugovora o isporuci. Okvirni sporazum sam po sebi ne utvrđuje ugovor o isporuci bilo čega. On čak ne obećava da će od dodavljača biti traženo da nešto isporuči. On samo podrazumijeva da ako ugovornom organu bude potrebno nešto što je predmet okvirnog sporazuma, onda će ugovorni organ pristupiti dotičnom dobavljaču i s njime zaključiti ugovor o isporuci određene količine onoga što je predmet okvirnog sporazuma, pod uslovima koji su utvrđeni u okvirnom sporazumu. Okvirni sporazumi su široko primjenjivi. Jedan primjer okvirnog sporazuma je sporazum koji reguliše pružanje usluga prijevoza. Tačno vrijeme i obim potreba usluga prijevoza za ugovornog organa nisu poznati. Ali, okvirni sporazum je zaključen na osnovu cijena i uslova uobičajenih potreba održavanja tokom, na primjer, 12. mjeseci. Kada ugovorni organ ustreba uslugu popravka, precizni uslovi su određeni unutar okvirnog sporazuma. Još jedan primjer je okvirni sporazum zaključen između ugovornog organa, određenog da sprovede zajedničku nabavku66 za veći broj ugovornih organa, i dobavljača, na primjer, informatičke opreme. U skladu sa uslovima dogovorenim u takvom okvirnom sporazumu, ugovorni organi koji učestvuju mogu zaključiti ugovore o isporuci na osnovu svojih stvarnih potreba. Okvirni sporazum će se zaključiti u skladu sa odredbama ZJN-a, član 4. stav (3) ZJN-a. Ali na ovaj način utvrđeni ugovori o isporuci mogu se zaključiti bez sprovođenja procedura ZJN-a, sve dok se ugovori o isporuci zaključuju u skladu sa uslovima dogovorenim u okvirnom sporazumu.

64 Bitno je napomenuti da se ovakva jezička formulacija u zakonu BiH značajno razlikuje od relevantnih propisa EU (vidi član 32. Direktive 2004/18). Tako je moguće očekivati da da se u budućnosti BiH propisi po ovom pitanju izmijeniti i uskladiti sa propisima EU. 65 Vidi član 2. stav (5), ZJN-a. 66 Zajednička javna nabavka je regulisana podzakonskim aktima ZJN-a.


162

Okvirni sporazum će se zaključivati za određeni vremenski period, i biti će ograničen u pogledu maksimalne količine ili obima ukupnih nabavki tokom tog vremenskog perioda. ZJN ne specificira da li ugovorni organ može zaključiti jedan ili više okvirnih sporazuma koji se odnose na isti predmet. Pravila EU o okvirnim sporazumima razvila su se od donedavnog nepostojanja posebnih pravila, do sistema utvrđenog sadašnjim pravilima gdje je moguće zaključivanje više paralelnih okvirnih sporazuma, a ponovno otvaranje konkurencije može se desiti prije nego što se zaključe ugovori o isporuci. ZJN ne utvrđuje takav sistem u BiH Za BiH će se uzeti u obzir sljedeće: otvoreni ili ograničeni postupak koji ima za cilj zaključivanje okvirnog sporazuma pokreće se u skladu sa pravilima ZJN-a. Tokom ocjenjivačke procedure, jedna ponuda – najbolje ocjenjena ponuda – će biti uspješna, što je i cilj ove procedure. To vodi glavnom pravilu, da će okvirni sporazum biti zaključen sa ponuđačem koji je podnio najbolje ocjenjenu ponudu i prema tome, okvirni sporazum može se zaključiti sa samo jednim dobavljačem na osnovu sprovedenog postupka javne nabavke. Međutim, u slučajevima gdje nabavka proizvoda mora biti posebno osigurana, kao na primjer hrane ili lijekova, može biti nužno za ugovorni organ da ima okvirne sporazume sa više od jednog dobavljača u slučaju da glavni dobavljač ne uspije sa isporukom. Zbog toga je prihvatljivo da ugovorni organ zaključi paralelne okvirne sporazume sa 2-3 dobavljača, gdje je jedan od njih primarni dobavljač a ostali su sekundarni dobavljači.67 Član 32. za zaključivanje okvirnih sporazuma: Član 32. stav (1): (1) Ugovorni organ može zaključiti okvirni sporazum samo nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka u skladu s odredbama ovog zakona.

Okvirni sporazum će biti zaključen u skladu sa odredbama ZJN-a, ali član 32. stav (1) ograničava postupke koji se mogu koristiti za takvo zaključivanje na ili otvoreni ili ograničeni postupak kao što je utvrđeno u članu 10. tačke a) i b) ZJN-a. Tako se pregovarački postupak nikad ne može koristiti za zaključivanje okvirnog sporazuma.

67 Propisi EU o okvirnom sporazumu (član 32. Direktive 2004/18) omogućavaju zaključivanje okvirnog sporazuma sa nekoliko (t.j. više od jednog) dobavljača. Takvi propisi, ipak, niju transponirani i u Zakon o javnim nabavkama BiH.


163

Član 32. stav (2): (2) Na osnovu okvirnog sporazuma zaključenog u skladu sa stavom (1) ovog

člana, ugovorni organ posljedično će imati pravo da tokom cijelog ugovornog perioda zaključuje ugovore sa uspješnim ponuđačem bez primjene postupaka utvrđenih u ovom zakonu u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma.

Ova odredba utvrđuje važan efekat zaključenog okvirnog sporazuma po kome ugovorni organ posljedično ima pravo da tokom ugovorenog perioda zaključuje ugovore sa uspješnim ponuđačem bez primjene postupaka ZJN-a u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma. U slučaju da ugovorni organ određen da sprovede zajedničku nabavku za veći broj ugovornih organa zaključi okvirni sporazum, svaki od učestvujućih ugovornih organa ima pravo da primjenjuje sporazum i da zaključuje ugovore sa dotičnim dobavljačem, bez primjene postupaka ZJN-a, pod uslovom da se poštuju uslovi okvirnog sporazuma. Preduslov za takav aranžman je da su učestvujući ugovorni organi identifikovani i specificirani u tenderskoj dokumentaciji za postupak dodjele ugovora koji vodi do zaključivanja okvirnog sporazuma. Član 32. stav (2) će se tumačiti analogno slučaju da su zaključeni paralelni okvirni sporazumi, vidi objašnjenje upravo iznad. Član 32. stav (3): (3) Ugovorni organ može razmotriti dodjelu okvirnog sporazuma samo uz postojanje jedne ili više niže navedenih okolnosti:

Okvirni sporazumi mogu se zaključivati unutar određenih grupa proizvoda, roba ili predmeta kao što je određeno u članu 32. stav (3), tačka a) do d). Član 32. stav (3), tačka d) reguliše racionalizaciju aktivnosti koje se tiču javnih nabavki u svim oblastima proizvoda ili predmeta korištenjem okvirnih sporazuma. Jedna ili više okolnosti spomenutih u tačkama a) do d) mora postojati kao preduslov za zaključivanje okvirnog sporazuma. Član 32. stav (3) tačka a): a) predmet ugovora su svakodnevne usluge ili potrošne robe, koje nisu

klasificirane kao trajna sredstva;

Okvirni sporazum je opravdan ako su predmet ugovora svakodnevne usluge ili potrošne robe, koje nisu klasifikovane kao trajna sredstva. Primjeri svakodnevnih usluga su čišćenje uredskih prostorija ili prozora, održavanje uredske opreme, računovodstvene usluge, arhitektonske i građevinske usluge za održavanje građevina itd. Obično se okvirni sporazumi koriste za nabavku


164

potrošne robe kao što je hrana, lijekovi (cf. gore), rezervni dijelovi za mašine ili opremu itd. Član 32. stav (3) tačka b): b) predmet ugovora su robe ili usluge čije se cijene i uslovi isporuke često mijenjaju;

Okvirni sporazum je opravdan ako su predmet ugovora robe ili usluge čije se cijene i uslovi isporuke često mijenjaju. Tipičan primjer je snadbijevanje benzinom ili ogrijevom. Okvirni sporazum o takvom predmetu će se odnositi na nezavisno određivanje cijena ili indeksa sa dodatkom, na primjer, procenta takve cijene za isporuku koja je onda predmet nadmetanja. Član 32. stav (3) tačka c): c) predmet ugovora su stalne popravke ili radovi na održavanju;

Okvirni sporazum je također opravdan ako su predmet ugovora stalne popravke ili radovi na održavanju, kao na primjer bojenje uredskih prostorija, popravka puteva itd. Dogovorene cijene mogu biti jedinične cijene (po kvadratnom metru, kilometru) itd. Član 32. stav (3) tačka d): d) kada ugovorni organ treba dodijeliti više identičnih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omogućilo smanjenje troškova nabavke.

Okvirni sporazum se može razmotriti tamo gdje ugovorni organ treba dodijeliti nekoliko identičnih ugovora tokom jedne godine, i okvirni sporazum bi omogućio smanjenje troškova javne nabavke pošto se provodi samo jedan postupak javne nabavke. U ovom slučaju, predmet okvirnog sporazuma mogu biti robe koje se smatraju trajnim sredstvima, kao na primjer auta, informatička oprema itd. Pod “identičnim ugovorima” se podrazumijevaju ugovori koji imaju isti predmet i ne uvijek isti obim, količinu ili mjesto isporuke, kao na primjer policijska auta gdje se mogu razlikovati broj potrebnih auta i mjesto isporuke, ali ne i tip auta koji je regulisan takvim okvirnim sporazumom. Član 32. stav (4): (4) Nakon zaključenja okvirnog sporazuma, njegove odredbe ne mogu se

mijenjati.


165

Okvirni sporazum će se primjenjivati u skladu sa uslovima i rokovima koji su utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji pripremljenoj za sprovođenje postupka javne nabavke koji predhodi zaključivanju okvirnog sporazuma. Ovo implicira da svi ugovori o isporuci zaključeni tokom perioda djelovanja okvirnog sporazuma moraju ispoštovati prvobitno utvrđene uslove i rokove. Ovo je posljedica općeg uređenja sistema javnih nabavki – i slično principu za izvršavanje javnih ugovora opisanom u članu 28. tačka h) i 29. tačka j), gore. U slučaju da se zbog veoma opravdanih razloga nađe za potrebno da se suštinski izmjeni zaključeni okvirni sporazum, mora se obustaviti u skladu sa svojim uslovima i pokrenuti novi postupak javne nabavke na osnovu dopunjenih – ili drugih uslova, da bi se zaključio zadovoljavajući novi okvirni sporazum. Pošto će okvirni sporazum biti ograničen ne samo u pogledu perioda djelovanja nego također i u pogledu maksimalne količine ili obima javne nabavke tokom tog vremenskog perioda, može se desiti da se zaključeni okvirni sporazum “iskoristi” prije nego što vremenski istekne. Međutim, okvirni sporazum se ne može produžiti u pogledu količine ili obima. U takvim slučajevima, ugovorni organ će pokrenuti novi postupak javne nabavke ako želi da nastavi sa okvirnim sporazumom Član 32. stav (5): (5) Ugovornim organima nije dopušteno korištenje okvirnih sporazuma na nepropisan način ili na način kojim se sprečava, ograničava ili ugrožava

konkurencija.

Argument protiv zaključivanja okvirnih sporazuma je da takav sporazum, zaključen na određeni vremenski period, sprječava konkurenciju u oblasti predmeta sporazuma u tom vremenskom periodu u odnosu na isporuke dotičnom ugovornom organu ili organima. Zbog toga član 32. stav (5) kaže da se okvirni sporazumi ne smiju koristiti “nepropisno” ili na način kojim će sprečavati, ograničavati ili ugrožavati konkurenciju. To kao prvo znači da će svi okvirni sporazumi biti vremenski ograničeni – i ne mogu preći, iz konkurencijskog aspekta, razuman vremenski period. Obično će se smatrati prihvatljivim okvirni sporazumi na period od 1-2 godine. Okvirni sporazum koji pokriva asortiman proizvoda ili usluga neuobičajenih u odnosu na tržište, može ograničiti konkurenciju. Međutim, tržišta su u stalnom razvoju i ono što je neuobičajeno danas, može biti normalno u bliskoj budućnosti. Na polju bolničke opreme, na primjer, nalaze se preduzeća koja pružaju širok spektar proizvoda i usluga. Okvirni sporazum sa takvim jednim dobavljačem može ugovornom organu smanjiti administrativne troškove i zbog toga biti opravdan.


166

ODJELJAK VI OCJENA I DODJELA UGOVORA ODJELJAK VI Poglavlja II ZJN, koji od člana 33. do člana 37., regulira postupke za ocjenu dobijenih ponuda i za dodjelu ugovora za sve primarne

postupke dodjele ugovora iz člana 10. ZJN, osim konkursa za izradu idejnog rješenja, za koji su propisi navedeni u Odjeljku VIII Poglavlja II ZJN (članovi od 43. do 44.). Ovaj Odjeljak VI sadrži propise za otvaranje ponuda (član 33.), kriterije za dodjelu ugovora (član 34.), ocjenu ponuda (član 35.), neprirodno niske ponude (član 36.) i domaći preferencijal (član 37.).

Član 33. Otvaranje ponuda

Član 33. vezan je za otvaranje ponuda, što u stvari predstavlja otvaranje zaprečaćenih koverti (ili paketa, u slučaju kada je to obimna ponuda koja se podnosi kao odgovor na složenu tendersku dokumentaciju) koja sadrži ponudu. Ponude, uključujući i popratni material, podnose ponuđači u jednoj zapečaćenoj ili potpisanoj koverti (ili nekom drugom obliku pakovanja, zapečaćeno ili potpisano) u skladu sa članom 21. stav (10), ZJN. Ponude prima ugovorni organ na određenom mjestu koje je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, do isteka roka za podnošenje ponuda koji je naveden u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda koju ugovorni organ primi nakon isteka određenog roka se vraća pošiljatelju, neotvorena, prema članu 21 stav (2), ZJN. Po prijemu pravovremeno podnesene ponude, ponude se obilježavaju serijskim brojem prema vremenu prijema ponude, navođenjem tačnog vremena primitka ponude (datum i sat). Te iste informacije se unose u “obrazac primljenih ponuda”, uz identifikaciju (ime i adresa) ponuđača, identitet referenta koji je primio ponudu i identitet osobe koja je donijela ponudu. Obrazac primljenih ponuda će biti korišten kao osnovni spisak za dalju ocjenu i rangiranje ponuda. U slučaju da ugovorni organ dobije jednu ili više ponuda nakon isteka vremenskog roka za podnošenje ponuda, takve ponude se odbacuju i vraćaju neotvorene pošiljaocu, a spisak ponuda prispjelih nakon roka se sastavlja na isti način kao i izvještaj o primljenim ponudama.


167

Vremenski rok za prijem ponuda ugovorni organ može u određenim slučajevima produžiti, prema članu 21. stavovi (7) i (8) ZJN. Član 33. stav (1): (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda neposredno nakon isteka roka za podnošenje ponuda, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji.

Ključni element svi primarnih postupaka za dodjelu ugovora definiranih članom 10, stavovi od a) do d) ZJN jeste taj da je sadržaj podnesenih ponuda tajan, što znači da se ponuđene cijene i ostali uslovi smatraju tajnom za sve strane u postupku, osim za samog privrednog subjekta koji podnosi ponudu, do samog čina otvaranja ponuda. Čin otvaranja ponuda se obavlja na sastanku koji organizira ugovorni organ, odmah nakon isteka roka za podnošenje ponuda, koji je otvoren za sve predstavnike privrednih subjekata koji su pravovremeno podnijeli ponude. Takav način podnošenja ponuda u zatvorenoj koverti i otvaranje ponuda na javnom sastanku, što je zasnovano na staroj poslovnoj evropskoj tradiciji, postoji u svrhu postizanja slobodne i pravične konkurencije kada su u pitanju ugovori o javnim nabavkama. Član 33. stav (1), pominje “javno” otvaranje ponuda, pod čim se podrazumijeva da je sastanak otvoren za prisustvo svih zainteresiranih, ne samo predstavnika pravovremeno podnesenih ponuda privrednih subjekata. Zapisnik sa sastanka na kome se otvaraju ponude će također biti javno dostupan. Na sastanku sa otvaranja ponuda se ne otkrivaju povjerljive informacije, vidi komentar na član 33. stav (4), dolje. Sastanak za otvaranje ponuda se zakazuje odmah nakon isteka roka za podnošenje ponuda. Izraz “odmah” ovdje ima značenje od jednog sata, ili možda pola sata, nakon isteka vremenskog roka za prijem ponuda, čime se praktično ne ostavlja prostor za nelegalne pokušaje čitanja ponuda i unošenje potencijalnih izmjena. Član 33. stav (2): (2) Ponude se otvaraju na sastanku Komisije za nabavku na dan i sat koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi dobavljači koji su na vrijeme dostavili

ponude ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat će na promjenu datuma otvaranja ponuda.

Komisija za nabavke, koju uspostavlja ugovorni organ prema članu 7. ZJN, predvodi sastanak za otvaranje ponuda. Član komisije za javne nabavke predsjedava sastankom. Predsjedavajući sastanka ne mora biti i predsjedavajući komisije za javne nabavke, obzirom da predsjedavajući


168

komisije za javne nabavke otvara ponude, vidi član 33. stav (3) ZJN. Najmanje tri predstavnika komisije za javne nabavke moraju biti prisutna na sastanku. Predsjedavajući sastanka osigurava da (i) su sve ponude neotvorene na početku sastanka, (ii) da su sve ponude otvorene na sastanku i da njihov sadržaj u cjelosti bude nedirnut, (iii) da pročitane informacije, vidi član 33. stav (4) ZJN, budu konzistentne sa sadržajem ponesene ponude navedenim u obascu za ponude, i (iv) da zapisnik sa sastanka, vidi član 33. stav (5), bude sastavljen u skladu sa dešavanjima na sastanku. Jedan od predstavnika komisije za javne nabavke ili ugovornog organa priprema zapisnik u toku samog sastanka. Tačno vrijeme – datum i sat – i mjesto otvaranja ponuda se javno naznačava u tenderskoj dokumentaciji, kako je pomenuto u članu 13. stav (3), tačka p), ZJN. U tenderskoj dokumentaciji, također, navodi se da svi ponuđači koji su pravovremeno podnijeli svoje ponude (ili njihovi predstavnici) imaju pravo da prisustvuju proceduri otvaranja ponuda na sastanku, vidi komentar na član 13. stav (3), tačka p), gore. U slučaju da ugovorni organ produži vremenski rok za podnošenje ponuda u skladu sa članom 21. stav (7) ili (8) ZJN, i vrijeme za otvaranje ponuda se u skladu sa time mijenja. Ponuđači se o takvim izmjena moraju javno izvijestiti. Član 33. stav (3): (3) Koverte otvara predsjedavajući Komisije za nabavke na otvorenom sastanku,

bez obzira na to da li tom sastanku prisustvuju ponuđači ili njihovi predstavnici.

U slučaju da predstavnici privrednih subjekata koji su podnijeli svoje ponude uopće ne dođu na zakazani sastanak za otvaranje ponuda, ugovorni organ nastavlja planirani sastanak. Predsjedavajući komisije za javne nabavke otvara ponude i sprovodi gore navedene aktivnosti od (i) do (iv) iz komentara na član 33. stav (2). Odsustvo pojedinih ili čak svih ponuđača na sastanku za otvaranje ponuda smije obustaviti tu proceduru. S druge strane, prisustvo sastanku je njihovo pravo koje mogu iskoristiti, ali ne i njihova obaveza. Njihova je suverena i lična odluka to da li će iskoristiti to pravo ili ne. Član 33. stav (4): (4) Proceduru otvaranja koverti, uključujući i onu za ponude konsultantskih usluga, kao i pravila o saopćavanju relevantnih informacija o sadržaju tendera propisat će podzakonski akti.

Prema dobroj međunarodnoj praksi, ova procedura otvaranja ponuda sadrži slijedeće elemente:


169

Ponuda se otvaraju prema serijskim brojevima iz pomenutog obrasca primljenih ponuda iz komentara na član 33. gore. Navedeni naziv ponuđača u otvorenoj ponudi se upoređuje sa nazivom navedenim u obrascu primljenih ponuda i javno čita. Obrazac za ponudu se pronalazi u otvorenoj ponudi, pregleda ga predsjedavajući komisije za javne nabavke, i ukupna cijena ponude se pronalazi i javno čita. Svaki popust u cijeni ponude koji se nalazi u ponesenom obrascu za ponudu se pronalazi i javno čita. Ako ponuda sadrži bilo kakav ponuđeni popust koji se ne nalazi u obrascu za ponudu i, on shodno tome nije javno pročitan na sastanku sa otvaranja ponuda, takvi popusti se ne uzimaju u obzir pri kasnijoj ocjeni ponuda. Detalji o proceduri otvaranja ponuda u BiH, u skladu sa principima i propisima oglašavanja informacija iz sadržaja ponuda, nalaze se u Uputstvu o primjeni ZJN (član 13.)68. Općenito, integritet ponuda je obavezno održati tokom procedure otvaranja ponuda. Ako bi neki od prisutnih predstavnika organa koji su podnijeli ponude želio da potvrdi pročitane informacije, toj osobi se omogućava da pogleda tu stranicu obrasca za ponudu na kojoj se nalazi pročitana informacija. U protivnom, takvim osobama nije moguće dozvoliti pregled ponuda. Predsjedavajući sastanka utvrđuje da su stranice materijala za ponudu ispravno numerisane. Ako se zahtijeva garancija za ponudu u vidu potvrde koja će se priložiti uz materijal, potrebno je provjeriti da je takva potvrda i priložena. Konačno, predsjedavajući komisije za javne nabavke osigurava da se zapisnik sa sastanka priprema u skladu sa dešavanjima sa sastanka, vidi član 33. stav (5) ZJN. Član 33. stav (5): (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik sastanka

prema obrascu zapisnika koji utvrđuje Agencija za javne nabavke.

Zapisnik sa otvaranja ponuda se sastavlja tokom sastanka korištenjem standardnog obrasca za zapisnik, koji pravi i predstavlja AJN. Nakon sastavljenog i pregledanog zapisnika, potpisuju ga svi prisutni predstavnici ponuđača. Pri sastavljanju zapisnika potrebno je koristiti model (obrazac) koji je objavljen (uz uputstva o sastavljanju zapisnika) u Službenom glasniku BiH, Br. 17/05.

68 Također vidjeti obrazac za zapisnik sa otvaranja ponuda i uputstvo o sastavljanju zapisnika koje je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora 07.03.2005. godine, objavljeno u Službenom glasniku BiH, br. 17/05.


170

Slijedeće informacije se moraju nalaziti u zapisniku:

• Naziv i adrese ugovornog organa;

• Vrsta ugovora;

• Naslov ili referenca dodjeljena tom ugovoru;

• Detalji o objavljivanju obavještenja u Službenom glasniku BiH (ako je obavještenje objavljeno);

• Mjesto i tačno vrijeme početka procedure otvaranja ponuda;

• Spisak osoba koje vode otvaranje ponuda u ime ugovornog organa;

• Spisak predstavnika ponuđača i drugi osoba prisutnih na sastanku;

• Spisak pravovremeno primljenih ponuda;

• Sažetak svih primljenih ponuda. Zapisnik potpisuje osoba koja u ime ugovornog organa vodi sastanak otvaranja ponuda (predsjedavajući) i predstavnici ponuđača prisutni tokom sastanka. Član 33. stav (6):

(6) Zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od tri dana, računajući od vremena otvaranja ponuda.

Kopija primjerka potpisanog zapisnika sa otvaranja ponuda šalje se svim ponuđačima koji su pravovremeno podnijeli ponude. Ta kopija se može odmah predati prisutnim predstavnicima ili se u protivnom mora poslati ponuđačima najkasnije u roku od 3 dana od dana održavanja sastanka. Član 33. stav (7): (7) Naknadni postupci analize ponuda, njihove ocjene i poređenja provode se na zatvorenom sastanku Komisije.

Pored informacija pročitanih na sastanku, ostali sadržaj ponuda je povjerljive prirode za sve treće strane, tokom postupka ocjene ponuda koji slijedi. Takva predostrožnost je prije svega posljedica zabrane pregovaranja između ugovornog organa i ponuđača o sadržaju ponuda u skladu sa članom 35. ZJN. Ocjena ponuda se vrši jedino na osnovu podnesenih informacija i na nju se ne smije utjecati ni na koji način koristeći dodatne informacije. Procedura ocjene ponuda opisana je u u daljem tekstu u članu 35. Pregled, ocjena i poređenje ponuda su osnovni zadaci komisije za javne nabavke.


171

Član 34. Kriteriji za dodjelu ugovora

Kriteriji za dodjelu ugovora su kriteriji koji se koriste za ocjenu prihvatljivih ponuda, i u skladu sa rezultatima ocjene vrši se finalno rangiranje ponuda. U osnovi postoje dva različita kriterija za dodjelu ugovora: ili ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda sa najnižom cijenom. Jedan od dva kriterija za dodjelu ugovora za određeni postupak javne nabavke odabira ugovorni organ sa namjerom da time postavi temelje na osnovu kojih će donijeti odluku o tome koju ponudu proglašava “najboljom”. “Najbolja” u ovom kontekstu jeste ili za ugovorni organ ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda sa najnižom cijenom, u skladu sa kriterijma za dodjelu ugovora iz člana 34. ZJN. Samo prihvatljive ponude se ocjenjuju u skladu sa odabranim kriterijem za dodjelu ugovora. Kako je opisano u komentaru na članove 10. i 11. gore, ponuda je prihvatljiva, kada (i) je podnese kvalificiran ponuđač, i (ii) kada ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je naveo ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Kod aktivnosti vezanih za javne nabavke, bitno je napraviti razliku između kriterija za odabir ponuđača i kriterija za ocjenu ponuda. Kriteriji za odabir, kako je pomenuto u vezi sa članovima od 22. do 26. ZJN, vezani su za kvalificiranost ponuđača da izvrše ugovor u skladu sa njegovim predmetom. Kriteriji za dodjelu ugovora vezani su jedino za karakteristike predmeta nabavke koji nudi kvalificirani ponuđač na osnovu zahtjeva i specifikacija koje postavlja ugovorni organ za predmet ili cilj ugovora. U svim primarnim postupcima dodjele ugovora, ova dva seta kriterija se primjenjuju odvojeno i nikada se ne smiju kombinirati. Ako se jedan kriterij koristi kao kriterij za odabir, on se ne smije ponovo koristiti kako kriteriji za dodjelu ugovora, i obratno. U otvorenom postupku, vidi komentare na član 28. tačka e), gore, verifikacija kvalificiranosti ponuđača u skladu sa kriterijima za odabir predstavlja jedan od prvih koraka za cjelokupni postupak ocjene ponude. Nadalje, postupak procjene se nastavlja ocjenom i uporedbom prihvatljivih ponuda, koje su podnijeli kvalificirani ponuđači, sa kriterijima za dodjelu ugovora. Kod ograničenog postupka, vidi komentare na član 29. tačka d), gore, i kod pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja, vidi komentare na član 30. stav (1), gore, potvrda kvalificiranosti kandidata u skladu sa kriterijima za odabir obavlja se tokom predkvalifikacijske faze. Samo kvalificirani kandidati su pozvani na učešće u drugoj fazi podnošenja ponuda, tokom koje se prihvatljive ponude ocjenjuju i upoređuju sa kriterijima za dodjelu ugovora.


172

Ocjena i usporedba prihvatljivih ponuda sa kriterijima za dodjelu ugovora, vidi kometare na član 35, dolje, rezultiraju finalnom rang listom ponuda. Ugovor, se onda dodjeljuje najbolje rangiranoj ponudi, odnosno ponudi koja se nalazi na broju 1. na finalnoj rang listi. Član 34. definira samo dva različita kriterija za dodjelu ugovora: (i) kriterij ekonomski najpovoljnije ponude zasnovan je na različitim kriterijima za ocjenu (podkriterijima), i (ii) kriterij najniže ponude. Ugovorni organ prethodno odabire i navodi u obavještenju o javnoj nabavci i/ili u tenderskoj dokumentaciji koji od ova dva kriterija za dodjelu ugovora će se koristiti kod postupka dodjele pojedinačnih ugovora. Izbor kriterija za dodjelu ugovora ostavlja se ugovornom organu. Kriterij: najniže cijene je, bez sumnje, najobjektivniji kriterij za dodjelu ugovora. U slučaju kada ugovorni organ pažljivo – na objektivan i nediskriminirajući način – opiše u tenderskoj dokumentaciji obavezne zahtjeve i specifikacije za predmet nabavke, koje prihvatljive ponude obavezno moraju zadovoljiti, tada konkurencija može biti zasnovana samo na konkurenciji na osnovu cijene, i ugovor se dodjeljuje najniže ocjenjenoj ponudi. Kada se kao kriterij za dodjelu ugovora odabere ekonomski najprihvatljivija ponuda, ugovorni organ prethodno navodi u tenderskoj dokumentaciji podkriterije (kriterije za ocjenu), u skladu sa kojima se mjeri i ocjenjuje ekonomska prednost ponuda. Ti kriteriji za ocjenu moraju biti objektivni, adekvatni za identificiranje ekonomske prednosti i, što je više moguće, mjerljivi i/ili izraženi u novčanim jedinicama, vidi komentar na član 34. stav (1), tačka a), dolje. Član 34. stav (1): (1) Nakon izbora kvalificiranih kandidata ili ponuđača, kako je propisano

članovima 22. do 26. ovog zakona, ugovorni organ dodjelu ugovora zasniva na jednom od sljedećih kriterija:

Kako je upravo objašnjeno u komentaru ranije, postupak odabira ponuđača kako je definirano u članovima od 22. do 26. ZJN, obavlja se prije usporedbe ponude sa kriterijima za dodjelu ugovora. Na ovaj način ocjenjuju se samo ponude koje podnesu kvalificirani ponuđači. Obzirom da će se samo tehnički prihvatljive ponude ocjenjivati, to znači, da će se samo prihvatljive ponude, kako je i opisano u članovima 10. i 11. gore, upoređivati sa kriterijima za dodjelu ugovora.


173

Član 34. stav (1) tačka a): a) ili ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ, a po osnovu

navedenih kriterija za evaluaciju utvrđenih kriterija u skladu s prirodom i svrhom predmeta konkretnog javnog ugovora, npr: kvalitet, cijena, tehnička sposobnost, funkcionalne i ekološke karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, datum isporuke i period isporuke ili period izvršenja;

Jedan (od moguća dva) kriterija za dodjelu ugovora je: “ekonomski najpovoljnija ponuda”, kod koga se ekonomska prednost mjeri i upoređuje sa jednim ili više podkriterija (kriterija za ocjenu) koje ugovorni organ odabire da budu relevantni kriteriji za identificiranje “najbolje” ponude za planirani ugovor. “Ekonomski najpovoljnija” znači da cijena uvijek igra značajnu ulogu među kriterijima za ocjenu. Cijena je uvijek jedan od kriterija za ocjenu, i značajnim učešćem doprinosi ukupnoj ocjeni prihvatljivih ponuda (u slučaju roba i radova obično više od 50%; u slučaju pojedinih intelektualnih usluga faktor cijene može biti manje bitan od faktora kvalitete). Brojni drugi kriteriji za ocjenu, koji su bitni za ekonomsku prednost određenom ugovornom organu, navedeni su u članu 34. stav (1), tačka a), kao tipični primjeri. Ugovorni organ ipak i dalje može odabrati neke druge kriterije za ocjenu, pod uslovom da su objektivni, prikladni za identifikaciju ekonomske prednosti i, koliko je to moguće, mjerljivi i/ili izraženi u novčanim jedinicama. Pored cijene, član 34. stav (1), tačka a), pominje:

- kvalitet: Ugovorni organ već u opisu predmeta ugovora i u tehničkoj specifikaciji određuje obavezne karakteristike predmeta ugovora, i između ostalog (npr. veličina, dimenzije, boja, itd.) konkretne minimalne zahtjeve po pitanju kvaliteta. Pored tih obaveznih zahtjeva za kvalitetom, ugovorni organ može željeti da dobije i dodatni kvalitet, ali po konkurentnoj cijeni. Ako ugovorni organ na ovaj način želi koristiti kriterij “kvaliteta” kao kriterij za ocjenu, ugovorni organ navodi jasno koji karakteristični kvalitet – što je više moguće mjerljiv kao što su naprimjer: grami uredskog papira po kvadratnom metru, ili za školski namještaj dodatna mjerljiva izdržljivost – je relevantan ugovornom organu, i koliko učešća se dodjeljuje “kvalitetu” u tom postupku u poređenju sa cijenom ponude i svim drugim kriterijima za ocjenu.

- tehnička sposobnost: U slučaju kada su tehničke karakteristike bitne ugovornom organu, “tehnička sposobnost” se može koristiti kao kriterij za ocjenu. Uz obavezne zahtjeve i specifikacije, kako je opisano u gornjem tekstu za kriterij kvaliteta, dodatne tehničke osobine mogu biti cilj samog nadmetanja. Primjer može biti kompjuterska oprema. Ugovorni organ u ovom primjeru sastavi spisak obaveznih zahtjeva i specifikacija. Samo ponude koje


174

zadovoljavaju takve obavezne zahtjeve će biti smatrane prihvatljivim i samo takve ponude će se ocjenjivati u skladu sa ovim kriterijem za dodjelu ugovora – ekonomski najpovoljnija ponuda – gdje tehnička sposobnost predstavlja jedan od kriterija za ocjenu. Za kriterij tehničke sposobnosti uspostavlja se lista želja sa dodatnim osobinama – takva lista može biti otvorena, što ostavlja mogućnost ponuđačima da dopunjavaju tu listu – i najveći broj jednako ocijenjenih dodatnih osobina dobit će recimo 30%, u odnosu na cijenu čije učešće je 70% (u ovom primjeru imamo samo dva korištena kriterija za ocjenu: cijena i tehnička sposobnost). Termin tehnička sposobnost može također predstavljati i nesmetane radne postupke, dobar kvalitet dobijenih rezultata (kopir aparati, štampači), itd.

- funkcionalne karakteristike: “Funkcionalne karakteristike” su veoma bitne u vezi sa, recimo, radovima. Ugovorni organ definira minimalne zahtjeve i specifikacije time što se poziva na standarde i normative (tehnička specifikacija vidi komentar na član 14., gore). Ali uz to ili pored tih minimalnih zahtjeva, funkcionalne karakteristike – jasno specificirane – mogu biti temom nadmetanja. Obzirom da bolje funkcionalne karakteristike često uključuju i višu cijenu, odgovarajuće učešće se dodjeljuje takvom kriteriju za ocjenu u odnosu na ostale kriterije za ocjenu koji se koriste, a naročito u odnosu na cijenu.

- ekološke karakteristike: Pod izrazom “ekološke karakteristike” se podrazumijevaju okolišni, ekološki efekti proizvodnje i upotrebe predmeta tog ugovora tokom njegovog trajanja. Efekat djelovanja predmeta ugovora na radne uslove tokom rada uglavnom se smatra funkcionalnom karakteristikom. Ekološke karakteristike mogu, na primjer, biti vezane za zagađenje zraka, potrošnju energije, proizvodnju materijala, ambalažni materijal, deterdžente za čišćenje, itd. Ugovorni organi mogu definirati zahtjeve po pitanju ekoloških karakteristika kao obligatorne tehničke specifikacije, a mogu uz to ili pored tih obligatornih zahtjeva odabrati da im ekološke karakteristike budu parametar za ocjenu kandidata na isti način kako je to ranije objašnjeno za tehničku sposobnost, pod uslovom da su te ekološke karakteristike jasno definirane, te da nisu diskriminirajuće prema ponuđačima.

- operativni troškovi: Operativni troškovi su troškovi rada i održavanja kupljenih (unajmljenih) mašina (potrošnja goriva, potrošnja tonera (za štampače), provjera i popravka), rad, održavanje i čišćenje opreme (npr. bolnička oprema), grijanje, održavanje i čišćenje izgrađenih zgrada, itd. Takvi troškovi mogu se procijeniti i ukupna vrijednost za neki realan rok trajanja se može preračunati. Ako se operativni troškovi koriste kao kriterij za ocjenu, na ponuđačima je da opišu i navedu operativne troškove u svojoj ponudi, ali ugovorni organ može ocijeniti te podatke upotrebom modela računanja zasnovanog na iskustvu ugovornog


175

organa ili savjetu eksternog eksperta, pod uslovom da se sve ponude jednako tretiraju.

- ekonomičnost Ekonomičnost je odnos između dodatnih troškova novog pristupa – u poređenju sa trenutnom praksom ugovornog organa – i dodatnog rezultata iz tog novog pristupa. Ako se ekonomičnost koristi kao kriterij za ocjenu, potrebno je jasno opisati koje ciljeve ugovorni organ želi postići.

- postprodajni servis, tehnička pomoć Kada su postprodajni servis, tehnička pomoć, obuka, itd, vezani za planirani ugovor od presudne važnosti za ugovorni organ, takvi kriteriji za ocjenu mogu se koristiti, a nadmetanje će biti oko iznosa i kvalitete tih usluga koje nude ponuđači.

- datum isporuke, period isporuke i period izvršenja: Ako je datum isporuke ili period isporuke roba ili usluga, ili period izvršenja usluga ili radova od ključne važnosti za ugovorni organ, takav kriterij za ocjenu se može koristiti. Ugovorni organ navodi minimalne zahtjeve po pitanju isporuke/izvršenja, i omogućava, npr, da broj dana ili sedmica za koji se isporuka ili izvršenje ugovora može ubrzati, bude parametar za nadmetanje. Član 34. stav (1) tačka b): b) ili najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude.

Drugi kriterij za dodjelu ugovora (od moguća dva) jeste: “najniža cijena”. U ovoj odredbi ZJN, stoji da se samo prihvatljive ponude upoređuju sa kriterijem za dodjelu ugovora, vidi komentar na član 34., gore. Kada se kriterij “najniže cijene” koristi kao kriterij za dodjelu ugovora, potrebno je paziti da opis zahtjevanih (minimalnih) karakteristika predmeta ugovora osigurava određeni prihvatljivi kvalitet, funkciju, ekonomičnost po pitanju operativnih troškova, rok isporuke, itd. Kada se takav opis sastavi – na jedan objektivan i nediskriminatoran način – konkurencija samo na osnovu cijene je jednostavna i transparentna i omogućava najobjektivniju ocjenu ponuda. Član 34. stav (2): (2) Ugovor se dodjeljuje odabranom ponuđaču koji je dostavio najniže ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s tačkama a) i b) stava (1) ovog člana.

Samo kriterij za dodjelu ugovora koji se odredi u obavještenju o javnoj nabavci i/ili tenderskoj dokumentaciji se može koristiti kao osnova za ocjenu ponuda. Osim kriterija navedenog u obavještenju o javnoj nabavci i/ili tenderskoj dokumentaciji, nikakav drugi kriterij ne smije se koristiti.


176

Rezultati procjene i uporedbe prihvatljivih ponuda vodi do rangiranja ponuda kako slijedi “najbolja”, “druga najbolja” itd. Najbolje rangirana, ili drugim riječima najbolje ocjenjena ponuda je i najuspješnija ponuda, što znači da će se planirani ugovor dodijeliti ponuđaču koji je podnio najbolju ponudu. Tokom procesa ocjene definirano je da je najuspješniji ponuđač i kvalificiran ponuđač, obzirom da je ponuda prihvatljiva jedino kada je podnese kvalificiran ponuđač ili kandidat, vidi komentar na član 34., gore.

Član 35 Ocjena ponuda

Član 35. vezan je za bitan dio postupka dodjele ugovora po pitanju sprovođenja ocjene i usporedbe ponuda, koje je primio i otvorio ugovorni organ u skladu sa članom 33. ZJN, te primjenio kriterij za dodjelu ugovora definiran tenderskom dokumenacijom u skladu sa članom 34. ZJN. U članu 35, centralni princip je princip zabrane pregovaranja između ugovornog organa i ponuđača, o osnovnim aspektima ugovora u otvorenom i organičenom postupku. Član 35. stav (1): (1) Ugovorni organ ocjenjuje i poredi ponude koje su podnijeli kvalificirani

ponuđači, primjenjujući kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskoj dokumentaciji u skladu s članom 34. ovog zakona.

U članu 35. stav (1), navodi se da se ocjena i usporedba ponuda vrši primjenom kriterija za dodjelu ugovora koji je ugovorni organ odabrao i naveo u tenderskoj dokumentaciji – i ne na bilo kakav drugi način. Ugovorni organ može odabrati kao kriterij za odabir ponuda ili kriterij ekonomski najpovoljnije ponude ili kriterij najniže ocjenjene ponude, vidi komentar na član 34., gore. Jedan od aspekata principa transparentnosti jeste da ponuđači unaprijed znaju na koji način će njihove ponude biti ocjenjivane. Iz člana 34. ZJN, vidi komentar na član 34., gore, vidljivo je da se samo prihvatljive ponude ocjenjuju i porede sa odabranim kriterijem za dodjelu ugovora. U članu 35. stav (1), ZJN naglašava se da su ponude koje će se ocjenjivati i porediti biti ponude koje podnose kvalificirani ponuđači. Na osnovu toga, i u skladu proceduralnim koracima definiranim članom 28. ZJN za otvoreni postupak, članom 29. ZJN za organičeni postupak, i članom 30. ZJN za pregovarački postupak, vidi komentare na navedene članove, osmišljena je slijedeća procedura za ocjenu ponuda.


177

Pomenuti obrazac za podnošenje ponuda iz komentara na član 33. gore, služi kao osnovna lista za proceduru ocjene ponuda. Ponude se ocjenjuju jedna po jedna redoslijedom u skladu sa serijskim brojem iz obrasca za podnošenje ponuda. Prvo, ugovorni organ provjerava da li su ponude usklađene sa administrativnim uslovima za formalne zahtjeve po pitanju tenderske dokumentacije. Ponuda se smatra prihvatljivom po pitanju administrativnih zahtjeva, ako zadovoljava sve formalne zahtjeve postavljene u tenderskoj dokumentaciji bez značajnih odstupanja od njih ili bez dodatnih restrikcija u odnosu na njih.

Izraz “značajan” predstavlja koncept pri ocjeni ponuda, koji je opravdan ako je neophodan iz praktičnih razloga. Kada ugovorni organ definira zahtjev ili specifikaciju, i kada to navede u tenderskoj dokumentaciji, to ponuđači moraju zadovoljiti odnosno ispuniti. Ovo je osnovni princip. Istovremeno, praktično izvođenje aktivnosti vezanih za nabavku ne bi se trebalo zasnivati na veoma rigidnoj i birokratskoj proceduri, obzirom da bi to uzrokovalo više problema nego što bi ih rješilo. U praksi, greške i nesvjesne omaške se mogu desiti – i od strane ugovornog organa i od strane privrednog subjekta. Potrebno je ostaviti malu, usku marginu diskrecije za takve male, nebitne razlike u poređenju sa glavnim pravilom, kako bi se postigao funkcionalan sistem javnih nabavki. Termin “značajan” ovdje predstavlja tu malu, usku marginu. Termin “značajan” potrebno je razumijeti na osnovu osnovnih principa javnih nabavki: jednak tretman i slobodna i pravična konkurencija. Sve dok devijacija koja se javila u odnosu na zahtjeve ili specifikacije navedene u tenderskoj dokumentaciji ne predstavlja kršenje principa jednakog tretmana i na ograničava slobodnu i pravičnu konkurenciju između njih – u slučaju da takvu ponudu, koja uključuje devijaciju, ugovorni organ prihvati, ili ugovorni organ ispravi devijaciju – takva devijacija se neće smatrati značajnom. Nije moguće – niti poželjno – imati striktna pravila za ocjenu detaljne usklađenosti ponuda. Potrebno je ostaviti ekspertima u nabavkama kod ugovornog organa da sprovedu takvu ocjenu unutar okvira koji pruža ZJN. Kontrola ispravnog vladanja ugovornog organa nalazi se u principu transparentnosti. Ako jedan zainteresirani privredni subjekt smatra da je neka odluka ili omaška koju je ugovorni organ učinio tokom sprovođenja


178

postupka dodjele ugovora neopravdana prema ZJN, ta strana ima pravo da uloži prigovor na taj postupak, u skladu sa članom 50. ZJN. Formalni zahtjevi po pitanju ponuda koje definira ugovorni organ i koje navodi u tenderskoj dokumentaciji vezani su za slijedeće: da li je ponuda pravilno podnesena, da li je tenderski obrazac ispravno popunjen i potpisan, da li su potrebni dokumenti i dokazi priloženi, da li je priložena garancija za ponudu (ako se zahtijeva) itd.

U praksi, ovu kontrolnu listu za administrativnu usklađenost ponuda priprema ugovorni organ koji je uključen u pripremu tenderske dokumentacije i ona predstavlja sastavni dio tenderske dokumentacije. Ima dvije funkcije: (i) služi kao informacija za ponuđače o tome koje formalne zahtjeve i dokumentaciju moraju uključiti u ponudu. Uz to, tu kontrolna lista (ii) koristi ugovorni organ pri pregledanju formalne/administrativne podobnosti primljenih ponuda. U ovoj fazi, nema ocjene sadržaja ponude. Ali lako se može javiti pitanje – u slučaju, na primjer, da nedostaje samo jedan dokument ili jedna strana nekog dokumenta, ili neka informacija navedena u ponudi nije jasna – da li se takva devijacija može ispraviti i stoga da li ugovorni organ može prihvatiti takvu ponudu ili ne. Odgovor nalazimo u članu 35. stav (2), vezano za pojašnjenje ponude, vidi: komentar dolje. Ako ponuda nije u skladu sa administrativnim uslovima zahtjeva navedenih u tenderskoj dokumentaciji, ona se odmah odbija i ponuđač je ne smije naknadno ispravljati od strane ponuđača. Rezultat te formalne/administrativne promjene se unosi u ili prilaže kao dodatak listi za podnošenje ponuda. Drugo, administrativno prihvatljive ponude, u otvorenom postupku, se pregledaju kako bi se uvidjelo da li su podnesene ponude prihvatljive ponude, vidi komentare na postupak verifikacije iz člana 28. tačka e), gore. U tenderskoj dokumentaciji, kriteriji za odabir ponuda i potrebne dokumentacijske informacije za ocjenu ponuda navedene su od strane ugovornog organa. Verifikacija kvalifikacije ponuđača prema tim određenim kriterijima za odabir izvodi se na osnovu dokumentacije koju dostavljaju ponuđači. Rezultat tog postupka verifikacije bilježi se na ili uz zapisnik o podnošenju ponuda. U ograničenom postupku i u pregovaračkom postupku sa objavljivanjem obavještenja u obavještenju, sve ponude prema definiciji podnose kvalificirani ponuđači, obzirom da se kvalificiranost pregleda i utvrđuje tokom faze pretkvalifikacije. Općenito, treća faza postupka evaluacije, jeste pregled i ocjena toga da li su podnesene ponude koje podnose kvalificirani ponuđači privatljive ponude. Kako je ranije opisano kod člana 34., ponuda je prihvatljiva, kada – osim što je podnosi kvalificiran ponuđač – ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve


179

koje navodi ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Obzirom da se zadovoljavanje formalnih/administrativnih zahtjeva ponuđača pregleda ranije, na samom početku postupka, vidi iznad, provjera koja se vrši u ovoj trećoj fazi jeste utvrđivanje tehničke podobnosti ponuda. Provjera i ocjenjivanje tehničke podobnosti ponuda se vrši na osnovu obaveznih specifikacija i zahtjeva koje definira ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji tako što opisuje predmet ugovora, tehničke specifikacije, zahtjeva po pitanju isporuke, itd. Samo ako ponuda nudi isporuku robe ili predmeta u potpunosti u skladu sa specifikacijama i zahtjevima navedenim u tenderskoj specifikaciji, ponuda se smatra prihvatljivom ponudom. Kako je navedeno u komentarima na članove 28. tačka f), i 29. tačka h), iznad, “potpuna prihvatljivost” se posmatra kao “značajna usklađenost”, vidi iznad objašnjenje izraza “značajno”. Ugovorni organ može zahtijevati pojašnjenje određenog tehičkog sadržaja ponude ako je to potrebno, vidi komentare na član 35. stav (2), ispod. Neprihvatljive ponude se odmah odbijaju i ponuđač ih ne smije naknado mijenjati ili ukloniti devijaciju ili pogrešku u skladu sa zahtjevima navedenim u tenderskoj dokumentaciji. Rezultat tehničkog pregleda i ocjena ponuda zapisuje se na ili uz zapisnik sa podnošenja ponuda, koji, ukazuje na, prihvatljive ponude (kao i neprihvatljive ponude). Sve ponude koje se smatraju podobnim, se u četvrtoj fazi, ocjenjuju i usklađuju prema kriterijima za dodjelu ugovora navedenim u tenderskoj dokumentaciji. Svi navedeni kriteriji za ocjenu ponuda koriste se kao osnova za objektivnu ocjenu karakteristika tih ponuda, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji osim tih koji su navedeni. Nakon navedene tri provjere, sva preostale prihvatljive ponude natječu se pod istim uslovima. Određivanje najuspješnije ponude sada zavisi samo od toga koliko svaka od podobnih ponuda zadovoljava kriterije za dodjelu ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji.


180

Kada kriterij za dodjelu ugovora jeste “najniža cijena”, izbor je jednostavan. Najuspješnija ponuda je ona ponuda koja nudi najnižu cijenu, uzimajući u obzir sve popuste navedene na sastanku za otvaranje ponuda, vidi komentare na član 33, stav (4), gore. Član 36. ZJN navodi da u slučaju kada postoje jedna ili više podobnih ponuda sa neprirodno niskom cijenom u poređenju sa objektivnim relevantnim tržišnim uslovima, te također regulira da li se takva ponuda ili ponude mogu smatrati prihvatljivim, vidi komentare na član 36. dolje. Prihvatljive ponude se rangiraju prema njihovoj ponuđenoj cijeni (i mogućim popustima kao što je ranije pomenuto). Ponuda koja nudi najnižu cijenu zauzima prvo mjesto i naziva se “najbolje ocijenjenom ponudom”, vidi član 34. stav (2) ZJN. Ugovor se konačno dodjeljuje ponuđaču koji je podnio najbolje ocijenjenu ponudu, vidi komentare na članove 28. tačka f), 29. tačka h), i 30. stav (1), tačka c), iznad. Takav ponuđač je “najuspješniji” ponuđač. Dodjela ugovora predstavlja donošenje odluke, prema kojoj se zaključuje ugovor sa jednim od ponuđača. Odluka o dodjeli ugovora predstavlja logički zaključak koji izvodi ugovorni organ na osnovu sprovedenog postupka ocjene ponuda. Odluka o dodjeli ugovora se ne smije zasnivati na bilo kojoj drugoj osnovi osim na rezultatima postupka ocjene ponuda. Ugovorni organ mora znati da se finalni ugovor ne smije zaključiti sa najuspješnijim ponuđačem prije isteka perioda od 15 dana od datuma informiranja ponuđača o rezultatima postupka, u skladu sa članom 39. stav (1), ZJN. Kod upotrebe drugog kriterija za dodjelu ponuda tj. “ekonomski najpovoljnije ponude”, sve prihvatljive ponude ocjenjuju se u skladu sa kriterijima za ocjenu (podkriterijima), koje ugovorni organ uspostavlja u tenderskoj dokumentaciji. Nakon navedene tri provjere, sve preostale prihvatljive ponude natječu se pod istim uslovima u skladu sa traženim karakeristikama koje ugovorni organ uspostavlja kao kriterij za ocjenu. Određivanje, najuspješnije ponude sada zavisi samo od, toga koliko svaka od podobnih ponuda zadovoljava kriterije za dodjelu ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji. Metoda ocjene može se prikazati putem modela za izračunavanje. Model koristi tri kriterija za ocjenu ponuda, cijena ponude, tehnička podobnost i vrijeme isporuke, vidi komentare na kriterije za ocjenu ponuda član 34. stav (1), tačka a), iznad.


181

Karakteristike svakog kriterija sa ocjenjuju, na primjer, u ovom modelu, tehnička podobnost mjeri se prema broju dodatih, jednako ocjenjenih tehničkih odlika (primjer: kod kompjuterske opreme), a kada je vrijeme isporuke za kupljenu robu bitno ugovornom organu, računa se u danima, od naprimjer, potpisivanja ugovora. Za svaki kriterij, najbolja (tj. ekonomski najpovoljnija) ponuda dobija 100 bodova, i bodovi za ostale ponude se računaju proporcionalno sa najboljom ponudom69. Ponuda koja nudi najnižu cijenu, će tako dobiti 100 bodova za kriterij cijene, ostale ponude će dobiti proporcionalno manje bodova. Ponuda koja nudi najveći broj dodatnih tehničkih usluga, prema tome, će dobiti 100 bodova za kriterij tehničke podobnosti, a ostale ponude će proporcionalno tome dobiti manje bodova. Ponuda koja nudi najkraći period isporuke, mjereno u danima, će dobiti 100 bodova za kriterij isporuke, a ostale ponude će proporcionalno tome dobiti manje bodova. Kriteriji za ocjenu se dodjeljuju putem učešća, relativnog za svakoga. Ovaj model, cijeni daje 60%, tehničkoj podobnosti 30% i vremenu isporuke 10%. Ukupno, učešće iznosi 100%. Relativno učešće za svaku ponudu i za svaki kriterij, se računa množenjem70. Tako, bodovi za svaku ponudu dodaju se ukupnom iznosu bodova za svaku ponudu. Konačno, ocjenjene ponude rangirane su u skladu sa njihovim ukupnim bodovima. Dvije najbitnije stvari kod ovakvog modela ocjenjivanja su (i) kvantificiranje kriterija na način da se bodovi koji se dodjeljuju svakoj ponudi mogu realno, objektivno i jednako ocjeniti – na osnovi principa jednakog tretmana i nediskriminacije – i (ii) uspostavljanje učešća svakog od kriterija za ocjenu koji su u relativnom odnosu koji odgovara potrebama i proračunu ugovornog organa. U tabeli se navodi primjer u kome se koristi ovaj model.

69 Formula je: [“najbolja ponuda”/”stvarna ponuda”] x 100, viši iznos predstavlja niži broj bodova (ovdje: cijena i period isporuke), i [“stvarna ponuda”/”najbolja ponuda”] x 100, viši iznos predstavlja viši broj bodova (ovdje: tehnička podobnost). 70 Formula je: “bodovi” x “postotak”


182

Primjer metode za računanje koja se koristi za

ocjenu i upoređivanje podobnih ponuda, gdje se kao kriterij za dodjelu ugovora koristi

ekonomski najpovoljnija ponuda

Ponuda 1 Ponuda 2 Ponuda 3 Ponuda 1

Ponuda 2

Ponuda 3

Kriterij za ocjenu

Iznos

Bodovi

Iznos

Bodovi

Iznos

Bodovi

Učešće

Bodovi za učešće Cijena ponude €

5000 €

80

4000 €

100

6000 €

66,7

60 %

48

60

40

Tehnička podobnost, broj dodanih odlika

9

odlika

75 3

odlike

25

12 odlika

100

30 %

22,5

7,5

30 Isporuka, broj dana

8

dana

100

32 dana

25

40

dana

20

10 %

10

2,5 2

Ukupni bodovi

80,5

70

72

Konačni poredak

1

3

2


183

Nakon završetka ovakve ocjene i usporedbe, prihvatljive ponude rangiraju se u skladu sa njihovim ukupnim bodovima. Ponuda sa najviše bodova dobija prvo mjesto i ta ponuda je “najbolje ocjenjena ponuda”, vidi član 34. stav (2) ZJN. Ugovor se konačno dodjeljuje ponuđaču koji je podnio najbolje ocjenjenu ponudu, vidi komentare na članove 28. tačka f), 29. tačka h), i 30. stav (1), tačka c), iznad. Takav ponuđač je “najuspješniji” ponuđač. Dodjela ugovora se navodi gore u vezi sa kriterijem za dodjelu ugovora: najniža cijena. Član 35. stav (2): (2) U otvorenom i ograničenom postupku, pregovori između ugovornog organa i ponuđača o osnovnim aspektima ugovora, a naročito o cijeni, nisu dozvoljeni.

Međutim, ugovorni organ može od ponuđačâ zahtijevati da pojasne svoje ponude bez unošenja bilo kakvih izmjena u sadržaj ponude.

Kako bi se osigurala na najbolji način slobodna i pravična konkurencija osnovni princip je princip zabrane pregovora između ugovornih organa i ponuđača o osnovnim aspektima ugovora koji je uspostavljen za otvoreni i organičeni postupak. Naročito su zabranjeni pregovori o cijeni ponude. Ovaj princip zabrane pregovaranja odnosi se na vremenski period tokom ocjene ponuda, koji počinje sa trenutkom otvaranja ponude i traje do donošenja odluke o dodjeli ugovora, odnosno do trenutka kada se odluka o dodjeli ugovora donese u postupku, prema članu 38. ZJN. Osnova za ovaj princip jeste da svaki ponuđač na osnovu svog troška ekonomskih/komercijalnih podataka računa svoju cijenu ponude i definira ostale detalje te ponude, nezavisno od ostalih ponuđača ili informacija o drugim ponudama. Samo na ovaj način, moguća je pravična i iskrena konkurencija, i samo na ovaj način moguće je da tržišne sile djeluju na način koji će biti od koristi ugovornom organu koji troši javna sredstva. Princip zabrane pregovaranja – ili filozofija koja ga opravdava – ima utjecaj i na faze postupka koje se sprovode prije otvaranja i podnošenja ponuda, i u stvari vrijedi i za fazu poslije dodjele ugovora, odnosno finalno zaključenje ugovora i ukupno izvršenje ugovora. Tokom faza prije otvaranja ponuda samo informacije koje se nalaze u obavještenju i tenderskoj dokumentaciji, u pravilu, su dostupne ponuđačima – nema pregovaranja između ugovornih organa i ponuđača o sadržaju tenderske dokumentacije, vidi komentare na član 21. stav (8), gore. Po dodjeli ugovora, ugovor se zaključuje uključivanjem cijene i uslova koji proizilaze iz najuspješnije ponude i tenderske dokumentacije, bez ikakavih izmjena koje su rezultat pregovaranja između ugovornog organa i najuspješnijeg ponuđača, vidi komentare na član 39. stav (3), dolje. I konačno, ugovor izvršava najuspješniji ponuđač u cjelovitom sadržaju potpisanog ugovora. Kako je i navedeno u komentarima na članove 28. tačka h), i 29. tačka j), gore, ugovor o javnoj nabavci zaključen na osnovu postupka


184

sprovedenog u skladu sa ZJN, ne smije biti značajno izmijenjen tokom perioda njegovog izvršenja po pitanju cijene i uslova koji su navedeni u prvobitno potpisanom ugovoru. Sa tačke pravične i slobodne konkurencije, zaključeni ugovor se izvodi u skladu sa specifikacijama i uslovima koji se nalaze u ugovoru. U slučaju da se uspostavi da je zbog objektivnih relativnih razloga potrebno značajno izmijeniti ugovor, ugovor se mora prekinuti u skladu sa uslovima iz ugovora i potrebo je započeti novi postupak javne nabavke i to pod tim izmijenjenim –ili nekim drugim – uslovima, kako bi se zaključio zadovoljavajući novi ugovor. Ipak, moguće je da će se javiti situacija u kojoj ugovorni organ, tokom postupka ocjene ponuda, želi tražiti pojašnjenje ili izvršiti neku korekciju na podnesenoj ponudi, u skladu sa članom 35. stav (2), druga rečenica, ZJN. Ugovorni organ može zahtijevati pismeno pojašnjenje o bilo kojem aspektu ponude od ponuđača koji je podio ponudu, u toku postupka ocjene ponuda, ali nikakve izmjene po pitanju osnovnog dijela podnesene ponude nije moguće izvršiti ovim putem. Moguće je tražiti samo pojašnjenje. Takav pismeni zahtjev za pojašnjenje mora sadržavati određeni rok za prijem pismenog odgovora od tog ponuđača. U slučaju da ugovorni organ ne primi nikakav odgovor od ugovornog organa, ta ponuda se odbacuje. Prema dobroj međunarodnoj praksi, čisto aritmetičku grešku, koju je moguće pronaći u podnesenoj ponudi, ugovorni organ ispravlja, u slučaju kada je očito da je došlo do greške. U protivnom, ta ponuda se odbacuje. Manje devijacije, koje se jave u podnesenoj ponudi, u odnosu na zahtjeve iz tenderske dokumentacije može ispraviti ugovorni organ, ako se te greške ili previdi mogu ispraviti bez da se mijenja osnovni dio ponude, ili/i ako se te manje devijacije, koje nisu vezane za osnovne zahtjeve iz tenderske dokumentacije, mogu kvantificirati i uzeti u obzir pri ocjeni i usporedbi ponuda. Članovi 36. i 37. ZJN vezani su za ostale aspekte izmjene postupka ocjene ponuda, vidi komentare ispod.

Član 36. Neprirodno niske ponude

Član 36. tretira situaciju, koja se može desiti tokom postupka ocjene ponuda, a to je da ugovorni organ pregleda ponudu i otkrije da je ponuđena cijena ponude neprirodno niska u odnosu na nuđenu robu, usluge ili radove.


185

Neprirodno niska cijena predstavlja cijenu koja je značajno niža od tržišne cijene, i dovoljna da poluči sumnju u to da li taj ponuđač može izvršiti ugovor u skladu sa navedenim uslovima za tu cijenu. Prihvatanje neprirodno niske ponude bi moglo biti rizično za ugovorni organ – taj rizik jeste cijena koja je toliko nerealistična da postoji rizik da bi tokom izvršenja ugovora, ugovarač mogao zahtijevati izmjenu (povećanje) cijene ili da taj ugovor neće biti izvršen. Kako bi se takve posljedice izbjegle, ugovorni organ zahtijeva informacije od tog ponuđača kako bi bio siguran da je tako niska cijena opravdana kao validna cijena za koju će se ugovor izvesti u skladu sa uslovima koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Potencijalno neprirodno nisku cijenu ugovorni organ mora rješavati veoma pažljivo, jer u nekim slučajevima to može predstavljati naročito povoljnu ponudu kojom će se uštedjeti javna sredstva, ali to također može implicirati i rizik da je ponuđač koji nudi tako neprirodnu cijenu ili greškom loše preračunao cijenu ili izračunao cijenu a pri tome zaboravio određene elemente cijene ili da je zloupotrijebio propise vezane za zaštitu zaposlenika i radnih uslova i, time nije sposoban da izvrši ugovor u skladu sa navedenim uslovima po toj cijeni, u slučaju kada je taj ponuđač odabran kao najuspješniji. Na ugovornom organu je da izvrši konačnu ocjenu toga da li se ili ne cijena ponude može okarakterisati kao neprirodno niska. U nekim slučajevima, kada su sve ponuđene cijene kod ostalih ponuda otprilike slične, a samo jedna ponuda je značajno niža, takva niska ponuda može uzrokovati to da ugovorni organ pomisli kako je to “neprirodno niska cijena”. Ali to nije pravilo, obzirom da niska cijena ponude može biti rezultat neke efikasnije ili povoljnije mogućnosti vezane za ponudu tog predmeta nabavke. Ugovorni organ se mora osloniti na svoj profesionalizam, iskustvo, informacije, itd, kada se nađe u situaciji koja implicira na neprirodno nisku cijenu – i, kadgod je ugovorni organ u sumnji, on slijedi odredbe iz člana 36. Član 36. stav (1): (1) Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokažu neprirodno niskim u

odnosu na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora, ugovorni organ će od ponuđača zahtijevati da opravda ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne pruži zadovoljavajuće opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbaciti ponudu.

Ako ugovorni organ, tokom procjene ponuda kako je opisano u komentarima gore na član 35. smatra ponuđenu cijenu neprirodno niskom kada su u pitanju robe, usluge ili radovi koji se nude, ugovorni organ zahtijeva od ponuđača da opravda tu ponuđenu cijenu time što će navesti dodatne informacije o načinu obračuna te cijene. Zahtjev za takve dodatne informacije reguliran je članom 36. stav (2), ZJN.


186

Takav zahtjev je dozvoljen u otvorenom i organičenom postupku, bez obzira na zabranu pregovora između ugovornog organa i ponuđača prema istom članu, vidi komentare gore. Kada je ugovorni organ odredio, da ponuđena cijena jeste neprirodno niska, te je zatražio od ponuđača da opravda takvu cijenu, ponuđač dostavlja ugovornom organu informacije dovoljne da zadovolje zahtjev ugovornog organa kako bi se dokazalo da je cijena opravdana. Ugovorni organ će svojom ocjenom odlučiti da li su dostavljene informacije zadovoljavjuće ili ne, prema pravilima iz člana 36. stav (2), ZJN. Osnovni principi objektivnosti, jednakog tretmana i slobodne i pravične konkurencije predstavljaju osnovni okvir ugovornom organu za ovakvu ocjenu. Ako ponuđač ponudi potrebne informacije kao odgovor na takav zahtjev, ugovrni organ prihvata ponudu i daje joj jednak tretman u osnovu na ostale ponude za vrijeme postupka ocjenjivanja, što znači da se toj ponudi dozvoljava natjecanje pod istim uslovima kao i ostalim ponudama. Ako ponuđač ne ponudi potrebne informacije kao odgovor na zahtjev ugovornog organa, ugovorni organ može odbiti neprirodno nisku ponudu. O odbijanju ponude ugovorni organ pismenim putem obavještava tog ponuđača uz navođenje razloga za odbijanje. Član 36. stav (2): (2) Da bi dobio opravdanje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi zahtijeva da dotični ponuđač pruži detaljne informacije o relevantnim

sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ uzima u razmatranje objašnjenja koja se na primjeren način odnose na:

Ako je ugovorni organ odredio da je ponuđena cijena ponude neprirodno niska, ugovorni organ zahtijeva u pismenoj formi od tog ponuđača da izvrši detaljan presjek ponuđene cijene ponude. Takav pregled ponuđene cijene pružit će detalje sastavnih elemenata cijene, odnosno detaljnu kalkulaciju cijene kojom se prikazuje sastav cijene po svakoj komponeneti. Ono što će ugovorni organ uraditi nakon izvođenja ocjene neprirodno niske ponude navedeno je u članu 36. stav (2), tačka a) do d), ZJN. Ugovorni organ time, može naročito zahtijevati od ponuđača da objasni dijelove cijene vezane za određene tačke. Nakon prijema objašnjenja od ponuđača, ugovorni organ može zahtijevati i dodatne informacije kako je to primjereno.


187

Član 36. stav (2) tačka a): a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske

metode;

Tačka a) tiče se ekonomičnosti proizvodnog procesa po pitanju roba, pruženih usluga ili građevinskih metoda. Pod “ekonomičnošću” se smatra to da je taj proizvodni proces, pružanje usluga ili građevinski metod ekonomičniji u poređenju sa drugim procesima ili metodama koje se koriste na relevantnom tržištu. Nije potrebno ni pominjati, da taj proizvodni proces, pružanje usluga ili izvršenje građevinskih radova mora da se izvršava na legalan način na mjestu proizvodnje, pružanja ili izvršenja. Proizvodni proces uključuje i etiketiranje, pakiranje i prijevoz robe. Član 36. stav (2) tačka b): b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponuđač ima za dostavu roba ili usluga ili za izvođenje radova;

Stav b) tiče se tehničkog rješenja koje odabire ponuđač kako bi pripremio ponudu koja zadovoljava zahtjeve ugovornog organa navedene u tenderskoj dokumentaciji, i/ili nekih izuzetno pogodnih uslova dostupnih ponuđaču a koje ponuđač koristi u vezi sa robom ili proizvodima, pružanjem usluga ili izvršenju radova koji zadovoljavaju zahtjeve ugovornog organa. Član 36. stav (2) tačka c): c) originalnost posla, roba ili usluga koje je ponuđač ponudio;

Stav c) tiče se orginalnosti posla, roba ili usluga koje je ponuđač ponudio. Moguće je da ponuđač želi da uspostavi posao na osnovu nekih novih stvari ili aktivnosti i da time nudi naročito nisku cijenu kako bi mogao ući na tržište71. Član 36. stav (2) tačka d): d) usklađenost s važećim odredbama koje se odnose na radnu zaštitu i uslove rada na mjestu gdje se izvodi rad, pruža usluga ili isporučuje

roba.

71Obično je dozvoljeno ponuđaču da ponudi cijenu koja ne uključuje sve troškove ponuđača, ali u nekim slučajevima takvo određivanje cijene može – kada na primjer ponuđač ima dominantan položaj na tržištu - biti inkompatibilno sa propisima o konkurenciji u zemlji osnivanja ponuđača.


188

Stav d) tiče se bitnog djela usklađenosti ponude sa zakonodavstvom i/ili drugim propisima na snazi a koji su vezani za radnu zaštitu i uslove rada na mjestima gdje se radovi, usluge ili robe dostavljaju. Ugovorni organ naravno mora biti kada zaključuje ugovore jer je moguće da se javljaju privredni subjekti koji zanemaruju te propise i tako nude neprirodne cijene. Član 37. Preferencijalni tretman domaćeg

Preferencijalni tretman za domaće može biti primijenjen samo u mjeri u kojoj to dopuste podzakonski akti. Član 37. uspostavlja mogućnost toga da se ugovornim organima iz BiH dozvoli da daju preferencijalni tretman domaćoj proizvodnji u konkurenciji sa stranom porizvodnjom tokom tranzicijskog perioda. Taj domaći preferencijal ima za cilj zaštitu razvoja privrednih subjekata u BiH. Uzimati u obzir domaći preferencijal znači da ugovorni organ dodaje određeni iznos koji se računa putem procenta na cijenu ponude koju nude strani privredni subjekti prije finalne ocjene i usporedbe cijena ponuda. Whether and to which extent domestic preferences may be taken into account by the contracting authorities in their award of public contracts is regulated in the Implementing Regulations to the PPL (Article 20).

ODJELJAK VII DUŽNOSTI NAKON DODJELE UGOVORA

ODJELJAK VII Poglavlja II ZJN, koji se sastoji od članova 38. do 42., vezan je za finaliziranje postupka dodjele ugovora koji se sprovodi u skladu sa članovima od 28. do 37. ZJN, tako što regulira postupke za informiranje kandidata i ponuđača o rezultatima (član 38.), zaključenje ugovora (član 39.), objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora (član 40.), pripremu izvještaja o postupku javne nabavke (član 41.) i čuvanje dokumentacije (član 42.).


189

Član 38. Obavještavanje kandidata i ponuđača o rezultatima

Član 38. regulira postupke za informiranje učesnika/kandidata (u ograničenom ili pregovaračkom postupku) i ponuđača (u svim primarnim postupcima dodjele ugovora: otvorenom, organičenom ili pregovaračkom) o rezultatima sprovedenog postupka dodjele ugovora. Pod “rezultatima” se podrazumijeva (i) rezultat postupka pretkvalifikacije, po kom kandidati koji su na vrijeme podnijeli zahtjev za učešće u organičenom postupku ili pregovaračkom postupku nakon objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, budu odabrani kao kvalificirani ili nekvalificirani za učešće u tom postupku, vidi član 29. tačka d), i član 30. stav (1), tačka a), ZJN i gore navedene komentare, i (ii) rezultat ocjene pravovremeno pristiglih ponuda u otvorenom i organičenom postupku, vidi član 28. tačka f), i član 29. tačka h), ZJN, ili pravovremeno pristiglih finalnih ponuda u pregovaračkom postupku, vidi član 30. stav (1), tačka c), ili član 30. stav (2), tačka a), ZJN i komentare gore navedene, po kojima se proglašava najuspješniji ponuđač i dodjeljuje mu se ugovor. Glavni princip za informiranje o ovim rezultatima jeste da se obavještavaju svi učesnici istovremeno čim je prije moguće a maksimalno u roku od 7 dana od dana donošenja odluke kod ugovornog organa. Član 38. stav (1): (1) Ugovorni organ će istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od donošenja odluke, pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponuđače koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili obustavljanja postupka.

Pismo o rezultatima kandidata ili ponuđača, odnosno kandidata ili ponuđača koji su pravovremeno podnijeli svoje zahtjeve za učešće ili koji su pravovremeno podnijeli svoje ponude, priprema se u pismenoj formi i odašilje ga ugovorni organ istovremeno relevantnim privrednim subjektima i to u roku od 7 dana od donesene odluke, u skladu sa dolje navedenom tabelom:


190

Ogranićeni postupak

Pregovarački postupak so obavljivanjem obavještenja o

javnoj nabavci

Po

stupa

k:

Otvoreni postupak

Faza pretkvalifika

cije

Faza

podnošenja ponuda

Faza

pretkvalifikacije

Faza

podnošenja finalnih ponuda

Pregovarački postupak

bez obavljivanja obavještenja

, kada je pozvano više od jednog

kandidata

Poče

tak sl

anja

i po

četak

istek

a rok

a od

7 da

na:

Donošenje odluke o dodjeli ugovora

Odluka o pretkvalifikaciji


Odluka o pretkvalifikaciji



Opera

ter ko

ji prim

a inf

ormac

ije:

Svi ponuđači koji su pravovremeno podnijeli ponudu

Svi kandidati koji su pravovremeno podnijeli zahtjev za učešće

Svi kandidati koji su prošli fazu pretkvalifikacije koji su pravovremeno podnijeli ponudu

Svi kandidati koji su pravovremeno podnijeli zahtjev za učešće

Svi kandidati koji su učestvovali u pregovorima i koji su pravovremeno podnijeli finalnu ponudu

Svi učesnici koji su pravovremeno podnijeli finalnu ponudu

Sadrž

aj inf

ormac

ija ko

je se

šalju

op

erater

u 72 :

Da li je odabran ili ne. Ako ne, navesti razloge. Naziv najuspješnijeg ponuđača i razloge zašto je odabran.

Da li se kvalificirao ili ne. Ako ne, navesti razloge. Svi kandidati koji su se kvalificirali pozivaju se u slijedeću fazu.


Da li se kvalificirao ili ne. Ako ne, navesti razloge. Svi kanidati koji su se kvalificirali pozivaju se da podnesu početne ponude koji će biti osnova za pregovore.



72 Sve povjerljive informacije ugovorni organ smatra tajnom.


191

U gornjoj tabeli, sadržaj pisma koje se šalje privrednom subjektu, predstavlja minimalnu količinu informacija koje je potrebno dati, i koje su navedene u odredbama člana 38. stavovi (2) do (5), ZJN, vidi komentare direktno ispod. Ugovorni organ može dati i dodatne informacije kako bi proširio transparentnost postupka, u skladu sa članom 9. ZJN o zaštiti povjerljivih informacija. U slučaju da pokrenuti postupak bude poništen u skladu sa odredbama iz člana 12. ZJN, informacije o poništenju i razlozima zbog kojih je postupak poništen, vidi član 38. stav (5) ZJN, se šalje u pismenoj formi privrednih subjekata direktno uključenim u postupak u vrijeme poništenja. Član 38. stav (2): (2) Obavještenje kandidatima, kao minimum, obavezno sadrži podatke o tome da li je dati kandidat zadovoljio pretkvalifikacije ili ne. U slučaju da nije, navode se

razlozi.

Informacije kandidatima u fazi pretkvalifikacije u organičenom ili pregovaračkom postupku minimalno sadrže, podatke o tome da li je taj kandidat prošao tu fazu ili ne, i ako ne, koji su razlozi za to. Kvalificirani kandidati se naravno pozivaju da podnesu svoje ponude u isto vrijeme kada ih se informira o rezultatima pretkvalifikacijske faze, vidi komentare na član 29. tačka e), gore. Kandidati, koji su eliminirani iz daljeg učešća u postupku, odnosno oni koji se nisu kvalificirali, će dobiti minimalno informacije o tome zašto su eliminirani. Član 38. stav (3): (3) U obavještenju ponuđačima čija je ponuda odbijena obavezno se navode

razlozi odbijanja.

Pismo ponuđačima o odluci o dodjeli ugovora koju donese ugovorni organ, minimalno sadržava, podatke o tome da li je taj ponuđač odabran ili ne, i ako ne, razloge odbijanja njegove ponude. Uz to, neuspješni ponudač se informira o tome koja ponuda je odabrana kao najuspješnija ponuda u skladu sa članom 38. stav (4), ZJN, vidi komentare ispod. Najuspješnijem ponuđaču se nudi, ili ga se informira o nuđenju ugovora, što podliježe odredbama člana 39. ZJN, vidi komentare ispod.

Neuspješni ponuđači, odnosno oni ponuđači čije ponude su odbijene, dobijaju minimalno informacije o razlozima zašto je ponuda odbijena, i ko je odabran kao najuspješniji ponuđač, vidi komentare ispod.


192

Član 38. stav (4): (4) Obavještenje svim ponuđačima, kao minimum, obavezno sadrži ime ponuđača

kome je ugovor dodijeljen i razloge izbora te ponude u skladu s članom 9. ovog zakona.

Informacija koja se šalje svim ponuđačima minimalno mora da sadrži ime ponuđača kome je ugovor dodijeljen i razloge zbog kojih je ta ponuda odabrana, u skladu sa članom 9. ZJN o zaštiti povjerljivih informacija. Te informacije se daju u svrhu poboljšanja buduće konkurentnosti tih privrednih subjekata u postupcima javnih nabavki. Član 38. stav (5): (5) U slučaju da je postupak obustavljen, u obavještenju kandidatima ili ponuđačima navode se razlozi obustavljanja.

U slučaju da se poništi pokrenuti postupak u skladu sa članom 12. ZJN, informacije o poništenju i razlozima zbog kojih je postupak poništen se šalju u pismenom obliku svim kandidatima ili ponuđačima koji učestvuju u postupku u fazi u kojoj je postupak poništen. Član 39. Ugovori

Član 39. tiče se zaključivanja ugovora o javnoj nabavci i navodi određene posebne ugovorne uslove, koji mogu ili će uzeti u obzir strane ugovora: ugovorni organ s jedne strane, i privredni subjekt kojem je dodijeljen ugovor kao najuspješnijem ponuđaču s druge strane. Zaključivanje okvirnog sporazuma dodijeljenog u skladu sa članom 32. ZJN održava se u skladu sa istim pravilima koja se analogno primjenjuju. Član 39. stav (1): (1) Ugovorni organ nudi ugovor onom kvalificiranom ponuđaču koji je dostavio

najniže ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu s odredbama članova 35. do 37. ovog zakona. Ugovor se zaključuje u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine o obligacijama. Nijedan ugovor ne može se zaključiti u periodu od 15 dana od datuma kada su ponuđači obaviješteni o rezultatu u skladu sa stavom (1) člana 38. ovog zakona.


193

Nakon donošenja odluke o dodjeli ugovora t.j nakon okončanja postupka ocjene ponuda prema članu 35. ZJN, vidi komentare iznad, ugovorni organ informira najuspješnijeg ponuđača o toj odluci i nudi ugovor najuspješnijem ponuđaču. “Najuspješniji ponuđač” je privredni subjekt – koji zadovoljava kriterije za odabir ponuda navedene u tenderskoj dokumentaciji – i koji je podnio najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa postupkom ocjene, opisanom u komentarima na član 35. ZJN, gore. Postupak ocjene uključuje mjere koje je potrebno poduzeti i u slučaju neprirodno niskih ponuda, vidi član 36. ZJN, i – ako je prikladno – uzima u obzir domaći preferencijal, vidi član 37. ZJN. Ugovor o javnoj nabavci koji se zaključuje između ugovornog organa i uspješnog ponuđača, je kao takav “ugovor” u skladu sa ugovornim propisima BiH, odnosno zakonima na snazi o obligacionim odnosima u BiH. Tokom postupka dodjele ugovora, ugovorni organ je uspostavio brojne zahtjeve i uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji, i ti zahtjevi i uslovi – skupa sa jednim ili više specifičnih uslova iz ugovora pomenutih u članu 39. stavovi (3), (4) i (5) ZJN – se odražavaju u ugovoru koji se zaključuje između ugovornog organa i najuspješnijeg ponuđača i koji je proširen, ako je potrebno, setom općih uslova iz ugovora. Nikakvi opći niti posebni uslovi iz ugovora ne smiju biti kontradiktorni zakonima o obligacionim odnosima BiH. Kada ugovor o javnoj nabavci ne regulira pitanje vezano za izvršenje ugovora ili odnos između ugovornih strana, važeći zakoni o obligacijama u BiH će imati prevlast kao i u slučaju svih ugovora prema zakonodavstvu BiH. To da će se ugovor zaključiti “u skladu sa zakonima BiH o obligacijama” ne znači da strane u ugovoru – ugovorni organ i privredni subjekt – ne smiju pominjati npr. ugovorne zakone neke druge zemlje; to samo znači da niti jedna ugovorna odredba ne smije biti kontradiktorna zakonima u BiH. Član 39. stav (1), sadrži bitno pravilo, da se niti jedan ugovor o javnoj nabavci ne smije zaključiti prije isteka roka od 15 dana od datuma kada su ponuđači informirani o rezultatima postupka dodjele ugovora prema članu 38. stav (1), ZJN, vidi komentare gore. “Zaključivanje” ugovora predstavlja potisivanje ugovorne dokumentacije od ugovornih strana, čime ugovor stupa na snagu. “Datum na koji su ponuđači informirani o rezultatima” predstavlja datum slanja tih informacija relevantnim privrednim subjektima. “Period čekanja” od 15 dana uspostavljen je kako bi se ostavilo dovoljno vremena neuspješnim ponuđačima ili drugim zainteresiranim stranama u postupku javne nabavke da razmisle o rezultatima postupka dodjele ugovora i– i ako oni smatraju da je ugovorni organ prekršio ZJN ili podzakonska akta tokom sprovođenja postupka – ulože prigovor na postupak u skladu sa članom 51. ZJN, vidi komentare ispod. “Period čekanja” od 15 dana koji je uspostavljen članom 39. stav (1), ZJN vrijedi za sve primarne postupke dodjele ugovora koji su definirani članom 10. stavovi a) do d), ZJN (ne postoje izuzeci – čak ni u slučaju hitnosti). Strane ovo


194

obično ne smatraju ograničenjem za efikasno sprovođenje postupka, jer obično zaključivanje uključuje pripremu dokumentacije, organiziranje sastanka za potpisivanje ugovora, itd. Iznimno hitnim slučajevi kako je navedeno u članu 11. stav (4), tačka a), alineja 4), mogu odbaciti sve opće odredbe, kao što je naprimjer zaštita od prirodne katastrofe ili njene posljedice. Kako je pomenuto prema komentarima na član 30. stav (2), tačka a), gore, u time slučajevima može se opravdati i kršenje zakona u svrhu spašavanja života, zdravlja ili vrijednosti, u skladu sa općim javnim “zakonima u slučaju hitnosti”. Samo kada postoji takva neophodnost, koja bi opravdala kršenje ZJN uz pozivanje na “zakone u slučaju hitnosti”, ugovor se može odmah zaključiti, bez obzira na odredbe člana 39. stav (1), ZJN. Član 39. stav (2): (2) Ako dobavljač kojem je dostavljen prijedlog dodjele ugovora a) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora, ili b) propusti da ostavi garanciju za izvršenje ugovora o nabavci, kako je propisano u tenderskoj dokumentaciji, ili c) propusti da potpiše ugovor o nabavci, ili d) odbije da zaključi ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ predlaže dodjeljivanje ugovora onom dobavljaču čija je ponuda

po redoslijedu odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača koji je odbio dodjelu ugovora.

Član 39. stav (2), navodi pravila za način reagiranja ugovornog organa kada dobavljač kojem je ponuđen ugovor o javnoj nabavci, odbije da zaključi ugovor, ili direktno u pismenoj formi, time što odbija da potpiše ugovornu dokumentaciju ili na bilo koji drugi način. Pretpostavljajući da postoji više od jedne prihvatljive ponude pravovremeno podnesene, glavno pravilo u toj situaciji jeste da se ugovor nudi ponuđaču koji je podnio slijedeću najbolje ocjenjenu ponudu. Kada je garancija na ponudu bila obavezni zahtjev ugovornog organa, tu garanciju na ponudu plaća ponuđač koji je odbio da zaključi ugovor, vidi komentare na član 16. stav (1), iznad. Pravilo iz člana 39. stav (2), vrijedi za regularnu – odnosno slobodnu i pravičnu – konkurenciju konkurenata na relevantnom tržištu po pitanju predmeta ugovora. Ako recimo druga po redu ocijenjena ponuda, na primjer, nudi neopravdano visoku cijenu, ovo pravilo nije primjenjivo.


195

Ovo pravilo nije primjenjivo ni za situacije, u kojima je zaključivanje ugovora prolongirano za značajno duži period vremena u odnosu promjene na tržištu i/ili aktivnosti u tom određenom poslovnom sektoru. Kada se konkurencija na relevantnom tržištu značajno izmijenila od postupka podnošenja ponuda, pravilo iz člana 39. stav (2), ne primjenjuje se obavezno. Ako druga po redu ponuda sadrži cijene koje značajno prelaze budžet ugovornog organa, također, primjena ovog pravila nije obavezna. U tim slučajevima ugovorni organ može razmatrati poništenje postupka u vezi sa članom 12. stav (1), tačka b), alineja 3), ZJN, vidi komentare na član 12. gore, i ponovno započinjanje postupka nabavke. Član 39. stav (2) tačka a): a) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora, ili

Ako najuspješniji ponuđač, nakon informiranja i nuđenja ugovora, odbije pismenu tu ponudu, ugovorni organ može odmah nastaviti postupak time što nudi ugovor ponuđaču koji je drugi po redu na listi. Član 39. stav (2) tačka b): b) propusti da ostavi garanciju za izvršenje ugovora o nabavci, kako je propisano u tenderskoj dokumentaciji, ili

Ako najuspješniji ponuđač nakon što ga se obavijesti i što mu se ponudi potpisivanje ugovora ne priloži garanciju za izvršenje ugovora, kako je propisano tenderskom dokumentacijom – pod uslovom da mu se omogući neki realan vremenski period – ugovorni organ može nastaviti sa postupkom kako je opisano u članu 39. stav (2), tačka a). Član 39. stav (2) tačka c): c) propusti da potpiše ugovor o nabavci, ili

Ako najuspješniji ponuđač nakon što ga se obavijesti i što mu se ponudi potpisivanje ugovora propusti da potpiše ugovor – pod uslovom da mu se omogući realan vremenski period – ugovorni organ može nastaviti sa postupkom kako je opisano u članu 39. stav (2), tačka a). Član 39. stav (2) tačka d): d) odbije da zaključi ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj

dokumentaciji,

Ako najuspješniji ponuđač nakon što ga se obavijeti i što mu se ponudi potpisivanje ugovora želi zaključiti ugovor samo pod značajno drugačijim


196

uslovima od uslova navedenih u tenderskoj dokumentaciji – pod uslovom da mu se omogući realan vremenski period – ugovorni organ može nastaviti sa postupkom kako je opisano u članu 39. stav (2), tačka a). Član 39. stav (3): (3) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najuspješnijoj ponudi,

kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Ukoliko se u tenderskoj dokumentaciji dopušta odredba o varijabilnoj cijeni (cjenovna formula), zasnovana na određenim / definiranim objektivnim pravilima, takva odredba može biti unesena u ugovor.

Kako je opisano u vezi sa članovima 28. tačka h), i 29. tačka j), iznad, ugovor zaključen na osnovi postupka javne nabavke prema ZJN ne smije biti značajno izmijenjen. Analogno tome, i iz istih razloga, ugovor o javnoj nabavci ne smije se zaključiti tako što će biti uključene druge cijene, uslovi i razlozi u odnosu na one nastale iz najuspješnije ponude i tenderske dokumentacije. Ovo je posljedica osnovnog principa sistema javnih nabavki koji se zasniva na slobodnoj i pravičnoj konkurenciji, vidi komentare na član 35. stav (2), gore. U slučaju da se ustanovi da zbog objektivnih razloga bude neophodno izmijeniti cijenu, uslove i/ili kriterije značajno prije potpisivanja ugovora, neophodno je priteći odredbama iz člana 12. stav (1), tačka c), ZJN. Ako je na osnovi fiksnih, objektivnih pravila u tenderskoj dokumentaciji dozvoljena klauzula o izmjeni cijene, koja je dostupna jednako svim ponuđačim, ta klauzula se može uključiti u ugovor kao osnov za izmjenu cijene. Nikakve druge izmjene cijene nisu moguće. Član 39. stav (4): (4) Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se

saopćavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ obavijestit će dobavljača o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopćenja, navodeći razloge u slučaju odbijanja. Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.

Kada se zaključi ugovor o javnoj nabavci potpisivanjem ugovorne dokumentacije od strane ugovornih strana, privredni subjekt kao strana u ugovoru (često se naziva “ugovaračem”) je odgovoran za izvršenje ugovora. Bez obzira na ovaj princip, taj privredni subjekt ne smije vršiti podugovaranje bilo kojeg značajnog dijela tog ugovora bez predhodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Ako privredni subjekt kao strana u ugovoru želi podugovarati značajan dio ugovora, te elemente koji se podugovaraju i identitet podugovarača potrebno


197

je opisati i dostaviti ugovornom organu pravovremeno prije podugovaranja. Ugovorni organ, onda donosi odluku o tome da li prihvata ili ne to podugovaranje te informira ponuđača o svojoj odluci u roku od 15 dana od prijema tog obavještenja, navodeći svoje razloga u slučaju da je zahtjev odbijen. Ugovorni organ može primijeniti samo objektivne razloge za odbijanje. Član 39. stav (5): (5) Ugovorni organ u ugovoru postavlja uslov da dobavljač kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo da zapošljava, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička ili pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske

dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica koje je angažirala Komisija za nabavke, nadležna za dodjelu navedenog ugovora o javnoj nabavci, najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora.

Čak i kada to nije navedeno u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ navodi kao ugovorni uslov, da privredni subjekt kao strana u ugovoru nema pravo da zapošljava, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička ili pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica Komisije za javne nabavke nadležne za postupak dodjele ugovora o javnoj nabavci, najmanje 6 mjeseci po zaključenju ugovora. Član 40.

Obavještenje o dodjeli ugovora

Član 40. tiče se obavještenja o dodjeli ugovora. Kada god se primarni postupak dodjele ugovora, vidi član 10. tačka a) do d), ZJN, okonča zaključenjem ugovora ili okvirnog sporazuma, rezultat tog postupka, značenja u kojem je ugovor ili okvirni sporazum zaključen te kakav je sadržaj ugovora, se objavljuje. Glavno pravilo jeste da se obavještenje o dodjeli ugovora objavljuje na isti način na koji je objavljeno obavještenje o javnoj nabavci. Ali također, kada se zaključuje ugovor po zaključenju pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja, objavljuje se i obavještenje o dodjeli ugovora. Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora predstavlja element transparentnosti aktivnosti javnih nabavki. Objavljivanjem rezultata o sprovedenom postupku, zainteresirani privredni subjekti – i javnost – dobijaju informacije koje će im poslužiti u njihovom budućem tržišnom djelovanju, bilo da su učestvovali u postupku nabavke ili ne. Član 40. stav (1): (1) Ugovorni organ u skladu s članom 20. ovog zakona objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka dodjele. Takva obavještenja

objavljuju se što je prije moguće, ali ne kasnije od 30 dana po zaključenju ugovora.


198

Obavještenje o dodjeli ugovora priprema i objavljuje ugovorni organ i to je posljednji korak sprovođenja svakog primarnog postupka dodjele ugovora koji vodi do zaključivanja ugovora o javnoj nabavci, vidi komentare na članove 28. tačka h), 29. tačka j), 30. stav (1), tačka c), i 30. stav (2), tačka a) i b), iznad. Kada postupak javne nabavke koja je započeta objavljivanjem objavještenja o javnoj nabavci nije doveo do – i neće dovesti do – zaključenja ugovora (ili okvirnog sporazuma, vidi član 40. stav (2), ZJN), takav postupak se formalno poništava objavljivanjem obavještenja o poništenju postupka, član 12. stav (2), ZJN. Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora vrši se u skladu sa odredbama člana 20. ZJN. To znači da se svako obavještenje o dodjeli ugovora objavljuje u Službenom glasniku BiH u obliku i formatu koji se definiran za sva obavještenja prema članu 20. stav (2), ZJN. Kada je vrijednost ugovora jednaka ili prelazi relevantne međunarodne vrijednosne razrede iz člana 6. stav (3), ZJN, obavještenje o dodjeli ugovora, uz to, se mora još objaviti i u časopisu ili novinama u međunarodnom opticaju ili na internet stranici javnih nabavki koja garantira međunarodni pristup kako je i navedeno u podzakonskim aktima. Dolje u tabeli navedene su stavke vezane za pripremu obavještenja o zaključenju ugovora:

Članovi ZJN relevantni za pripremu i objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora

Regulirana pitanja

Obavještenje o dodjeli ugovora obavljuje se u skladu sa članom 20. ZJN. Obavještenje o dodjeli ugovora obavještava zainteresirane ekonomske operatere o zaključenim ugovorima o javnim nabavkama u svrhu poboljšanja buduće konkurencije kada su u pitanju ugovori o javnim nabavkama u relevantnim tržišnim sektorima. Obavještenje o dodjeli ugovora pominje obje strane u ugovoru, glavni sadržaj ugovora, broj primljenih ponuda i ugovorenu cijenu i raspon cijena primljenih ponuda. Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora se vrši čim je to prije moguće a najkasnije 30 dana nakon zaključenja ugovora.

Član 40., Stav (1)

Standardni obrazac za obavještenje o dodjeli ugovora se primjenjuje kod pripreme obavještenja. Član 20., Stav (1) Ugovorni organ šalje pripremljeno obavještenje o dodjeli ugovora Službenom glasniku BiH na objavu.


199

Članovi ZJN relevantni za pripremu i objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora

Regulirana pitanja

Član 20., Stav (2) Sva uputstva za objavu u Službenom glasniku se primjenjuju. Član 20., Stav (3)

Moguće je objaviti obavještenje i negdje drugo, ali ne prije objavljivanja u Službenom glasniku i to samo istih informacija73.

Član 20., stav (4) Kada procijenjena vrijednost ugovora jeste jednaka ili prelazi međunarodni vrijednosni razred za tu vrstu ugovora, ugovorni organ uz to objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora u skladu sa relevantnim odredbama podzakonskih akata na ZJN.

Član 20., Stav (5) Obavljivanje u mediju sa međunarodnim opticajem kako je pomenuto u članu 20, stav (4), je uvijek moguće. Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora objavljuje se odmah nakon zaključivanja ugovora, vidi komentare na član 39. gore, a u vremenskom roku od 30 dana od zaključenja ugovora.

Član 11. stav (2) Podzakonskih akata ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i obavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora, vidi također model obrasca obavještenja o dodjeli ugovora (Službeni glasnik BiH, br. 17/05). Obavještenje o dodjeli ugovora sadrži najmanje slijedeće informacije:

• naziv i adresu ugovornog organa;

• vrstu ugovornog organa;

• vrstu ugovora i da li je to okvirni sporazum;

• naziv ugovora;

• opis predmeta ugovora;

• procijenjena vrijednost ugovora; • vrsta postupka;

• kriteriji za dodjelu ugovora;

• naziv i adresa najuspješnijeg ponuđača;

• cijena odabrane ponude;

• raspon cijena podnesenih ponuda (najniža-najviša);

73 Ugovorni organ često žele da objave obavještenje o nabavci u nešto široj formi nego što to ZJN zahtijeva, kako bi osigurali aktivnu konkurenciju. Obavljivanje odgovarajućeg obavještenja o dodjeli ugovora ne mora se obavezno objaviti na istom mjestu, sve dok se zahtjevi ZJN ispunjavaju.


200

• broj primljenih ponuda;

• proporcija ugovora namijenjena za podugovoranje (ako je primjenjivo);

• datum zaključenja ugovora. Član 40. stav (2): (2) U slučaju da je u skladu s članom 32. ovog zakona zaključen okvirni sporazum, ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma i nije dužan objavljivati obavještenja o dodjeli svakog ugovora koji se zaključi na osnovu tog sporazuma.

Za postupak javne nabavke koji vodi zaključenju okvirnog sporazuma u skladu sa članom 32. ZJN, rezultat je onda obavještenje o dodjeli okvrinog sporazuma – a slijede se ista pravila kao kod objave obavještenja o dodjeli ugovora prema članu 40. stav (1), ZJN. Kako efekat zaključenja okvirnog sporazuma, prema članu 32. stav (2), ZJN, kako je gore objašnjeno, jeste da ugovorni organ naknadno može zaključiti ugovore pod okvirnim sporazumom sa stranom s kojom je zaključio sporazum bez primjene postupka iz ZJN, a naročito je pomenuto u članu 40. stav (2), ZJN, da nije potrebno objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora, kada se zaključi ugovor o isporuci unutar tog okvirnog sporazuma. Član 40. stav (3): (3) Obavještenje o dodjeli ugovora sadržava informacije koje reguliraju

podzakonski akti.

Detalji o sadržaju obavještenja o dodjeli ugovora nalaze se u Podzakonskim aktima ZJN.


201

Član 41. Izvještaj o postupku nabavke

Član 41. definira obavezno izvještavanje Agencije za javne nabavke o svakom primarnom postupku dodjele ugovora koji sprovodi ugovorni organ, uključujući sprovođenje konkursa za izradu idejnog rješenja. Izvještavanje se zahtijeva također i kod poništenja postupka, osim ako se poništenje ne radi s namjerom ponovnog pokretanja postupka kako je navedeno u članu 12. stav (1), tačka b), ZJN. U tim slučajevima, izvještaj o kompletnom postupku koji je doveo do zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma se priprema i podnosi AJN. Član 41. stav (1): (1) Ugovorni organ priprema izvještaj o svakom postupku dodjele ugovora koji se

obavi u skladu s odredbama ovog poglavlja, uključujući i slučajeve kada je zaključen okvirni sporazum. Izvještavanje se zahtijeva za svaki sprovedeni postupak javne nabavke, uključujući postupke koje se odnose i na zaključenje okvirnog sporazuma. Zaključenje ugovora prema okvirnom sporazumu prema članu 32. stav (2), ZJN ne zahtijeva podnošenje izvještaja. Upotreba okvirnih sporazuma iz člana 32. ZJN, ipak implicira da ugovorni organ vodi bilješke o kvantitetu i opsegu nabavki iz okivrnog sporazuma, kako se okvirni sporazum zaključuje samo za jedan maksimalni kvantitet ili opseg, vidi komentare na član 32. gore. Te bilješke se dostavljaju AJN na zahtjev AJN. Član 41. stav (2): (2) Izvještaj uključuje primjerene informacije zavisno od izabranog postupka dodjele. Minimum informacija koje izvještaj sadrži utvrđuje se u podzakonskim aktima.

Cilj izvještaja jeste skupljanje statističkih podataka za upotrebu od strane AJN u izvršavanju svojih zadataka vezanih za primjenu sistema javnih nabavki i poboljšanje tog sistema. Informacije koje se nalaze u izvještajima, će time, uglavnom biti vezane za opće aspekte sprovođenja postupaka, i predstaviti će se na način koji je odgovarajući za statističku upotrebu. Detalji o sadržaju izvještaja navedeni su u Podzakonskim aktima ZJN.


202

Član 41. stav (3): (3) Izvještaj se priprema i dostavlja Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana

nakon datuma okončanja postupka nabavke. Agencija za javne nabavke utvrđuje pravila i obrasce za dostavu izvještaja.

Vremenski rok za pripremu i podnošenje izvještaja AJN za ugovorni organ je 15 dana od dana okončanja postupka javne nabavke. Pravila i obrasce za izvještaj određuje AJN. Član 42.

Arhiviranje dokumenata Zaključeni ugovori o nabavci, zahtjevi, ponude, tenderska dokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zahtjeva i ponuda, kao i drugi dokumenti vezani za nabavku, čuvaju se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje.

Član 42. tiče se čuvanja dokumenata vezanih za svaku aktivnost javne nabavke koju sprovodi ugovorni organ. Svi takvi dokumenti se arhiviraju kod ugovornog organa u skladu sa zakonima BiH za arhiviranje.

ODJELJAK VIII KONKURS ZA IZRADU IDEJNE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE Pregled Konkursi za izradu idejnog rješenja se često koriste tamo gdje ugovorni organ

želi da istraži ideje za projekte koji uključuju snažan estetski ili kreativni element – na primjer idejna rješenja za prestižne javne građevine kao što su vijećnice ili pozorišta. Ugovorni organi nisu obavezni koristiti konkurs za izradu idejnog rješenja i mogu slobodno koristiti neki drugi od postupaka javne nabavke ako to smatraju prikladnim.


203

Konkurs za izradu idejnog rješenja je postupak u kojem ugovorni organ prvo otvara konkurentsko nadmetanje za izradu idejnog rješenja i onda ima opciju da dodijeli ugovor o nabavci usluga pobjedniku ili jednom od pobjednika ranijeg nadmetanja. Dodijeljivanje ugovora o nabavci usluga nije obavezno i moguće je da se otvori konkurentsko nadmetanje za izradu idejnog rješenja bez namjere da se dodijeli ugovor o nabavci usluga. To znači da konkurs za izradu idejnog rješenja može biti

• samo konkurs za izradu idejnog rješenja koji ne vodi dodjeli ugovora, ili

• konkurs za izradu idejnog rješenja koji vodi dodjeli ugovora U oba slučaja, detaljna pravila za vođenje konkursa za izradu idejnog rješenja

određuje ugovorni organ. Međutim, ugovorni organ se mora (gdje je to primjenjivo) povinovati odredbama ZJN-a u javnom oglašavanju konkursa, izdavanju dokumentacije za konkurs i određivanju pobjednika ili pobjedniká. Tamo gdje vodi konkurs za izradu idejnog rješenja koji vodi dodjeli ugovora, ugovorni organ može dodijeliti ugovor korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja. Obavještenje o dodjeli ugovora se mora objaviti u Službenom glasniku u skladu sa odredbama člana 40., kada je već ugovor dodijeljen i pripremljen izvještaj u skladu sa članom 41. Konkurs za izradu idejnog rješenja je u mnogim aspektima sličan otvorenom i ograničenom postupku:

• Svi postupci počinju sa objavljivanjem obavještenja u Službenom glasniku i na web stranici javnih nabavki

• Svi zainteresovani dobavljači mogu učestvovati ili zahtijevati da učestvuju

• Isti su uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumentacija koja bi se tražila od dobavljača da bi dokazali svoju kvalifikaciju (primjenjuju se članovi 22. - 27.)

Gdje se dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja onda je postupak koji se koristi pregovarački postupak bez predhodnog objavljivanja obavještenja. Proceduralne razlike su:

• Ugovorni organ može odlučiti da li poduzeti pretkvalifikacioni proces prije pozivanja kandidata da podnesu planove ili idejna rješenja. Tako se proces može nastaviti sa svim zainteresovanim kandidatima ili samo sa pretkvalifikovanim kandidatima koji učestvuju, a koji će se proces usvojiti odlučuje ugovorni organ.

• Nema određenih vremenskih ograničenja koja se odnose na sprovođenje konkursa za izradu idejnog rješenja.


204

U otvorenom postupku za ugovore koji prelaze međunarodne vrijednosne razrede, mora se ostaviti najmanje 40 dana od objavljivanja reklame do primanja ponuda. U ograničenom postupku za ugovore koji prelaze međunarodne vrijednosne razrede mora se ostaviti najmanje 30 dana između javnog oglašavanja i primanja izjava interesa, plus 40 dana od slanja poziva za tender do primanja ponuda – ukupno 70 dana. Dobra praksa javnih nabavki treba pružiti dovoljno vremena dobavljačima da razmotre i pripreme potrebnu dokumentaciju za nadmetanje za izradu idejnog rješenja. Vremenska procjena treba uzeti u obzir prirodu i kompleksnost projekta kao i potrebne informacije.

• Ugovorni organ ne treba tražiti pune ponude u fazi konkursa za izradu idejnog rješenja. Na primjer cijena često nije faktor u ovoj fazi.

• Kriteriji ocjene koji se koriste u konkursu za izradu idejnog rješenja mogu imati različit naglasak a neki standardni kriteriji mogu ne biti relevantni: na primjer cijena često nije kriterij ali veliki naglasak može biti stavljen na estetski dio.

• Komisija vrši ocjenu planova i idejnih rješenja. Treba napomenuti da postoje posebni zahtjevi u pogledu sastava, kvalifikacija i ponašanja Komisije (vidi komentar člana 44.)

• Konkurs za izradu idejnog rješenja ne vodi automatski dodjeli ugovora

• Može postojati više od jednog pobjednika na konkursu za izradu idejnog rješenja Izračunavanje financijske vrijednosti Nema posebnih odredbi u ZJN koje određuju šta treba uzeti u obzir pri izračunavanju vrijednosti konkursa za izradu idejnog rješenja. Zakon EU kaže da vrijednost treba izračunavati kako slijedi:

• Gdje konkurs za izradu idejnog rješenja vodi dodjeli ugovora o javnoj nabavci usluga onda je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ugovora o javnoj nabavci usluga, uključujući sve moguće nagrade i/ili isplate učesnicima.

• Gdje konkurs za izradu idejnog rješenja vodi dodjeli nagrada i/ili isplata učesnicima onda je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ukupne sume nagrada i isplata.

• Gdje konkurs za izradu idejnog rješenja vodi dodjeli nagrada i/ili isplata učesnicima a ugovorni organ nije isključio pravo da kao rezultat dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga, tada je njegova vrijednost procijenjena


205

neto vrijednost ukupne sume nagrada i isplata, plus procijenjena neto vrijednost ugovora o javnoj nabavci usluga. Pravila koja se odnose na vrijednosne nivoe za ugovore o javnoj nabavci usluga, primjenjuju se i za konkurse za izradu idejnog rješenja. Sažetak relevantnih odredbi ZJN • Član 2. definiše konkurs za izradu idejnog rješenja.

• Član 10. stav (4) tačka c) utvrđuje konkurs za izradu idejnog rješenja kao jedan od pet različitih osnovnih postupaka za dodjelu ugovora.

• Član 11. stav (4) tačka c) potvrđuje kako se ugovor može dodijeliti nakon konkursa za izradu idejnog rješenja.

• Član 43. propisuje pravila koja regulišu vođenje postupka konkursa za izradu idejnog rješenja.

• Član 44. propisuje pravila koja regulišu fomiranje i rad Konkursne komisije koja ocjenjuje konkurs za izradu idejnog rješenja. Definicija Konkursa za izradu idejnog rješenja Član 2. definiše konkurs za izradu idejnog rješenja kao “postupak koji ugovornom organu omogućava da osigura, uglavnom u oblastima prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i građevinarstva ili obrade podataka, plan ili rješenje koje izabira Konkursna komisija u postupku konkurentskog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada”. Član 2. pruža primjere situacija u kojima može biti prikladan konkurs za izradu idejnog rješenja. Lista primjera nije konačna i ovaj konkurs se može koristiti i u drugim oblastima koje bi mogle imati koristi od postupka koji dozvoljava kreativnost, i na primjer, fokusiranje na estetske kvalitete ili stil ponude. Član 2. se također odnosi na činjenicu da se nadmetanje može odvijati “sa ili bez dodjele nagrada”. Nagrada je često novčana ali moguće je imati i druge oblike nagrade – koje mogu ili ne mogu imati financijski ekvivalent. Ovo na primjer može uključivati direktnu naknadu troškova, dodjela prilike da se javno izlože predloženi planovi/idejna rješenja ili publikacije ponuda. U posljednja dva slučaja neophodno je osigurati pristanak kandidata da se javno izlože ili objave njihove ponude.


206

Postupak konkursa za izradu idejnog rješenja: Nije specificiran nikakav postupak za vođenje konkursa za izradu idejnog rješenja. Član 33. stav (3) kaže “Ugovorni organ će utvrditi pravila za organizaciju konkursa za izradu idejnog rješenja”. Međutim, u odlučivanju kako voditi konkurs za izradu idejnog rješenja, ugovorni organ mora uzeti u obzir svoju opću obavezu da ispoštuje opće-primjenjive odredbe ZJN-a i principe racionalne potrošnje, jednakog tretmana, transparentnosti i nediskriminacije. Mora se također povinovati specifičnim odredbama ZJN-a, posebno da:

• Oglašava konkurs – vidi komentar člana 43. stav (1)

• Izdaje tendersku dokumentaciju u skladu sa članom 13.

• Prima i otvara podnesene ponude u skladu sa članom 33.

• Koristi Konkursnu komisiju da ocjeni podnesene ponude na konkurs za izradu idejnog rješenja u skladu sa navedenim kriterijima za ocjenu koristeći osnovne principe javne nabavke (vidi komentar člana 44. stav (3))

• Ako dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja, da slijedi primjenjiva pravila koja se odnose na vođenje pregovaračkog postupka bez predhodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci (članovi 30., 31.)

• Ako dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja, da objavi obavještenje o dodjeli ugovora (član 40.) • Korištenje pregovaračkog postupka bez predhodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci za dodjelu ugovora – regulisano članovima 11. stav (3), 11. stav (4) tačka c), 11. stav (5) i 43. stav (2) tačka a) Član 43. stav (2) kaže da će ugovorni organ koji želi da dodijeli ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci74. Član 11. stav (4) tačka c) potvrđuje da tamo gdje postoji više od jednog pobjednika na konkursu, svi pobjednici će biti pozvani da učestvuju u pregovorima.

74 Imati u vidu da se pozivanje na član 43. stav (2) a) treba odnositi na član 11. stav (4) c)


207

Član 43. (Provođenje konkursa za izradu idejnog rješenja)

Član 43. stav (1), Oglašavanje konkursa za izradu idejnog rješenja (1) Konkurs za izradu idejnog rješenja oglašava se u skladu s odredbama članova 19. i 20. ovog zakona. Član 43. stav (1) zahtijeva da se konkurs za izradu idejnog rješenja oglašava u skladu sa članovima 19. i 20. To znači da mora postojati obavještenje pripremljeno u standardnom obrascu, objavljeno u Službenom glasniku BiH a također i na web stranici javnih nabavki. Ugovorni organ također može javno oglašavati i u drugim medijima kao što je poslovna štampa ili novine. Ugovorni organ nije obavezan na osnovu ZJN-a da u objavljenim obavještenjima uključi namjenjeni ishod procesa, na primjer da namjerava da dodijeli ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja. Međutim, dobra praksa javnih nabavki nalaže da se objavi i namjenjeni ishod procesa i to pomaže da se ispoštuje princip transparentnosti. Gdje ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja, objavljivanje obavještenja za konkurs za izradu idejnog rješenja je dovoljan u smislu publiciteta, i nije obavezno dalje oglašavanje. Član 43. stav (2), Najbolji prijedlog idejnog rješenja (2) Konkurs za izradu idejnog rješenja provodi se kako bi se odredio učesnik ili učesnici koji su podnijeli najbolji plan ili idejni prijedlog kada se namjerava:

Član 43. stav (2) kaže da se konkurs za izradu idejnog rješenja provodi da bi se odredio učesnik ili učesnici koji su “podnijeli najbolji plan ili idejni prijedlog”. Konkurs za izradu idejnog rješenja se razlikuje od drugih postupaka jer se ocjena prijedloga odnosno odlučivanje koji je “najbolji” ne mora obavezno bazirati na najnižoj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi. Član 43. ovo potvrđuje, a komentar člana 44. stav (3) dalje objašnjava ovo pitanje.


208

Član 43. stav (2) tačka a): Dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci usluga korištenjem pregovaračkog postupka bez predhodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci.

a) dodijeliti ugovor o pružanju usluga pobjedniku konkursa ili jednom od pobjednika konkursa. U ovom slučaju ugovorni organ može se opredijeliti da iza postupka konkursa za izradu idejnog rješenja uslijedi postupak dodjele ugovora o pružanju usluga i to putem pregovaračke procedure bez objave obavještenja o nabavci kako je navedeno u članu 11. stav (3) tačka c) ovog zakona, pozivajući jednog ili više pobjednika konkursa na pregovore o uslovima ugovora; ili

Član 43. stav (2) potvrđuje da je, kada se dodjeljuje ugovor nakon konkursa za izradu idejnog rješenja, ispravan postupak pregovarački postupak bez predhodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Ovaj član također potvrđuje da gdje postoji više od jednog pobjednika konkursa za izradu idejnog rješenja, svi pobjednici se moraju pozvati da učestvuju u pregovorima. Pregovori trebaju biti vođeni u skladu sa članovima 30. i 31. (kao što je već prikladno) i osnovnim principima javne nabavke. Važno je napomenuti da se samo ugovori o javnoj nabavci usluga mogu dodijeliti nakon konkursa za izradu idejnog rješenja. Član 43. stav (2) tačka b), Nagrade ili druga priznanja za učešće

b) osigurati nagrade pobjedniku ili pobjednicima konkursa ili druge nagrade za učešće.

Član 43. stav (2) tačka b) potvrđuje da ugovorni organ može, umjesto dodjeljivanja ugovora, odlučiti da dodijeli nagrade ili druga priznanja za učešće na konkursu za izradu idejnog rješenja. Vidi komentar člana 2. za dalja objašnjenja šta mogu biti “druga priznanja za učešće”. Dobra praksa javnih nabavki nalaže da ugovorni organ unaprijed odluči šta će biti ishod konkursa za izradu idejnog rješenja; nagrade/isplate i/ili dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci usluga. U svakom slučaju, dobra praksa javnih nabavki nalaže da se iznese namjera ugovornog organa u oglašenom obavještenju ili obavještenjima (vidi komentar člana 43. stav (1)). Ne postoje specifični zahtjevi koji obavezuju ugovorni organ da objavi rezultate nadmetanja za izradu idejnog rješenja kada nema dodjeljivanja ugovora. Međutim, dobra praksa javnih nabavki i opći principi otvorenosti i transparentnosti ukazuju da ta informacija treba biti objavljena.


209

Član 43. stav (3), Pravila za Konkurs za izradu idejnog rješenja (3) Ugovorni organ utvrdit će pravila za organizaciju konkursa za izradu idejnog rješenja i uključiti ih u tendersku dokumentaciju pripremljenu na primjeren način u skladu s članom 13. ovog zakona. Član 43. stav (3) zahtijeva da ugovorni organ utvrdi pravila za konkurs za izradu idejnog rješenja i osigura da se ova pravila prikažu u tenderskoj dokumentaciji koja će biti izdata svim kandidatima, ili svim kvalifikovanim kandidatima, ako se koristi proces pretkvalifikacije kao što je propisano u članu 43. stav (6). Vidi komentar gore ispod naslova “Postupak koji će se koristiti u konkursu za izradu idejnog rješenja” za više komentara o postupku koji se koristi. Tenderska dokumentacija se mora pripremiti u skladu sa članom 13. Član 13. propisuje koje neophodne informacije moraju biti uključene u tendersku dokumentaciju. Član 13. stav (3) navodi informacije koje moraju biti uključene. U slučaju konkursa za izradu idejnog rješenja neke informacije koje moraju biti uključene mogu biti irelevantne, na primjer 13. stav (3) tačka f) podnošenje ponuda po lotovoma, 13. stav (3) tačka j) zahtjev da se navede da li će kriterij biti ekonomski najpovoljnija ponuda ili najniža cijena, 13. stav (3) tačka k) uslovi ugovora i 13. stav (3) tačka r) informacija o kalkulaciji cijene. Gdje informacija specificirana u 13. stav (3) nije relevantna, tenderska dokumentacija za konkurs za izradu idejnog rješenja će to navesti za svaku stavku koja navodi irelevantnu informaciju. Gdje ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja (ili zadržava mogućnost da to uradi), tada mora imati na umu da se sprovodi odvojen postupka za dodjelu ugovora primjenjujući pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja. Član 43. stav (5): Teritorijalna i druga diskriminatorska ograničenja (5) Prihvatanje učesnika u konkursu za izradu idejnog rješenja ne može se ograničavati pozivanjem na određenu teritoriju niti se može provoditi drugo ograničenje diskriminatornog karaktera. Ugovornim organima nije dozvoljeno da, u okviru procesa selekcije ili ocjenjivanja, diskriminišu kandidate na osnovu njihovog porijekla, lokacije ili drugih elemenata diskriminacije. Zatvoreno ili nacionalno nadmetanje nije dozvoljeno. Kada iza konkursa za izradu idejnog rješenja slijedi dodjeljivanje ugovora, onda se mora primjeniti Korištenje preferencijalnog tretmana za domaće koji je regulisan članom 20., Odluke broj 03/05.


210

Član 43. (6): Mogućnost korištenja pretkvalifikacionog procesa (6) Ugovorni organ može se odlučiti na provođenje pretkvalifikacionog izbora kandidata, koje će pozvati da dostave svoje idejne projekte. U tom slučaju, ugovorni organ određuje nediskriminatorne kvalifikacijske kriterije koji mogu osigurati stvarnu konkurenciju i navodi ih u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organi se mogu odlučiti da poduzmu pretkvalifikacioni proces, kao što je proces koji se koristi u ograničenom postupku. Član 43. stav (6) propisuje da kriteriji ne smiju biti diskriminatorski i moraju osigurati istinsko nadmetanje. Kriteriji moraju, kao i u drugim postupcima, biti specificirani u tenderskoj dokumentaciji koja je dostupna kandidatima u pretkvalifikacionoj fazi. Ista pravila koja se primjenjuju u pretkvalifikacionom procesu ograničenog postupka, primjenjivati će se i u pretkvalifikaciji konkursa za izradu idejnog rješenja. Ugovorni organi mogu samo koristiti kriterije selekcije i informacije specificirane u članovima 23. do 25., iako ne moraju koristiti sve kriterije selekcije i informacije specificirane u ovim članovima.

Član 44. (Konkursna komisija)

Član 44. propisuje pripremu za utvrđivanje Konkursne komisije koja će ocijeniti prijedloge pristigle na konkurs za izradu idejnog rješenja. Ovaj član se također bavi sastavom i kvalifikacijama članova Konkursne komisije kao i načinom na koji komisija donosi odluke i provodi ocjenjivački proces. Član 44. stav (1), Rad, osnivanje, ovlaštenja i sastav Konkursne komisije, stručne kvalifikacije članova komisije (1) Projekte koje su ponuđači blagovremeno podnijeli ocjenjuje Konkursna komisija,

koju formira ugovorni organ ili ovlašteni organ. Ugovorni organ dužan je u potpunosti ovlastiti Konkursnu komisiju za ocjene projekata i određivanje jednog ili više pobjednika. Konkursna komisija sastavljena je isključivo od fizičkih lica koja su nezavisna od učesnika u konkursu. Samo se fizička lica besprijekorne reputacije koja su potpisala Izjavu o nepristrasnosti i Izjavu o povjerljivosti imenuju za članove Komisije. U slučaju kada se od učesnika u konkursu zahtijeva posebna stručna kvalifikacija, Konkursna komisija formirat će se uz zastupljenost stručnjaka tražene kvalifikacije.

Član 44. stav (1) propisuje da će Konkursna komisija ocijeniti projekte koji su blagovremeno podneseni. Ne postoje vremenska ograničenja koja se primjenjuju u konkursima za izradu idejnog rješenja ali ugovorni organi su


211

dužni da odrede rokove za odaziv na konkurs (vidi komentar člana 43. stav (3)). Izbor članova Konkursne komisije: Ugovorni organ ima slobodu da bira, poziva i vrši izbor članova Konkursne komisije čiji izbor ima nekoliko ograničenja. Članovi Konkursne komisije moraju biti:

• Fizička lica (znači ne mogu biti kompanije ili druge organizacije); i

• Nezavisna od učesnika u konkursu (i moraju potpisati Izjavu o nepristrasnosti koja to potvrđuje) Dobra praksa javnih nabavki nalaže da ugovorni organ treba razmotriti sastavljanje kriterija za članstvo. Kriteriji trebaju biti povezani sa zahtjevima u članu 44. stav (1), da članovi Konkursne komisije imaju besprijekornu reputaciju i u slučaju potrebe da imaju odgovarajuće iskustvo ili stručne kvalifikacije, tako da je njihovo učešće u radu Konkursne komisije relevantno i korisno. Ugovorni organi također trebaju obratiti pažnju na zahtjev u članu 44. stav (1) i razmotriti da li su učesnici dužni da imaju posebne stručne kvalifikacije. Dobar primjer ovoga je konkurs za izradu idejnog rješenja prestižne građevine tako da bi učesnici trebali imati arhitektonske kvalifikacije. Ako su učesnici konkursa dužni da imaju određene stručne kvalifikacije onda i pojedini članovi Konkursne komisije također moraju imati te stručne kvalifikacije. Ugovorni organi trebaju imati postupak za demonstraciju kako su ocijenjeni kriteriji za članstvo u Konkursnoj komisiji. Ugovorni organi također trebaju uzeti u obzir broj članova Konkursne komisije, a tamo gdje su potrebne određene stručne kvalifikacije, koliki broj članova sa tim stručnim kvalifikacijama je potreban. Sa praktičnog aspekta gledišta, treba imati na umu da veoma velike Konkursne komisije mogu dovesti do teškoća u donošenju odluka. Članovi Konkursne komisije trebaju imati besprijekornu reputaciju i, kao uslov za članstvo trebaju potpisati:

• Izjavu o nepristrasnosti; i

• Izjavu o povjerljivosti Ovlašćivanje Konkursne komisije: Ugovorni organ dužan je u potpunosti ovlastiti Konkursnu komisiju za ocjene projekata i određivanje jednog ili više pobjednika. Ne postoje odredbe u ZJN-u o tome kako će ugovorni organ ovlastiti Konkursnu komisiju. Dobra praksa nalaže da ugovorni organi trebaju sastaviti formalni dokument o imenovanju i ovlašćivanju, navodeći članove Konkursne komisije i potvrđujući da će Konkursna komisija izvršiti ocjenu projekata i odrediti pobjednika ili pobjednike. Ovaj dokument treba uručiti članovima Konkursne komisije prije


212

nego počnu sa ocjenjivanjem projekata, a ugovorni organ treba zadržati kopiju istog. Član 44. stav (2), Donošenje odluka i anonimnost (2) Konkursna komisija je samostalna u donošenju svojih odluka ili mišljenja. Ocjenjuju se samo anonimno prijavljeni projekti. Konkursna komisija može saznati ime uspješnog učesnika, odnosno uspješnih učesnika isključivo nakon što donese odluku u vezi s jednim ili više najboljih idejnih rješenja ili projekata.

Proces donošenja odluka treba biti anoniman, izvan uticaja drugih strana, uključujući ugovorni organ i učesnike na konkursu. Konkursna komisija može razmatrati samo projekte koji su anonimno podnešeni tako da ugovorni organi trebaju razmotriti postupak kojim bi se osigurala anonimnost, kao što je podnošenje projekata u neoznačenim kovertama. Obaveza da se zadrži anonimnost nastavlja se kroz cjelokupan proces ocjenjivanja. Zahtjev za anonimnošću u praksi znači da je ocjenjivanje aktivnost baziran na papiru bez prilika za intervjue i prezentacije. Ugovorni organ će morati razmotriti procedure koje će dozvoliti da bi se anonimno bavilo pitanjima vezanim za ponude na konkursu. Konkursna komisija može saznati ime uspješnog učesnika, odnosno uspješnih učesnika isključivo nakon što donese odluku u vezi sa jednim ili više najboljih idejnih rješenja ili projekata. Član 44. stav (3): Ocjenjivanje (3) Projekti se ocjenjuju prema kriterijima za ocjenjivanje utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji, a oni ne moraju nužno biti zasnovani na najnižoj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi. Konkursna komisija je dužna da ocijeni podnesene projekte ili idejna rješenja i odredi pobjednika ili pobjednike koji su podnijeli najbolje projekte ili idejna rješenja. Da bi ocijenila koji je/su najbolji projekti ili idejna rješenja, Konkursna komisija mora primjeniti kriterije ocjenjivanja za fazu konkursa za izradu idejnog rješenja koji su prikazani u tenderskoj dokumentaciji. U konkursu za izradu idejnog rješenja, kriteriji koji se koriste i njihova relativna važnost mogu biti u mnogome različiti od onih koji se primjenjuju u uobičajenim postupcima javne nabavke. Na primjer, u konkursu za idejno rješenje prestižne građevine, kriteriji će se često odnositi uglavnom na estetske vrijednosti idejnog rješenja, iako drugi faktori kao što su funkcionalnost, praktičnost, potencijalna cijena i inovacije također mogu biti relevantni. Komisija nećebiti uključena u postupak za dodjelu ugovora u uslugama koji slijedi nakon ovoga.


213

Članovi 45. – 47. Dodjela ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda komentar Uvod

Poglavlje III se primjenjuje na ugovore ispod domaćih vrijednosnih razreda. Ugovorni organi koji vode postupke ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda iz Poglavlja III, moraju također ispoštovati opće principe koji se odnose na proces javne nabavke iz Poglavlja I, kao što su racionalna potrošnja, transparentnost, jednak tretman i nediskriminacija. Poglavlje IV – Primjena zakona, primjenjuje se u potpunosti. Poglavlje II se ne primjenjuje na dodjeljivanje ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda. Međutim, ugovorni organ može koristiti Poglavje II kao vodič za postupke koje eventualno izabere da koristi za dodjeljivanje ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda. Ugovorni organi trebaju obratiti pažnju da Odjeljak VI, član 16. Uputstva o primjeni Zakona koji se odnosi na sigurnost provođenja ugovora odnosi se samo na postupke koji se nalaze u Poglavlju II. Gdje ugovorni organ koristi jedan od tenderskih postupaka (otvoreni, ograničeni ili pregovarački) za ugovore ispod domaćih vrijednosnih razreda, u tom slučaju mora ispoštovati sva pravila koja se odnose na izabrani postupak. Gdje ugovorni organ želi da dodijeli ugovore ispod domaćih vrijednosnih razreda specificiranih u članu 6., može odlučiti:

• da slijedi uobičajene tenderske postupke koristeći otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak (kao što je definisano u Poglavlju II);

• ili da slijedi postupke propisane u Poglavlju III (zahtjevom za dostavljanje ponuda propisanim u članu 46. ili, u slučaju ugovora čija je vrijednost 3,000 KM ili manje korištenjem direktnih sporazuma). Prema članu 7. stav (2), za provođenje postupaka javne nabavke, u skladu sa Poglavljem III, ugovorni organ može imenovati Komisiju za nabavke.

Član 45. (Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda)


214

Član 45. stav (1), Procijenjena vrijednost i izbor postupka za dodjelu ugovora (1) Ugovor o nabavci roba, usluga ili radova čiju je vrijednost ugovorni organ

procijenio na iznos koji je niži od domaćeg vrijednosnog razreda iz stava (2) člana 6. ovog zakona može se dodijeliti u jednom od sljedećih postupaka:

Član 45. stav (1) odnosi se na ugovore čiju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je niži od domaćeg vrijednosnog razreda. Domaći vrijednosni razredi su propisani u članu 6. ugovorni organi trebaju procijeniti vrijednost ugovora na početku postupka javne nabavke. Vidi komentar člana 6. o izračunavanju vrijednosnih razreda. Član 45. stav (1) se odnosi na dva tipa postupaka koji se mogu koristiti za ugovore ispod vrijednosnih razreda (ali imajte u vidu da se pored toga i direktni sporazumi mogu koristiti za ugovore čija je vrijednost ispod 3,000 KM (vidi članove 45. stav (2) i 47.)): Član 45. stav (1) tačka a):

a) kroz postupak koji je utvrđen u članovima 10. i 11. ovog zakona, prema uslovima iz tih članova i u skladu s Pravilima iz Poglavlja II. ovog zakona; ili Član 45 stav (1) tačka a) razjašnjava da ugovorni organi mogu izabrati da koriste uobičajene otvorene, ograničene ili pregovaračke postupke i ispoštovati pravila koja regulišu provođenje ovih postupaka. Ugovorni organ može izabrati da koristi jedan od ovih postupaka za ugovore ispod domaćih vrijednosnih razreda gdje, na primjer:

• zahtjevi ugovornog organa su složeni;

• vjeruje da je preporučljiva šira konkurencija jer postoji veliki broj potencijalnih ponuđača;

• zahtjevi ugovornog organa su neuobičajeni pa želi da testira tržište.


215

Član 45. stav (1) tačka b)

b) kroz postupak konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda u skladu s odredbama člana 46. ovog zakona i stava (2) ovog člana. Član 45. stav (1) tačka b) propisuje alternativni postupak: konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda u skladu sa zahtjevima propisanim u članu 46. Član 45. stav (2), Korištenje direktnih sporazuma i ograničenja korištenja direktnih sporazuma (2) Ugovor za nabavku roba, usluga ili radova čiju je vrijednost ugovorni organ procijenio u skladu s odredbama stavova (5) do (8) člana 6. ovog zakona na iznos koji je jednak ili manji od 3.000,00 KM može se dodijeliti putem direktnog sporazuma, u skladu s odredbama člana 47. ovog zakona. Ugovorni organ dužan je osigurati da ukupna godišnja vrijednost takvih kupovina ne prelazi 10%

njegovog ukupnog godišnjeg budžeta za nabavke.

Član 45. stav (2) dozvoljava ugovornim organima da dodjeljuju ugovore putem direktnih sporazuma gdje je vrijednost ugovora 3,000 KM ili manja. Prema tome, za ugovore čija je vrijednost 3,000 KM ili manja, ugovorni organi imaju izbor da koriste tri pristupa:

• uobičajeni otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak;

• konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda; ili

• direktni sporazum. Važno je napomenuti da član 45. stav (2) propisuje da gdje se koriste direktni sporazumi ukupna vrijednost direktnog sporazuma koji se dodijeli u svakoj fiskalnoj godini ne smije preći 10% ukupnog godišnjeg budžeta za javne nabavke s kojim raspolaže ugovorni organ. Ako ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih direktnim sporazumima u jednoj fiskalnoj godini pređe 10% budžeta za javne nabavke, onda postupak direktnog sporazuma neće biti dostupan tokom ostatka te fiskalne godine. Ugovorni organ mora koristiti uobičajeni otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak, ili konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda tokom ostatka te fiskalne godine. Zbog toga je krucijano osigurati da ugovorni organ izvrši odgovarajuće planiranje tako da je u mogućnosti da napravi tačnu procjenu svojih godišnjih troškova za javne nabavke, i vodi pažljivo zapisnik o vrijednosti direktnih sporazuma u koje ulazi. Ove informacije se povremeno moraju razmotriti jer se ukupni godišnji budžet za javne nabavke može promijeniti.


216

Član 46. (Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda)

Član 46 stav (1), Konkurentski proces koji zahtjeva najmanjen tri učesnika (1) Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda je postupak u kojem ugovorni organ, radi dodjeljivanja konkretnog ugovora u skladu s odredbama stavova (3)

do (6) ovog člana, upućuje zahtjev za dostavljanje ponuda za snabdijevanje robama, uslugama ili radovima određenom broju dobavljača, davalaca usluga ili izvođača radova, a pri tome taj broj nije manji od tri.

Član 46. stav (1) zahtijeva da ugovorni organ izda zahtjev za dostavljanje ponuda određenom broju dobavljača, čiji broj nije manji od tri. Zahtjev za dostavljanje ponuda zahtijeva nadmetanje ali ne postoji obaveza da se to nadmetanje javno oglašava. Ne postoje odredbe koje regulišu kako ugovorni organ odabire dobavljače kojima će poslati zahtjev za dostavljanje ponuda. Ovo će zavisiti od vlastitih pravila ugovornog organa, iako se može razmotriti korištenje metoda kao što su istraživanje tržišta, pravljenje liste postojećih dobavljača, pravljenje listi stručnih/poslovnih organizacija ili obraćanje drugim ugovornim organima za preporuke. Dobra praksa javnih nabavki generalno zahtijeva da ugovorni organ prvo treba biti zadovoljan sa dobavljačima koji imaju odgovarajuće kvalifikacije da ispune zahtjeve ugovora. Principi transparentnosti i objektivnosti znače da ugovorni organ treba biti u stanju da otvoreno pokaže kako je donio opravdanu odluku koristeći objektivne osnove pri odlučivanju o izboru dobavljača. Na primjer, ne bi bilo prihvatljivo odabirati dobavljače samo na osnovu činjenice da je ugovorni organ već radio sa njima. Zahtjev za nadmetanjem znači da ugovorni organ treba odabrati najbolje moguće dobavljače. Princip nediskriminacije znači da, na primjer, ugovorni organ treba pokušati da izbjegava odabiranje samo lokalnih dobavljača, ili odabiranje na osnovu etničke pripadnosti. Potrebno je minimalno 3 dobavljača ali ugovorni organ može procijeniti da bi bilo prikladno pozvati više od 3 dobavljača da dostave ponude. Ovo može biti slučaj tamo gdje, na primjer, ugovorni organ želi biti siguran da će primiti bar tri ponude, gdje postoji veliko tržište potencijalnih dobavljača ili veoma aktivno tržište. Praktično rečeno, obično ima smisla pozvati više od 3 dobavljača da daju ponude da bi se osigurala dovoljna konkurencija. U slučaju postupka nadmetanja bez javnog oglašavanja, ugovorni organ je dužan da obustavi postupak ako se primi manje od 3 ponude, tako da ima smisla pozvati više od tri dobavljača da dostave ponude da bi se osiguralo dostavljanje bar 3 potrebne ponude. Član 46. stav (2), Mogućnost da se objavi obavještenje


217

(2) Ugovorni organ može dodatno objaviti odgovarajuće obavještenje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Na osnovu člana 46. stav (2), ugovorni organ ima mogućnost da objavi obavještenje u Službenom glasniku. Ovo je opcija, a ne obaveza. Ugovornom organu nije zabranjeno da objavi obavještenje i negdje drugo, ili kao alternativu objavljivanja u Službenom glasniku. Ugovorni organ može odabrati da ne objavi obavještenje ni u Službenim novinam niti igdje drugo. Član 46. stav (2) zahtijeva da kada je obavještenje objavljeno u Službenom glasniku, ono treba zadovoljavati “odgovarajući” obrazac. To znači da ugovorni organ može:

• koristiti standardni obrazac obavještenja o ugovoru: standardni obrazac podrazumijeva masnu tabelu koja pokazuje da je to obavještenje zahtjeva za dostavljanje ponuda. Standardni obrazac obavještenja će trebati dodatak ako se koristi za zahtjev za nadmetanjem pošto svi dijelovi neće biti relevantni; ili

• napraviti svoje vlastito obavještenje Zahtjev za transparentnošću znači da će oba tipa obavještenja morati uključiti potrebne informacije propisane u članu 46. stav (3). Treba napomenuti da, iako objavljivanje obavještenja u Službenom glasniku nije obavezno, ono može pomoći ugovornom organu. To je zbog toga što ako je obavještenje objavljeno u Službenom glasniku a ugovorni organ primi manje od tri konkurentne ponude, ipak će moći dodijeliti ugovor. S druge strane, ako obavještenje nije objavljeno u Službenom glasniku a primljene su manje od tri konkurentne ponude, ugovorni organ je dužan da obustavi postupak i pokrene novi (vidi član 46. stav (6)). Član 46. stav (3), Zahtjev za dostavljanje ponuda (3) Zahtjev za ponude iz stava (1) ovog člana obuhvata adekvatne i dovoljne informacije na osnovu kojih dobavljači mogu pripremiti svoje ponude na stvarno

konkurentskom osnovu. Zahtjev također sadrži i precizan rok i mjesto prijema ponuda. Dodjela ugovora isključivo se zasniva na najnižoj cijeni u skladu s tačkom b) člana 34. ovog zakona.

Zahtjev za dostavljanje ponuda mora sadržavati sljedeće informacije:

• vremenski rok za primanje ponuda

• mjesto za dostavljanje ponuda • “adekvatne i dovoljne informacije” za dobavljače da pripreme ponude

“na istinski konkurentskoj osnovi”. Dobra praksa javnih nabavki znači da


218

zahtjevi moraju biti dovoljno jasno specificirani, tako da dobavljači mogu pripremiti konačne ponude sa punom cijenom. Nejasni zahtjevi mogu rezultirati u pogrešno procijenjenim ponudama koje neće biti održive ili moguće da se isporuče. Zbog toga ugovorni organi trebaju uključiti adekvatno detaljnu specifikaciju zahtijeva i trebaju razmotriti uključivanje elemenata kao što su količina, kvalitet, tehnički opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se tiču okoliša, mjesto, vrijeme i period isporuke.

• kriterij za dodjelu ugovora: a to je samo najniža cijena. Ovo naglašava važnost jasnoće u specificiranju šta se traži, pošto nema prilike da se cijena ponovo razmatra. Ako su zahtjevi ugovornog organa neprikladno specificirani, ponuda može imati nisku cijenu ali i loš kvalitet, ili dobavljači mogu ponuditi neodržive cijene koje mogu rezultirati sa problemima u isporuci, ili će ugovorni organ morati da obustavi cijeli postupak i sve započne ponovo. Član 46. stav (4), Jedna cijena, nema varijanti i nema pregovora

(4) Svaki dobavljač, pružalac usluga ili izvođač radova može ponuditi samo jednu cijenu, koju nakon dostavljanja ponude ne može mijenjati. O ponuđenoj cijeni se ne pregovara.

Član 46. stav (4) potvrđuje da nema fleksibilnosti u zahtjevu za dostavljanje ponuda: ugovorni organ može tražiti samo jednu cijenu i nisu dozvoljeni pregovori o varijantama ili cijeni. Ugovorni organ može zahtijevati samo jednu cijenu i tako dobavljači mogu dostaviti samo po jednu ponudu. Gdje dobavljač dostavi više od jedne ponude, onda sve ponude tog dobavljača moraju biti odbijene, pošto bi to bila ponuda koja nije u skladu sa uslovima tendera. Ovo treba jasno naglasiti u tenderskoj dokumentaciji (zahtjevu za dostavljanje ponuda). Član 46. stav (5), Ocjenjivanje (5) Ugovorni organ ocjenjuje primljene ponude nakon isteka roka spomenutog u stavu (3) ovog člana na osnovu kriterija koji su utvrđeni u skladu sa stavom (3)

ovog člana. Ukoliko su prikupljene najmanje tri odgovarajuće ponude, ugovorni organ ugovor dodjeljuje onom dobavljaču, davaocu usluga ili izvođaču radova koji zadovoljava kriterije za dodjelu navedene u zahtjevu za dostavljanje ponuda.


219

Ocjenjivanje će biti provedeno u skladu sa općim principima javne nabavke. Ne postoje detaljne odredbe koje se odnose na postupak ocjenjivanja. Uobičajeni postupak za ugovorni organ bi bio da se prvo ocijeni da li su ponude u skladu sa zahtjevima tendera i da se odbiju one koje ne ispunjavaju tenderske zahtjeve. Tada se ocjenjuju cijene preostalih ponuda i dodjeljuje ugovor ponudi sa najnižom cijenom. Član 46. stav (5) se odnosi na prijem odgovarajućih ponuda. Termin “odgovarajuća ponuda” je ekvivalent termina “ponuda koja ispunjava propisane uslove”. Za dalju diskusiju o tome šta čini ponudu koja ispunjava propisane uslove (i prema tome i odgovarajuću ponudu) vidi komentar o ponudama koje ipunjavaju propisane uslove u članu 11. stav (3) tačka a). Član 46. stav (6), Manje od tri odgovarajuće ponude (6) U slučaju kada su prikupljene manje od tri odgovarajuće ponude, ugovorni organ poništava postupak i započinje naredni obnovljeni postupak. Međutim,

ukoliko se ugovorni organ u prethodnom postupku opredijelio na dodatno objavljivanje obavještenja iz stava (2) ovog člana, tada se ne zahtijeva ponavljanje postupka u slučaju prijema manje od tri odgovarajuće ponude i ugovorni organ u tom slučaju može neposredno pristupiti dodjeljivanju ugovora dobavljaču čija ponuda zadovoljava kriterije navedene u zahtjevu za dostavljanje ponuda, u skladu s odredbama članova 38. i 39. ovog zakona.

Član 46. stav (6) opisuje okolnosti kada su primljene manje od tri odgovarajuće ponude. Član 46. stav (6) ne propisuje šta se dešava ukoliko se desi isti ishod tj. prime se manje od tri odgovarajuće ponude i nakon ponavljanja postupka. Stroga interpretacija odredbi pokazuje da bi se ovaj postupak traženja ponuda, poništavanja i ponovnog traženja mogao nastaviti u nedogled. Razuman pristup ponovljenom postupku je objavljivanje obavještenja u Službenom glasniku. Ovo bi trebalo pomoći da se osigura što veća zainteresovanost, a također i ako se prime manje od tri odgovarajuće ponude, ugovor ipak može biti dodijeljen. Član 46. stav (6) propisuje da gdje se ugovor dodijeli u okolnostima opisanim u članu 46. stav (6), ugovorni organ mora ispoštovati član 38. – informisanje ponuđača o rezultatima, i član 39. – odredbe o ugovorima. Ne postoje posebne odredbe koje regulišu informisanje ponuđača u situaciji kada su primljene tri odgovarajuće ponude. Dobra praksa javnih nabavki nalaže primjenu člana 38. također i u ovim okolnostima.


220

Član 47. (Direktni sporazum) Direktni sporazum podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ prikuplja

prijedlog cijene ili ponudu od pojedinačnog dobavljača, davaoca usluga ili izvođača radova i pregovara ili prihvata tu cijenu kao uslov za konačni sporazum. Takav postupak definira se u internom pravilniku ugovornog organa, koji ga utvrđuje u skladu s modelom koji priprema Agencija za javne nabavke.

Član 47. propisuje osnovne odredbe koje regulišu dodjeljivanje ugovora direktnim sporazumom. To znači direktan sporazum sa jednim dobavljačem bez korištenja procesa nadmetanja. Detaljan postupak koji se primjenjuje u ovom postupku treba biti uključen u vlastiti Pravilnik ugovornog organa. Član 45. stav (2) dozvoljava korištenje direktnog sporazuma za ugovore čija je vrijednost 3000 KM ili manja. Ugovorni organ nema obavezu da sklapa ugovore korištenjem direktnog sporazuma. Ugovorni organ može izabrati neki drugi postupak za dodjelu takvih ugovora. Na primjer, može odabrati da koristi Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda da bi osigurao nadmetanje u cijenama. Niža cijena, direktna javna nabavka, administrativna opterećenja vođenja procesa nadmetanja mogu uticati na ugovorni organ da odluči da je direktni sporazum prikladniji. Prema postupku u članu 47., ugovorni organ prvo traži prijedlog cijene ili ponudu pojedinačnog dobavljača. Onda prihvata tu cijenu ili pregovara prije nego što uđe u finalni sporazum. Kao i sa svim tenderskim postupcima, moraju se ispoštovati principi racionalne potrošnje, transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije. Također je važno, čak i u slučaju direktnog sporazuma, osigurati da su zahtjevi ugovornog organa pažljivo razmotreni i jasni dobavljaču. To je zbog toga da bi dobavljač mogao podnijeti ponudu ili realan prijedlog cijene. Zbog toga ugovorni organ u svom zahtjevu za prijedlog cijene ili ponudu treba razmotriti navođenje opisa radova, snadbijevanja ili usluga koje se traže, uključujući faktore kao što su količina, kvalitet, tehnički opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se odnose na okoliš, mjesto, vrijeme i period isporuke. Detalji koji se odnose na sprovođenje postupka direktnog sporazuma su definirani u Pravilniku o sprovođenju postupka direktnog sporazuma koji je izradila Agencija za javne nabavke (Službeni glasnik br. 53/06).

Documents

Komentar na Zakon o javnim nabavkama - · PDF fileKomentar na Zakon o javnim nabavkama 1 KOMENTAR NA ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA POGLAVLJE I OPĆE ODREDBE ODJELJAK I ... Svrha i predmet