Konferencija o ekonomiji Rast Regiona mora · različitih po veličini i strukturi, iz raznih privrednih grana, upra-vlja Komorom, po principu demokratskog odlučivanja i uzajamne

Milo Đukanovićpredsjednik Vlade Crne GoreZapadni Balkan može biti nova vitalnost i snaga Evrope

Dr Maja PodgornikUniverzitet Primorska KoparProizvodima regije nedostaje promocija

Dragan Ivančevićpredsjednik OU turizma PKCGTurizmu treba bolja vanpansionska ponuda

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LI

Bro

j 9-1

0

Sept

emba

r - O

ktob

ar 2

015. Konferencija o ekonomiji

Rast Regiona mora biti zasnovan

na razvoju

IMPR

ESU

M

26 Konferencija o ekonomijiInfrastrukturnim povezivanjem regiona ukloniti preprekekonkurentnosti

Broj 9-10Septembar - Oktobar 2015.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/mul-timedija/glasnik

Election Activities at the Chamber of Economy of MontenegroThe representatives of all branches at the association boards

Milo Djukanovic, Prime Minister of MontenegroWestern Balkans can become a new vitality and strength of Europe

Conference organized by Chamber of Economy of MontenegroEconomic Conference Montenegro 2015

Chamber Investment ForumThe Regional chambers support the Berlin Process

PhD Maja Podgornik, University of Primorska KoperThe quality and certification of products are the stepping stonefor competitiveness

8

14

42

75

94

4

Broj 9-10 Septembar - Oktobar 2015.

Komorski investicioni forum

Privredne komoreRegiona pomažuBerlinski proces

Milo Đukanović, predsjednik Vlade Crne GoreStrukturnim reformama do veće konkurentnosti Zapadnog Balkana

Izborne aktivnosti u PKCGReprezenti cijele privrede uodborima udruženja

Dr Maja Podgornik,Univerzitet Primorska KoparKvalitet i sertifikacijaproizvoda odskočnedaske za konkurentnost

Dragan Purko Ivančević,Queen ManagementIzgraditi kvalitetniji ikonkurentniji turističkiproizvod Doing Business izvještaj Svjetske

bankeNapredak Crne Gore ulakoći poslovanja

10

72

6

92

60

65

5


Listajući Glasnik...

1978.Prvi terminal za kontejnere na Jadranu

Puštanjem u eksploataciju Kontejnerskog terminala 31. marta 1878. godine, kao dijela druge faze Luke Bar, ovo preduzeće je modernizovano i postalo savremena luka sa brojnim mo-gućnostima za pružanje usluga. Takođe su stvoreni uslovi da privreda iz okruženja koristi

ove lučke usluge.

Prvi kontejnerski terminal na Jadranu sastoji se, između ostalog, iz kontejnerskog mosta nosi-vosti 40 tona, dva kontejnerska viljuškara iste nosivosti i 150.000 kvadratnih metara otvorenog skladišnog prostora. Kontejnerski terminal povezan je sa putnim i željezničkim saobraćajnica-ma i obezbijeđen je najsavremeniji lučki transport.

Prvi kontejnerski teret, ukrcan je na brod riječke »Jugolinije« »Hreljin«, činili su traktori iz Ru-munije. Njih je ovaj kontejnerski brod, nakon sedam dana, iskracao u Njujorku, pisao je Glasnik iz 1978. godine.

2002.Euro jedino sredstvo plaćanja

Centralna banka je obavijestila da je jedino sredstvo plaćanja u Crnoj Gori od 1. aprila 2002. godine - euro. Do tada je, jedno vrijeme, važio dvovalutni sistem pa su euro i marka bili ravnopravni u platnom prometu.

U Crnoj Gori ima 265 miliona eura čija je vrijednost oko 530 miliona maraka. Inače, euro je tada bio valuta na tržištu od 300 miliona Evropljana, objavio je Glasnik iz 2002. godine.

6


Izborne aktivnosti u Privrednoj komori Crne Gore

Reprezenti cijele privrede u odborima udruženjaPrivredna društva, tokom izbora, iskazala znatno veće interesovanje za rad u komorskim organima u kojima je povećan broj novih članova koji upravljaju ovom institucijom, po principu demokratskog odlučivanja i uzajamne solidarnosti.

Izborne aktivnosti u Privrednoj komori Crne Gore, koje traju od početka 2015. godine, biće okončane do sredine novembra, izbo-rom novih članova Skupštine i Upravnog odbora ove institucije

koja okuplja sva privredna društva u zemlji.

Privredna komora je mjesto dogovaranja izabranih predstavnika privrede, omogućava im da usklađuju interese, utvrđuju zajednič-ke stavove, razmjenjuju iskustva i uspostavljaju međusobne i po-slovne veze sa inostarnim partnerima.

- Privredna komora zastupa objedinjene interese svoga članstva - ukupne privrede, što podrazumijeva sve aktivnosti iz njene dje-latnosti koje su između ostalog usmjerene na kreiranje ambijenta povoljnog za poslovanje, promociju privrede u zemlji i van nje i slično. Da bi se to postiglo, naše članstvo neposredno bira pred-stavnike u organe i tijela ove institucije, koji iznose stavove u ime ukupne poslovne zajednice, daju predloge i sugestije. Tako njiho-

vi sublimirani stavovi i mišljenja koji utemeljenje imaju u praksi, utiču na kreiranje poslovnog ambijenta – objasnio je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.

Izbori su pokazali da su privredna društva iskazala znatno veće in-teresovanje za rad u odborima udruženja u kojima je povećan broj novih članova. Novim Statutom Komore, koji je donijet u martu ove godine, povećan je broj članova odbora udruženja na 30, čime je data mogućnost da blizu 600 predstavnika privrednih društava, različitih po veličini i strukturi, iz raznih privrednih grana, upra-vlja Komorom, po principu demokratskog odlučivanja i uzajamne solidarnosti.

Uključivanjem u rad organa i drugih oblika organizovanja u Ko-mori, pruža se mogućnost članicama da na organizovan, argu-mentovan i stručan način iskazuju zajedničke interese, predlažu mjere organima zakonodavne i izvršne vlasti, u cilju unapređenja

7


poslovnog ambijenta i na taj način učestvuju u kreiranju ekonom-ske politike. Osim toga, oni kreiraju program rada Komore u skladu sa svojim potrebama i interesima i na taj način koriste usluge koje im, u skladu sa Zakonom i Statutom, ova institucija može pružiti, i koje se permanentno inoviraju i proširuju.

Izborne aktivnosti sprovodene su na principima kvaliteta, rav-nopravnosti i uzajamnog povjerenja, imajući u vidu da izabrani predstavnici privrednih subjekata treba, osim svojih, da zastupaju i privrednu granu u cjelini.

Pri izboru članova u odbore udruženja vodilo se računa o ekonom-skoj snazi preduzeća, strukturi (mala, srednja, velika), uticaju na privredu, odgovarajućoj granskoj i teritorijalnoj zastupljenosti, do sada iskazanoj spremnosti da učestvuju u njenom radu, o ispunja-vanju obaveza prema ovoj asocijaciji i slično.

U organe Komore i odbore udruženja biraju se, po pravilu, izvršni direktori i predsjednici uprava kompanija, što znači da ovom in-stitucijom upravljaju reprezentativni predstavnici privrede, koji uključivanjem u rad ove institucije , imaju mogućnost da zastupa-ju zajedničke interese pred državnim i drugim organima i organi-ma lokalne samouprave, u kreiranju privrednog sistema, odnosno da upravljaju privredom, a time čuvaju samostalnost i objektivnost u radu kompanija. S druge strane, od njihovog angažovanja zavisi kvalitet i efikasnost rada Komore u cjelini.

Tok i sprovođenje izbornih aktivnosti najeksplicitnije i sada su pokazali da ovom asocijacijom upravljaju privrednici, što, pored ostalog, Privrednu komoru čini institucijom koja je jedinstvena i apsolutno različita od, sada već široko prisutnih, NVO poslovnih asocijacija. Zahvaljujući svemu ovome, Privredna komora, uspje-šno traje 87 godina kroz različite društveno ekonomske sisteme i uređenja, i baštini osnovnu ideju oko koje su se okupili 1928. godi-ne njeni osnivači, pozicionirajući se u grupu komora kakve ima-ju najrazvijenije evropske zemlje, kao što su Austrija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Italija.

Predsjednici, zamjenici

Izabrani su predstavnici kompanija u 13 odbora udruženja, koliko ih postoji u Komori, koji su nakon konstituisanja u novom sazi-vu, odredili predstavnike za najviši organ - Skupštinu Privredne komore Crne Gore. Riječ je o odborima udruženja: energetike i rudarstva - čiji će predsjednik u naredne četiri godine biti Luka Jovanović, Termoelektrana Pljevlja, a njegov zamjenik dr Oleg Obradović, Hidroenergija Montenegro iz Berana; predsjednik Od-bora metalurgije i metaloprerađivačke industrije je dr Miraš Đuro-vić; Institut crne metalurgije Nikišć, a zamjenik Draško Tomaše-vić, Zip DOO Danilovgrad. Predsjednik Odbora šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti – je Milovan Gojković, ŠIK Polimlje iz Berana, a zamjenik Slobodan Borozan, Štampari-ja Obod Cetinje; predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije je dr Milutin Đuranović, Šimšić Montmilk Danilovgrad, a zamjenik Ivan Mijušković, Interprodukt DOO Cetinje. Za preds-jednika Odbora saobraćaja izabran je dr Deda Đelović, Luka Bar, dok je zamjenik Veselin Salamadija, Autoboka Kotor; predsjednik Odbora građevinarstva i industrije građevinskog materijala je Mi-lan Božović, Mermer AD iz Danilovgrada, a zamjenik Miodrag Vu-četić, IGP Fidija Podgorica; Odbor trgovine – predsjednik Stevan Karadaglić, Kastex Podgorica, zamjenik Zoran Kojičić, Voli Trade Podgorica; turizma i ugostiteljstva – predsjednik Dragan Purko

Ivančević, Queen Management, zamjenik mr Nemanja Nikolić, UTIP Crna Gora AD Podgorica; malih i srednjih preduzeća i predu-zetnika – predsjednik dr Rajko Bujković, Jadranski sajam Budva, zamjenik Nevena Petrović iz Hemomonta Podgorica; predsjednik Odbora bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja je Mladen Rabrenović, Zapad banka Podgorica, a za zamjenika Bi-ljana Pantović, iz Agencije za nadzor osiguranja; informacionih i komunikacionih tehnologija – predsjednik Aleksandar Radulović, Montex-Elektronika DOO Podgorica, zamjenik Dragan Ratković, M:Tel; špeditera – predsjednik Radovan Radulović, Montenomaks Control And Logistics, Podgorica, zamjenik Saša Simonović, Knjaz Nikšić; komunalne privrede – predsjednik Vladan Vučelić, Vodo-vod i kanalizacija Podgorica, a zamjenik je Zoran Mrdak, Komu-nalno Kotor.

Članovi Skupštine

Predsjednici odbora udruženja su po automatizmu članovi Skup-štine Privredne komore koja broji 47 članova, od čega su 34 izabrali odbori udruženja.

Igor Popović, Funkcionalna cjelina Distribucija Podgorica, Dragan Nikolić, Jugopetrol Podgorica i Dragan Laketić Crnogorski elektro-prenosni sistem predstavljaće u najvišem organu Komore Odbor Udruženja energetike i rudarstva. Vladimir Živković, Daido metal Kotor i Dragan Mijović Uniprom KAP su predstavnici iz OU meta-lurgije i metaloprerađivačke industrije, a Rajko Dragaš, Vektra Ja-kić DOO Pljevlja i Jovan Jovetić, Montakarton Podgorica iz OU šu-marstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti. Članovi Skupštine Komore iz OU poljoprivrede i prehrambene industrije su Zorka Šljukić, Mljekara Srna DOO iz Nikšića, Mitar Jokić, Nikšićki mlin AD i Nedeljko Čović, Bonesa DOO iz Bara.

Vladan Lalatović, „Lalatović Travel“ Budva, Milivoje Pavićević, Montecargo, Podgorica i Jovan Kaluđerović, Zrnožit Cetinje pred-stavnici OU saobraćaja, dok su Safet Pupović, iz kompanije Čelebić DOO iz Podgorice i Mile Gujić, Normal Company, izabrani iz OU građevinarstva i industrije građevinskog materijala.

Članovi Skupštine iz OU trgovine su Risto Drekalović, KIPS Pod-gorica, Ivan Karadžić, Mercator CG, i Sreten Radonjić, SAMMS Podgorica, dok će turizam i ugostiteljstvo predstavljati Gani Resul-begović, Real Estate&CO DOO, Ulcinj, Zoran Mrdak, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Podgorica, te Nikola Milić, Talia Company DOO, Herceg Novi.

Marko Škrelja, Giovanni Trade Ulcinj, Radomir Vulaš, Osvit Ceti-nje, te Radoman Burić, Ralex RRB Podgorica su delegirani iz OU malih i srednjih preduzeća u najviši organ Komore. Amir Nurko-vić, Komisija za hartije od vrijednosti Manolina Bašović, Atlas ban-ka AD Podgorica i Relja Đurović, Erste Banka Podgorica izabrani su kao predstavnici OU organizacija bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja.

Članovi Skupštine su i Aleksandar Prelević, Jugodata Podgorica te Tarik Zaimović, Bild Studio Podgorica ispred OU ICT, kao i Vojo Banović, Jadroagent Bar, te Darko Globarević, Zetatrans Podgorica u ime OU špeditera.

Haris Krupa, Čistoća Pljevlja, Nedeljka Orlandić, JP Komunalne djelatnosti Bar, i Đorđe Medin, Komunalno Budva izabrani su za članove Skupštine iz OU komunalne privrede.

8


Election Activities at the Chamber of Economy of Montenegro

The representatives of all branches of economy at the association boards

During the election process the enterprises have expressed greater interest in participating in the activities of the chamber bodies, which had increased the number of new members who manage this institution, in line with the principle of democratic decision-making and mutual solidarity.

The election activities at the Chamber of Economy, which have been ongoing since the start of 2015, will be completed by mid-November, with the election of new members at the

Assembly and the Management Board of this institution which gathers all economic agents in the country.

The Chamber of Economy is the place where the elected repre-sentatives of the economy reach agreements, harmonize their interests, determine joint approaches, exchange experiences and establish business relations with foreign partners.

- The Chamber of Economy represents the interests of its mem-bership – i.e. the overall economy, including all activities pertai-ning to their branches of industry which are among other things directed at the creation of the climate favourable for business and promotion of investments both in the country and aborad. In or-der to achieve this, our members directly elect the representatives in the organs and bodies of this institution. The membership pre-sents the attitudes of the entire business community and provides proposals and suggestions. In this way their sublimed attitudes and opinions based on practice have influence on the creation of the business climate – the President of the Chamber of Economy, Velimir Mijuskovic, has explained.

The elections have shown that the economic agents have expres-sed greater interest in the activities of the association boards whi-ch have increased the number of new members.

The new Statute of the Chamber, which was adopted in March

this year, increased the number of board members to 30, which has created an opportunity for almost 600 representatives of the enterprises, different in size and structure and coming from diffe-rent branches of economy, to manage the Chamber following the principles of democratic decision-making and mutual solidarity.

The inclusion of other modalities of organizing at the Chamber provides an opportunity for its members to protect their joint in-terests in an organized, argumented and professional way. In ad-dition, this enables them to propose to the organs of the legisla-tive and executive power the measures which serve to improve the business climate and thus participate in the creation of the economic policy. Besides, in line with their needs and interests, the members create the programme of the Chamber activities and thus they use the services which this institution, in line with the Law and Statute, may offer to them and which are permanently innovated and extended.

The election activities are organized following the principle of quality, equality and mutual trust, given the fact that the elected representatives of the enterprises should represent not only their own interests but also the entire branch of economy they belong to.

In the process of the election of its members in association boards some of the criteria have been the economic power of the enterpri-ses, the structure (small, medium, big), influence on the economy, appropriate branch and territorial share, the expressed readiness

9


to participate in its activities, regular settlement of obligations to-wards this association, etc.

As a rule, executive directors and presidents of the companies are elected in the organs of the Chamber and the organs of the associations. This means that this institution is managed by the representatives of the economy who are given an opprtunity, thro-ugh their involvement in the Chamber activities, to advocate for joint interests before the state and other organs of local self-go-vernment, to participate in the creation of the economic system, i.e. to manage the economy and thus maintain independence and objectivity in the companies’ activities. On the other hand, their engagement affects the quality and efficiency of the Chamber’s activities as a whole.

The process of the election activities has most explicitly shown that this association has been managed by the entrepreneurs, which among other things, makes the Chamber of Economy a unique and absolutely different institution from the now widely present NGO business associations. Thanks to this, the Chamber of Economy has been active for 87 years now through different so-cio-economic systems and it cherishes the same basic idea which gathered its founders in 1928, positioning it in the group of cham-bers of the same standing as those in the most developed EU co-untries, such as: Austria, Germany, France, Luxembourg and Italy.

Presidents, Vice-Presidents

Following the new elections for all 13 board associations of the Chamber, the newly elected representatives delegated the repre-sentatives for the highest organ – the Assembly of the Chamber of Economy of Montenegro.

The Board Associations are:

- energy and mining: Luka Jovanović, Termoelektrana Pljevlja, president; Oleg Obradović, Hidroenergija Montenegro Berane, vi-ce-president

- metallurgy and metal processing industry: Miraš Đurović; Insti-tut crne metalurgije Nikšić, president; Draško Tomašević, Zip DOO Danilovgrad, vice-president

- forestry, wood industry, graphic and publishing industry: Milo-van Gojković, ŠIK Polimlje Berane, president; Slobodan Borozan, Štamparija Obod Cetinje, vice-president

- agriculture and food processing industry: Milutin Đuranović, Šimšić Montmilk Danilovgrad, president; Ivan Mijušković, Inter-produkt DOO Cetinje, vice-president

- transport: Deda Đelović, Luka Bar, president; Veselin Salamadija, Autoboka Kotor, vice-president

- construction industry: Milan Božović, Mermer AD Danilovgrad, president; Miodrag Vučetić, IGP Fidija Podgorica, vice-president

- trade: Stevan Karadaglić, Kastex Podgorica, president; Zoran Ko-jičić, Voli Trade Podgorica, vice-president

- tourism and hospitality: Dragan Purko Ivančević, Queen Manage-ment, president; Nemanja Nikolić, UTIP Crna Gora AD Podgorica, vice-president

- small and medium sized enterprises: Rajko Bujković, Jadranski sajam Budva, president; Nevena Petrović Hemomont Podgorica,

vice-president

- banking, insurance and other financial organizations: Mladen Rabrenović, Zapad banka Podgorica, president; Biljana Pantović, Agencija za nadzor osiguranja, vice-president

- ICT: Aleksandar Radulović, Montex-Elektronika Podgorica, presi-dent; Dragan Ratković, M:Tel, vice-president

- freight forwarding: Radovan Radulović, Montenomaks Control And Logistics, Podgorica, president; Saša Simonović, Knjaz Nikšić, vice-president

- utility: Vladan Vučelić, Vodovod i kanalizacija Podgorica, presi-dent; Zoran Mrdak, Komunalno Kotor, vice-president

The members of the Assembly

The presidents of the association boards automatically become the members of the Assembly of the Chamber of Economy which has 47 members, 37 of whom are elected by the association boards.

- energy and mining: Igor Popović, Funkcionalna cjelina Distribu-cija Podgorica, Dragan Nikolić, Jugopetrol Podgorica and Dragan Laketić Crnogorski elektroprenosni sistem

- metallurgy and metal processing industry: Vladimir Živković, Daido metal Kotor and Dragan Mijović Uniprom KAP

- forestry, wood industry, graphic and publishing industry: Rajko Dragaš, Vektra Jakić DOO Pljevlja and Jovan Jovetić, Montakarton Podgorica

- agriculture and food processing industry: Zorka Šljukić, Mljekara Srna DOO Nikšić, Mitar Jokić, Nikšićki mlin AD and Nedeljko Čo-vić, Bonesa DOO Bar

- transport: Vladan Lalatović, „Lalatović Travel“ Budva, Milivoje Pavićević, Montecargo, Podgorica and Jovan Kaluđerović, Zrnožit Cetinje

- construction industry: Safet Pupović, Čelebić DOO Podgorica and Mile Gujić, Normal Company Podgorica

- trade: Risto Drekalović, KIPS Podgorica, Ivan Karadžić, Mercator CG, and Sreten Radonjić, SAMMS Podgorica

- tourism and hospitality: Gani Resulbegović, Real Estate&CO DOO, Ulcinj, Zoran Mrdak, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Podgorica and Nikola Milić, Talia Company DOO, Herceg Novi

- small and medium sized enterprises: Marko Škrelja, Giovanni Trade Ulcinj, Radomir Vulaš, Osvit Cetinje and Radoman Burić, Ralex RRB Podgorica

- banking, insurance and other financial organizations: Amir Nur-ković, Komisija za hartije od vrijednosti Manolina Bašović, Atlas banka AD Podgorica and Relja Đurović, Erste Banka Podgorica

- ICT: Aleksandar Prelević, Jugodata Podgorica and Tarik Zaimo-vić, Bild Studio Podgorica

- freight forwarding: Vojo Banović, Jadroagent Bar and Darko Glo-barević, Zetatrans Podgorica

- utility: Haris Krupa, Čistoća Pljevlja, Nedeljka Orlandić, JP Komu-nalne djelatnosti Bar and Đorđe Medin, Komunalno Budva.

10


Milo Đukanović, predsjednik Vlade Crne Gore

Zapadni Balkan možebiti nova vitalnost i snaga Evrope

Glasnik: Da li ste zadovoljni ekonomskim oporavkom Crne Gore od efekata svjetske ekonomske krize?

M. Đukanović: Crna Gora se uspješno oporavlja od posljedica eko-nomske krize i dvostruke recesije u 2009. i 2012. godini. Nakon nešto niže stope rasta od 1,8% u 2014. godini, dolazi do njegovog ubrzanja sa stopama od 3,2% u prvom i 3,4% u drugom kvartalu 2015. Navedeno ide u prilog osnovnoj projekciji Vlade Crne Gore datoj u Programu ekonomskih reformi za 2015. godinu, da će eko-nomski rast u 2015. godini biti 3,5%. To je u ovom trenutku real-no, s obzirom na investicionu aktivnost u sektorima saobraćaja, turizma i energetike, kao i dobre efekte turističke sezone. Iako se Crna Gora oporavlja od posljedica razorne evopske i globalne ekonomske krize, stopa rasta od 3,5% nije dovoljna. Jasno je da su našoj zemlji potrebne više stope rasta (u zoni od najmanje 5% go-dišnje), da bi nastavila da se približava prosjeku evropske razvi-jenosti i evropskom kaviltetu života. Podsjetiću, mi smo na nivou od blizu 40% razvijenosti EU (mjereno BDP per capita po paritetu kupovnih snaga). Podsjetiću i na tezu koju sam nedavno iznio na Samitu u Beču, da ako bi Crna Gora zadržala trend rasta po stopi od 3% godišnje, a ekonomija EU rasla po stopi od 1%, Crna Gora bi 2060. dostigla nivo dohotka EU.Međutim, po scenariju u kome bi crnogorska ekonomija rasla po stopi od 5% godišnje, a ekonomija EU po stopi od 1%, Crna Gora bi dostigla nivo razvijenosti EU već oko 2040. godine.

11


Intervju predsjednika crnogorske Vlade, Mila Đukanovića, u susret Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2015.

12


M. Đukanović: Ekonomska saradnja u regionu i njegova unutra-šnja integracija su ključ razvoja i demokratizacije naših društava; izgradnje efikasnih institucija i vladavine prava; ključ regional-ne stabilnosti i zajedničke evropske budućnosti.Tranzicija našeg regiona kasnila je za državama Centralne i Istočne Evrope deset godina. Od početka ovog vijeka do danas, odnosno u posljednjih 15 godina, smanjili smo zaostajanje Regiona u odnosu na prosječni dohodak EU – sa 27 %, dosli smo do 32%. Posljedice dugotrajuće ekonomske krize drastično se osjećaju na Zapadnom Balkanu. Unutrašnje slabosti i specifičnosti svake od država, slabe institu-cije i slaba povezanost lošom infrastrukturom, predstavlja veliku barijeru povećanju konkurentosti Regiona.

A povećanje konkurentosti regiona je preduslov ostvarenja eko-nomskog rasta koji je u ovoj godini projektovan na svega pro-jekcije od 1,6%, dok je trogorišnji prosjek 2,3%. Dakle, imperativ je ubrzanje rasta naših ekonomija i njihova dugoročna održivost. Kako to postići? Integracije ostaju najbolji okvir.Ali treba definisati djelotvorne politike za prosperitet Regiona Treba osnažiti makroe-konomsku stabilnost i nastaviti sa strukturnim reformama. U regi-onu moramo stavrati povoljnije uslove za privlačenje investicija, a najviše prostora saradnju unutar regiona ima u oblasti energetike, saobraćajne infrastrukture, zaštite životne sredine, obrazovanja, preduzetništva, trgovine.

Glasnik: Da li su prema Vašem mišljenju potencijali za saradnju dovoljno iskorišćeni?

M. Đukanović: Mišljenja sam da potencijali za saradnju nijesu do-voljno iskorišćeni.To je između ostalog, posljedica našeg viševje-kovnog zaostajanja u odnosu na razvijenu Evropu. Mi se nažalost, u ovom regionu, nedovoljno dobro poznajemo i naše razlike ne posmatramo kao prednost. Zato, kao i zbog reputacije „nemirnog regiona“ proces evropskih i evroatlanskih integracija je drugo ime za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana. Berlinski proces je u tom smislu dao novi impuls evropskoj politici za Zapadni Balkan i otvorio novu nadu za region. Crna Gora na Berlinski proces gleda ne samo kao na šansu za bolje regionalno povezivanje, već kao i na više nego dobru bazu za učvršćivanje regionalne stabilnosti, čemu težimo svi. Primili smo poruku iz Berlina i Beča, da EU želi da sve zemlje ovog regiona što prije postanu članice Unije, jer je to zajednički politički, ekonomski i geostrateški cilj. Veoma nam je drago, takođe, da je prepoznato mišljenje Crne Gore da je regi-onalna stabilnost preduslov, kako za bolju međusobnu saradnju, tako i za buduće članstvo naših zemalja u Evropskoj Uniji. Crna Gora se u ovih proteklih devet godina od obnavljanje nezavisnosti veoma trudila da pruži svoj doprinos u ovom smjeru, gradeći više nego dobre odnose sa svojim susjedima i predano ispunjavajući svoje obaveze koje proističu iz pregovora sa EU.Ovo je istovreme-no i šansa za intenzivnije povezivanje unutar samog regiona u procesu evropskih integracija, prvenstveno infrastrukturno koje će dovesti do boljeg međusobnog upoznavanja i otvaranja novih mogućnosti za saradnju.

Glasnik: Kakav je značaj infrastrukturnih investicija za ekonom-ski oporavak Crne Gore i regiona?

M. Đukanović: Osnovni preduslov proširenja proizvodne i izvo-zne baze crnogorske ekonomije, odnosno ubrzanja ekonomskog rasta su investicije. Svjedočanstvo tome je i činjenica da je Crna Gora prosječnu stopu rasta od 3,2% u poslednjoj deceniji ostvarila prevashodno, zahvaljujući intenzivnom prilivu direktnih stranih investicija u iznosu od preko 5 milijardi eura. I projektovani realni

Glasnik: Šta vidite kao najveće izazove za razvoj Crne Gore u nare-dnom periodu, a šta kao šanse?

M. Đukanović: Jedan od najvećih izazova ekonomske politike Vla-de je smanjenje nezaposlenosti kao najvećeg socio-ekonomskog problema. Zato su, nam potrebne veće investicije koje će generisa-ti dinamičniji ekonomski rast i doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i povećanju kvaliteta života građana. Koncept ekonomske politike Crne Gore u narednom srednjoročnom peirodu, pored mje-ra na jačanju fiskalne i finansisjke stabilnosti i održivosti, mora biti snažno podržan paketom strukturnih reformi koje će direktno uti-cati na povećanje konkurentnosti i ubrzan ekonomski rast. Dakle, kao jedan od najvećih izazova na putu daljeg povećanja konkuren-tnosti, možemo smatrati neophodnost sprovođenja strukturnih reformi u oblasti penzijskog i socijalnog sistema, dalje usaglaša-vanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, reforme u zdravstvenom sistemu i reforme državne uprave. Uspješan odgo-vor na ove izazove istovremeno znači smanjenje javne potrošnje odnosno jačanje makrofiskalne stabilnosti zemlje i smanjenje de-ficita tekućeg računa platnog bilansa.

Glasnik: U kom smjeru prema Vašem mišljenju treba da se razvija privreda da bi se dostigle visoke stope privrednog rasta?

M. Đukanović: Odogovor na ovo pitanje se može nadovezati na prethodni odgovor. Dakle, da bi se stvorile pretpostavke za dina-mičan i odživ ekonomski rast, potrebno je izgraditi podsticajan institucionalni okvir zasnovan na tri ključna stuba: (1) jačanje makroekonomske stabilnosti i održivosti (fiskalne i finasijske) (2) Povećanje konkurentnosti ekonomije, sprovođenjem strukturnih reformi i unapređenjem poslovnog ambijenta i (3) valorizacija pri-rodnih resursa, naročito u sektorima prerađivačke industrije, ener-getike, turizma i poljoprivrede.

Glasnik: Crna Gora se pozicionira kao zemlja visokog turizma. Koje je preduslove potrebno ispuniti da bi se privukli zahtjevni inostrani gosti i veliki investitori?

M. Đukanović: Crna Gora je u svijetu prepoznata kao atraktivna investiciona i turistička destinacija. Krakterišu je investicije iz preko 100 zemalja svijeta. Crna Gora je na politikama otvoreno-sti i ekonomskih sloboda izgradila svoju preoznatljivost i postala atraktivna invsticiona destinacija. U vremenu velikih neizvjesno-sti u našem širem okruženju, poštovanje dogovorenog, konzisten-tnost i predvidivost su atributi koje investitori najviše cijene. Česte promjene ključnih ekonomskih politika ne smiju postati pravilo. Ne smijemo narušavati našu otvorenost i konkurentost parcijal-nim rješenima koja nijesu dio dobro osmišljene dugoročne stra-tegije. Velike investitore možemo privući ukoliko ubrzamo proces donošenja odluka i stvaranja pretpostavki za realizaciju još jednog broja krupnih razvojnih projekata, prije svega u djelatnostima koje smo odavno prepoznali kao razvojne prioritete. Istovremno je po-trebno dalje raditi na unapredjenju psolovnog ambijenta u dijelu zaštite svojinskih prava, izdavanja građevinskih dozvola I licenci, efikasnosti izvršenja ugovora,smanjenju troškova plaćanja pore-za. Sve su to važni preduslovi za investitore, koji su opet važni da bismo privukli zahtjevne insotrane goste. Unapredjenje fizičke in-frastrukture, kao i ljudskog kapitala, uz postojanje adekvatnih turi-stičkih sadržaja, predstavljaju osnovne preduslove za privlačenje zahtjevnih gostiju iz inostranstva.

Glasnik: U kojim oblastima postoji najviše prostora za saradnju u regionu?

13


ekonomski rast crnogorske ekonomije od 3,5% u 2015. godini zasnovan je na scenari-ju od najmanje 400 miliona EUR investici-ja, od kojih je najvažnija početak izgradnje prve dionice auto puta Bar-Boljare. Slične projekcije rasta crngorske ekonomije su dale Svjetska banka i Evropska komisija. Polazeći od ubrzanja investicionog ciklusa, prvenstveno u oblasti infrastrukture (sao-braćajne i energetske), i u turizmu, kao i dobrim rezulatima turističke sezone, Vlada Crne Gore je u septembru korigovala pro-jekciju realnog ekonomskog rasta za 2015. godini na 4,3%. To dovoljno govori o zna-čaju investicija u infrastrukturu, a u konte-kstu Berlinskog procesa, stvoren je osnov za još bolju saradnju na Balkanu. Upotre-bom sredstava Zapadnobalkanskog inve-sticionog okvira će se omogućiti realizacija važnih saobraćajnih, energetskih i projeka-ta iz ostalih oblasti, i time stvoriti pouzdan temelj ubrzanog ekonomskog rasta našeg Regiona i njegove kvalitetnije infrastruk-turne veze sa EU. Jadransko – jonski au-toput, Transjadranski, odnosno Jadransko – jonski gasovod, proširenje kapaciteta luke i aerodroma, rehabilitacija željeznič-kih pruga ka Srbiji i Albaniji, izgradnja ka-paciteta interkonekcije prema Srbiji i Bosni i Hercegovini kao sastavnog dijela projekta podmorskog energetskog kabla koji radimo u saradnji sa Italijom, samo su neki od pro-jekata za koje Vlada Crne Gore računa da će u narednom periodu biti snažan zama-jac ekonomskog rasta i siguran most našeg ubrzanog integrisanja u EU.

Glasnik: Šta proces pristupanja EU donosi Crnoj Gori i njenoj privredi?

M. Đukanović: U jednom od prethodnih od-govora sam naveo da su integracije drugo ime za stabilnost Zapadnog Balkana. Za Crnu Goru, integracije su važan okvir za izgradnju podsticajnog institucionalnog sistema koji će stvoriti dalje pretpostavke za povećanje konkurentnosti preduzeća i konkurentnosti ekonomije u cjelini i po-većanje kvaliteta života svih građana.

Glasnik: Kako vidite region Zapadnog Bal-kana u narednih deset godina?

M. Đukanović: Zapadni Balkan sa svojim humanim i prirodnim potencijalima može biti nova vitalnost i snaga Evrope. Većina zemalja Regiona bi u narednih deset gorina trebala na korak do članstva i članica EU i NATO-a. Ukoliko ostvarimo pretpostavke o kojima sam prehodno govorio, za očekivati je da će razvijenost regiona i kvalitet života njegovih građana za deset godina biti mno-go bliži evropskom, u odnosu na danas.

14


Milo Djukanovic, Prime Minister of the Government of Montenegro

Western Balkans can become a new vitality and strength of Europe

15


Glasnik: Are you satisfied with the econo-mic recovery of Montenegro from the ef-fects of the world economic crisis?

M. Djukanovic: Montenegro has been reco-vering successfully from the consequen-ces of the economic crisis and double recession in 2009 and 2012. Following a sli-ghtly lower growth rate of 1.8% in 2014, an accelerated growth, with the rates of 3.2% in the first and 3.4% in the second quarter of 2015, was recorded. This confirms that the basic projections of the Government of Montenegro in the Programme of Eco-nomic Reforms for 2015 were right and that the economic growth in 2015 will re-ach 3.5%. At this moment this is a realistic plan given the investment activity in the sectors of transport, tourism and energy, as well as the good effects of the tourist season. Although Montenegro has been recovering from the consequences of the devastating European and global economic crisis, the growth rate of 3.5% is not enou-gh. It is clear that our country needs higher growth rates (of at least 5% annually) in or-der to approximate the average of the EU development level and European quality of life. I remind you that we are on the level of almost 40% of the EU development level (measured by BDP per capita by the parity of the purchasing power). I remind you of the thesis I have recently put foward at the Vienna Summit that if Montenegro main-tained the annual growth rate of 3% and the EU economy recorded the growth of 1%, by 2060 Montenegro would achieve the EU income level. If, however, the Montenegrin economy achieved the annual growth of 5% and the EU economy that of 1%, Monte-negro would achieve the EU development level as soon as in 2040.

Glasnik: What do you see as the greatest challenges for the development of Monte-negro in the next period and what do you see as its chances?

M. Djukanovic: One of the greatest chal-lenges of the Government economic policy is the reduction of unemployment as the greatest socio-economic problem. That is the reason why we need more investments which would generate a more dynamic economic growth and contribute to the ope-ning of new jobs and the improved quality of life of Montenegrin citizens. Apart from the measures introduced to strengthen fi-scal and financial stability and sustainabi-lity, the concept of the Montenegrin econo-mic policy in the next middle-term period, must be strongly supported by the package

The Interview of the President of the Montenegrin government, Milo Djukanovic, on the occasion of the upcoming Economic Conference Montenegro 2015.

16


century to this date, i.e. in the recent 15 years, we have reduced the backwardness of our region in comparison to the average EU in-come – from 27% we have reached 32%. The Western Balkans has suffered drastic consequences of the long economic crisis. The internal weaknesses and specificities of each of the states, weak institutions and bad transport infrastructure present a big barrier for the improvement of regional competitiveness.

And the increase of regional competitiveness is a precondition for the achievement of the economic growth which has been projec-ted to 1.6% for this year, while the three-year average should be 2.3%. Therefore, our imperative is to accelerate the growth of our economies and their long-term sustainability. How should we achieve this? Integrations remain the best framework. However, efficient policies for the prosperity of the region should be defi-ned, the macroeconomic stability should be strengthened and the structural reforms should be continued. The region must create more favorable conditions to attract foreign investments and the largest space within the region is in the energy industry, transport infrastructure, environmental protection, education, entreprene-urship, trade.

Glasnik: In your opinion, are the potentials for cooperation well--used?

M. Djukanovic: I believe that the potentials for cooperation are not well-used. Among other things, this is the consequence of our centuries-long backwardness in comparison to developed Europe. Unfortunately, we do not know one another well in the region and we do not see our differences as an advantage. Therefore, due to our reputation of “a restless region”, the process of Euro-Atlantic integrations is another name for stability and prosperity of the Western Balkans. In that respect, the “Berlin Process” gave a new impulse to the EU policy for the Western Balkans and opened a new hope for the region. Montenegro sees the “Berlin Process” not only as a chance for an improved regional networking but also as a good basis for strengthening regional stability, which is some-thing that all of us try to obtain. We have received the message from Berlin and Vienna that the EU wants that all regional coun-tries should become EU members as soon as possible because this is a joint political, economic and geostrategic objective.

We are also very glad that Montenegrin opinion that regional sta-bility is a precondition both for improved mutual cooperation and for future EU membership of our countries, has been recognized. In the recent nine years, since the restoration of independence, Montenegro has tried hard to provide its contribution in that re-spect, building more than good relations with its neighbours and tenaciously fulfilling its obligations pertaining to the EU negotia-tions. At the same time, this is a chance for a more intensive ne-tworking within the region itself in the process of European inte-grations, primarily from the infrastructural aspect which will lead to improved mutual knowledge and opening of new opportunities for cooperation.

Glasnik: How important are the investments in infrastructure for the economic recovery of Montenegro and the region?

M. Djukanovic: Investments are the basic precondition for the extended production and the export base of Montenegrin econo-my, i.e. the acceleration of the economic growth. The fact which confirms this is that in the last decade Montenegro achieved an average growth rate of 3.2%, primarily thanks to the inflow of fo-

of structural reforms which would directly affect the increase of competitiveness and accelerated economic growth. Therefore, some of the greatest challenges for the further improvement of our competitiveness level would be: structural reforms in the area of the pension and social system, further harmonization of the education system with the labour market demands, reforms in the health system and state administration. A successful response to these challenges at the same time means the reduction of pu-blic expenditures, i.e. strengthening of the macro-fiscal stability of the country and the reduction of the deficit in the balance of payments’current account.

Glasnik: In your opinion in which direction should the economy develop in order to reach high rates of the economic growth?

M. Djukanovic: The response to this question can be a continu-ation of the previous reply. Therefore, in order to create the con-ditions for a dynamic and sustainable economic growth, there is a need to create an enhancing institutional framework based on three key pillars: (1) strengthening of the macroeconomic stabili-ty and sustainability (fiscal and financial); (2) Improvement of the competitiveness of economy through structural reforms and the improvement of business climate and (3) valorisation of natural resources, especially food processing industry, energy, tourism and agriculture.

Glasnik: Montenegro is working on positioning itself as a country of high-class tourism. Which preconditions should be fulfilled to attract demanding foreign guests and big investors?

M. Djukanovic: Montenegro is recognized in the world as an at-tractive investment and tourist destination. It is characterized by the investments from over 100 countries of the world. Based on its openness policy and economic freedoms, Montenegro has built up its recognizability and become an attractive investment destinati-on. In the period of great uncertainties in our wider environment, the respect of the agreed, consistency and transparency are the attributes most appreciated by the investors. Frequent changes of the key economic policies must not become a rule. We must not harm our openness and competitiveness by partial solutions which are not part of a well-designed strategy.We can attract big investors if we accelerate the decision-making process and create the preconditions for the realization of a certain number of big de-velopment projects, primarily in the industrial branches which we have recognized as our development priorities for a lengthy period of time. At the same time, it is necessary to invest more efforts in the improvement of business climate related to the ownership rights, issuing of construction permits and licenses, efficiency of contract execution, reduction of taxes. These are all important pre-conditions for investors who are in turn needed to attract foreign guests. The improvement of physical infrastructure and human capital along with the adequate tourism offer represent the basic precondtions for the attraction of the demanding foreign guests.

Glasnik: In which areas is there most space for regional coopera-tion?

M. Djukanovic: Economic cooperation in the region and its inter-nal integration are the key for development and democratization of our societies; the construction of efficient institutions and the rule of law; the key of regional stability and joint European futu-re. The transition of our region was ten years behind the Central European and East European states. Since the beginning of this

17


ment cycle, primarily in the area of infra-structure (transport and energy) and tou-rism, as well as good results of the tourist season, the Government of Montenegro changed the projection of the real eco-nomic growth for 2015 to 4.3%. This says enough about the significance of the in-vestments in the infrastructure and in the context of the “Berlin Process” it has crea-ted the basis for an improved cooperation in the Balkans. The funds from the We-stern Balkans Investment Framework will ensure the realization of important tran-sport and energy projects, as well as the projects in other areas of interest, and thus create a reliable ground for the accelera-ted economic growth of our region and its improved quality infrastructural ties with the EU. The Adriatic-Ionian Pipeline, the extension of the port and airport capaciti-es, the rehabilitation of railroads towards Serbia and Albania, the construction of the interconnection capacities towards Serbia and Bosnia and Herzegovina which is part of the project of the submarine energy ca-ble we do in cooperation with Italy, are only some of the projects for which the Gover-nment believes that in the coming period will be a strong driver of economic growth and a stable bridge of our faster integration in the EU.

Glasnik: What will the EU accession pro-cess bring to Montenegro and its econo-my?

M. Djukanovic: In one of the previous re-sponses I stated that integrations were the second name for the stability of the We-stern Balkans. For Montenegro, the inte-grations represent a significant framework for building up a stimulating institutional system which will create further condi-tions for the increase of the enterprises’ competitiveness level, and that of the enti-re economy, and thus the improvement of the quality of life of all citizens.

Glasnik: How do you see the region of the Western Balkans in ten years?

M. Djukanovic: With its human and natu-ral potentials the Western Balkans can be a new vitality and power of Europe. In the next ten years the majority of the regional countries should be one step away from the EU and NATO membership. If we fulfill the conditions I mentioned before, we can expect that the development of the region and the quality of life of its citizens in ten years will be much closer to that of the EU than it is today.

reign direct investments which amount at over 5 billion EUR. In addition, the projec-ted real economic growth of the Montene-grin economy of 3.5% in 2015 is based on the scenario of at least 400 million EUR of investments, the most important of them

being the start of the construction of the first segment of the highway Bar-Boljare. Similar projections of the growth of Mon-tenegrin economy have been made by the World Bank and European Commission. Based on the acceleration of the invest-

18


U okviru Univerzalne izložbe EXPO Milano 2015

Održan Crnogorski investicioni forum

Crnogorski investicioni forum, u okviru Univerzalne svjetske izložbe EXPO Milano 2015. održan je 19. oktobra 2015. godine. Organizatori skupa bili su Privredna komora i Vlade Crne

Gore, te crnogorski paviljon EXPO Milano, u saradnji sa Privre-dnom komorom Milana i italijanskim paviljonom.

Investicije, kao jedan od ključnih pokretača razvoja Crne Gore, bile su u fokusu foruma sa ciljem da se italijanskim i ostalim investito-rima predstave razvojni investicioni projekti u Crnoj Gori iz oblasti turizma, poljoprivrede, energetike, transporta i industrije čiji su nosioci država,opštine i kompanije. Prisustvovali su predstavnici italijanskih kompanija koje su tokom prethodnih četiri mjeseca trajanja EXPO-a izrazili interesovanje za ulaganja u našu zemlju, kao i paviljona zemalja učesnica izložbe.

Bila je to prilika za unapređenje i razvoj saradnje između ekonomi-ja dvije zemlje i uspostavljanje velikog broja poslovnih kontakata. U crnogorskoj delegaciji su, pored privrednika, skupu prisustvovali i predstavnici opština u kojima postoje poslovne zone koje nude različite stimulativne mjere za ulaganja.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković oci-jenio je veoma značajnim što se u crnogorskoj privrednoj dele-gaciji na forumu nalaze predstavnici izuzetno uspješnih stranih

Italijanskim i ostalim investitorima predstavljeni razvojni investicioni projekti u Crnoj Gori iz oblasti turizma, poljoprivrede, energetike, transporta i industrije.

investitora koji su već duži niz godina prisutni u našoj zemlji i koji su prenijeli mišljenje o poslovnoj klimi u našoj zemlji.

- Zahvaljujući stranim investicijama i drugim okolnostima crno-gorska ekonomija poslednjih godina ponovo bilježi rast, za koji se očekuje da u tekućoj godini bude 3.5%. Ako ovome dodamo kva-litetno i uspješno vođenje pregovaračkih procesa za pristupanje Evropskoj uniji, te da ćemo, vrlo izvjesno, u decembru dobiti po-ziv za članstvo u NATO, uvjeren sam ima dovoljno razloga da Crna Gora bude još bolje percipirana kao destinacija privlačna za strane investitore – rekao je Zloković.

Potpredsjednik je naglasio da je Crna Gora danas veliko gradili-šte – početak gradnje auto puta prema Srbiji, izgradnja nekoliko značajnih turističkih rizorta, podsjetio je na veliki energetski po-tencijal naše zemlje, te na neiskorišćene poljoprivredne resurse. U svemu tome, kao i u sferi upravljanja otpadom, on prepoznaje po-tencijale za unapređenje saradnje sa italijanskim kompanijama.

- Preduslov ekonomske saradnje jeste kvalitetna saobraćajna po-vezanost. Očekivanja Crne Gore od Jadransko jonske ceste su ve-lika, ali u ovom momentu iako izvjesno, realizacija ovog projekta je vremenski daleko. Zbog toga akcenat treba staviti na povećanje trgovinskog prometa preko Luke Bar, koja ima veoma dobre per-

19


IN MEMORIAM

Čedo Šćepović (1931 – 2015)

Čedo Šćepović je bio veliki čovjek, persona od integriteta, privrednik koji je uspješno rukovodio kompanijama u ze-mlji i inostranstvu dajući prepoznatljiv doprinos razvoju crnogorske privrede i ekonomske diplomatije.

Pamtimo ga kao lucidnog sagovornika sa velikim kreativ-nim potencijalom. Karakterisale su ga odgovornost, tač-nost, kvalitet u radu i široka vizija koja je donosila progres. Kao takav, zaslužio je laskavu titulu počasnog građanina Košica (tadašnja Čehoslovačka) i dobitnik je brojnih nagra-da i priznanja među kojima i Nagrade Privredne komore Crne Gore.

U sjećanju poznatih domaćih i inostranih privrednika osta-je upamćen kao uvažen partner, sa kojim su poslovni aran-žmani realizovani efikasno i kvalitetno.

U maniru velikog poslovnog čovjeka poštovao je i uvažavao znanje, učio je cijelog života i podsticao, naročito mlade, da se dodatno obrazuju. Nadasve je cijenio odgovornost, tale-nat i inventivnost.

Dugogodišnji radni vijek proveo je u privredi - u kompanija-ma Remont, Mašinopromet, Industrijiimport - Industriaim-pex, Businessmontenegro.

U teškim uslovima privređivanja koji su obilježili kraj pro-šlog vijeka, bez zastoja je, kao ovlašćeni uvoznik, nabavljao neophodnu opremu, a robu od inostranih partnera dobijao »na riječ«.

Do poslednjeg dana bio je prisutan u našim privrednim i društvenim dešavanjima.

Njegove riječi i meke i moćne nemoguće je zaboraviti.

formanse, zbog čega već dugo i predstavlja glavni ulaz kada je o privrednim vezama Crne Gore i Italije riječ – rekao je Zloković.

Istakao je kvalitetnu saradnju Privredne komore Crne Gore sa Uni-jom komora Italije, te brojnim regionalnim komorama koje su njen dio. Italijanske komore su partneri crnogorskoj u brojnim projekti-ma usmjerenim na ekonomski razvoj koji se finansiraju iz fondova evropske unije.

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, otvarajući Investicioni fo-rum, kazao je da Crnu Goru najbolje opisuje slogan „Mala zemlja velikih potencijala“.

- Potencijali su šansa za evropski život crnogorskih građana i za strane investitore. Model rasta crnogorske ekonomije zasniva se na stranim direktnim investicijama. Ekonomska politika Vlade je upravo zbog toga usmjerena na stvaranje povoljnog investicionog ambijenta i povećanje konkurentnosti ekonomije – rekao je La-zović.

On je kazao da smo mi uspješna demokratska, zemlja u procesu evroatlantskih integracija, što je preduslov za privlačenje ozbiljnih investitora. Potvrdu za uspješnost u harmonizaciji svog sa siste-mom EU, primjenu reformi u cilju povećanja konkurentnosti ona dobija kroz vodeću ulogu u procesu integrisanja u Uniju i kroz oče-kivani poziv za članstvo u NATO do kraja godine.

- Italijanskim investitorima iz oblasti turizma i poljoprivrede Crna Gora može biti veoma interesantna jer smo mediteranska zemlja u kojoj mogu proizvoditi iste proizvode ili pružati slične usluge uz znatno niže troškove. Takođe, italijanskim energetskim kompani-jama treba da je važna činjenica da je Crna Gora energetsko čvo-rište te da upravo italijanska kompanija gradi kabl između naše dvije države – kazao je Lazović.

On je podsjetio i na značajan turistički potencijal naše zemlje, je-dne od najbže rastućih destinacija u svijetu, infrastrukturne pro-jekte koji treba da doprinesu boljoj povezanosti, te stimulativan poreski sistem za investicije.

- Siguran sam da ćete se zainteresovati da neka od vaših inve-sticija bude u Crnoj Gori. Potvrdu da smo atraktivna investiciona destinacija naći ćete u tome da smo čak i u vrijeme krize imali prosječno učešće SDI u BDP-u od 13 odsto – rekao je Lazović.

Generalni komesar Crne Gore na EXPO Milano i potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić potencirao je značaj Crnogorskog investicionog foruma i Svjetske izložbe. Prema njegovim riječima, bile su to prilike da se Crna Gora bliže i na drugačiji način predstavi kako brojnim posjetiocima iz svijeta, tako i širem broju Italijanskih privrednika. Očekuje se da će to u narednom period dati rezultate, budući da je crnogorski paviljon, izgledom i sadržajem, privukao pažnju javnosti i dobio visoke ocjene, o čemu su informisali i reno-mirani međunarodni mediji, riječi su generalnog komesara.

- I nakon zatvaranja EXPO-a, vrata Privredne komore Crne Gore otvorena su za saradnju sa svim investitorima i poslovnim partne-rima – rekao je Saveljić.

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović predstavio je infra-strukturne projekte, a Željko Baltić, rukovodilac Sektora za među-narodne ekonomske odnose u Privrednoj komori, ekonomske potencijale Crne Gore. Uslijedile su, između ostalog, prezentacije najznačajnijih investicionih projekata u turizmu Crne Gore, Porto Montenegro i Luštica Bay, kao i vina podgoričkih Plantaža.

20


Potpredsjednik PKCG, Stanko Zloković na konferenciji B20

Kako efikasnijedo projekata koje finansira EU

U Ankari je 3. septembra 2015. godine održan sastanak pri-druženih članica Eurochabresa i članica iz zemalja koje nijesu u Evropskoj uniji. Najviše pažnje na ovom skupu po-

svećeno je temama kako Eurochambres može pomoći da što efi-kasnije i uspješnije ove države dolaze do projekata koje finansira Evropska unija. Vođena je debata i o tome šta pridružene članica Eurochabresa očekuju kako od svojih predstavnika tako i drugih iz asocijacije evropskih komora. Govoriili su predsjednik Eurocham-bresa Rihard Weber i predsjednik TOBB-a i zamjenik predsjednika asocijacija komora Evrope Rifat Hisarcigliou, nakon čega je oba-vljena predselekcija kandidata iz ovih zemalja koji će ući u bord direktora Eurochabresa za 2015. godinu.

Konferencija B20

Ekonomska Konferencija B20 održana je u Uniji komora i robnih berzi Turske - TOBB - najznačajnijoj privrednoj asocijaciji te dr-žave. Zemlje B20 su države najvećih biznisa. Predsjedavajući B20 sada je Turska, a Konferenciju, koja je okupila više od 1500 po-slovnih ljudi iz cijelog svijeta, otvorio je turski predsjednik Recep Tayyio Erdogan.

TOBB je, pod predsjedništvom Rifata Hisarcigloua, preuzeo vodeću ulogu u organizaciji Konferencije B20 sa ciljem da okupe vodeće privrednike te daju smjernice za razvoj svjetske privrede čelnici-ma zemalja G2O. S tim u vezi, Konferencija B20 je definisala niz prijedloga o ukidanju barijera koje koče razvoj preduzetništva, a treba pomenuti i njene preporuke o povećanju zaposlenosti mla-dih i žena, te pokretanju programa dobijanja viza za preduzetnike i uspostavljanje opših pravila pri investiranju. Inače, biznis Konfe-rencija B20 je najava političkog skupa zemalja G20 koji će se odr-žati u septembru u Antaliji. Zemlje G20 čine 85 odsto svjetske pri-vrede, 80 % svjetske trgovine i dvije trećine svjetskog stanovništva.

Crnogorsko-turski poslovni odborU okviru Konferencije B20 u Ankari, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković je, sa članom borda direktora TOBB-a, potpisao Ugovor o osnivanju Crnogorsko-turskog poslov-nog odbora. Ugovor je još jedan alat za snažniju ekonomsku sara-dnju kompanija dvije države na obostranu korist.

Zloković je učestvovao i u radu panela »Integracije Jugoistočne Evrope u globalno tržište«. Osnova za razgovore u okviru ovog panela bila je Analiza biznis sinergije i povezanosti između eko-nomija Jugoistočne Evrope i Turske koju su radili Ekonomsko-po-litička razvojna fondacija Turske Tepa i Regionalni savjet za sara-dnju, na čijem je čelu Goran Svilanović koji je, takođe, učestvovao u radu ove konferencije.

Potpredsjednik Komore je govorio o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori, o našoj ekonomskoj povezanosti sa Turskom, o činjenici da je saradnja dvije države na uzlaznoj putanji čemu su doprinijeli uspostavljanje direktnih avio linija i dobra naučna, kulturna i obra-zovna razmjena. Podsjetio je da je prvi najveći primjer uspješnog privatno-javnog partnerstva država bio projekat izgradnje Tržnog centra Mall off Montenegro u Pogorici, a vrijedne pomena su i privatizacije koje su trurske kompanije uspješno završile u Crnoj Gori. Najavljeno je i potpisivanje trojnog ugovora Crne Gore, Turske i Slovenije odnosno uključivanje ove dvije strane države u gradnju hidroelektrana na Morači.

21


Seminar u Privrednoj komori

Jedinstvena kontaktna tačka

Seminar „Jedinstvena kontaktna tač-ka i Direktiva o uslugama: Benefiti za biznis” održan je u Privrednoj komori

Crne Gore 28. oktobra 2015. godine. Organi-zatori su bili Privredna komora, Ministar-stvo ekonomije i ALA GIZ Projekat „Apro-ksimacija zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u dijelu slobodnog pružanja usluga i zaštite konkurencije”, koji kofinan-sira Evropska unija. Predstavnicima biznis sektora su prezentirana komparativna is-kustva iz država članica EU, kao i on-line korišćenje Jedinstvene kontaktne tačke (PSC). Sosanna Lisgara, tim lider ALA Pro-jekta i direktorica Odjeljenja za unapređe-nje poslovnog ambijenta u Ministarstvu ekonomije Litvanije Jolita Van Otterlo objasnile su na koji način PSC pojednosta-vljuje procedure i eliminiše biznis barijere kod osnivanja i prekograničnog pružanja usluga.

- Seminar je jedna u nizu aktivnosti infor-misanja članica Komore o pravima, obave-zama i mogućnostima koje proističu iz pro-cesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji – objasnio je generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga.

Cilj evropske Direktive o uslugama je da olakša poslovanje privrednim društvima i preduzetnicima koji pružaju ili koriste usluge u EU omogućavajući im slobodu osnivanja u drugim državama članica-ma, kao i prekogranično pružanje usluga bez osnivanja. Benefiti za privredu Crne

put trgovinskih, građevinskih i zanatskih, turističkih usluga, kao i onih koje pružaju poreski i pravnih savjetnici, arhitekte, inže-njeri, veterinari i drugi.

- Preduzeća će ubuduće lakše moći da obezbijede usluge i obavljaju djelatnost u inostranstvu – rekla je Lisgara.

Ona je kazala da projekat koji vodi traje do februara 2016. godine, te da će tada biti identfikovane sve usluge i napravljena baza podataka.

Jolita Van Otterlo kazala je da je Direktiva o uslugama izvršila veliki pritisak na vlade država članica EU, jer je inicirala sprovođe-nje širokog spektra regulatornih reformi da bi se unaprijedila poslovna okruženja za lokalna preduzeća i cjelokupno EU tržište.

- Jedinstvena kontaktna tačka je najvi-dljiviji rezultat ove Direktive, a za vrijeme njenog sprovođenja mijenja se zakonoda-vstvo koje reguliše oblast usluga - kazala je Otterlo.

Prema njenim riječima, iako je Direktiva usvojena krajem 2006, države članice i dalje je puno problema oko njenog spro-vođenja, pa postoji prostor za unapređenje jedinstvenih kontaktnih tačaka u njima, u prilog čemu je pomenut primjer Hrvatske koja otežava ulazak stranim pružaocima određenih turističkih usluga u cilju zaštite domaćih.

Brojne članice Evropske unije su se opredi-jelile da njihove jedinstvene kontaktne tač-ke djeluju pri privrednim komorama, što se pokazalo kao efikasno rješenje.

Gore odnose se na brže i jednostavnije procedure za osnivanje preduzeća u ze-mlji ili inostranstvu, jednostavnu ponudu usluga u drugim zemljama EU, dobijanje online informacija i završavanje admini-strativnih procedura na jednom mjestu u svakoj zemlji. Zakonom o uslugama, koji naša zemlja treba da donese, predviđeno je osnivanje Jedinstvene kontaktne tačke. Riječ je o alatima jedinstvenog tržišta koje je razvila Evropska komisija za efikasniju ekonomsku integraciju država članica. To su internet portali koji preduzetnicima i privrednim društvima (posebno izvozni-cima) u svim državama članicama Unije osiguravaju podršku, brz i jednostavan pristup pouzdanim informacijama o tome kako jednostavnije početi poslovanje u EU. Informacije se odnose i na propise, razvoj novih tehnologija, pronalaženje poslovnih partnera, mogućnosti finansiranja predu-zetničkih projekata sredstvima EU i drugo.

- Na svakom od ovih sajtova ćete naći sve vrste usluge koje potpadaju pod ovu Direk-tivu i koje možete da pružate u tim zemlja-ma. Kroz projekat koji je realizovao GIZ, uz podršku članova RG3, u Crnoj Gori je regi-strovano 330 takvih usluga – rekao je Ra-dovanović. Prema njegovim riječima, Crna Gora i na ovaj način dodatno otvara tržište.

- Naše kompanije će morati da se izbore sa konkurencijom koja će ovdje naći inte-res da pruža usluge bez osnivanja firme u Crnoj Gori – naglasio je generalni sekretar Komore.

Sosanna Lisgara pojasnila je da je Direkti-vom pokriven širok spektar djelatnosti po-

22


Komoravijesti

Regionalna konferencija EEN

Makroregionalne strategije predstavljaju novu priliku za jače umrežavanje partnera Evropske mreže preduzetništva i obuhva-tniji razvoj regija, u smislu identifikovanja zajedničkih izazova i potencijala te pame-tnije upotrebe postojećih resursa. Primjeri takvih strategija su: Dunavska i Jadransko jonska strategija (EUSAIR).

Ovo je ocijenjeno na Regionalnoj konfe-renciji Evropske mreže preduzetništva (Enterprise Europe Network - EEN) pod na-zivom SEE Regional MeetEENg in Croatia, održanoj u Zagrebu 10. i 11. septembra, a u čijem radu je učestvovalo osamdesetak predstavnika konzorcijuma iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, te Bosne i Hercegovine. Skup je organizovala Hrvatska gospodarska komora, a vodili su ga predstavnici Evropske komisije iz Opšte uprave za rast (DG Grow) i Izvršne agencije za malo i srednje preduzetništvo (EASME).

Istvan Nemeth (DG Grow), naglasio je da Evropska mreža preduzetništva predsta-vlja najveću mrežu na svijetu za podršku malim i srednjim preduzećima. EEN oku-plja više od 600 različitih institucija iz 53 zemlje, sa ciljem korišćenja jednakih mo-gućnosti koje pruža evropsko jedinstveno tržište. Mrežu sufinansira program COSME do 2020. godine i ona je ključni instrument EU Strategije za podsticaj razvoja i zapo-šljavanja. Partnerske organizacije u ovoj mreži uključuju agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, privredne komore, tehnološke centre, istraživačke centre, uni-verzitete itd. Raznolikost institucija i struč-njaka, a u isto vrijeme njihova povezanost i direktan pristup najvećoj evropskoj bazi podataka, čini ovu Mrežu jedinstvenim instrumentom pomoći u stvaranju novih međunarodnih partnerstva i komercijal-nog uspjeha inovacijskog potencijala.

Predstavnica crnogorskog konzorcijuma MontEENegro, Slavica Pavlović, koja ru-kovodi Službom za projekte u Privrednoj komori Crne Gore, predočila je način na koji mala i srednja preduzeća usklađuju i

štite zajedničke interese pred državnim i drugim organima u zemlji i inostranstvu. Govorila je o učešću Komore u kreiranju privrednog sistema i mjera ekonomske po-litike, te uspostavljanju i razvoju poslovnih odnosa na domaćem i međunarodnom tr-žištu.

Komora, kako je pojasnila, aktivnosti reali-zuje preko odbora udruženja kojih ima 13 i koji okupljaju predstavnike svih privrednih grana. U saradnji sa resornim ministarstvi-ma i drugim državnim institucijama, Ko-mora je realizovala preporuke MSP sektora koje se odnose na zakone o javnim nabav-kama, zatim o porezu na dodatu vrijednost, strancima i druge.

Dvodnevni skup u Zagrebu bio je prilika za umrežavanje konzorcijuma na regio-nalnom nivou, edukaciju, razmjenu dobre prakse, savjeta i informacija. Ovakvi go-dišnji sastanci članova mreže pokazali su se kao izvrsna platforma za osmišljavanje zajedničkih projekata, razmjenu iskustva i dogovore oko budućih aktivnosti, ocjena je učesnika skupa.

Na kraju drugog dana konferencije učesni-ci su imali jedinstvenu priliku da razgleda-ju BIOCENTAR, tematski inkubator koji će moći da ponudi neophodnu infrastrukturu i usluge za razvoj start-up kompanija iz po-dručja bio-nauka.

Sastanak Generalnog sekretara sa španskim diplomatom

Generalni sekretar Privredne komora Crne Gore Pavle D. Radovanović sastao se 9. sep-tembra 2015. sa ekspertom za međunaro-dnu trgovinu Ambasade Španije Marcom Bruix Bonetom.

Generalni sekretar je upoznao gosta sa ra-dom Komore, njenom organizacijom, po-slovima i zadacima.

Tokom sastanka istaknut je značaj gran-skih udruženja u Komori, posebno u dome-nu uticaja na kreiranje povoljnijeg poslov-nog ambijenta kroz kvalitetniju legislativu.

Radovanović je ovom prilikom istakao i atraktivnost poslovnog ambijenta Crne Gore za privlačenje izvozno orijentisanih stranih direktinih investicija, sa stanovišta pravnog okvira, jednostavnog start-up i po-voljne poreske politike.

Žensko preduzetništvo potencijal rasta

Kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, bolji pri-stup finansijama za preduzetnice, obezbje-đivanje potrebnih znanja i vještina, njihova promocija, motivacija i umrežavanje, te povećanje preduzetničke aktivnosti žena na nivo prosjeka EU iz 2013. godine su, među ostalima, strateški prioriteti razvoja ženskog preduzetništva od 2015. do 2020. godine. Ovo je rečeno na sjednici Odbora ženskog preduzetništva Privredne komore Crne Gore koja je održana 24. septembra 2015.

Članice Odbora su, pored Strategije razvoja ženskog preduzetništva za pomenuti peri-od, razmotrile teme klastera, zatim istraži-vanje „Obrazovanje žena u funkciji rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori“, kao i smjer-nice za stvaranje povoljnog ambijenta za žensko preduzetništvo u lokalnim zajedni-cama.

Slavica Striković, predsjednica Odbora, ocijenila je da razmatrana strategija, koju je predstavila Ana Šebek iz Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, na kva-litetan način upotpunjuje normativni okvir ove veoma važne oblasti.

- Cilj Strategije je podsticanje bržeg i la-kšeg ekonomskog osnaživanja žena, kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i pružanje podrške razvoju njihovih predu-zetničkih potencijala, što će, ujedno, dopri-nijeti razvoju postojećih i otvaranju novih preduzeća, kreiranju novih radnih mjesta i rastu zaposlenosti, a time i ukupnom ra-zvoju sektora MSP i preduzetništva – ista-kla je Šebek.

Ona je pojasnila da su očekivani rezulta-ti strategije motivisаnje ženа dа postаnu preduzetnice i zаpočnu sopstveni biznis, povećаnje sаmopouzdаnjа ženа koje uspje-šno vode posao, podsticanje povezivаnja –

23


umrežavanja preduzetnica i menadžerki na lokаlnom, nаcionаlnom i međunаrodnom nivou, te jačanje uloge žena u upravljačkim strukturama. Predstavila je set ključnih mjera za unapređenje regulatornog ambi-jenta, bolji pristup finansijama, nefinan-sijsku podršku, obezbjeđenje potrebnih znanja i vještina, promovisanje, interesno i poslovno povezivanje preduzetnica.

U susret 9. Kongresu ženskog preduzetni-štva u okviru Foruma Jadransko-jonske regije, 19. i 20. oktobra u Udinama, koji će biti posvećen mogućnostima formiranja klastera ženskog preduzetništva, o ovom vidu udruživanja privrednika govorila je Nina Drakić, rukovodilac Sektora za anali-ze i istraživanja Privredne komore.

Ona je između ostalog kazala da su pred-nosti koje se kompanijama pružaju udruži-vanjem u klastere otvaranje novih tržišta, jačanje odnosa kupaca i dobavljača, raz-mjena iskustava i podizanje nivoa znanja. Formiranje klastera treba da podstakne po-boljšanje konkurentnosti proizvođača, po-dršku privredi u promociji njenih interesa, zatim inovativnosti članova klastera u cilju zadovoljenja opštih i kolektivnih potreba, ostvarenje pozitivnog uticaja na donošenje zakona i propisa, implementaciju novih tehnologija, postupaka i novih materijala u cilju dobijanja proizvoda po EU standar-dima, podizanje nivoa svijesti o značaju MSP u privredi te olakšani pristup stranim tržištima.

U Crnoj Gori su već osnovani klasteri pro-izvođača slatkovodne akvakulture, masli-novog ulja, vina, proizovđača i prerađivača metala, ICT i zdravstvenog turizma.

Rukovodilac Sektora obrazovanja Privre-dne komore dr Mladen Perazić predstavio je istraživanje „Obrazovanje žena u funk-ciji rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori“. Naglasio je da je stepen obrazovanja žena i muškaraca u Crnoj Gori duže vrijeme iz-jednačen, te da je kao posljedica ovakvog stanja trebalo da uslijede i jednake rodne šanse u zapošljavanju, imajući u vidu da je obrazovanje definisano kao najznačaj-niji faktor vertikalne mobilnosti i snažan

instrument za prevenciju socijalne isklju-čenosti. Međutim, podaci pokazuju da žene ne uspijevaju u istoj meri kao i muškarci da obezbijede kvalitetno zapošljavanje i uspješnu karijeru.

Smjernice za stvaranje povoljnog ambi-jenta za žensko preduzetništvo u lokalnim zajednicama predstavila je Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnoprav-nost iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Ako znamo da je preduzetništvo pokretač ekonomskog razvoja svake privrede, onda je neophodno da se i ono u kontinuitetu mijenja i razvija. Jedan od mogućih prava-ca razvoja, koji je tek u poslednjoj deceniji dvadesetog vijeka prepoznat kao važan i nedovoljno iskorišćen izvor ekonomskog rasta jeste razvoj ženskog preduzetništva. Cilj Smjernica je da kreatori lokalnih poli-tika budu upoznati sa značajem ženskog preduzetništva, kako bi ekonomski poten-cijal ove grupe mogao biti u potpunosti is-korišćen.

U dokumentu su navedeni najizraženiji problemi u razvoju ženskog preduzetništva na lokalnom nivou. kao što su komplikova-ne i skupe administrativne procedure za registraciju preduzeća, nedovoljna koor-dinacija između nacionalnih institucija i lokalnih samouprava, nepostojanje fondo-va za podršku preduzetnicama, kao ni ola-kšica za start-up biznise, nedovoljno sav-jetodavnih usluga za razvoj biznisa žena (mentorstvo)...

Smjernice/preporuke koje značajno mogu unaprijediti razvoj ženskog preduzetni-štva na lokalnom nivou su, među ostalima, formiranje posebnih službi za pružanje savjetodavne pomoći preduzetnicama i preduzetnicima, uvođenje finansijskih ola-kšica bar u prvim godinama rada, poveća-nje informisanosti kroz lokalne medije, savjetovanje i mentoring, razvoj regional-ne i međunarodne saradnje i umrežavanje.Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, govoreći o značaju ženskog preduzetništva i aktivnostima ove institucije na njegovom unapređivanju, upoznala je članice Odbora sa predstoje-ćim pomenutIm kongresom u Udinama, te novembarskim sajmom preduzetništva u Ankari.

Članice Odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore, kojeg čine uspješne preduzetnice i predstavnice državnih in-stitucija, ukazale su na potrebu definisanja konkretnih programa i mjera kojima bi se

podstaklo žensko preduzetništvo. Očeku-jući podršku razvoju njihovih preduzetnič-kih potencijala, članice Odbora su pokazale interesovanje za uključivanje u rad na de-finisanju Akcionog plana za 2016.godinu koji je sastavni dio Strategije ženskog pre-duzetništva.

Javna ovlašćenja u komorskim sistemima

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović učestvovao je 30. oktobra 2015. godine u Mostaru na međunarodnom okruglom stolu o javnim ovlašćenjima u komorskom sistemu Bosne i Hercegovine, sa osvrtom na komore Crne Gore i Hrvatske.

On je prezentovao javna ovlašćenja Pri-vredne komore Crne Gore, koja su zakoni-ma i drugim propisima data u nadležnost ovoj instituciji. U ime Hrvatske gospodar-ske komore prisutnima se obratio Marko Cindrić,u ime Privredne komore Republike Srpske Dragana Kokot Gambiroža

Skup je obilježila razmjena mišljenja među učesnicima o novim javnim ovlašćenjima za čije preuzimanje su komore zaintere-sovane, a razmatrane su mogućnosti una-pređenja poslovnog ambijenta, kako u po-jedinim državama tako i u cijelom regionu.

Konferencija: Žene i preduzetništvo

U cilju promovisanja ženskog preduzetni-štva i predstavljanja kvalitetnih start up biznisa žena iz Nikšića i sjevernog regio-na Crne Gore kojima je potrebna podrška , NVO Ženska alijansa organizovala je Kon-ferenciju „Žene i preduzetništvo “ 9. sep-tembra 2015. godine u poslovnom centru Atrium u Nikšiću.

Konferenciju je otvorila NJ.E. gospodja Julia Feeney (Džulija Fini) ambasadorka Australije koja se nalazi u službenoj posje-ti Crnoj Gori i koja je govorila o ženskom preduzetništvu u Australiji i programima pomoći ambasade Australiije u Crnoj Gori.

Konferenciji su prisustvovali i predstavnici

24


vladinih institucija, lokalne samouprave, privrednog života i civilnog društva.

Nakon uvodnog obraćanja NJ.E. Julia Fee-ney, Ana Šebek, predstavnica Direkcije za mala i srednja preduzeća Crne Gore, pred-stavila je Strategiju razvoja ženskog predu-zetništva u Crnoj Gori 2015-2020, Svetlana Andrijašević, predstavnica Opštine Nikšić, predstavila je Mjere za podsticanje žen-skog preduzetništva na lokalnom nivou u Nikšiću. Stana Šćepanović, direktorica NVO Ženska alijansa, govorila je o Projek-tu i rezultatima projekta. U ime Privredne komore Crne Gore, na Konferenciji su govo-rili o Primjeru dobre prakse u umrežavanju preduzetnica i promociji ženskog predu-zetništva Marija Milačić i Mladen Perazić. Takođe, na skupu su govorile i preduzetni-ce, koje su učestvovale u projektu „Osna-živanje žena kroz preduzetništvo” koji je organizovala Ženska alijansa, pod pokrovi-teljstvom ambasade Australije.

Cilj konferencije predstavlja pružanje mo-gućnosti preduzetnicama iz Nikšića i sje-vernog regiona da se povezuju i da razmi-jene svoja iskustva u poslovanju.

Osim toga, učesnice konferencije su od predstavnika različitih institucija i organi-zacija imali priliku da čuju više i o progra-mima podrške ženskom preduzetništvu i kreditinim linijama za započinjanje i una-predjenje posla.

Naplata potraživanja i analiza finansijskih izvještaja

Prethodna provjera boniteta je uslov za ulazak u obligacione odnose sa kompani-jom-partnerom, ocijenjeno je na veoma posjećenom seminaru „Naplata potraživa-nja i analiza finansijskih izvještaja“ koji je 17. septembra 2015. godine organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa međunarodnom kompanijom COFACE.

- Seminar smo organizovali sa ciljem da ukažemo na značaj i važnost provjere poslovnih partnera kroz modele analize finansijskih izvještaja. Takođe, kroz inte-rakciju sa privrednicima predstavljamo

Komoravijesti

modele uspješne vansudske i sudske na-plate potraživanja – rekao je u ime organi-zatora rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić.

Direktor COFACE Đorđe Živanović, objasnio je da je ova internacionalna organizaci-ja osnovana u Francuskoj prije više od 70 godina, te da postoji u 98 zemalja svijeta, a analiziraju rizike u više od 160. Imaju 37.000 klijenata i osiguravaju potraživanja u vrijednosti od 450 milijardi eura.

- U naplati potraživanja je izuzetno važno poznavanje lokalne prakse i suštinsko po-znavanje propisa i uslova u kojima klijenti posluju – rekao je Živanović.

Ističući da COFACE pruža veoma rele-vantne izvještaje i da ga odlikuje najveći stepen naplate potraživanja u odnosu na konkurente, dodao je da su za uspješan rad nagrađeni od svjetskih top-rejting agenci-ja. On je kazao da je misija ove grupe izbjeći gubitke usljed nenaplaćenih potraživanja, te osigurati rast kompanije, stabilan i zdrav.

Predavač na ovom seminaru bio je Bojan Šćepanović, direktor Menadžment centra Beograd koji je govorio o analizi finansij-skih izvještaja – kako brzo i kvalitetno do-biti sliku o bonitetu kompanije. O naplati potraživanja-vansudskoj i sudskoj praksi Radoš Kastratović iz podgoričke advokat-ske kancelarije „Kastratović”, COFACE par-tnera u Crnoj Gori.

- U biznisu je važno imati finansijsku sliku kompanije partnera. Jedna od tih infor-macija je takozvana analiza finansijskih izveštaja – bilansa uspjeha i stanja, tokova novca, zatim izvještaja o promjenama ka-pitala i napomena uz finansijske izvještaje, pomoću kojih treba sagledati profitabil-nost, likvidnost i zaduženost kompanije. To se analizira putem racio brojeva koji se izračunavaju iz bilansnih pokazatelja i analitičari koji to razumiju dobiju sliku o tome kakva je finansijska situacija u fir-mi. To mogu da rade finansijski analitičari u kompanijama ili, ako nemaju dovoljno znanja,odnosno žele brzo da dođu do tih ali i drugih, nefinansijskih informacija, anga-žuju kompanije kao što je COFACE ‚koja kao vrsta posrednika umjesto njih uradi anali-zu i jednostavno ocijeni rejting firme – ka-zao je Šćepanović.

Prema njegovim riječima uvijek treba raz-mišljati na dva kolosjeka, odnosno sagle-davati kako finansijske tako i nefinansijske informacije o kompaniji-partneru.

- Finansijske informacije mogu dati lijepu sliku o kompaniji, ali treba imati u vidu i ove druge, da biste se zaštitili od problema u naplati potraživanja. Na primjer, korisno je znati da li je kod partnera došlo do pro-mjene vlasništva što može uzrokovati sla-bije poslovanje, ili je pak bilo problema u proizvodnji. Dakle, nužno je procijeniti obje vrste rizika. No, finansijski aspekt pruža značajne informacije, tako da ukoliko ima problema u tom aspektu postoje i u drugim – naglasio je on.

U fokusu izlaganja advokata Kastratovića bili su načini obezbjeđenja naplate potra-živanja čime se predupređuju sudski po-stupci. Ukazao je na razlike između zaloge, hipoteke i fiducije kao sredstava obezbje-đenja naplate, kao i na prednosti te mane upotrebe mjenica za tu svrhu. U slučaju da obezbjeđenje naplate nije precizirano, ona se završava kroz sudske postupke.

Kastratović je tokom izlaganja posebnu pažnu posvetio prednosti ugovaranja Arbi-traže u Privrednoj komori, prilikom zasni-vanja obligacionih odnosa, što je, kako je kazao, mehanizam koji bi privrednici tre-balo u većoj mjeri da koriste.

Seminar je odžan u okviru aktivnosti izda-vanja SME Excellent sertifikata za crnogor-ska preduzeća, čiji je cilj izgradnja transpa-rentnog poslovnog okruženja.

Zahtjevi standarda ISO 9001:2015

Seminar za upoznavanje sa novom ver-zijom standarda ISO 9001:2015, svjetski najpopularnijeg standarda za sistem me-nadžmenta kvalitetom, organizovan je 6. oktobra 2015. godine, u saradnji Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore i Cen-tra za kvalitet Mašinskog fakulteta u Pod-gorici.

Predavači iz Centra za kvalitet, prof. dr

25


Zdravko Krivokapić i doc. dr Jelena Jova-nović, istakli su da nova verzija standarda, usvojena u septembru ove godine, ima za cilj da obezbijedi nastavak prilagođavanja ISO 9001 promjenljivom okruženju u kojem organizacije funkcionišu. Ovim promjena-ma je standard postao dovoljno fleksibilan da ponudi višestruke koristi organizacija-ma, ne samo kao sredstvo za upravljanje kvalitetom, već da da značajan okvir za unapređenje poslovanja i poboljšanje zado-voljstva kupaca.

Neki od ključnih noviteta u standardu ISO 9001:2015 su: uvođenje novih termina, razu-mijevanje organizacije i njenog konteksta, kao potpuno nov zahtjev, veći značaj me-nadžmeta procesima, obaveza da najviše rukovodstvo pokaže liderstvo i posveće-nost u vezi sa sistemom menadžmenta kvalitetom. Takođe, od ove revizije, ocjenji-vanje rizika postaje zahtjev standarda ISO 9001.

Međunarodni akreditacioni forum (IAF) i ISO Komitet za ocjenjivanje usaglašeno-sti (CASCO) usaglasili su se o prelaznom periodu od tri godine od dana objavljiva-nja standarda ISO 9001:2015 i nakon tog perioda sertifikacija prema standardu ISO 9001:2008 neće važiti.

Seminar je bio prigodna prilika da direktor crnogorskog sertifikacionog tijela SETI.ME, mr Miodrag Perović uruči sertifikat za ISO 9001 direktoru Centra za kvalitet, profesoru Krivokapiću.

Predstavnici CCECC u Komori

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković, sa saradnicima, razgovarao je 30. oktobra 2015. godine sa predstavnicima kineske kompanije China Civil Engineering Construstion Corporati-on (CCECC).

Tema sastanka odnosila se na nedavno potpisani ugovor između Željezničke infra-strukture Crne Gore i ove kineske korpora-cije o rekonstrukciji pruge Kolašin - Kos u dužini od 9,86 kilometara. Gradnja će trajati 15 mjeseci, a početak radova planiran je za 25. novembar 2015. Projekat će koštati oko 5,9 miliona eura, a finansira se iz kredita EBRD.

Potpredsjednik Zloković je izrazio zado-voljstvo što je tako renomirana svjetska kompanija našla interes da radi u Crnoj Gori. On očekuje da će radovi biti uspješno završeni na obostrano zadovoljstvo.

Predstavnici kineske kompanije izrazili su interesovanje za angažovanje crnogorskih građevinara kao podizvođača na realizaciji ovog projekta. Zato je dogovoreno da CCE-CC u Privrednoj komori organizuje prezen-taciju svoje kompanije i tom prilikom uspo-stavi poslovne kontakte sa potencijalnim partnerima.

CCECC je među 225 najboljih svjetskih iz-vođača građevinskih radova i angažovani su u preko 50 zemalja svijeta, na pet kon-tinenata.

Gosti iz Kine pozvali su predstavnike Ko-more i zainteresovanih crnogorskih kom-panija da učestvuju u radu Petog kineskog ekonomskog foruma koji se održava u Ji-angsu, 24. novembra 2015.

Privrednici o Partnerstvu za otvorenu upravu

Radni sastanak sa privrednicima o Nacrtu akcionog plana Partnerstva za otvorenu upravu organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 30. oktobra 2015.

Globalna inicijativa Partnerstvo za otvo-renu upravu pokrenuta je 2011. godine sa ciljem da obezbijedi međunarodnu platfor-mu za vlade koje teže otvorenoj i konstruk-tivnoj saradnji sa civilnim sektorom i naj-širom društvenom zajednicom u kreiranju politika od opšteg interesa. U 66 zemalja članica ove inicijative vlada i civilno dru-štvo rade zajedno na razvoju i implemen-taciji ambiciozne reforme „Partnerstvo za otvorenu upravu“, gdje participira i Crna Gora. Potpisnice Inicijative prepoznale su sljedeće velike izazove koji pogađaju svaku državu: poboljšanje javnih usluga, upravlja-nje javnim resursima, uspostavljanje si-gurnih zajednica i povećanje odgovornosti kompanija.

Vlada je zato formirala Operativni tim Par-tnerstva za otvorenu upravu u čijem sasta-vu su njeni predstavnici, zatim nevladinog sektora, Privredne komore, Zajednice op-ština, koji su kreirali pomenuti Nacrt. Cilj akcionog plana je podrška i promocija kul-ture otvorenosti organa uprave, kroz proak-

tivno objavljivanje informacija i podstica-nje ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama kao i razvijanje povjerenja u institucije sistema.

U akcionom planu se, među ostalima, na-vode mjere kojima se unapređuje transpa-rentnost rada Vlade, kvalitet informisanja građana o njenim ciljevima, kao i o toku zakonskih predloga, sistemski rješava kompatibilnost svih portala državne upra-ve, kreira portal otvorenih podataka data-gov.me. Predviđen je i niz mjera u cilju veće transparentnosti javnih finansija i nabavki, zatim unapređenja kvaliteta i usklađenosti planske dokumentacije i brojne druge.

Privrednici su na sastanku sa predstavni-cima Operativnog tima iznijeli mišljenja, predloge i sugestije o mjerama i aktivno-stima koje bi trebalo da budu sastavni dio pomenutog dokumenta. Očekuju da budu uključeniji u izradu zakona kako bi se rje-šenja legislative povoljnije odražavala na poslovanje. Takođe, smatraju da efikasnost javne uprave treba da bude usklađenija sa njihovim potrebama. Biznis zajednici do-prinio bi slobodniji pristup informacijama kao i veća dostupnost podataka prilikom analiziranja uslova i mogućnosti za poslo-vanje. Povećavanje transparentnosti jav-nih finansija i poboljšanje procesa javnih nabavki doprinijelo bi unapređenju korpo-rativnog upravljanja i odgovornosti, rečeno je na skupu. Privrednici traže, između osta-log, zaštitu od konkurencije iz inostranstva kada su u pitanju javne nabavke, a kao je-dan od instrumenata predlažu da učesnici tendera mogu da budu isključivo firme re-gistrovane u Crnoj Gori. Primjedbe su iska-zane i zbog neusklađenosti zakona o radu i strancima što stvara teškoće u poslovanju.

Na sastanku su u ime Operativnog tima go-vorili njegov rukovodilac Srđan Kusovac, zatim potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, Marina Vuko-vić iz Centra za razvoj nevladinih organi-zacija, Marijana Radulović iz Ministarstva finansija, Igor Pavićević iz Instituta sertifi-kovanih računovođa, predstavnici privrede Aleksandar Stijović i Milan Marić, i ekspert Miloš Andrović.

26


Konferencija o ekonomiji u organizaciji Privredne komore Crne Gore

Infrastrukturnim povezivanjem regiona ukloniti prepreke konkurentnosti

Intenziviranje strukturnih reformi je veoma bitno za ekonomski prosperitet Regiona. Cilj mora da bude rast zasnovan na razvoju.

27


28


Region Zapadnog Balkana mora ubrzano raditi na smanje-nju razlika u razvoju koje ima u odnosu na razvijene zemlje Evrope. Sve buduće investicije se moraju maksimalno sta-

viti u funkciju podizanja nivoa konkurentnosti, koja je centralni problem svih zemalja regiona, rečeno je na Konferenciji o ekono-miji - Efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konku-rentnosti, koja se održava se 22. i 23. oktobra 2015. godine u hotelu Splendid u Bečićima, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, a u partnerstvu sa Savezom ekonomista Srbije i Savezom ekono-mista Crne Gore.

Jednom od najznačajnijih regionalnih skupova prisustvuje oko 500 predstavnika vlada, poslovne zajednice i stručne javnosti sa Balkana, a prati ga 57 medija iz zemalja regiona. Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, nakon što su učesnike pozdravili predstavnici organizatora – predsjednici Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković i Saveza ekono-mista Srbije Aleksandar Vlahović.

Region Jugoistočne Evrope je veliko tržište sa snažnim potenci-jalom za saradnju i zajednički nastup na drugim tržištima. Evrop-ska unija je odredište svih zemalja Balkana, koje su u različitim fazama procesa integracija, pa ne čudi što su organizatori za temu Konferencije odabrali efikasnost pristupanja EU i unapređenje re-gionalne konkurentnosti koja se postiže povećanjem konkuren-tnosti kompanija.

Riječ domaćina

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković ka-zao je da je tema ovogodišnje konferencije veoma aktuelna, s obzi-rom na to da se region našao u centru interesovanja EU koja je za cio Zapadni Balkan prepoznata kao odredište.

- Zapadni Balkan je prepoznat kao region čiji su napredak i razvoj veoma važni za dalji prosperitet Evrope. Sjetimo se samo zajednič-ke poruke ministara vanjskih poslova Njemačke i Austrije koji su uoči Bečkog samita, avgusta 2015, izjavili da je EU nepotpuna bez Zapadnog Balkana. Zato je na nama odgovornost da izvučemo ko-rist od te njihove spoznaje, a preduslov toga je posvećenost kvali-tetnijem i obuhvatnijem međusobnom ekonomskom povezivanju – rekao je Mijušković.

Podsjetio je da je veoma važno što su se u Bečkoj deklaraciji po-tpisnici saglasili da postoji potreba za strukturnim sektorskim re-formama, sa ciljem unapređenja industrijske strukture, poslovne klime i trgovinske integracije kako bi se poboljšali konkurentnost, zapošljavanje i dugoročni rast Regiona.

Ekonomski rast od 2008. godine i izbijanja krize je manje više na istom nivou u svim državama i iznosi 32 odsto dohotka po sta-novniku u odnosu na najrazvijenije zemlje Unije. Kriza koja neo-čekivano dugo traje uzrokuje i druge velike probleme, poput visoke cijene kapitala za kompanije.

- Uz unutrašnje slabosti svake države, nedovoljno jake institucije, slabu saobraćajnu povezanost dostizanje globalne konkurentnosti djeluje nedostižno. Poseban problem predstavlja visoka stopa ne-zaposlenosti, prosječno preko 20 odsto, dok je nezaposlenost mla-dih veća od 45 odsto – kazao je Mijušković.

On je istakao da je ekonomski rast u Crnoj Gori prethodne dvije iznosi 3,5% i 1,8%, a prema realnim prognozama, u 2015, stopa rasta

29


će biti 3,5%.

- Konkurentnost se postavlja kao centralni problem naših ekono-mija i svjesni smo da je dostizanje određenog nivoa nacionalne privredne konkurentnosti uslov za prisustvo i opstanak na jedin-stvenom evropskom tržištu. To zahtijeva puno rada i na mikro nivou. Naše kompanije moraju držati korak sa konkurentima iz visoko razvijenih zemalja i po pitanjima sticanja novih znanja, uvođenja inovacija, transfera naprednih tehnologija, uvođenja standarda u poslovanje i slično – kazao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, bez promjene ponašanja svih ekonom-skih subjekata: države, kompanija i zaposlenih, te obezbjeđenja realnih izvora finansiranja nije moguće ostvariti planirane ciljeve. Stoga se sve buduće investicije moraju maksimalno staviti u funk-ciju podizanja nivoa konkurentnosti.

Zaključio je da su prethodne konferencije o ekonomiji opravdale smisao organizovanja ovakvog skupa i izrazio je očekivanje da će i ovogodišnji skup imati očekivani kvalitet.

Prema riječima predsjednika Saveza ekonomista Srbije Aleksan-dra Vlahovića, ta je asocijacija učešćem u organizaciji Konferen-cije napravila regionalni iskorak u radu, čime popularizuje ključne teme od uticaja na kvalitet života građana. On je kazao da Srbija, Crna Gora i EU imaju ukorijenjene veze, čemu u prilog govori či-njenica da Srbija 80 odsto ekonomske razmjene ostvaruje sa EU ili zemljama kandidatima za članstvo. Vlahović je analizirao stanje u ekonomiji eurozone, koje karakterišu niske investicije, mala tra-žnja i neujednačen oporavak.

- Sve što se dešava u EU, posebno u eurozoni, ima uticaj na ekono-mije Regiona, one su daleko više opterećene inherentnim, nasli-jeđenim, autonomnim strukturnim problemima. Veći je problem strukturna neefikasnost ekonomija, na čemu se nije mnogo uradi-lo od 2008. godine kada su sve zemlje imale masovan priliv stranih investicija, već se spas tražio u povećanju javnog duga – rekao je Vlahović.

On je ocijenio da je preko potrebna stabilnost, eksterna i unutra-šnja likvidnost, što je startna pozicija za implementaciju suštin-skih strukturnih reformi. Efikasnost sprovedenih reformi ima di-rektan uticaj na nivo konkurentnosti zemlje.

- Prostor za unapređenje konkurentnosti naših zemalja se nala-zi i u čvršćem regionalnom ekonomskom povezivanju. Stremimo zajedničkom cilju Evropskoj uniji, brže ili sporije. imamo već za-počete zajedničke infrastrukturne investicije, sa ciljem da se čitav Zapadni Balkan nađe na mapi transevropske transportne mreže – rekao je Vlahović.

Govoreći o ekonomiji Srbije, on je kazao da je ove godine prvi put napravljen drastičan rez i primjenjena je fiskalna konsolidacija zasnovana na štednji, što je budžetski te trgovinski deficit učinilo upola manjim nego prethodne, odnosno 2012. godine.

Riječ premijera

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, pozdravljajući uče-snike skupa, zahvalio je privrednim komorama i savezima ekono-mista Crne Gore i Srbije za istrajnost u organizovanju regionalne Konferencije, i izrazio očekivanje da će predstavnici vlada, univer-ziteta i biznisa, kao i međunarodnih finansijskih institucija dati svoj doprinos uspješnosti njenog ovogodišnjeg rada.

Prema njegovim riječima, ekonomski razvoj Zapadnog Balkana neophodno je posmatrati u širem kontekstu globalnih dešavanja. Rast globalne ekonomije i dalje je skroman, projektovan je na nivou od 3,3% u 2015. godini (MMF). Eurozonu karakteriše blagi oporavak ekonomije i deflacioni pritisak. Ostvarenje projektovanog rasta od 1,5% zavisi od još uvijek otvorenog pitanja mogućeg izlaska Grčke iz eurozone, od očekivanog povećanja referentne kamatne stope FED-a do kraja godine, daljih trendova u kineskoj ekonomiji, ge-opolitičkih kretanja u širem okruženju, kao i odgovora na izazove migracione krize.

- Nakon ostvarenog rasta od 0,3% u 2014. godini, očekuje se nešto brži rast ekonomija Zapadnog Balkana od 1,6% u 2015, uz prognozu trogodišnjeg prosjeka na nivou od 2,3%. Deflacija u nekoliko eko-nomija regiona projekciju anemičnog ekonomskog rasta i u ovoj godini čini prilično realnom. Dakle, neophodne su više stope rasta da bi naš region, koji čini svega 32% evropskog prosjeka razvije-nosti, smanjivao nezaposlenost, (koja je preko 20%) i brže sustizao evropski kvalitet života – rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Region je u zamci dvostrukog deficita –tekućeg računa (u prosjeku 7%) i budžeta (u prosjeku preko 4%). Uz rastuće spoljne i javne dugove i nefleksibilne monetarne po-litike, region nema makroekonomskih instrumenata ni snage da značajnije ubrza ekonomski rast i smanji siromaštvo kroz velike razvojne projekte.

- Sve to Zapadni Balkan čini ekonomski, politički i socijalno ranji-vim, a osnovna uporišta njegove veće otpornosti i dinamiziranja ekonomskog rasta su snaženje makroekonomske stabilnosti i ja-čanje konkurentnosti – smatra premijer.

Podsjetio je da se konkurentnost ekonomija Zapadnog Balka-na, prema posljednjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2015-2016. godinu slabo poboljšala. U odnosu na prošlu godinu jedino je Makedonija popravila svoju poziciju i nalazi se na 60. mjestu od 140 rangiranih zemalja. Crna Gora je sada na 70. mjestu, Albanija na 93, a Srbija na 94. BiH je na 111.

- Da bi se eliminisale prepreke rastu konkurentnosti potrebno je intenzivnije povezivanje unutar samog regiona. Kvalitetna saob-raćajna, energetska i telekomunikaciona infrastruktura je predu-slov kako ravnomjernijeg razvoja unutar ekonomija regiona, tako i kvalitetnijeg ekonomskog povezivanja Zapadnog Balkana – od-govorio je premijer.

Evropske integracije i Berlinski proces, dodaje on, mogli bi postati važan akcelerator realizacije zajedničkih infrastrukturnih proje-kata zemalja regiona. Na samitu u Beču postignut je dogovor oko prioritetnih infrastrukturnih projekata koji će biti predmet mo-gućeg kofinansiranja EU za period do 2020. godine. Za Crnu Goru, i region u cjelini, vjeruje on, posebno su važni dionica Jadransko--jonskog koridora od Debelog brijega do Sukobina, te autoputa Bar--Boljare od Mateševa do Andrijevice i obilaznica Podgorice, zatim željeznička pruga Bar – Vrbnica, izgradnja energetskog podmor-skog kabla sa italijanskom kompanijom Terna, koji će povezati elektroenergetske sisteme EU i Balkana i stabilnijem pristupu Regiona evropskom energetskom tržištu. On je istakao i značaj projekta izgradnje jadransko-jonskog gasovoda (iAP) koji treba da omogući Crnoj Gori snabdijevanje prirodnim gasom i poveže Za-padni Balkan i Evropu sa novim energetskim izvorima.

- intenzivnije sprovođenje strukturnih reformi takođe je od izu-zetnog značaja za povećanje regionalne konkurentnosti. Ovo po-

30


sebno važi za oblasti: socijalne politike, tržišta rada, obrazovanja, zdravstva, državne administracije. Važni su i unapređenje poslov-nog ambijenta, apsorpcija tehnologija, inovacije i trgovinske inte-gracije – rekao je Đukanović.

Crna Gora, kao zemlja u procesu evropskih i NATO integracija, ra-zvojni put trasira u sektorima prerađivačke industrije, energetike, turizma i poljoprivrede. Upravo su investicije u ovim oblastima do-prinijele oporavku ekonomije nakon recesija i rastu od 3,5% u 2013. i 1,8% u 2014. godini. U prvoj polovini 2015. ostvaren je rast od 3,3%.

- Usljed pojačanog investicionog ciklusa u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, Vlada Crne Gore je u septembru korigovala prvobitnu projekciju ekonomskog rasta u 2015. sa 3,5% na 4,3%. Ovome je, između ostalog doprinio oporavak realnog sektora, i to rast industrijske proizvodnje za 9,2% u prvih devet mjeseci 2015.u odnosu na uporedni period prethodne godine, kao i rast u turizmu i građevinarstvu – istakao je predsjednik Vlade.

Nastavlja se trend rasta broja malih i srednjih preduzeća - na kraju jula bilo ih je 23.464. Potvrda ubrzanja ekonomije je i to da je Crna Gora izašla iz zone deflacije jer je godišnja stopa inflacije na kraju septembra iznosila 1,7%.

- Jedan od najvećih izazova ekonomske politike je smanjenje nezaposlenosti (koja je 17,7%). Zato je unapređenje poslovnog ambijenta kroz adekvatniji pristup finansiranju, i stabilnu i pred-vidljivu poresku politiku i efikasnu državnu administraciju, uz is-tovremeno spovođenje ostalih strukturnih reformi, važno za rast konkurentnosti Crne Gore i regiona, te nove investicije, koje vode povećanju broja preduzeća i novih radnih mjesta u realnom sekto-ru. Prostora za to ima u daljem razvoju industrije, naročito prerađi-

vačke i energetike, što je osnova dugoročnog ekonomskog razvoja Crne Gore i regiona u cjelini – kazao je on.

Vlada Crne Gore će do kraja godine usvojiti industrijsku politiku do 2020. godine. Osnovna orjentacija je stvaranje veće dodate vri-jednosti u proizvodnji, odnosno uvođenje novih tehnologija i ino-vacija kao važnih faktora povećanja konkurentnosti izvoza u cilju davanja odgovora na još jedan izazov u vođenju ekonomske politi-ke, a to je smanjenje eksterne ekonomske neravnoteže.

Đukanović je naglasio važnost Berlinskog procesa, kao jedne od najboljih inicijativa EU za Zapadni Balkan.

- Berlinski proces je realna šansa da se stvore mogućnosti za brže prevazilaženje sadašnjih ograničenja realizacijom održivih proje-kata od zajedničkih interesa. Vjerujem da će i ova naša konferen-cija značiti podsticaj u tom pravcu – zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović.

Na marginama Konferencije, premijer Milo Đukanović se sastao sa predsjednicima i visokim predstavnicima privrednih komora ze-malja Zapadnog Balkana koji su, dan ranije, konstituisali Komorski investicioni forum.

Đukanović je podržao osnivanje ovog foruma, istakavši značaj kvalitetne saradnje vlada i Komora kao osnovu za gradnju održi-vog ekonomskog razvoja.

Konferencija je nakon ovih izlaganja nastavljena panelima Stanje i perspektive EU integracija regiona Zapadnog Balkana, Stanje, pravci razvoja i povezanost ekonomija Crne Gore i Srbije, Poslova-nje u regionu – domaći privrednici i investitori, Poslovanje u regi-onu sa aspekta stranih investitora.

31


Stanje i perspektive EU integracija Zapadnog Balkana

Dokle se došlo u evropskim integracijama zemalja Regiona i da li one imaju smisla u uslovima kada je EU pogođena krizom, od-nosno kako to utiče na društva u kojima živimo bile su teme za učesnike prvog panela koji je vodio Goran Svilanović, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju. Ocijenjeno je da se usljed ekonomske krize u EU dešavaju ozbiljne promjene ali da treba is-koristiti taj prostor za sprovođenje ključnih reformi u zemljama koje imaju aspiracije da budu članice.

-Zapadni Balkan je za nas vrsta nezavršenog posla. Evropske inte-gracije mi vidimo kao garanta mira i prosperiteta za ovu regiju – rekao je Günter Verheugen, bivši evropski komesar za proširenje.

On je ocijenio da Evropa još nema jasnu strategiju za budućnost, ali je izvjesno da je proširenje kičma te perspektive.

-U našim istorijama se nije desilo da imamo zajednički cilj kao što imamo sada a to su evropske integracije kojima sve zemlje Regi-ona teže – rekla je Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima za pristupanje Srbije Evropskoj uniji.

Ona je istakla da fokus više nije da države koje žele u EU dobiju za to podršku evropskih organa i institucija već pojedinih zemalja članica, a najveću podršku, naročito u transferu znanja i iskustava mogu dati zemlje iz okruženja koje su članice Unije. Prema njenim riječima, Srbija je spremna da otvori četiri poglavlja u pregovorima sa EU i to 35, 32, 23 i 24.

Snežana Radović, generalna direktorica Direktorata za evropske integracije Crne Gore podsjetila je da je naša zemlja otvorila 22 po-glavlja i privremeno zatvorila dva, te istakla je da je za taj posao bila veoma dobro pripremljena.

- Crna Gora je odredila jasne vanjskopolitičke prioritete a to su evropske i atlantske integracije. Ključ oba integraciona procesa je

vladavina prava i težnja demokratskim vrijednostima. Danas se u Crnoj Gori NATO vidi kao politički savez demokratksih država čijim vrijednostima naša zemlja teži. Zato je potrebno da učinimo reforme u vladavini prava i da prilagodimo naše institucije stan-dardima EU. Jako nam je stalo da Crna Gora bude prepoznata kao zemlja u koju je bezbijedno investirati – rekla je Radović.

Anja Quiring, regionalna direktorica za Jugoistočnu Evropu Komi-teta za istočnoevropske ekonomske odnose Njemačke, da će pro-ces EU pridruživanja zemalja regiona okončati za nekoliko godina. Regionalna saradnja je veoma važna za privlačenje investicija jer su zemlje regiona malo tržište ako se posmatraju pojedinačno. Ta-kođe je bitna vladavina prava, transparentnost i poštovanje evrop-skih pravila.

Prema riječima Milice Delević, zamjenica generalnog sekretara u EBRD u Londonu, region je ponovo u fokusu pažnje Evrope, ali ne kao problem već kao dio rješenja i tu šansu je potrebno iskoristiti.

- Ukoliko se proširenje desi, a ne dovedu do promjena u sistemu vrijednosti u zemljama aplikantima, onda one nijesu postigle že-ljeni cilj – ocijenila je ona, dodavši da je upravo to najveći test za zemlje regiona.

Stanje, pravci razvoja i povezanost ekonomija Crne Gore i Srbije

Crna Gora i Srbija imaju velike razvojne potencijale, zbog čega ih u što kraćem roku treba valorizovati i povećati poresku bazu, stavljajući u fokus proces zapošljavanja i širenje poreske osnove, ocijenjeno je na panelu Stanje, pravci razvoja i povezanost ekono-mija Crne Gore i Srbije. Moderator i uvodničar bio je Aleksandar Vlahović koji je razgovarao sa potpredsjednikom crnogorske Vla-de Vujicom Lazovićem, ministrima finansija dvije zemlje Radojem Žugićem i Dušanom Vujovićem, zatim sa Ellen Goldstein, iz Svjet-ske banke za Jugoistočnu Evropu, te Vladimirom Vučkovićem, iz Fiskalnog savjeta Srbije.

32


Potpredsjednik Vlade Lazović saopštio je da se pod pritiskom dužničke krize postavlja pitanje efikasnosti državne administra-cije, kao i pitanje pozicije javne administracije u javnom sistemu.

Prošle godine je, naglašava, uspostavljena ravnoteža na nivou ma-krofiskalnih odnosa.

- Ovo je dobra godina za crnogorsku ekonomiju, pri čemu pro-cjenjujemo rast od 4,3 odsto, iako procjene Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nijesu tako optimistični, ali na osnovu svega što se dešavalo u prva dva kvartala, mislim da će biti 4,3 odsto - saopštio je Lazović.

Crna Gora se opredijelila za dalju redukciju tekuće potrošnje i veća ulaganja u kapitalne projekte.

- Ovih dana bi konkretno trebalo da počnu radovi na autoputu, sam taj projekat uticao je na ovoliki deficit u ovoj godini. To nije jedina investicija, planirana je i gradnja Teermoelektrane (TE) Pljevlja, kao i podvodni kabl između Crne Gore i italije. U turizmu imamo projekte kao što su Porto Montenegro, dok Porto Novi napreduje definisanom dinamikom - precizirao je Lazović.

On smatra da iz ekonomskog ugla to može biti dosta riskantno.

- Spremni smo da nosimo teret budžetskog deficita, jer će završe-tak ovih projekata generisati ekonomski rast - dodao je Lazović.

Ministar finansija Radoje Žugić je rekao da je proces fiskalne kon-solidacije zahtjevan i dug. Crna Gora sprovodi snažne mjere izla-zeći u susret zahtjevnim procesima i ostvarila je značajnu stabil-nost javnih finansija i ukupne ekonomije.

Veće fiskalne prihode, prema njegovim riječima, ne treba ostvari-vati kroz rast stopa, već širenjem poreskih kapaciteta.

- Kapitalni budžet je u funkciji razvoja i generisanja stopa rasta, a razvoj treba zasnivati na preduzetništvu, inovativnosti, zapošlja-vanju i povećanju kvaliteta života građana - naveo je Žugić.

Prema njegovim riječima, brojne ranjivosti su ostale u zoni realne

ekonomije, od kojih su glavne nelikvidnost i visok stepen nezapo-slenosti radne snage.

- Ove godine je planirano da imamo deficit samo u dijelu kapital-nog budžeta, da tekuća potrošnja ima ravnotežu i tako ostvarimo veće stope ekonomskog rasta - precizirao je Žugić.

U narednom periodu, kako je rekao, potrebno je nastaviti zahtje-van proces fiskalne konsolidacije, nakon čega se može postići ste-pen održivosti ekonomije.

Srpski ministar finansija, Dušan Vujović, kazao je da Vlada te ze-mlje uspjela da preokrene nepovoljnu ekonomsku situaciju.

- Preokrenuli smo tendenciju negativnih stopa rasta usred fiskalne konsolidacije, što je uspjeh - smatra Vujović.

Omogućeno je preduzećima da pospješe proizvodnju, smanjeni su javni rashodi, a povećani prihodi bez povećanja poreskih stopa.

- U javnim preduzećima stvari se mijenjaju, čemu doprinosi sa-radnja sa Svjetskom bankom koja podržava strukturne reforme - rekao je Vujović.

On je naveo da je Srbija sada na „strmoj obali strukturnih reformi” i da će potrajati rješavanje niza ekonomskih problema koji su pred njom.

Direktorica Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu, Ellen Gold-stein, rekla je da se može očekivati ekonomski oporavak u Srbiji i Crnoj Gori, ali da fiskalna neravnoteža i nedostatak reformi mogu ugroziti cjelokupni proces.

- Neophodo je sprovesti sve reforme i konvergencije sa EU - rekla je Goldstein.

Ona je dodala da je Crna Gora prednjači u tim procesima u odnosu na Srbiju.

- Region raste, iako Crna Gora brže nego Srbija, ali Srbija se opora-vila od poplava ranije nego što smo očekivali. Ono čemu se sada teži jeste rast investicija - zaključila je Goldstein.

33


Poslovanje u Regionu – domaći privrednici i investitori

Ocjena kakva investiciona klima u zemljama Zapadnog Balkana i šta treba uraditi kako bi se povećala konkurentnost Regiona, odno-sno firmi koje tu posluju, bili su u fokusu panela kojim je moderirao potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković. Panelisti bili istaknuti predstavnici velikih kompanija - Dragan Bokan, predsje-dnik Voli Tradea, Miodrag Kostić, predsjednik MK grupe, Ante To-dorić, izvršni potpredsjednik Agrokora iz Hrvatske, Tomislav Če-lebić, predsjednik kompanije Čelebić, Andrej Jovanović, direktor kompanije Moji brendovi Srbija, te Svetozar Janevski, predsjednik Upravnog odbora Vinarije Tikveš.

Potpredsjednik Zloković je pozvao učesnike da prokomentarišu ocjenu da iako Region napreduje na listama konkurentnosti koje sastavljaju međunarodne institucije, postoji puno prostora da uči-nimo ambijent povoljnijim za strana ulaganja.

- Ambijent za poslovanje je dobar i u godinama koje slijede biće još bolji – ocijenio je Dragan Bokan.

On smatra da je potrebno promijeniti navike i ne investirati samo u uslužne djelatnosti, već da su potrebna ulaganja u proizvodnju.

- Potrebno je da uvidimo mogućnosti naših kompanija i pokušamo da organizujemo proizvodnju kojom bismo uticali na smanjenje trgovinskog deficita u Crnoj Gori – rekao je Bokan.

Prema riječima Miodraga Kostića, svaka zemlja regiona treba da koristi komparativne prednosti.

- Crna Gora treba najviše da ulaže u sektor usluga i turizam jer su tu njene komparativne prednosti. Srbija treba da investira u razvoj poljoprivrede i industrije, jer obiluje resursima za to. Potrebno je mjerama vlada podržati ove sektore i tako napraviti održivu eko-nomiju. A konkurentnost nije ništa do održivost – smatra Kostić.

On je kazao da preduzeća vrijede onoliko koliko ljudi mogu da za-posle. Nezaposlenost je jedan od najvećih problema regiona, pa su po njegovim riječima poželjne subvencije za sektore koji mogu da obezbijede nova radna mjesta.

Hrvatski Agrokor zapošljava 65.000 ljudi poslujući u cijelom regi-onu sa godišnjim prometom od sedam milijardi, od čega u Crnoj Gori 150 miliona eura.

- Uspjeli smo jer smo napravili konkurentne ljude koji se razumiju u biznis, a u koje smo puno uložili. Bez znanja i vizije gdje treba ići ne bismo danas mogli da budemo konkurentni najvećim svjet-skim kompanijama – rekao je Todorić.

Region, smatra, neće moći dalje da se razvija bez pravih investicija i ulaganja u znanje.

Prema riječima Andreja Jovanovića, direktora u kompaniji Moji brendovi Srbija, bez konsolidacije, odnosno spajanja, pojedine in-dustrije u regiji će biti na udaru konkurencije.

- Mnogo je industrija koje su nekonsolidovane, naročito u pre-hrambenom sektoru. Spajanje treba prepoznati kao mehanizam zaštite od velikih kompanija u budućnosti – rekao je Jovanović.

On je zaključio da regionalne kompanije moraju da sarađuju da bi se razvijale.

- Ministri iz prethodnog panela su dosta pričali o ulaganju napora

za stvaranje uslova za bolju saradnju. Međutim, ako ljudi iz biznisa to ne realizuju, niko neće – smatra on.

Tomislav Čelebić je mišljenja da je u regionu prisutna velika kriza znanja, pa je potrebno reformisati, prije svega, osnovno i srednje obrazovanje. Smatra da je kompanijama u regionu neophodno uvesti savremeno upravljanje u skladu sa evropskim i svjetskim standardima.

- Sve to nam je zadatak da bismo se izborili sa konkurencijom na tržištu Evrope – kazao je Čelebić.

Svetozar Janevski iz Tikveša smatra da zemlje Regiona, zbog ne-dovoljne saradnje, nijesu iskoristile mogućnosti koje pruža poslov-ni ambijent na Zapadnom Balkanu.

- Mi bismo htjeli da se spojimo u Evropskoj uniji, ali nikako prije toga. Govorili smo ovdje o merdžu, odnosno spajanju da bismo se odbranili od konkurencije. Toga kod nas nema jer želimo da bu-demo carevi na svom bunjištu, u svojim malim ekonomijama. U naših sedam državica nam nedostaju izgrađeni ciljevi. Na primjer, prepoznajemo poljoprivredu kao veliki potencijal, ali da li imamo agrarnu politiku? Ne. Dakle potrebno je izgraditi ciljeve, i to kroz otvoren dijalog. Hrvatska i Srbija, kao najveće ekonomije moraju intenzivno da sarađuju, te budu lokomotive regiona, kojoj svi ostali možemo da se priključimo kao vagoni – rekao je Janevski.

Poslovanje u Regionu – strani investitori

Zemlje regiona su uradile mnogo da bi unaprijedile investicionu klimu, međutim ostalo je još dosta posla u tom pravcu, ocijenjeno je na panelu Poslovanje u regionu – strani investitori, kojim je mo-derirao direktor Crnogorskog Telekoma Rüdiger Schulz.

Generalni direktor Carlsberga Srbija i potpredsjednik Savjeta stra-nih investitora Gabor Bekefi ocijenio je da su među najvećim pro-blemima za poslovanje u Regionu nepredvidljivost i nekonzisten-tnost zakonskih propisa. Radno zakonodavstvo takođe, smatra on, zahtijeva značajne promjene u pravcu veće fleksibilnosti.

- Ako želite da stvorite povoljno poslovno okruženje, radno zako-nodavstvo mora biti fleksibilnije. Srbija i Crna Gora imaju rigidno zakonodavstvo u ovoj oblasti – rekao je on, dodajući da investito-rima u regionu problem često predstavljaju neriješeni imovinsko pravni odnosi nad zemljištem koje je predmet prodaje.

Ernst Bode, viši potpredsjednik za Jugoistočnu Evropu Messer grupe, kazao je da su u ovaj region došli zbog njegovog ogromnog ekonomskog potencijala.

- Međutim, ovo područje u razvoju usporava komplikovana admi-nistracija u njegovim državama – rekao je on.

Smatra da je Zapadnom Balkanu potrebno kvalitetnije i konzisten-tnije zakonodavstvo koje će olakšati poslovanje stranih investito-ra, a takođe i efikasniji rad sudstva.

Darren Gibson, direktor Luštica Development smatra da je za gra-ditelje velikih objekata koji su angažovani na investicijama vrije-dnim 15 milijardi eura neophodno da postoje parametri kao što su konzistentnost i transparentost zakonodavstva.

- Takođe je potrebno da bankarski sektor obezbjeđuje povoljne hi-poteke i kredite za gradnju. Radno zakonodavstvo i ono koje regu-liše zapošljavanje stranaca frustriraju strane investitore – rekao

34


je Gibson.

On je zaključio da je infrastruktura, posebno saobraćajna, nedo-voljna, ukoliko se želi razvijati turizam kao vodeća privredna gra-na u Crnoj Gori.

- Direktna strana ulaganja mogla bi unaprijediti saobraćajnu infra-strukturu u Crnoj Gori. – smatra on.

Andrej Babache, direktor u Mid Europa Partners, pohvalio je struč-nost menadžera u Regionu koje oni angažuju za svoje projekte.

- Rast naše djelatnosti potpomognut visoko kvalifikovanim ljudi-ma. Pokazalo se da tu postoji najveći potencijal i to je ono što će nas pokrenuti da u narednih 15 godina ostanemo u Crnoj Gori, Srbi-ji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. Želja nam je da unaprijedimo biznis ambijent u čemu će nam mnogo pomoći kvalitet upravlja-nja koji ovdje imamo – rekao je Babache.

Reforme bez obzira na proširenje

Predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Saša Popović rezimirao je stavove izrečene prvog dana Konferencije. Naglasio je da geopo-litičke okolnosti ne idu na ruku aspirantima za ulazak u Evropsku uniju, jer su izbjeglička kriza i rješavanje eksternih šokova koje donosi promjenilia listu prioriteta EU, odnosno stavili proširenje u drugi plan.

- Ako se ne promijene prioriteti, integracija Zapadnog Balkana može ostati nezavršeni biznis Evropske unije – kazao je Popović.

Zemlje regiona moraju, bez obzira na krizu, nastaviti da rade na reformama, poboljšavanju međusobnih veza i infrastrukture. Pro-širenje EU treba da napravi promjene u zemljama kandidatima jer jedino tako ima smisao.

- Strani investitori su nam poručili da možemo da ponudimo Evro-pi mnogo više od mira i stabilnosti, a to su resursi, kulturno na-sljeđe i drugo. Rješenje za buduće probleme EU je još više Evrope. Zajedno ćemo savladati veće izazove od današnjih – rekao je Po-pović.

Berlinski proces je prvi korak, a prema ocijeni Popovića, on mora da bude mnogo brži.

- Usljed krize moramo se upravo brže kretati, poput ambulantnih kola koja ubrzaju u hitnoj situaciji. Međutim rast naših ekonomi-ja bez strukturnih promjena ne znači mnogo. A razvoj postižemo strukturnim promjenama. Društva koja se razvijaju, usvajaju know how drugih, a koja to ne čine ubrzo se upitaju now how (kako sad) –zaključio je Popović.

Uloga finansijskog sektora u razvoju privrede

Bankarski i realni sektor ne korenspondiraju i to je problem koji traje već pet kriznih godina, ocijenjeno je na panelu Uloga finansij-skog sektora u razvoju privrede kojim je moderirao potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

-Privreda često nema upliva u finansijske tokove, a kada ima onda je to pod nepovoljnim uslovima. Visoka cijena finansijskih sred-stava određuje tržišnu poziciju crnogorskih preduzeća u odnosu na konkurenciju – konstatovao je Saveljić.

Sa njegovom konstatacijom da banke u regionu znaju šta rade, jer posluju vodeći se profitom uvijek oprezno kalkulišući rizik pla-smana sredstava, nije se saglasio Zoran Petrović, predsjednik iz-vršnog odbora Raiffeisen Bank, Beograd.

Prema njegovim riječima, upravo bilansi bankarskog sektora od 1990-ih do danas pokazuju da banke nijesu znale šta rade i izazva-le krizu koja je prisutna i sada.

- Naravno da je bankarski sistem konzervativan. Pogledajte naš investicioni ambijent – visoka kamatna stopa je njegov odraz. Smatram da će profitabilnost bankarskog sektora u godinama koje slijede biti mršava, tako da nije pametno investirati u njega – re-kao je Petrović.

Ocjenjuje da je sve manje kreditno sposobnih klijenata banaka, a godine u kojima se najavljuje rast ekonomije od dva osto ne dopri-nose poboljšanju situacije.

- Bez stvaranja bolje investicione klime i većeg rasta u EU nema dinamičnog rasta u regionu, a time ni smanjenja nezaposlenosti – smatra on.

35


Giulio Moreno, direktor EBRD za Crnu Goru, istakao je da je pogre-šno shvatanje da je kamatna stopa glavni problem realnog sektora da dođe do sredstava. Pravi je problem, smatra on, pravljenje ispla-tivih poslovnih modela, projekata koje banke mogu da podrže. On je apelovao na poslovne banke da budu savjetnici realnom sektoru prilikom sastavljanja projekata.

-Ne gledajte na komercijalne banke kao na neprijatelje, već kao partnere koji su tu da vam pomognu da projekti ne propadnu – po-ručio je privrednicima Moreno.

Smatra da je dobar potez ulaganje u infrastrukturu jer, između ostalog, to može privući druge investicije.

Profesor Milan Lakićević sa Ekonomskog fakulteta smatra da je potrebno da se u Regionu veća pažnja posveti regulaciji finansi-jskog tržišta, povećanju stepena transparentnosti finansijskih izvještaja, te se saglasio sa Štiglicovim stavom da je potrebno for-mirati Komitet za bezbjednost finansijskih proizvoda.

- Finansijski sektor podmazuje realni, poput lubrikanta za djelove motora. Ako motor nema ulja on će se pokvariti, a ako ga ima pre-mnogo opet će doći do problema. Ako nema dovoljno finansijskih proizvoda realni sektor će stati – rekao je Lakićević.

On je naglasio da realni sektor mora obezbijediti izvore finasiranja za svoj rast i razvoj. Nije dovoljan samo kvantitet, odnosno rast, već najveći značaj ima razvojna komponenta. Zato realnom sek-toru moraju biti na raspolaganju različiti finansijski proizvodi da raste i da se razvija.

Rudolf Ertl, član Nadzornog odbora Viena Insurance Group, go-vorio je o doprinosu sektora osiguranja i njegove kuće stabilnosti ekonomija, kroz obezbjeđenje baze za nesmetano poslovanje.

- Preduzeća nam se sve više obraćaju da bi sačuvala svoj novac, za koji im mi nudimo bezbjednost i sigurnost –rekao je Ertl. Ocijenio je njihove plasmane u državne obveznice, infrastrukturu i biznis sigurnim investicijama.

Milorad Katnić, predsjednik Odbora direktora Societe Generale Montenegro, podsjetio je da je finansijski sistem u Crnoj Gori ban-kocentričan.

- Banke su srce ekonomija regiona. Međutim, ako srce nije dovolj-no jako, onda ni cio organizam nije zdrav. Nivo loših kredita NPL je bolest tog organizma, jer iznosi od 15 do 25 odsto. To znači da je svaki četvrti kredit koje banke izdaju nenaplativ - rekao je Katnić, dodajući da je u Crnoj Gori procenat NPL-ova pao na 16,5, ali da u regionu on prosječno iznosi 15,7.

Država, prema njegovim riječima, treba da utiče na ispunjenje ugo-vornih obaveza po kreditima, putem efikasnijih sudskih sporova i rješavanja bankrota. Time će doprinijeti efikasnosti ekonomskog sistema.

Ohrabruju prognoze, dodaje on, da će u naredne tri godine privreda imati rast, te da su kamatne stope značajno opale posljednjih go-dina i očekuje se nastavak tog trenda i veće kreditiranje privrede.

Učesnici su se saglasili da su NPL-ovi trenutno najveći trošak bankarskog biznisa, i da se do rješenja tog problema ne može doći preko noći.

Turizam – sektorska i regionalna perspektiva

Turizam predstavlja ključnu ekonomsku granu u Crnoj Gori koja će do 2024. godine učestvovati sa više od 30 odsto u BDP-u, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, uče-stvujući na panelu Konferencije na tu temu.

On smatra da je dosta urađeno na razvoju turizma u Crnoj Gori, ali da predstoji još mnogo posla.

- Stvaramo konkurentske elemente koji treba da bolje pozicioni-raju Crnu Goru na mapi svjetskih destinacija, što će omogućiti da gotovo pola stanovnika naše zemlje živi od turizma – rekao je Gvozdenović.

Zato, dodaje, potrebno je da turistički privrednici intenzivno rade na unapređenju svojih kapaciteta. Sinergija države, lokalne upra-ve i privrede daće rezultate na ovom polju, ubijeđen je ministar. Država je do sada identifikovala kvalitetne investitore za ulaganje u rizorte, poput Amana, Luštica Developmenta, Adriatic Marinas,

36


sa kojima postoji odlična saradnja, a ministar je najavio dolazak u kratkom roku još dva brenda iz samog vrha međunarodnog ugostiteljstva. On je zatim govorio o naporima Vlade da kreira povoljne uslove za ulaganje u crnogorski turizam, prije svega po-reskom politikom koja podstiče izgradnju smještajnih kapaciteta sa pet zvjezdica. Hoteli visoke kategorije su neophodan preduslov za cjelogodišnju sezonu i radi se na dogovaranju povoljnih kredi-tnih linija za izgradnju još 76 ovakvih objekata. Takođe je govorio o planiranim ulaganjima u sjever države, gdje će se razviti nova turistička infrastuktura. Ocijenio je da je pitanje bolje saobraćajne povezanosti jedno od ključnih za razvoj turizma Crne Gore i regije.

Vesna Kovač iz resornog ministarstva Vlade Srbije istakla je da tu-rizam BDP-u te zemlje doprinosi sa 5,4 odsto.

- Želja nam je da u narednom periodu taj procenat udvostručimo – rekla je ona.

Dodala je da je plan da se u turističkom smislu valorizuje kulturno nasljeđe Srbije duž Dunava, te da se dodatno ojača kongresni tu-rizam unapređenjem kapaciteta Centra Sava i gradnjom novih u okviru projekta Beograd na vodi.

Profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković ka-zao je da su kadrovski problemi i upravljanje resursima ključni izazovi u ovom sektoru.

- Naročito je potrebno reformisati srednjoškolsko obrazovanje koje u ovoj oblasti pruža opšte znanje a premalo vještina, što sve nije u skladu sa potrebama poslodavaca – rekao je on, dodajući da se u visokoškolskom obrazovanju radi na tome da praksa postane oba-vezni dio studija.

Posebno se osvrnuo na probleme malih hotela kojima nedostaju povoljna sredstva finansiranja. Njegova je poruka da je potrebno umrežavanje turističkih privreda u Regionu što će dovesti do pro-duženja sezone.

Dejan Stanojević, direktor Specijalne bolnice Merkur, Vrnjačka ba-nja, govorio je o perspektivama banjskog turizma Srbije, koju krasi 400 izvora mineralnih voda, što je brojka među najvećim u Evropi. Od svih noćenja koja se ostvare u ovoj zemlji, 42 odsto je u banja-ma, pa je, smatra on, taj vid turizma jedna od najboljih šansi za

razvoj cjelokupnog sektora.

Nemanja Nikolić, UTIP Crna Gora, najavio da će početkom nare-dne godine podgorička turistička ponuda biti obogaćena hotelom koji će poslovati pod brendom Hilton. Prema njegovim riječima, da bi se unaprijedio turizam, pred državom je da riješi probleme obrazovanja radne snage, infrastrukture, ambijenta za investici-je, donese strategiju razvoja i ostale politike uskladi sa njom, a da privrednicima ostaje da rade na konkurentnosti i pruže što kvali-tetniju uslugu gostima.

Miroslav Dragićević, predsjednik Horwath Consulting iz Hrvatske, kazao je da je turizam na globalnom nivou dosegao cifru od mi-lijardu internacionalnih dolazaka, a da se u narednih 20 godina očekuje da će taj broj biti dvostruko veći. Dio „turističkog kolača“ koji je nekada pripadao SFRJ, iznosio je 1,5 odsto. Sada je na drža-vama koje su nastale raspadom Jugoslavije da rade na infrastruk-turi i kapacitetima da bi uzele svoj dio globalnog turizma, a tome će im doprinijeti valorizacija kulturnih i prirodnih dobara. Prema njegovim riječima jedino je Crna Gora od zemalja regije sigurno zakoračila pravim putem, razvijanjem turizma po, kako je kazao arapskom modelu, što će donijeti značajne rezultate.

On se založio za formiranje virtuelnog regionalnog ministarstva turizma čiji bi glavni zadatak bilo rješavanje problema dostupnosti i stvaranje velikog jedinstvenog tržišta Zapadnog Balkana.

-Vjerujem da bi turizam i infrastruktura mogli biti razlozi nove sa-radnje i reintegracije regije zarad njene samoodrživosti –rekao je Dragićević.

Panelom je moderirao Goran Petković, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Obrazovanje, inovacije i preduzetništvo

Moderator i uvodničar ovog panela bio je Dragan Đuričin, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. On je ocijenio da je sada u Re-gionu nezaposlenost u porastu, te da je bez posla čak oko 50 odsto mladih ljudi. Konstatovao je da obrazovanje ne vrijedi ukoliko se ljudima ne da posao.

37


O značaju nacionalne kulture za razvoj preduzetništva u Regionu, kao i o tome da li ekonomski razvoj suštinski utiče na to govorila je Efka Heder, direktorica Centra za preduzetničko učenje Jugoi-stočne Evrope.

- Neophodano je ustanoviti postulate za preduzetništvo, inovati-vnost i informatičku pismenost u obrazovnim sistemima Jugoi-stočne Evrope. Po tome se razlikujemo od Evrope koja je to odavno prepoznala, izgrađivala i unapređivala. U zemljama Jugoistočne Evrope neophodno je edukovati i nastavni kadar za promovisanje preduzetničkog djelovanja. U EU preduzetništvo je obavezna kom-petencija, dok je u Regionu situacija drugačija pa ne čudi što je tri puta manje start upova nego u Uniji - primijetila je ona.

Goran Pitić, predsjednik Savjeta FEFA, Univerzitet Singidunum, Srbija, je govorio o tome kako visoko obrazovanje pomaže u razvo-ju preduzetničkog mentaliteta.

- U znanje i obrazovanje treba više investirati, a što ih bolje promo-višemo imaćemo bolje rezultate u biznisu. Uticaj visokog obrazo-vanja na preduzetništvo je moguć ukoliko su mu logistika dobro srednje i drugi nivoi obrazovanja. Visokoobrazovne institucije su pod pritiskom finansiranja zato treba da se okrenu biznisu kako bi došle do sredstava - rekao je Pitić.

On je ocijenio da u državama Regiona, koje teže razvoju ekonomi-ja, privredni subjekti treba da budu faktori znanja.

Odgovarajući na pitanje kakva je uloga državnih organizacija u razvoju preduzetništva Mladen Perazić, rukovodilac Sektora obra-zovanja u Privrednoj komori Crne Gore je kazao da država, kroz proces vaspitanja i obrazovanja, ima značajan uticaj na razvoj pre-duzetničke kulture jednog društva.

- Uspostavljanje obrazovnog sistema koji će razvijati preduzetnič-ke vještine, kritčki duh i podsticati kreativnost mladh koji se ne

libe rizikovati, griješiti, ponovo pokušavati i biti lideri je imperativ za razvoj preduzetništva - rekao je Perazić.

Perazić je ocijenio da je kod nas nivo preduzetničke kulture ne-dovoljan da bi mladi bili motivisani da se bave preduzetništvom.

- Imperativ da razvijemo preduzetničku kulturu u Regionu nemo-guć je bez jačeg uticaja države - zaključio je on.

Svetlana Kisić, predsjednica Upravnog odbora „Dostignuća mla-dih“ u Srbiji, ocijenila je da u Regionu imamo genijalne pojedince koje država treba da pomaže i smatra da je to jedan od njenih naj-značajnijih poslova. Kisić je kazala da, prema istraživanjima, 85 odsto mladih u Srbiji želi da radi u javnom sektoru, što je ilustrati-van odgovor na pitanje koliko je zaživjelo preduzetništvo i koliko im je ono blisko.

- Suština je u dobrom obrazovanju koje uključuje preduzetničko, po uzoru na EU - rekla je ona.

U Srbiji je preduzetničko učenje uvedeno u 114 od 164 škole koje je obuhvatilo 14.000 učenika. Mimo formalnog obrazovanja, kroz projekte NVO, obrazovano je za preduzetništvo oko 60.000 učenika, riječi su Svetlane Kisić. Ovako značajan posao može se najefika-snije završiti sinergijom biznisa i obrazovnog sistema, smatra ona.

Darko Budeč, generalni direktro kompanije BUCK, Srbija, primije-tio je da ne postoji formula za uspjeh već da sve kreće od obrazova-nja koje treba modifikovati u pravcu preduzetništva.

- Neophodno je imati inovativan proizvod i mi smo uspješna kom-panija na svjetskom tržištu jer smo inovativnost povezali sa pre-duzetničkim duhom. Inovativnost je neophodna zbog dugoročno-sti, ali i izdržljivosti biznisa. Dobitna kombinacija je sprega između obrazovanja, preduzetničkog i inovativnog proizvoda - kazao je Budeč.

38


Razvoj saobraćajne infrastrukture – pretpostavka bolje regionalne povezanosti

Nema konkurentnosti regiona Zapadnog Balkana ako su njegove zemlje loše međusobno povezane, rečeno je na panelu posveće-nom razvoju saobraćajne infrastrukture.

Prema riječima moderatorke Dragijane Radonjić Petrović, po-tpredsjednice Saveza ekonomista Srbije, jedinstven cilj svih ze-malja Regiona je priključenje na transevropsku transportnu mre-žu, što će značajno uticati na snižavanje troškova prevoza kao i na unapređenje konkurentnosti privrednih subjekata sa ovih prosto-ra. To je proklamovano i na berlinskom sastanku premijera regije sa njemačkom kancelarkom, kao i u Beču, kada su predstavljeni konkretni infrastrukturni prioriteti u pravcu bolje saobraćajne po-vezanosti Balkana.

- Petnaest godina će biti potrebno da realizujemo sve saobraćajne projekte koje planiramo i to će nas koštati osam milijardi eura – kazala je ona.

Ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Ivan Brajović konsta-tovao je da je infrastruktura preduslov svakog drugog razvoja eko-nomija Regiona.

- Region će u narednih 15 godina biti veliko gradilište saobraćajne infrastrukture – kazao je on, navodeći da su za Crnu Goru najzna-čajniji projekti izgradnje autoputa Bar-Boljare, dionice Jadransko--jonskog autoputa koja obuhvata obilzanice oko većih gradova na tom pravcu, rekonstrukcije željezničke pruge Beograd-Bar, kao i odvajanja njenog kraka od Podgorice ka Tirani.

Brajović je kazao da se planira i proširenje kapaciteta aerodroma u Tivtu.

Ministar smatra da je potrebno da evropski fondovi budu dostu-pniji za saobraćajne projekte koji se planiraju u regionu.

Direktor Atlantic grupe Srbija Vladimir Čupić ocijenio je da je u istočnom dijelu Zapadnog Balkana infrastruktura u tako lošem stanju da se ne može ni održavati. Srbija je dobila kvalitetna fi-nansijska sredstva u vidu grantova ali, smatra panelista, u toj je zemlji potrebno da efikasnije povlači sredstva koje Evropa nudi za projekte.

On je ocijenio da nije moguće postići ravnomjeran razvoj regije bez dobre saobraćajne povezanosti.

Duško Lučić, profesor Građevinskog fakulteta i predsjednik Držav-ne revizorske komisije za gradnju auto puta Bar Boljare govorio je o gradnji prioritetne dionice Smokovac-Mateševo, najzahtjevnije na trasi ovog kapitalnog projekta, koju gradi kineska kompanija CRBC.

- Ta dionica, kod koje je 60 odsto pod tunelima i mostovima, jeste toliko teška da košta 809 miliona za 42 kilometra, ili gotovo 20 mi-liona po kilometru. Nadam se da ćemo za tri i po godine imati ovu dionicu završenu, kao i glavne projekte za ostale dionice autoputa, preko kojih ćemo moći da apliciramo za povoljnija sredstva – re-kao je Lučić.

Na ovo izlaganje se nadovezao ministar Brajović navodeći da će sljedeća prioritetna dionica autoputa biti od Mateševa do Andrije-vice čime će sjever zemlje biti potpuno povezan ovom saobraćaj-nicom.

Direktor kompanije CRBC Montenegro Gao Liang predstavio je ovog kineskog giganta među graditeljima saobraćajne infrastuk-ture, koji je gro djelatnosti do sada imao u Aziji i Africi, a kojem su radovi u Crnoj Gori i Srbiji (gdje gradi most Zemun-Borča i prego-vara o koridoru 11) prvi na Starom kontinentu.

CRBC će biti promoter novih kineskih investicija kako u Crnoj Gori tako i u regionu.

- Naša kompanija ima izraženu potrebu da investira i to ne samo u infrastrukturu već i u energetiku. Da bismo bili uspješni potreba

39


nam je jaka komunikacija jer je ona ključna da prevaziđemo ogra-ničenja. Ovaj autoput je vid komunikacije koji će biti instrument razmjene kulture, tradicije, iskustava. Naš princip je kada dođemo na novo tržište da poštujemo domaću kulturu, pravila, zakone ali i da učimo od vas. Potrebna je snažna komunikacija i između nas, da bismo u hodu rješavali probleme koji će se javljati pri izgradnji ovog projekta – rekao je Gao Liang.

Razvojni potencijali poljoprivredno prehrambenog – sektora

Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore, moderator panela posvećenog poljoprivredi, u uvodnoj riječi je ka-zala da u zemljama Regiona poljoprivredno – prehrambeni sektor ima veoma važnu ulogu. To potvrđuje i njegovo visoko učešće u BDP-u, a značajan je ne samo sa ekonomskog aspekta, već i za tu-rizam, prehrambenu sigurnost, ruralni razvoj, očuvanje tradicije, a ima ekološku i socijalnu funkciju.

- Ovaj sektor prolazi kroz dimanične promjene, suočava se sa broj-nim izazovima, od potrebe da se uveća proizvodnja hrane, una-prijedi njegova konkurentost, do toga da se što bolje i kvalitetnije uklopi u evropske tokove i odgovori svim zahtjevima pristupanja EU - kazala je potpredsjednica.

Uz konstataciju da je poljoprivreda kompleksna i izazovna grana, Đorđije Goranović, direktor i vlasnik Mi Goranović Nikšić, osvrnuo se na aktuelnu situaciju u crnogorskom agraru.

- Posljednjih 15 godina crnogorska agroindustrija se intenzivno razvija. imamo veliki broj proizvođača sa konkurentnim i kvali-tetnim proizvodima. Dodatna konkurentnost može se obezbijediti ukoliko država napravi „fina podešavanja“ koja ce relaksirati naše proizvođače od prevelikih nameta. Neophodno je ovoj privrednoj grani obezbijediti povoljne izvore finansiranja da bi unaprijedila konkurentnost, zadovoljila kriterijume i ispoštovala direktive u procesu pridruživanja - riječi su Đorđija Goranovića.

On je ocijenio da domaćim komapanijama nije jednostavno poslo-vati na malom tržištu koje ima nisku apsorbcijsku moć. Dodao je da njegova kompanija od ukupne proizvodnje izvozi 30 odsto sa tendencijom rasta plasmana na strana tržišta.

Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbra Agrokora, Hrvatska, pred-stavila je poslovanje ove kompanije, ukazala na probleme agroin-dustrije i načine njenog jačanja.

- Proizvođači u agroindustriji imaju šansu za razvoj, ukoliko proi-zvode ono što potrošači traže. Važno je i to što EU smatra da su po-ljoprivredna i prehrambena industrija izuzeno bitne za očuvanje sela, da ljudi ostanu tamo i da nema migracionih kretanja - navela je Ljerka Puljic.

Upravo zato EU obezbjeđuje značajna bespovratna sredstva za ruralni razvoj što vaši pregovarači moraju imati u vidu kako bi obezbijedili više sredstava za crnogorsku poljoprivredu, naglasila je ona.

Ona je kazala da se Agrokor danas susrijeće sa velikim izazovom - kako doći do konkurentnog proizvoda, koji bi u sinergiji sa njiho-vim ritejlom (maloprodajom) značio prednost na tržištu. Dodala je da je Agokor uvijek stratešku prednost gradio na saradnji sa do-maćim proizvodnjama.

- Naši proizvođači na domaće trgovce gledaju kao na svoju pred-nost, jer oni u sprezi sa domaćom maloprodajom, najlakše izlaze na trzište. Ni mi ni oni ne radimo to iz emocija već zbog dugoroč-nog interesa - navela je Puljić.

Objasnila da je Agrokor investirao u sopstvenu proizvodnju svje-žeg mesa kada nijesu mogli pronaći proizvođača koji bi im ponu-dio kvalitetan i konkurentan proizvod.

- Formirali smo farmu sa godišnjom proizvodnjom 350.000 tovlje-nika, što je sirovina za PIK Vrbovec, u koji smo investirali 250 mi-liona eura i napravili najmoderniju industriju u Evropi - saopštila je Puljić.

Predstavnica Agrokora insistira na partnerstvu sa domaćim proi-zvođačima i kaže da dok su oni konkurentni mi se možemo supro-staviti svim izazovima na trzištu.

- Za nas, koji smo vodeći trgovinski lanac, je važno da se konsoli-duju svi sa kojima sarađujemo npr. Kraš, Soko Štark i drugi iz Re-giona. Ta konsolidacija snižava troškove, stvara jači kapacitet za razvoj i čini ih konkurentnim. U prehrambenoj industriji koja ima male volumene to je izuzetno bitno - ocijenila je ona.

40


Nikola Vujačić, Victorija Group Srbija, govoreći o razvojnim šansa-ma Regiona i Srbije u ovoj privrednoj grani, istakao je da je jedini način uspješnosti na inostranom tržištu ukoliko imate kvalitetan proizvod.

- Bez vrhunskog kvaliteta i konkurentne cijene, možete zaboraviti sve drugo - ocijenio je on.

Smatra da u industriji hrane moramo biti svjesni činjenice da ne možemo sve da proizvedemo i veoma je značajno da sačuvamo područja gdje imamo prirodne prednosti, gdje treba organizovati proizvodnju.

Po njegovom mišljenju, neophodno je da poljoprivreda Regiona, posebno primarna proizvodnja, dobije državne subvencije, kako što rade zemlje EU.

Milan Marković, profesor Biotehnickog fakulteta iz Podgorice, predstavio je crnogorsku poljoprivredu i njene razvojne šanse.

- U Crnoj Gori imamo gotovo četvrtinu zaposlenih u poljoprivredi, a njeno učešće u BDP-u je osam odsto - četiri puta više od evrop-skog prosjeka. Raspolažemo sa ogromnim neiskorišćenim poljo-privrednim resursima, ali imamo nisku proizvodnju i male prinose po hektaru - kazao je Marković.

On smatra da je turizam šansa za poljoprivredu, ali prevashodno za sezonske proizvode. Organska proizvodnja je oblast gdje treba da tražimo mogućnost za veći razvoj, a njen pokretač je tržište.

- Naši prozvođači su usitnjeni, a shodno opredjeljenjima EU koja forsira porodična gazdinstva, moguće je, ukoliko napravimo kvali-tetne korake, da i na ovom području tražimo veće šanse - ocijenio je on.

Po njegovom mišljenju, sektor poljoprivrede država mora adekva-tno podržati, jer bez investicija nema njegove konkurentnosti ni razvoja.

Zaključci i osnovne preporuke Konferencije

Zapadni Balkan je prepoznat kao region čiji je napredak veoma važan za prosperitet Evrope, ali stiče se utisak da u EU ne postoji urgentnost u oblasti proširenja. Na zemljama Regiona, Srbiji, Crnoj Gori je da se posvete kvalitetnijem, obuhvatnijem ekonomskom povezivanju na putu ka Evropskoj uniji. Zemlje Regiona moraju ubrzano raditi na smanjenju razlika u razvoju koje imaju u odnosu na razvijene zemlje Evrope, zaključeno je na Konferenciji o ekono-miji na temu „Efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konkurentnosti“, koja završena 23. oktobra.

Zaključke je prenio Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza eko-nomista Srbije.

- Sve zemlje Zapadnog Balkana osjećaju negativne posljedice sv-jetske ekonomske krize, pogotovo krize u eurozoni koja se supro-tno očekivanjima, oporavlja sporo i neujednačeno uz veoma izra-ženu kolebljivost finansijskih tržišta. Međutim, sve naše zemlje su opterećene i vlastitim strukturnim problemima, te je naš rast i ra-zvoj uslovljen pre svega implementiranjem reformi u ovoj oblasti. Poseban problem predstavlja visoka stopa nezaposlenosti i neza-poslenost mladih u regionu. Sve zemlje u regionu imaju izražene deficite i tekućeg računa i budžetskog deficita, rastuće spoljne i javne dugove, pa smo svi ranjivi na eksterne šokove.

Konkurentnost je centralni problem ekonomija regiona i dostiza-nje određenog nivoa nacionalne privredne konkurentnosti jeste i preduslov za opstanak na jedinstvenom evropskom tržištu na ko-jem se samim činom potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pri-druživanju već nalazimo.

Nedostatak znanja i vladavine prava se definišu kao dva osnovna deficita koji opterećuju ovaj region.

Berlinski proces je izuzetno važna inicijativa za Zapadni Balkan i šansa za brže prevazilaženje sadašnjih ograničenja realizacijom

41


održivih projekata od zajedničkog interesa.

Iz perspektive domaćih i stranih investitora, Region se kreće u do-brom smjeru ali veoma sitnim koracima. Postoji čitav niz ograni-čenja koja sputavaju razvoj poslovanja, a naš region čine manje atraktivnim za ulaganje, te stoga definišemo i preporuke:

Da bi se eliminisale prepreke većoj konkurentnosti regiona potreb-no je njegovo infrastrukturno povezivanje – saobraćajno, energet-sko, telekomunikaciono. Jako je važna izgradnja dionice autoputa koju čini Vlada Crne Gore, jako će biti važno da Srbija svoju dionicu završi i na taj način ostvarimo čvršće infrastrukturno povezivanje, što će nam omogućiti da budemo na mapi EU kao jedna od glavnih transportnih, transevropskih ruta. Unapređenje infrastrukture je preduslov da se efikasno valorizuju komparativne prednosti koje naš region ima, a pogotovo u sektoru turizma, saobraćaja i poljo-privrede.

Zatim je neophodno intenziviranje strukturnih reformi, veoma bi-tno za ekonomski prosperitet Regiona, ali se pri tome mora insisti-rati na saglasnosti ciljeva strukturnih reformi. Cilj mora da bude rast zasnovan na razvoju. Reformisanjem javne administracije, uz eliminisanje svih prepreka za poslovanje, stvoriće se uslovi za privlačenje novih investitora, domaćih i stranih koji će adekvatno valorizovati domaće resurse i doprinijeti njihovom održivom ko-rišćenju.

Za podizanje nivoa konkurentnosti, neophodno je unapređenje poslovnog ambijenta kroz apsorbciju tehnologija, inovacija i trgo-vinske integracije. Neophodan je sistemski pristup u restrukturi-ranju javnih preduzeća, kao i konačni završetak privatizacije. Taj problem je manji u Crnoj Gori, a Srbiji je mnogo veći kao i u dru-gim zemljama Zapadnog Balkana. Potrebno je istrajati u primjeni agende fiskalne konsolidacije, u funkciji fiskalne održivosti i ma-kroekonomske stabilnosti. Naš privredni rast mora biti skokovit i da odvija po stopama većim od prosjeka u Evropskoj uniji, ako

želimo da postignemo preko potrebnu konvergenciju. Da bi taj rast bio skokovit, moramo posebnu pažnju da posvetimo obrazovanju, inovacijama i preduzetništvu. Postoji nedostatak vještina zapo-slenih, što je ozbiljan problem daljem ekonomskom rastu. Zato je potrebna kontinuirana edukacija zaposlenih i bolja konekcija iz-među biznis sektora i obrazovnog sistema. Pomenuli smo visoku nezaposlenost među mladima – razvoj preduzetništva predstavlja stoga neophodnost i otuda taj problem nameće potrebu ohrabri-vanja i osposobljavanja mladih generacija da napravi iskorak ka inovacijama i pokretanju vlastitih poslova. Ali to ne može biti po-sao samo NVO kao što je do sada već se i ta oblast mora urediti. Potrebno je institucionalnim mehanizmima podsticati regionalno partnerstvo biznisa. Dobro je da postoje mješovite komisije za eko-nomsku saradnju, ali biće još bolje ukoliko one stalno zasjedaju.

Regionu je neophodna veća uključenost etičke komponente bizni-sa u procesu donošenja poslovnih odluka. To bi trebalo da rezultira većim stepenom društvene odgovornosti lokalne poslovne zaje-dnice, navodi se u zaključcima.

Konferenciju je zvanično zatvorio potpredsjednik Privredne ko-more Stanko Zloković, glavnog organizatora skupa. On je zahvalio premijeru Milu Đukanoviću, ministrima crnogorske i srpske vlade, svim ostalim učesnicima konferencije, kompanijama koje su po-tpomogle njeno održavanje, te hotelu Splendid u kojem je održana.Podjsetio je da je uoči Konferencije održana sjednica Upravnog od-bora Komorskog investicionog foruma koji čine privredne komore osam država regiona koje su napravile dogovor da rade zajednički na kandidovanju projekata koji treba da budu realizovani kao po-sljedica Berlinskog procesa.

- Privredne komore su pokazale odlučnost da pomognu ubrazanje realizacije tog procesa povezivanja regiona sa idejom da zajednič-ki kandiduju projekte koji će kroz povezivanje obezbijediti bolji i kvalitetniji život građana te bržu integraciju u EU – rekao je Zlo-ković.

42


Conference organized by Chamber of Economy of Montenegro

Economic Conference Montenegro 2015

The Region of the Western Balkans must step up its activities to resolve the differences in the level of its development in comparison to the developed EU countries. All future invest-

ments must be maximally engaged in raising the competitiveness level, which is the central problem of all countries in the region, this is the conclusion of the Economic Conference – The Effici-ency of EU Accession and the Improvement of Regional Compe-titiveness, which was held at Hotel Splendid in Becici, on 22 and 23 October 2015. The conference was organized by the Chamber of Economy of Montenegro in partnership with the Serbian Associ-ation of Economists and the Association of Economists of Mon-tenegro.

One of the most significant regional gatherings hosted cca 500 representatives of the governments, business community and experts from the Balkans. The event was covered by 57 media representatives from the regional countries. The conference was opened by the Prime Minister, Milo Djukanovic, following the gre-eting speech by the representatives of the organizers – the Presi-

dent of the Chamber of Economy of Montenegro, Velimir Mijusko-vic, and Serbian Association of Economists, Aleksandar Vlahovic.

The region of South-East Europe is a big market with a strong po-tential for cooperation and joint participation at other markets. EU accession is the objective of all Balkan countries, which are in dif-ferent phases of the integration process and it is no wonder that the organizers opted for the topic: efficiency of the EU accession and the improvement of regional competitiveness, which is achie-ved by the improvement of the companies’ competitiveness level.

The Hosts’s Words

The President of the Chamber of Economy of Montenegro, Veli-mir Mijuskovic, has stated that the topic of this year’s conference is quite up-to-date given the fact that the region has been in the center of the EU interest and that the EU accession has been reco-gnized as an objective of the whole region.

43


Intensification of structural reforms is very important for the economic prosperity of the Region. This objective must be based on development.

- The Western Balkans has been recognized as a region which progress and development are of great importance for further prosperity of Europe. Let us remember the joint message by the ministers of foreign affairs of Germany and Austria, respectively, who had stated before the Vienna Summit in August 2015, that EU was incomplete without the Western Balkans. That is why we are responsible to make use from their recognition and in order to do so we need to be dedicated to a better quality and more compre-hensive economic networking – Mr Mijuskovic has said.

He has reminded that it is very important that the signatories of the Vienna Declaration have agreed that there is a need for struc-tural sector reforms to improve industrial structure, business cli-mate and trade integrations and thus to raise competitiveness, employment and long-term growth of the region.

The economic growth from 2008 and from the time when the cri-sis broke out, has been on the same level more or less in all states and it now reaches 32 per cent of the income per person in compa-

rison to the most developed EU countries. The unexpectedly long--lasting crisis causes other big problems, such as high price of the capital for companies.

- With the internal weaknesses of each state, insufficiently strong institutions and weak transport connection, the achievement of global competitiveness seems impossible. A high unemployment rate, which reaches an average of 20 per cent, and youth unemplo-yment higher than 45 per cent, represent a special problem – Mr Mijuskovic has said.

He has emphasized that the economic growth in Montenegro in the past two years was 3.5% and 1.8%, respectively, and according to the real forecasts for 2015, the growth rate will be 3.5%.

- Competitiveness is set as the central problem of our economies and we are aware that reaching a cetrain level of national econo-mic competitiveness is a precondition for the presence and survi-val at the single European market. This requires a lot of work on

44


the micro level, as well. Our companies must keep up pace with the competition from highly developed countries also with respect to gaining new knowledge, introduction of innovations, transfer of advanced technologies, introduction of standards in business and similar – the President of the Chamber has said.

According to him, without the change of behaviour of all economic agents: the state, the companies and the employees, and without the provision of real sources of financing, it is not possible to achi-eve the planned objectives. Therefore, all future investments sho-uld be maximally engaged on raising the level of competitiveness.

He has concluded that the previous conferences on economy ju-stified the intent to organize such an event and he has expressed his hope that the quality of this year’s event will also meet the expectations.

According to the President of Serbian Association of Economists, Aleksandar Vlahovic, with the participation in the organization of the conference, this association has made a regional step forward in its work, and in this way it has popularised the key topics which affect the quality of life of citizes. He has said that Serbia, Monte-negro and the EU have deeply rooted relations, which is especially confirmed by the fact that 80 per cent of the economic exchange is achieved with the EU or countries candidates for membership. Mr Vlahovic has analysed the current trend in the economy of the Eu-rozone, which is characterized by low investments, small demand

and uneven recovery.

- Everything that happens in the EU, especially in the Eurozone, affects the economies of the region. They are far more burdened with the inherent, inherited, autonomous structural problems. Structural inefficiency is a bigger problem, which has not been de-alt with much since 2008, when all countries had a massive inflow of foreign direct investments. Instead, the salvation was sought in the increase of public debt – Mr Vlahovic has said.

He has estimated that stability and external and internal liquidity are of utmost necessity, which is a starting position for the imple-mentation of structural reforms. The efficiency of the implemen-ted reforms has a direct effect on the conutry’s competitiveness level.

- The space for the improvement of our countries’ competitiveness should be sought in tighter regional economic networking. We aspire towards the common aim, the European Union, in a faster or slower manner. We have already started joint infrastructure in-vestments with an aim to position the entire Western Balkans on the map of the Trans-European transport network – Mr Vlahovic has said.

Speaking of the economy of Serbia, he has said that this year a dra-stic cut has been made and fiscal consolidation based on savings has been implemented, which has halved the budget and trade de-ficit in comparison to the previous year, i.e. 2012.

45


The Prime Minister’s Words

Greeting the participants of the meeting, the Prime Minister, Milo Djukanovic, has thanked the chambers of economy and the asso-ciations of economists of Montenegro and Serbia, respectively, for their tenacity in the organization of the regional conference. He has expressed the expectation that the representatives of the go-vernments, universities and business, as well as the international financial institutions will provide their contribution to the success of their endeavours this year.

According to him, the economic development of the Western Balkans should be viewed in the wider context of the global tren-ds. The growth of global economy is still modest, projected to be on the level of 3.3% in 2015 (IMF). The Eurozone is characterized by a mild recovery of the economy and deflation pressure. The achievement of the projected growth of 1.5% depends on the still open issue of the possible exit of Greece from the Eurozone, on the expected increase of the FED reference interest rates by the end of the year, further trends in the Chinese economy, geopoliti-cal trends in the wider envronment, as well as the response to the challenges of the migration crisis.

- Following the achieved growth of 0.3% in 2014, a somewhat fa-ster development of the Western Balkan economies of 1.6% in 2015 is expected, with the forecasted three-year average of 2.3%. The deflation in several regional economies makes the projection of anaemic economic growth quite realistic for this year as well. The-refore, higher growth rates are necessary so that our region, which makes merely 32% of the EU development average, could reduce unemployment (which is over 20%) and catch up faster with the EU quality of life – Mr Djukanovic has said.

According to him, the region is in the trap of double deficit – the current account (an average of 7%) and budget (an average of 4%). With the growing external and public debts and inflexible mone-tary policies, the region has neither macroeconomic instruments nor strengths for a more significant acceleration of the economic growth and poverty reduction through big development projects.

- All this makes the Western Balkans economically, politically and socially vulnerable, and the basic strongholds of its higher resistance and dynamization of the economic growth should be strengthening of the macroeconomic stability and enhancement of competitiveness – the Prime Minister has said.

He has reminded that, according to the latest report of the World Economic Forum (WEF) for 2015 – 2016, the competitiveness of the Western Balkan economies has recorded only a slight improve-ment. In comparison to the last year only Macedonia improved its position and is now ranked 60 out of 140 ranked countries. Mon-tenegro is now ranked 70, Albania 93, Serbia 94 and Bosnia and Herzegovina 111.

- In order to eliminate the obstacles for the growth of competiti-veness there is a need for a more intensive networking within the region itself. A quality transport, energy and telecommunications infrastructure are the preconditions of a more even development within the economies of the region and of the quality economic networking of the Western Balkans – the Prime Minister has an-swered.

As he has added, European integrations and the Berlin Process could become an important accelerator for the realization of jo-

int infrastructure projects of the regional countries. At the Vien-na Summit a consensus has been made regarding the priority infrastructure projects which will be the subject of potential EU co-financing for the period until 2020. He believes that there are several major projects of crucial significance for Montenegro and the region as a whole and they are as follows: the section of the Adriatic – Ionian corridor from Debeli brijeg to Sukobin, the sec-tion of the highway Bar – Boljare from Matesevo to Andrijevica, Podgorica city road bypass, the railroad Bar – Vrbnica and the su-bmarine energy cable with the Italian company Terna, which will connect energy transmission systems of the EU and the Balkans and enable a stable access of the Region to the energy market. He has also emphasized the significance of the construction of the Adriatic – Ionian pipeline (IAP) which will provide the supply of natural gas to Montenegro and connect the Western Balkans and Europe with new sources of energy.

- A more intensive implementation of structural reforms is also of enormous significance for the increase of regional competiti-veness. This especially holds for the areas such as: social policy, labour market, education, healthcare and state administration. The improvement of business climate, absorption of technologies, innovations and trade integrations are also important – Mr Djuka-novic has said.

Montenegro, as a country in the process of EU and NATO integrati-ons, paves its development road in the processing industry, ener-gy, tourism and agriculture sectors, respectively. The investments in these sectors were the factor which contributed to the recovery of the economy following the recession and the growth of 3.5% in 2013 and 1.8% in 2014. In the first half of 2015, the achieved growth was 3.3%.

- Due to the increased investment cycle in the sectors of transport, energy and tourism, the Government of Montenegro amended its original forecast of economic growth for 2015 from 3.5% to 4.3%. Among other things, the situation has been improved as a con-sequence of the recovery of real sector, the growth of industrial production for 9.2% in the first 9 months of 2015 in comparison to the same period last year, as well as the growth recorded in touri-sm and construction industries – the Prime Minister has empha-sized.

The growing trend in the number of small and medium sized enterprises has been continuing – at the end of July there were 23,464 enterprises. The confirmation of the faster economic grow-th is the fact which proves that Montenegro has exited the defla-tion zone given the fact that the annual inflation rate at the end of Septemeber amounted at 1.7%.

- One of the greatest challenges of the economic policy is the re-duction of unemployment (which currently stands at 17.7%). That is why the improvement of the business climate through more adequate access to financing, a stable and transparent tax policy and efficient state administration with the simultaneous imple-mentation of other structural reforms, is important for the inc-rease of competitiveness of Montenegro and the region, as well as for new investments which lead to the increase in the number of enterprises and opening of new jobs in the real sector. There is enough space for this in the further development of industry, especially processing and enegry, which serves as the basis for a long-term economic development of Montenegro and the region as a whole – he has stated.

46


By 2020 the Government of Montenegro will adopt its industrial policy which basic orientation will be to create higher added va-lue in the production sector. This refers to the introduction of new technologies and innovations as important factors for raising the competitiveness of export in order to respond to one challenge more in leading the economic policy - the reduction of external economic disbalance.

Mr Djukanovic has emphasized the importance of the Berlin Pro-cess, as one of the best EU initiatives for the Western Balkans.

- The Berlin Process is a realistic chance to create opportunities to overcome the current limitations in a more efficient manner and realize sustainable projects of joint interests. I believe that the conference we have today will serve as an incentive in this direction – the President of the Government of Montenegro, Milo Djukanovic, has said.

At the margins of the conference, the Prime Minister met with the presidents and high representatives of the chambers of economy from the Western Balkans, who had established the Chamber In-vestment Forum a day earlier.

Mr Djukanovic has supported the establishment of this forum, emphasizing the significance of quality cooperation of the gover-nments and the chambers as a basis for the construction of a su-stainable economic development.

After the introductory speeches, the conference was continued with the panels: the Current Situation and Perspective of EU In-tegrations of the Western Balkans Region, the Current Situation, Development Trends and Networking of the Economies of Mon-tenegro and Serbia, Doing Business in the Region – Local Entre-preneurs and Investors, Doing Business in the Region – from the Point of View of Foreign Investors.

Current state and prospects for EUintegration of the Western Balkans Region

The first panel, which was moderated by Mr Goran Svilanovic, Secretary General of the Council for Regional Cooperation, discus-sed where the countries of the region stand with respect to the EU integrations, whether the integrations make sense and how this affects the societies we live in. It has been estimated that due to the economic crisis, the EU experiences serious changes but still we need to use this space for the implementation of key reforms in the aspiring countries.

- The Western Balkans is a sort of unfinished business for us. We see the European integrations as a guarantee of peace and prospe-rity for this region – Mr Günter Verheugen, a former EU Enlarge-ment Commissioner, has stated.

He has estimated that Europe still has no clear strategy for the fu-ture. However, it is certain that the enlargment is the spine of this perspective.

- In the course of our respective histories it has never happened that we have had a joint objective as it is the case now - the Euro-pean integrations to which all regional countries aspire – Ms Tanja Miscevic, Chief Negotiator for Serbian’s Accession Negotiations.

She has emphasized that the current trend is not so much that the aspiring countries should receive the support from the EU autho-

rities and institutions but from certain member countries. The bi-ggest support, especially in the transfer of knowledge and experi-ences can be received from the neighbouring countries which are members of the EU. According to her, Serbia is ready to open four chapters with the EU: 35, 32, 23 and 24.

Ms Snezana Radovic, General Director of the Directorate for Euro-pean Integrations of Montenegro, has reminded that our country has opened 22 chapters and temporarily closed 2, emphasizing that it has been well-prepared for this task.

- Montenegro has set clear foreign policy priorities and these are European and Euro-Atlantic integrations. The key to both integra-tion processes is the rule of law and aspiration towards democra-tic values. Today NATO is seen in Montenegro as a political asso-ciation of democratic states with the values to which our country aspires. That is why it is necessary to undertake reforms in the rule of law and harmonize our institutions to the EU standards. We very much care that Montenegro should be recognized as a coun-try safe for investments – Ms Radovic has said.

Ms Anja Quiring, Regional Director at the Committee on Eastern European Economic Relations of Germany, has said that the EU accession process of the regional countries will end in a few ye-ars. Regional cooperation is very important to attract investments because, taken individually, regional countries are a small market. In addition, the rule of law, transparency and respect of European rules are also important.

47


Mr Lazovic has stated that, under the pressure of the debt crisis, a question of state administration efficiency, as well as the issue of the position of public administration in the public system, is po-sed.

He has emphasized that the balance on the level of macro fiscal relations was set last year.

- This is a good year for Montenegrin economy and we estimate the growth of 4.3 per cent although the estimations by the Wor-ld Bank (WB) and the International Monetary Fund (IMF) are not so optimistic. However, based on what happened in the first two quarters, I think it will reach 4.3 per cent – Mr Lazovic has said.

Montenegro has opted for further reduction of the current expen-ditures and higher investments in the capital projects.

- The work on the highway should start these days. The project itself has influenced that the deficit this year is this high. This is not the only investment. The construction of the thermo power plant Plevlja and the submarine cable between Montenegro and Italy have been planned. In tourism we have projects such as Porto Montenegro, while Porto Novi progresses as planned –– Mr Lazo-vic has specifed.

He thinks that from the economic point of view this could be quite risky.

- We are ready to carry the burden of budget deficit because the completion of these projects will generate economic growth – Mr Lazovic has said.

The Minister of Finances, Radoje Zugic, has said that the process of fiscal consolidation is a demanding and long one. Montenero implements strong measures to meet the demanding processes and it has achieved a significant stability of public finances and overall economy.

According to him, higher fiscal incomes should not be achieved through the growth rates but by the extension of tax capacities.

- Capital budget is in the function of development and generation of growth rates, while the development should be based on entre-preneurship, innovation and the improvement of the quality of life – Mr Zugic has said.

According to him, numerous vulnerabilities have remained in the real economy zone, the major ones being insolvency and high le-vel of unemployment.

- This year we plan to have the deficit only in the segment of ca-pital budget, to maintain the balance of current expenditures and thus achieve higher rates of economic growth – Mr Zugic has spe-cified.

As he has said, in the coming period it is necessary to continue with this demanding process of fiscal consolidation, which is the precondition to achieve the economy’s sustainability.

Serbian Minister of Finances, Dusan Vujovic, has said that they have managed to turn around the unfavorable economic situation.

- We have stopped the tendency of negative growth rates due to fiscal consolidation, which is a success – Mr Vujovic has said.

We have created the conditions which enable the enterprises to improve production, reduced the public expenditures and increa-sed income without increasing the interest rates.

According to Ms Milica Delevic, Deputy Secretary General, EBRD London, the region is again at the focus of the EU attention but not as a problem but as a part of the solution and we need to use this chance.

- Even if the enlargement happens and it still does not lead to the changes in the system of values in the applying countries, the de-sired goal is not achieved – she has estimated adding that this is actually the biggest test for the regional countries.

Montenegro and Serbia – current positions, strategies for future economic development and mutual relations

Montenegro and Serbia have great export potentials, which is why they should be valorized as soon as possible and why the tax base should be increased, focussing on the employment process and the extension of the tax base – this is the conclusion of the panel: the Current Situation, Development Trends and Networking of the Economies of Montenegro and Serbia. The moderator of the panel was Mr Aleksandar Vlahovic and the panelists were: Deputy Pri-me Minister of the Government of Montenegro, Mr Vujica Lazovic, ministers of finance of the two countries, Mr Radoje Zugic and Mr Dusan Vojinovic, Ms Ellen Goldstein, the World Bank's Country Di-rector for the Western Balkans, and Mr Vladimir Vuckovic from the Fiscal Council Serbia.

48


- As a result of the cooperation with the World Bank, which su-pports structural reforms, the things change in public enterprises as well – Mr Vujovic has said.

He has said that Serbia is now on the „steep coast of structural reforms“and that the solution of a series of economic problems that lie before it will last.

Ms Ellen Goldstein, the World Bank's Country Director for the We-stern Balkans, has said that the economic recovery in Serbia and Montenegro can be expected but that fiscal disbalance and the lack of reforms may endanger the entire process.

- It is necessary to undertake all reforms and convergencies with the EU – Ms Goldstein has said.

She has added that Montenegro has advanced in these processes in comparison to Serbia.

sustainability – Mr Kostic has said.

He has said that the number of employees in the enterprises indi-cate their value. Unemployment is one of the biggest problems of the region. Therefore, as he has said, there is a need for subsidies for those sectors which can provide opening of new jobs.

Croatian Agrokor has 65,000 employees with the business opera-tions in the entire region and the annual turnover of 7 billion EUR, of which 150 million EUR in Montenegro.

- We have managed because we have created competitive persons who understand business and in whom we invested a lot. Without the knowledge and vision where we should go, we could not be competitive to the biggest world companies – Mr Todoric has said.

In his opinion, the region will not be able to develop further without the right investments, including the investments in knowledge.

According to Mr Andrej Jovanovic, manager in the company Moji brendovi Serbia, without consolidation, i.e. merging, certain regio-nal industries will face severe competition.

- There are many unconsolidated industries, especially in the food sector. Merging should be recognized as a protection mechanism from big companies in the future – Mr Jovanovic has said.

He has concluded that regional companies must cooperate in or-der to achieve development.

- The region grows. Montenegro is faster than Serbia. However, Serbia has also recovered from floods earlier than we expected. What we try to do now is to increase investments – Ms Goldstein has concluded.

Doing business in the region − local business community and investors

The analysis of the investment climate in the Western Balkan co-untries and of the steps which need to be taken to increase regio-nal competitiveness, i.e. the enterprises which do business there, were in the focus of the panel moderated by the Vice-President of the Chamber of Economy, Stanko Zlokovic. The panelists were renowned representatives of big companies: Dragan Bokan, Pre-sident of Voli Trade, Miodrag Kostic, President of MK Group, Ante Todoric, Executive President of Agrokor from Croatia, Tomislav Celebic, President of the company Celebic, Andrej Jovanovic, Di-rector of the company Moji brendovi Serbia and Svetozar Jane-vski, President of the Management Board of the Winery Tikves.

Mr Zlokovic invited the participants to comment on the general opinion that although the region has recorded progress on the competitiveness lists of the international organizations, there is a lot of space to make the business climate favorable for foreign investments.

- The business climate is favorable and it will be even better in the years to come – Mr Dragan Bokan has said.

He thinks that it is necessary to change the habits and invest not only in services but also in the production.

- We need to obtain an insight into the capacities of our companies and to try to organize production which would affect the reduction of trade deficit in Montenegro – Mr Bokan has said.

Acoording to Mr Kostic, each country of the region should use its comparative advantages.

- The major share of Montenegrin investments should be placed in tourism because there lie its comparative advantages. Serbia should invest in the development of agriculture and industry be-cause it abounds in these types of resources. The government sho-uld introduce measures to support these sectors and thus create a sustainable economy. And competitiveness is nothing more than

49


flexible.

- If you want to create a favourable business environment, labour legislation must be more flexible. Serbia and Montenegro have ri-gid legislation in this area – he has said adding that the unsolved property ownership issues in the region often present a problem.

Ernst Bode, Messer Group's Regional Manager for South-East Eu-rope, has said that his company has come to this region because of its huge economic potential.

- However, the development of this area is slowed down by compli-cated administration in its states – he has said.

He thinks that the Western Balkans needs better quality and more consistent legislation which would facilitate the business operati-ons of foreign investments, and also a more efficient activities of the judiciary.

we have discussed merging to fight competition. In reality it does not happen here because we want to be rulers of our small yards, our small economies. We lack the well-defined objectives in our seven small countries. For example, do we recognize agriculture as big potential and do we have agrarian policy? No. Therefore, we need to create objectives and we need to do that through an open dialogue. Croatia and Serbia are the biggest economies which have to establish intensive cooperation and be the drivers of the region and the rest of us should join as wagon to this locomotive – Mr Janevski has said.

Doing business in the region – foreign investors

The regional countries have done a lot in order to improve the investment climate. However, there is still a lot of work ahead of them in this respect – this is the conclusion of the panel Doing Business in the Region – Foreign Investors, which was moderated by the Director of the Montenegrin Telekom, Mr Rüdiger Schulz.

The General Manager of Carlsberg Serbia and the Vice President of the Council of Foreign Investors, Mr Gabor Bekefi, has said that some of the biggest obstacles for business in the region are unfor-seeable and inconsistent legal provisions. In addition, the labour law also requires significant changes so that it could become more

- The ministers from the previous panel talked a lot about inve-sting efforts to create conditions for improved cooperation. Howe-ver, the people from business should realize it. If they do not reali-ze it, then no one will.

Tomislav Celebic thinks that the region experiences a great kno-wledge crisis and that there is a need to reform primary and se-condary education first of all. He also believes that the companies in the region need to introduce modern management in line with the European and world standards.

- All this presents our task if we want to win over competitiion at the EU market – Mr Celebic has said.

Svetozar Janevski from Tikves thinks that, due to inadequate coo-peration, the countries in the region have not used the opportuni-ties offered by the Western Balkan climate.

- We would like to be together in the EU but not before that. Here

Darren Gibson, the Chief Executive Officer of Lustica Development, thinks that it is necessary to introduce the parameters such as consistency and transparency of legislation for the constructors of big facilities with the investments worth 15 billion EUR.

- In addition, the banking sector should provide favourable mort-gages and loans for construction activities. The labour law and the legislation which regulates the employment of foreigners frustra-te foreign investors – Mr Gibson has said.

He has concluded that our infrastrcture, especially transport infra-structure, is inadequate if we want to develop tourism as a leading branch of economy in Montenegro.

- Direct foreign investments could improve the transport infra-structure in Montenegro – he has said.

Andrej Babache, Director in Mid Europa Partners, has appraised the professionalism of the managers in the region which this company engages for their projects.

- The growth of our industry is supported by highly qualified per-sons. It has turned out that there is the greatest potential in this area and this is the thing that will make us stay in Montenegro, Serbia, Macedonia and Bosnia and Herzegovina in the next 15 ye-ars. It is our wish to improve the business climate and the quality management we have in place will help us in this – Mr Babache has said.

50


The Reforms Regardless of the Extension

The President of the Association of Econo-mists of Montenegro, Sasa Popovic, sum-merized the conclusions of the first day of the conference. He has accented that the geopolitical circumstances do not play into the hands of the candidate countries for the EU accession because the refugee crisis and the solution of the pertaining external shocks has changed the list of EU priorities, i.e. placed the enlargement out of focus.

- If the priorities do not change, the integra-tion of the Western Balkans may remain an unfinished business of the EU – Mr Popo-vic has said.

Regardless of the crisis, the regional coun-tries must continue to work on the reforms, to improve mutual relations and infra-structure. EU enlargement should make changes in the candidate countries becau-se only this way it makes sense.

- Foreign investors have sent us a messa-ge that we can offer to Europe much more than peace and stability, and these are re-sources, cultural heritage and other. The solution for the future EU problems is to have even more of Europe. Together we will overcome much greater challenges than the current ones – Mr Popovic has said.

The Berlin Process is the first step and, in Mr Popovic’s opinion, it has to be much fa-ster.

- Due to the crisis we have to move faster like the ambulance which drives as fast as it can in an emergency. However, the grow-th of our economies without structural changes does not mean much. The deve-loping societies acquire the know-how of others and those which do not act this way in a short period of time ask themselves: now how – Mr Popovic has concluded.

Role of financial sector in economic development

The banking and real sector do not corre-spond and that is the problem which has already lasted during the five years of cri-sis – this has been concluded at the panel The Role of Financial Sector in the Deve-lopment of Economy, which was modera-ted by the Vice-President of the Chamber of Economy of Montenegro, Ivan Saveljic.

- The economy often has no influence on the financial flows and even when it does have, it is often under unfavorable condi-tions. The high price of financial means determines the market position of Monte-negrin enterprises with respect to the com-petition – Mr Saveljic has stated.

Mr Zoran Petrovic, the President of the Executive Board of Raiffeisen Bank, Belgra-de, does not agree with his statement that the banks in the region know what they are doing because their activities are led by profit with a careful calculation of the risks pertaining to the placement of funds.

According to him, the banking sector ba-lances from 1990 to this date indicate that the banks did not know what they were do-ing and it caused a crisis which can be felt even now.

- Of course, the banking system is conser-vative. Look at our investment climate – a high interest rate is its reflection. I believe that in the coming years the profitability of the banking sector will be slim and that is why it is not clever to invest in it – Mr Pe-trovic has said.

He has estimated that the number of credi-tworthy bank clients has reduced. Further-more, the years with the announced 2 per cent growth of the economy do not contri-bute to the improvement of the situation.

- Without the creation of the improved in-vestment climate and higher growth in the EU, there is neither dynamic growth in the region nor the reduction of unemployment.

Giulio Moreno, Head of the EBRD Office Montenegro, has emphasized that it is wrong to think that the interest rate is the main problem of the real sector to obtain funds. In his opinion, the real problem is to create profitable business models, the projects which can be easily supported by banks. He has appealed to the commercial banks to provide advisory services to the real sector in the process of project prepa-ration.

-Do not look at commercial banks as ene-mies but as partners who are here to help you so that your projects do not fail – Mr Moreno has said to the entrepreneurs.

He thinks that it is a good move to invest in infrastructure because this, among other things, may attract other investments.

The professor at the Faculty of Economy, Milan Lakicevic, thinks that the region should pay more attention to the regulati-

51


on of financial market and increased level of transparency of financial reports. He agrees with the attitude of Mr Stiglic that there is a need for the establishment of fi-nancial products.

- The financial sector oils the real sector, the same way the lubricants oil parts of an engine. If the engine has no oil, it will bre-ak. On the other hand, if it has too much oil, it will again cause problems. If there are no enough financial products, the real sector will stop – Mr Lakicevic has said.

He has emphasized that the real sector must provide sources of financing for its growth and development. Quantity, i.e. growth, in itself is not enough. The deve-lopment component is the one of greatest importance.

Rudolf Ertl, a member of the Supervisory Board of Vienna Insurance Group, has spo-ken about the contribution of the insuran-ce sector and his insurance agency to the stability of economies, through the provi-sion of the basis for unhindered business operations.

- There is a growing tendency of the en-terprises which turn to us in order to save their money, for which we offer them safe-ty and security – Mr Ertl has said. He has said that their investments in state bonds, infrastructure and business are safe in-vestments.

Milorad Katnic, the President of the Mana-gement Board of Societe Generale Monte-negro, has reminded that the financial sy-stem in Montenegro is bank-centered.

- Banks are the heart of the regional eco-nomies. However, if the heart is not strong enough, then the whole organism is not healthy. The level of NPLs is a desease of that organism because it amounts from 15 to 25 per cent. This means that every fourth loan issued by the banks is non-payable – Mr Katnic has said adding that the percen-tage of NPLs in Montenegro has decreased to 16.5 but that the regional average is 15.7.

According to him, the state should play their part and influence the fulfillment of contracting obligations related to loans through more efficient court disputes and bankruptcy settlement, which will contri-bute to the efficiency of the economic sy-stem.

The forecast that the economy will record growth in the next three years and the fact that the interest rates have been reduced

significantly in the recent years are enco-uraging. It is expected that this trend will continue and that the creaditing of econo-my will increase.

The participants have agreed that NPLs currently present the highest cost of the banking business and that the solution for this problem cannot be found overnight.

Tourism – sectoral and regional perspectiveTourism presents the key branch of econo-my in Montenegro which will participate with more than 30% in the GDP by 2024 – these are the words of the Minister of Su-stainable Development and Tourism, Bra-nimir Gvozdenovic.

He thinks that a lot has been done on the development of tourism in Montenegro but that there is still a lot of work ahead of us.

- We create competitive elements with an aim to better position Montenegro on the map of world destinations, which will cre-ate conditions that almost one half of the population of our country could live from tourism – Mr Gvozdenovic has said.

That is why it is important that the en-trepreneurs in the field of tourism should work intensively on the improvement of their capacities. The synergy of the sta-te, local authorities and the economy will give results in this field, the minister is convinced. So far the state has identified quality investors for the investments in re-sorts, such as: Aman, Lustica Development, Adriatic Marinas, with which we have had excellent cooperation. The minister has also announced the arrival of two more brands from the very top of the internatio-nal hospitality industry. Then, he has spo-ken about the efforts of the Government to create favorable conditions for the invest-ments in Montenegrin tourism, primarily by way of tax policy which encourages the construction of five-star accommodation facilities. The high category hotels pre-sent the precondition for the all year round season and we work on the agreement of favorable credit lines for the construction of additional 76 facilities of this type. He has also spoken about the planned invest-ments in the north of Montenegro, where new tourism infrastructure will be develo-ped. He has estimated that the issue of im-proved transport connection will be one of the key issues for the development of Mon-tenegrin and regional tourism.

52


Vesna Kovac from the Serbian Ministry of Tourism has emphasi-zed that the share of tourism in the country’s GDP is 5.4 per cent.

- Our wish is to double this percentage in the future – she has said.

She has added that there is a plan to valorize the cultural heritage along the Danube and to additionally strengthen congress tourism through the improvement of capacities of the Sava Center and the construction of new facilities as part of the project Belgrade Wa-terfront.

The professor at the Faculty for Business and Tourism in Budva, Rade Ratkovic, has said that the staff problems and management of resources are the key challenges in this sector.

- There is a special need to reform high school education which provides general knowledge in this area and too little skills, which is not in line with the employers’ needs – he has said, adding that there is a tendency in post-secondary education to introduce obli-gatory in-house education during the studies.

He has especially tackled the problems of small hotels which lack favorable means for financing. His message is that there is a need to network tourism economies of the region, which will lead to the extension of the season.

Dejan Stanojevic, the Director of Special Hospital Merkur, Vrnjacka banja, has spoken about the perspectives of spa torusim in Ser-bia, with 400 springs of mineral water, which is among the highest numbers in Europe. Out of the total number of overnight stays in this country, 42 per cent is recorded in spas. Therefore, in his opi-nion this type of tourism is one of the best chances for the deve-lopment of the overall sector.

Nemanja Nikolic, UTIP Montenegro, has announced that by the beginning of the next year the tourism offer will be enriched by the opening of the hotel which will operate under the brand Hil-ton. According to him, in order to improve tourism the state needs to ensure the right workforce, infrastructure and investment cli-mate. Furthermore, they need to adopt the development strategy

and harmonize other policies with it. In addition, they also need to work with the entrepreneurs on the improvement of their compe-titiveness and to provide the best quality service to their guests.

Miroslav Dragicevic, Vice-President of Horwath Consulting from Croatia, has said that on the global level the tourism has reached the number of billion international arrivals and that in the next 20 years it is expected that this number will be doubled. A share of the former Yugoslav „tourist pie“ amounted at 1.5 per cent. The states which were established after the disintegration of former Yugosla-via now need to work on the infrastructure and capacities in order to take their share of global tourism and they will be helped in this by the valorization of cultural and natural heritage. According to him, Montenegro is the only regional country which has taken the right course with the development of tourism following the so-cal-led Arabian model, which will bring the country significant results.

He has advocated for the establishment of a virtual regional mini-stry of tourism which main task would be to solve the accessabili-ty problems and create a big single market of the Western Balkans.

- I believe that tourism and infrastructure could be the reasons for new cooperation and reintegration of the region in order to achie-ve its sustainability – Mr Dragicevic has said.

The panel was moderated by Mr Goran Petkovic, the professor from the Faculty of Economy in Belgrade.

Education, innovation and entrepreneurship

The moderator of this panel was Mr Dragan Djuricin, the professor at the Faculty of Economy in Belgrade, who gave the introductory speech. He has said that unemployment in the region has recor-ded a growing trend and that even up to 50 per cent of young pe-ople are currently unemployed. He has concluded that education means nothing if young people are not given a job.

53


Ms Efka Heder, Director of South East European Centre for Entre-preneurial Learning, spoke about the significance of national cul-ture for the development of entrepreneurship in the region.

- It is necessary to establish postulates for entrepreneurship, in-novations and information literacy in the education systems of South East Europe. This is how we differ from Europe which re-cognized it, worked on it and improved it a long time ago. There is also a need to educate the teaching staff of the South East Europe-an countries to promote entrepreneurship activities. Entreprene-urship is an obligatory competence in the EU, while the situation in the region is different. Therefore, it is no wonder that there are three times less start ups in the region in comparison to the EU – she has said.

Goran Pitic, President of the FEFA Council, University Singidu-num, Serbia, has spoken about how high education helps in the development of the entrepreneurship mentality.

- We should invest more in knowledge and education and the more we promote them, the better results in business we will achieve. The effect of high education on the entrepreneurship is possible if its logistics is a good secondary and post-secondary education, respectively. The instututions of high education are under pressu-re due to the lack of finances and that is why they should turn to business in order to obtain funds – Mr Pitic has said.

He has estimated that in the regional countries, which try to deve-lop their economies, economic agents should serve as the factor of knowledge.

Answering to the question about the role of state institutions in the development of entrepreneurship, Mladen Perazic, the head of the Education Department at the Chamber of Economy of Monte-negro, has said that the state through its education process has a significant effect on the development of the entrepreneurial cul-ture of a society.

- The establishment of an education system which will develop entrepreneurial skills, critical thought and creativity of young pe-ople who are not afraid to take risks, make mistakes, try again and

be the leaders, is an imperative for the development of entreprene-urship – Mr Perazic has said.

Mr Perazic has said that the entrepreneurship culture in our coun-try is not on an adequate level to motivate young people to become entrepreneurs.

- Our imperative to develop entrepreneurship culture in the region is impossible without a stronger influence by the state – he has concluded.

Svetlana Kisic, Vice-President of the Board „Dostignuća mladih“ in Serbia, has said that we have genius individuals who need to be supported by the state and she thinks that it is one of the most important activities of the state. Ms Kisic has said that the resear-ches show that 85 per cent of young people in Serbia work in the public sector, which is quite a good illustration how widespread entrepreneurship in Serbia is and how well it is understood.

- The essence is to have in place a good education system which includes entrepreneurship, similar to that of the EU – she has said.

Entrepreneurial education has been introduced in 114 out of 164 schools in Serbia and it covers 14,000 students. Apart from formal education, this type of education covers cca 60,000 students thro-ugh NGO projects – Ms Kisic has said. In her opinion, such a si-gnificant task could most efficiently be accomplished through the synergy of the business and education system.

Darko Budec, general manager of the company BUCK, Serbia, has said that there is no formula for success but that everything starts from education which needs to be modified to include entrepre-neurship.

- We need to have an innovative product and we are a successful company at the world market because we have created innova-tion combined with the entrepreneurship spirit. Innovation is of necessity to achieve the longevity and endurance of business. A winning combination is a connection between education, enter-preneurial and innovative product – Mr Budec has said.

54


Development of transport infrastructure − a prerequisite for better regional connectivity

There is no competitiveness of the Western Balkan region if their countries are not mutually connected – this is the conclusion of the panel dedicated to the development of transport infrastructu-re.

According to the moderator, Dragijana Radonjic Petrovic, Vice--President of Serbian Association of Economists, the joint objec-tive of all regional countries is the access to the Trans-European transport network, which will significantly reduce transport costs and improve competitiveness of economic agents from this re-gion. This was officially stated at the Berlin meeting of regional prime ministers with the German chancellor, as well as in Vienna, on which occasion the concrete infrastructure priorities aiming at improved transport networking of the Balkans were presented.

- It will take fifteen years to realize all planned transport projects and this will cost us 8 billion Euros – she has said.

The Minister of Transport and Maritime of Montenegro, Ivan Bra-jovic, has stated that the infrastructure is a precondition of any other development of regional economies.

- In the next 15 years the region will be a huge construction site of transport infrastructure – he has said, stating that the most important projects for Montenegro are: construction of the high-way Bar-Boljare, a section of the Adriatic – Ionian highway which includes city road bypasses along the way, reconstruction of the railway Belgrade – Bar and one branch of the railroad from Pod-gorica to Tirana.

Mr Brajovic has said that there are plans for the extension of the airport capacities in Tivat.

He thinks that the transport projects planned in the region need to receive support from the EU funds.

The Director of the Atlantic Group, Vladimir Cupic, has estimated that in the eastern part of the Western Balkans the infrastructu-re is in such a bad condition that it cannot be maintained. Serbia has received quality grants but it needs to be more efficient in wit-hdrawing the funds for projects offered by Europe.

He has estimated that it is not possible to achieve an even deve-lopment of the region without good transport networking.

Dusko Lucic, professor of the Faculty of Civil Engineering and president of State Audit Commission for the construction of the highway Bar – Boljare spoke about the construction of the priori-ty section Smokovac-Matesevo, the most demanding segment of this capital project, constructed by the Chinese company CRBC.

- This section, which is 60 per cent under tunnels and bridges, is so difficult that it costs 809 million EUR for 42 kilometers or almost 20 million EUR per 1 kilometer. We hope that we will complete this section in three years, as well as the major projects for other sec-tions of the highways, through which we will be able to apply for more favorable funds – Mr Lucic has said.

Mr Brajovic added that the next priority section would be from Matesevo to Andrijevica, which will fully connect the north of the country with this highway.

The director of the company CRBC Montenegro, Gao Liang, has

presented this Chinese giant among the constructors of transport infrastructure, which has had the majority of its activies in Asia and Africa and which activities in Montenegro and Serbia (where they construct the bridge Zemun – Borca and negotiate the activi-ties on the corridor 11) are their first in the old continent.

CRBC will be the promoter of new Chinese investments both in Montenegro and in the region.

- Our company has expressed the need to invest not only in the infrastructure but also in energy. In order to be successful we need strong communication because it is key to overcome limitations. This highway is a type of communication which will be an instru-ment for the exchange of culture, tradition, experiences. Our prin-ciple is to respect culture, rules, laws of the new market we have entered but also to learn from you. We need strong communicati-on among us in order to solve the problems arising in the course of this project – Mr Gao Liang has said.

Unleashing the potential of agribusiness sector

In her introductory address, Ljiljana Filipovic, Vice-President of the Chamber of Economy of Montenegro, and the moderator of the panel dedicated to agriculture has said that the agricultural-food sector has an important role in the countries of the region. The proof for this is its large share in the GDP, which is important not only from the economic aspect but also for tourism, food securi-ty, rural development, preservation of tradition. In addition, it also has an ecological and social function.

- This sector grows through dynamic changes, it faces numerous challenges, from the need to increase food production and impro-ve its competitiveness, to the activities aimed at the harmonizati-on with the European trends and meeting all requirements pertai-ning to the EU accession – Ms Filipovic has said.

Stating that agriculture is a complex and challenging branch of

55


industry, Djordjije Goranovic, the Director and the owner of MI Go-ranovic Niksic, has analysed the current situation in the Montene-grin agricultural industry.

- In the recent 15 years Montenegrin agricultural industry has marked an intensive development. We have a great number of subcontractors with competitive and quality products. Additional competitiveness can be ensured if the state makes „fine tunings“ which would relieve our producers from high taxes. This branch of industry needs to receive favorable sources of financing in order to improve competitiveness, meet the criteria and implement the directives in the course of its accession process – Mr Goranovic has said.

He has estimated that domestic companies find it difficult to do business on the small market with low absorption power. He has added that 30 per cent of his company’s total production is placed on foreign markets and that this trend is on the rise.

- In order for a company to be competitive it is necessary that the

cooperation with domestic producers.

- Our producers look at domestic traders as their competitive ad-vantage because, together with domestic retail sale, they most ea-sily access the market. Neither we nor they do it because we are sentimental but because we have a long-term interest – Ms Puljic has said.

She has explained that Agrokor invested in their own production of fresh meat when they could not find the producer who could offer them a quality and competitive product.

- We have opened a farm with an annual production of 350,000 heads of cattle, which is the raw material for PIK Vrbovec, in which we have invested 250 million EUR and created the most up-to-date industry in Europe – Ms Puljic has said.

The representative of Agrokor insists on the partnership with the domestic producers and says that while they are competitive, we can respond to these challenges at the market.

- For us, and we are the leading trade chain, it is important that all companies with which we cooperate (Kras, Soko Stark and other companies from the region) should be consolidated. Their conso-lidation would reduce costs, create stronger capacities for deve-lopment and make them competitive. In the small industry with small volumes, this is extremely important – she has estimated.

Speaking of the development chances of the region and Serbia in this branch of economy, Nikola Vujacic, from Victorija Group Serbia, has emphasized that the only way to be successful at the foreign market is to have a qality product.

- Without the top class quality and a competitive price, you can forget everything else – he has concluded.

He believes that we in food industry have to be aware of the fact that we cannot produce everything and that it is very important to preserve those areas where we have natural advantages, where there is a need to organize production.

According to him, it is necessary that the agriculture of the region, especially primary production, should receive state subsidies, si-milar to the practice in the EU countries.

Milan Markovic, the professor of the Faculty of Biotechnology in Podgorica, presented Montenegrin agriculture and its chances for development.

- We in Montenegro have almost one-fourth of the employees in agriculture and their participation in the GDP is 8 per cent – 4 ti-mes more than in the European average. We have huge unused agricultural resources but we also have low production and low yields per hectare – Mr Markovic has said.

He believes that tourism is a chance for agriculture, primarily for seasonal products. Organic production is the area where we sho-uld seek an opportunity for improved development with the mar-ket as its driver.

- Our producers are fragmented and given the fact that the EU encourages family households, it is possible, if we make the right steps, to seek better chances in this area, as well – he has said.

In his opinion, the state must provide adequate support for the sector of agriculture because without investments it can neither be competitive nor developed.

whole country should be competitive. It is important that the sta-te should provide the favourable framework, climate and sources of financing for additional competitive advantage, following the example of the EU countries – he has said.

Ljerka Puljic, a member of the Supervisory Board of Agrokor, Cro-atia, has presented the business operations of this company, poin-ting at the problems of the agricultural industry and the ways for its strengthening.

- The producers in the agricultural industry have a chance for de-velopment if they produce those products which the consumers demand. Another important thing is that the EU considers agri-cultural and food industry as especially important for the preser-verance of villages so that people can remain to live there and pre-vent migrations – Ms Ljerka Puljic has said.

She has said that Agrokor today faces a big challenge – how to create a competitive product which would, in synergy with its re-tail sale, result in a comparative advantage at the market. She has added that Agokor has always built its strategic advantage on the

56


The Conclusions

The Western Balkans is recognized as a region which progress is very important for the prosperity of Europe. Still, the impression is that there is no urgency in the EU with respect to its enlargement. The regional countries, Serbia and Montenegro should be dedi-cated to a quality, encompassing economic networking on their road towards the EU. The regional countries must speed up their activities to catch up step with the developed EU countries – this is the conclusion of the Economic Conference „The Efficiency of EU Accession and the Improvement of Regional Competitiveness“, which ended on 23 October.

Mr Aleksandar Vlahovic, the President of the Serbian Association of Economists, summed up the main conclusions.

- All countries of the Western Balkans feel negative consequences of the world economic crisis, especially the crisis of the Eurozone, which, contrary to the expectations, has been recovering slowly and unevenly with a highly expressed fluctuations of the finan-cial markets. However, all our countries are burdened with their own structural problems and, thus, our growth and development are primarily conditioned by the implementation of the reforms in this area. The high unemployment rate and the unemployment of young people in the region pose a special problem. All countries in the region have marked deficits both of the current account and the budget, as well as growing extrernal and public debts, which makes us vulnerable to external shocks.

Competitiveness is the central problem of regional economies and the achievement of a certain level of national economic competi-tiveness is a precondition for survival at the single European mar-ket, which we have already entered when we signed the Stabiliza-tion and Association Agreement.

The lack of knowledge and the rule of law are defined as two basic deficits which burden this region.

The Berlin Process is an extremely important initiative for the Western Balkans and it is also a chance for faster overcoming of current limitations through the realization of sustainable projects of joint interest.

From the perspective of domestic and foreign investors, the region is moving in the right direction but taking very small steps. There is a whole range of the limitations which hinder the development of business operations and make our region less attractive for in-vestments. Therefore, we have defined the following recommen-dations:

In order to eliminate the obstacles to higher competitiveness of the region, there is a necessity for its infrastructural networking – transport, energy, telecommunications. The construction of this section of the highway undertaken by the Government of Monte-negro is very important. It is valso of high importance that Serbia should complete its section and thus achieve tighter infrastructu-ral networking, which will ensure our positioning on the EU map as one of the main transport, Trans-European routes. The impro-vement of infrastructure is a precondition to efficiently valorize our region’s comparative advantages, especially in the sector of tourism, transport and agriculture.

Next, it is necessary to intensify structural reforms, as they are very important for economic prosperity of the region. However,

we need to insist on the harmonization of the structural reforms’ objectives. The objectives must be based on development. The re-form of public administration and elimination of all obstacles for business will create conditions to attract new investors, domestic and foreign, who will adequately valorize domestic resources and contribute to their sustainable usage.

In order to raise the competitiveness level there is a need to impro-ve the business climate by way of the absorption of technologies, innovations and trade integrations. We need a systematic appro-ach to the restructuring of public enterprises, as well as the fina-lization of the privatization process. This problem is less serious in Montenegro in comparison to Serbia and other Western Balkan countries. We need to be persistent in the implementation of fiscal consolidation in order to ensure fiscal sustainability and macroe-conomic stability. Our economic growth must be rapid and it has to be at the rates higher than the EU average if we want to achieve the necessary convergence. In order to achieve rapid growth, we need to pay more attention to education, innovations and entre-preneurship. There is a lack of the employees’ skills, which is a serious problem for further economic growth. That is why there is a need for continuous education of employees and closer connec-tion between the business sector and education system. We have mentioned high unemployment among young people – that is why the development of entrepreneurship is a necessity and why this problem creates a need for encouraging and strengthening of the young people to make a step forward towards innovations and opening of their own businesses. However, this cannot be the sole responsibility of NGOs, as it has been the case so far, but this area must be legally defined. Institutional mechanisms need to be in-troduced to serve as the driver of the regional partnership of busi-nesses. It is good that there are mixed commissions for economic cooperation but it will be even better if they meet regularly.

The region needs a greater involvement of the ethical component in the decision-making processes. This should result in the higher level of social responsibility of the local business community – Mr Vlahovic has concluded.

The conference was officially closed by Stanko Zlokovic, Vice-Pre-sident of the Chamber of Economy, which was the main organizer of the event. He thanked the Prime Minister, Milo Djukanovic, the ministers in the Montenegrin and Serbian governments, respecti-vely, all other participants of the conference, the companies which helped the organization of the conference and Hotel Splendid, the venue of the event.

He reminded that prior to the Conference a session of the Mana-ging Board of the Chamber Investment Forum had been held. The Forum consists of eight regional states which have made an agre-ement to take up joint activities to candidate projects related to the conclusions of the Berlin Process.

- The chambers of economy have expressed their determination to help the acceleration of the process of regional networking with the idea to jointly candidate projects which will provide improved and better quality life of their citizens and faster EU integrations – Mr Zlokovic has said.

57


Zatvoren EXPO Milano 2015

Crnogorskom paviljonu Zlatna nagrada

Crnogorski paviljon proglašen je za najljepši u kategoriji kla-stera na Svjetskoj univerzalnoj izložbi EXPO Milano 2015. Nagradu je primio Generalni komesar Crne Gore na EXPO-u

Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore.

Iz Paviljona Crne Gore saopšteno je da je priznanje Golden Award našoj zemlji dodijelio međunarodni stručni žiri, na ceremoniji po-vodom zatvaranja izložbe EXPO Milano 2015.

Enterijer Crnogorskog paviljona dizajnirao je arhitekta Marko Brajović i on predstavlja spoj tradicionalnog i modernog..

Paviljon Crne Gore je, kako su kazali, izazvao veliku pažnju i u periodu od šest mjeseci ugostio blizu pola miliona posjetilaca.

Naš izložbeni prostor proglašen najljepšim u kategoriji klastera.

Vlada je nedavno donijela odluku da se enterijer Crnogorskog pa-viljona prenese u Crnu Goru, kako bi građani i turisti bili u prilici da upoznaju koncept ovogodišnjeg nastupa na EXPO-u, koji je or-ganizovao Bureau of International Expositions (BIE).

Na EXPO-u su se, u periodu od 1. maja do 31. oktobra, predstavile 144 zemlje učesnice, tri međunarodne organizacije i 13 nevladinih organizacija, od čega polovina od ukupnog broja nastupa u okviru klastera.

Na EXPO Milano 2015 nastupilo je devet klastera, a Crna Gora se predstavila pod motom - Mala zemlja velikih mogućnosti, u okvi-ru Biomediteranskog klastera.

58


Hotel Mediteran na prodaju

Stečajna uprava budvanskog preduzeća Maestraltours raspisala je oglas za proda-ju luksuznog bečićkog hotela Mediteran i opreme po početnoj cijeni od 36,9 miliona eura.

Na prodaju je, pored hotelskog kompleksa Mediteran, ponuđena i katastarska parce-la od 484 metra kvadratnih za 255 hiljada i jahta Cranchi Atlantique 40 za 120 hiljada eura.

Na prodaju je i 27 automobila, marke Nisan za 135 hiljada eura, odnosno pet hiljada eura po vozilu. Ukupna početna cijena po-nuđene imovine Maestraltoursa, budvan-skog biznismena Blaža Dedića, iznosi oko 37,41 milion eura.

Ponuđeni hotelski kompleks izgrađen je na parceli od 16 hiljada metara kvadratnih i obuhvata hotel Mediteran, kategorisan sa četiri plus zvjezdice. Hotel ima 230 soba sa 547 ležaja, pansionski i A la carte restoran, kafeteriju, plažni restoran-piceriju, Loby bar, dvije restoranske bašte, noćni klub/kabare, otvoreni i zatvoreni bazenom sa Wellness & Spa centrom, fitnes klub, koz-metički i frizerski salon, kongresni centar, Aqua park, fontane, rijeku i ribnjak, TV salu, rent-a car službu i suvenirnicu.

Ukupna bruto površina izgrađenih objeka-ta zatvorene površine iznosi 20,83 hiljade metara kvadratnih i 11,92 hiljade kvadrata uređenih otvorenih površina.

Ponude za imovinu Maestraltoursa mogu se dostavljati podgoričkom Privrednom sudu do 18. decembra do 14 sati. Ponude će biti otvorene 22. decembra u deset sati.

Stečaj u Maestraltours uveden je u junu 2013. godine, zbog višegodišnjeg milion-skog duga. Račun firme bio je u blokadi pet godina zbog duga od četiri miliona eura.

Turci će uložiti 5,36 miliona eura u Gornji Ibar

Vlada Crne Gore i turska firma Sancakli Mobiliya potpisali su 22. septembra 2015. godine u Rožajama Ugovor o kupoprodaji i

investiranju i Ugovor o zakupu dijela imo-vine nekadašnjeg Gornjeg Ibra.

Investicioni plan kupca obavezuje na ula-ganje od 5,36 miliona eura, od čega će 986 hiljada biti potrošeno na adaptaciju i re-konstrukciju postojećih objekata. Preostala 4,4 miliona su planirana za potrebe proi-zvodnog procesa, što, na osnovu ugovora, predstavlja minimalnu investiciju.

Kupac će, kako je planirano, razviti pro-gram proizvodnje bukovog i jelovog furnira i srednjače od čamovog drveta od domaćih sirovina iz Crne Gore.

Kompletnu proizvodnju će otkupljivati ma-tična fabrika u Turskoj.

U prvoj godini Sancakli Mobiliya najavljuje zapošljavanje 49, a u naredne dvije još 110 radnika.

»Lokacija 1A« prodata je za 400.000 eura, dok će za »lokaciju 1B« zakupac plaćati 0,6 eura godišnje po kvadratu, u narednih se-dam godina.

Ugovor je u ime Vlade Crne Gore potpisao predsjednik tenderske komisije, Branko Vujović koji je istakao da je realizacija ove investicije proizvod dobre saradnje između državne i lokalne vlasti.

- Ovo je dobra šansa i prilika da valorizuje-mo na pravi način ono što su mogućnosti u Rožajama. Smatram da smo izabrali inve-stitora koji ima bogato iskustvo u toj vrsti industrije i prisustvuje na raznim tržištima čitavog svijeta. To je nova šansa da obez-bijedimo nova radna mjesta, da dobijemo nove sadržaje koji znače preradu drveta, a ne samo izvoz i eksploataciju sirovine i treće dobićemo izvoz prerađenog«, rekao je Vujović.

Jedan od vlasnika Sancakli Mobiliya Men-sud Sancakli je kazao da su do investicije doveli gostoprimstvo rožajskog naroda i lokalne vlasti.

- Ohrabruje nas činjenica da u Rožajama postoji kvalifikovana radna snaga i dobar fond drvnih resursa. Namjeravamo da do-bre resurse Crne Gore oplemenjujemo, iz-vozimo i prezentujemo širom svijeta, što će

biti dobar primjer i za buduće potencijalne investitore da ulažu u ovu državu«, rekao je Sancakli, prenose Vijesti.

Lokomotiva valorizacije energetskih potencijala

Crna Gora će spremno dočekati energetski kabl iz Italije koji će biti u funkciji 2017. go-dine, potvrdio je Vikend novinama preds-jednik Odbora direktora Crnogorskog elek-troprenosnog sistema Dragan Laketić.

- Ono što smo dobili kao zvaničnu infor-maciju od partnera iz Terne je da sada ne postoje nikakve formalne prepreke da se projekat odvija kako je predviđeno. Prvi dio kabla je postavljen, a čim bude proizveden drugi dio i on će biti položen u more. Sada-šnji plan predviđa da kabl bude u funkciji 2017. godine - rekao je Laketić.

On je dodao da ne treba spekulisati o tome da li će to biti početak ili sredina godine, kao i da u CGES-u ne kriju ništa, pa ni to da se ukoliko bude neophodno može doći do novog dogovora partnera i korigovanja rokova.

- Što se tiče indirektnih benefita, crnogor-ski proizvođači obnovljive i neobnovljive električne energije će biti u prednosti u odnosu na ostale, jer imaju direktan pri-stup kablu. Takođe, ne moraju da prelaze nijednu granicu, jer se u određenim situ-acijama prekogranični prenosni sistem plaća. Biće konkurentniji od proizvođača iz regiona, a cjelokupni projekat bi trebalo da bude lokomotiva u smislu veće valorizacij e energetskih potencijala - saopštio je La-ketić.

On je naveo i da će sa tim projektom biti veća atraktivnost investiranja u energetiku Crne Gore.

Na pitanje da li će ponuđači plaćati penale

Crna Goravijesti

59


ako dođe do kašnjenja, Laketić je odgovorio da su dobili puno ponuda i to od renomira-nih kompanija.

- Te ponude su po iznosu bile različite i mi smo tu shvatili da možemo doći u opa-snost, jer bez obzira što je riječ o renomira-nim kompanijama, neke su više rizikovale u smislu da im se mogu pojaviti neki tro-škovi koje u tom momentu nijesu mogli da sagledaju. To automatski znači i težu reali-zaciju projekta - rekao je Laketić.

On je kazao da su se u kompaniji potrudili da se zaštite tako što će ponuđač platiti pe-nale ako ne završi u određenom roku. Ro-kovi su, prema njegovim riječima,podešeni shodno ugovoru koji imaju sa Ternom.

Vrijednost imovine CGES-a u momentu potpisivanja ugovora bila je nešto oko 120 miliona EUR, dok je projekat vrijedan 100 miliona EUR.

- To jeste bilo malo rizično, ali s obzirom na benefite i povjerenje koje nam je ponudila jedna od najvećih prenosnih kompanija u Evropi, prihvatili taj rizik i ušli u projekat - zaključio je Laketić.

Regentu nagrada World Luxury Hotel

Hotel Regent Porto Montenegro dobitnik je ovogodišnje nagrade World Luxury Hotel Award u kategoriji novog luksuznog hotela Evrope.

Iz Porto Montenegra je saopšteno da je to priznanje jedno od najprestižnijih u svijetu hotelijerstva i da predstavlja potvrdu kva-liteta i visokog nivoa usluge koju Regent pruža gostima.

- Hotel Regent je prvi i jedini u Crnoj Gori koji nosi tu prestižnu nagradu, poznatu kao Oskar u svijetu luksuzne hotelske industri-je - navodi se u saopštenju.

Iz Porto Montenegra su kazali da je godi-šnja gala ceremonija dodjele World Luxury Hotel Awards 2015 održana u Hong Kongu.

- Oduševljeni smo priznanjem. Za samo godinu, koliko Regent Porto Montenegro radi, prepoznati smo kao dragulj Južnog Jadrana. Uspjeli smo da postavimo visoke

standarde i potrudili se da Regent pozicio-niramo visoko na ljestvici svjetskog hote-lijerstva - kazali su predstavnici menadž-menta hotela.

Hotel Regent je inspirisan arhitekturom starih venecijanskih palata Boke Kotorske i najnoviji je u lancu Regent Hotels & Resorts hotelske grupacije.

»Svetac« će raditi do 1. novembra

Čak i najskuplji apartman na Svetom Ste-fanu, u kojem je nekada gostovala Sofija Loren i gdje prenoćište u špicu sezone ko-šta 4.200 eura, popunjen je od 15. juna do 20. septembra. Preostalih desetak dana septembra i u maju cijena ovog prepozna-tljivog apartmana je 3.000 eura, rekao je za Pobjedu Kevin Bruk, generalni menadžer kompanije Aman Sveti Stefan, koji već če-tvrtu godinu živi u Budvi.

On kaže da popunjenost prate i finansijski rezultati koji su premašili planirane tako da su veoma zadovoljni.

- Imamo veoma dobru sezonu i najveći špic nam je bio u julu i avgustu. Vrijeme je do-bro, pa nam je posjeta odlična i u septem-bru. Kako smo i očekivali, do oktobra smo takođe puni. Finansijski rezultati su veoma dobri. Budžet smo nadmašili tako da je de-finitivno ova godina bila uspješna za nas. Prvog oktobra zatvaramo ostrvo i nadamo se da ćemo u Vili „Miločer“ uspješno prove-sti zimu“, kazao je Bruk.

On se nada da će ostrvo iduće godine otvo-riti mjesec dana ranije, odnosno 1. aprila.

„Imamo 50 soba na ostrvu, osam soba u Vili „Miločer“, šest restorana, tri plaže i spa cen-tar“, rekao je Bruk, navodeći da će „Svetac“ raditi do 1. novembra.

Sobe su podijeljene u devet kategorija, za-visno od kvadrature i pogleda, jer je svaka kuća različita. Tako da je spektar cijena, kako navodi, od 1.000 do 4.200 eura.

- Za 20 eura po osobi može se obići ostrvo dva puta dnevno, ali je ograničeno na 10 osoba zbog konstantne popunjenosti hote-la. Na ostrvu se može zakazati i večera gdje se prave rezervacije jer je limitirano zbog prostora“, kazao je Bruk.

Na Svetom Stefanu 90 odsto radnika je iz Crne Gore, što je i jedan od, kako naglašava Bruk, njihovih prioriteta kada je zapošlja-vanje u pitanju.

Italijani glavni izvođači radova na Porto Novom

Firma Impresa Pizzarotti & C. S.P.A. izabra-na je kao glavni izvođač radova rizorta Por-tonovi, nakon transparentnog tenderskog procesa, ozvaničili su iz Azmont Invest-mentsa.

Kako se navodi u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika, kompanija Pizzarotti je jedna od brojnih zainteresovanih firmi koja je učestvovala na tenderu i ponudila svoju ekspertizu za izvođenje radova rizorta Por-tonovi u Kumboru. „Pizzarotti“, italijanski izvođač radova čija istorija datira od 1910. godine, ima veliko međunarodno iskustvo u izgradnji visokoluksuznih rezidencija, hotela i multifunkicionalnih projekata ši-rom svijeta. Kompanija trenutno realizuje projekte u Evropi, Americi, zemljama Per-sijskog zaliva, jugoistočnoj Aziji i sjevernoj Africi.

- „Pizzarotti“ je ponosan što će imati priliku da rukovodi građevinskim radovima ovog jedinstvenog projekta, jednog od najpre-stižnijih na Mediteranu. Prenijećemo naše znanje i iskustvo kada je u pitanju mena-džment građevinskih radova, kvalitet i or-ganizacija posla, kako bi projekat bio uspje-šan. Radujemo se ovom izazovu - rekli su u toj firmi.

- Kompanija „Pizzarotti“ ima veliko isku-stvo i reference u menadžmentu izgradnje nekretnina, i veoma uspješno se pozicioni-rala širom svijeta. Vjerujemo da će njihovo iskustvo dodatno osnažiti rizort Portonovi i unijeti novu dinamiku u gradnji jedin-stvenog rizorta na kome radimo sa brojnim partnerima - prokomentarisali su u Az-mont Investmentsu.

Intenzivni radovi na Portonovi rizortu se nastavljaju, zemljani radovi kao, i radovi na marini su u toku, dok su pripremni radovi terena za prvi „One&Only“ hotel u Evropi pri kraju.

60


Dragan Ivančević, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG

Izgraditi kvalitetniji i konkurentniji turistički proizvod

61


Odbor udruženja turizma i ugostitelj-stva Privredne komore Crne Gore dao je značajan doprinos razvoju

turističke djelatnosti i izgradnji države kao visokokvalitetne turističke destinacije, oci-jenjeno je na konstitutivnoj sjednici ovog odbora. Poseban pečat radu Odbora dao je Dragan Ivančević zbog čega je dobio jedno-glasnu podršku kolega da i u narednom če-tvorogodišnjem mandatu obavlja dužnost predsjednika.

Glasnik: Najavili ste da će Odbor i u nare-dnom periodu aktivno raditi, u partner-skom odnosu sa državom i uz punu po-dršku Komore, radi stvaranja uslova da turizam dosegne nivo koji zaslužuje.

D. Ivančević: Turizam je vrlo kompleksna i osjetljiva djelatnost, na koju maltene sve utiče, od politike do vremenske prognoze. Ozbiljno bavljenje turizmom zahtijeva ko-ordinirano angažovanje svih, od mjesne zajednice do države. To je teško realizovati jer pojedinačni interesi nijesu uvijek u sa-glasju sa postavljenim ciljem. Naš zadatak u našem odboru je da sve aktere u kreiranju turističkog proizvoda dovedemo za isti sto i pokušamo zajednički naći rješenja u cilju stvaranja kvalitetnijeg i konkurentnijeg tu-rističkog proizvoda pa samim tim i prepo-znatljive kvalitetne turističke destinacije.

Ne znam koliko smo u tome uspjeli ali sam siguran da smo na pravom putu i da ćemo i ubuduće naše aktivnosti usmjeravati ka tom cilju. Trudićemo se i insistiraćemo da Odbor za turizam Privredne komore Crne Gore bude mjesto koje će okupljati sve čio-nioce koji uticu na razvoj turizma i gdje će se, kao što je to slučaj u razvijenim ekono-mijama, kreirati politika razvoja ove za nas najznačajnije privredne grane.

Glasnik: Saopštili ste vrlo ilustrativno je-dnu veliku istinu kada je o turističkoj dje-latnosti riječ: »turizam prevashodno treba da bude potrošnja naše proizvodnje te da je neophodno obezbijediti njegov multipli-kativni karakter«. Saopštite više detalja o ovom?

D. Ivančević: Uspješne turističke zemlje su samo one koje preko turizma uspijevaju da plasiraju sopstvene proizvode (takozva-ni nevidjljivi izvoz). Mi smo tu, nažalost, u velikim problemima, jer uvoznički lobi prijeti da nam uništi i onako malu i neor-ganizovanu sopstvenu proizvodnju. Akcija da se to promijeni treba da se odvija na dva fronta. Na jednom treba da forsiramo i sti-mulišemo domaću proizvodnju, a na dru-gom ekonomski patriotizam time što ćemo

tivnostima ne samo turističkih poslenika, već svih nadležnih institucija države, kako bi izgradili kvalitetan proizvod i Crna Gora postala ugledna destinacija. Kada i kako do tog cilja?

D. Ivančević: Prilikom posjete naše turi-sticke delegacije Austriji, na prijemu kod predsjednika Fishera pitali smo ga kako je moguće da tako uspješna turistička zemlja nema posebno ministarstvo za turizam, a on je odgovorio -«mi imamo turističku Vla-du«. Mi smo slični Austriji jer ni mi nema-mo posebno Ministarstvo za turizam, da li imamo turističku Vladu prosudite sami.

Kao što sam u odgovoru na Vaše prvo pita-nje rekao, ipak, turizam ne zavisi samo od Vlade nego i od svih koji učesvuju u stva-ranju turističkog proizvoda ili imaju koristi od njega.

kupovati domaće. U protivnom efekte naše turističke sezone više će osjećati kao i sada Srbija,Makedonija i Hrvatska nego mi.

Glasnik: Vaš komentar turističke 2015.

D. Ivančević: Proteklu sezonu mogu najbo-lje okarekarisati jednom našom izrekom »više pjene no sapuna«.

Glasnik: Ipak, u javnosti su brojne afirma-tivne ocjene ovogodišnje sezone. Ističe se da smo imali veći broj posjeta, više noće-nja, više turista sa novih tržišta... Da li smo imali i veću vanpasionsku potrošnju, da li su gosti trošili više i kakva je prognoza fi-nansijskog učinka?

D. Ivančević: Ocjenjivati sezonu po broju noćenja je isto kao ocjenjivati kvalitet knji-ge na osnovu njene debljine, a ne sadržaja. Noćenja su samo dokaz da su turisti kod

nas spavali. Poznato je da spavajući troši-mo uglavnom samo vazduh. Za veću van-pansionsku potrosnju trebamo i kvalitetni-ju vanpansiosku ponudu. Kod nas se ona nazalost svodi na vašarsku i trotoarsku pa je samim tim i glavni generator sive eko-nomije.

Glasnik: Predstoji koncipiranje sljedeće tu-rističke sezone. Šta Vi od nje očekujete?

D. Ivančević: U ovom trenutku srećne ze-mlje kreiraju sezonu 2017. i naredne. Svi ozbiljni ugovori za narednu sezonu su već zaključeni. Za očekivati je da se ona neće mnogo razlikovati od prethodne jer je malo toga novog čime bi mogli da se pohvalimo. I ovom prilikom moram da istaknem po-znatu činjenicu da nam za ozbiljniji razvoj nedostaju kvalitetni hotelski kapaciteti.

Glasnik: Insistirate na kontinuiranim ak-

Glasnik: Crna Gora ima sve preduslove da unaprijedi i razvije kvalitetan turistički bi-znis. Od čega najprije i najviše zavisi da za-uzmemo mjesto na turističkoj mapi Evrope koje nam pripada?

D. Ivančević: Od kada radim u turizmu u svim planskim dokumentima Crna Gora važi za zemlju velikih šansi za razvoj turiz-ma ali nažalost tu šansu slabo koristimo. Dva najveća limitirajuća faktora su nedo-statak adekvatnih smjestajnih kapaciteta i saobraćajna dostupnost. Što se adekvatnih kapaciteta tiče to je problem koji se mora rješavati planski i dugoročno. Što se saob-raćajne dostupnosti tiče problem je lakše rješiv i tu prvenstveno mislim na angažo-vanje nacionalne avio kompanije koja tre-ba da bude integralni dio turističke privre-de Crne Gore.

62


Industrijska politika Crne Gore do 2020.

Industrijski sektor generator ekonomskog razvoja

Privredni rast i makroekonomska stabilnost naše zemlje su neodrživi bez stabilnog rasta industrije, njenog dominan-tnog uticaja na izvoz, a time i na platni bilans, ocijenjeno je

na okruglom stolu „Industrijska politika Crne Gore do 2020.“ koji su 14. septembra 2015. godine organizovali Ministarstvo ekonomije i Privredna komora.

Cilj skupa organizovanog u okviru javne rasprave o nacrtu ovog dokumenta bio je da se omogući uključivanje svih zainteresova-nih strana u proces kreiranja industrijske politike, koja treba da doprinese stvaranju stimulativnog poslovnog ambijenta i razvoju industrijskog sektora, sa krajnjim ciljem jačanja konkurentnosti

domaće privrede i bržeg ekonomskog razvoja.

Generalni direktor Direktorata za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije Dragan Kujović je kazao da Nacrt indu-strijske politike Crne Gore do 2020 daje novi okvir u kome će se podržavati preduzeća, podsticati njihova konkurentnost, unaprije-diti poslovni ambijent i obezbijediti bolja usklađenost obrazovnog sistema i potreba tržišta rada kako bi se dalji razvoj zasnivao na znanju.

Prema njegovim riječima, kroz akcione planove će biti definasa-ne konkretne aktivnosti za unapređenje industrije i porast njenog učešća i doprinosa rastu BDP-a. Veoma je važna uloga svih stej-

63


koji se bave zanatima, da se uključuju kao podizvođači - kazao je Brkanović.

On je dodao da su četiri strateška cilja dokumenta konkurentna industrija, investicije i finansije za modernizaciju industrije, ino-vacije i preduzetništvo i pristup tržištu.

- Kada su u pitanju investicije i finansije, ne možemo previše da utičemo na poslovnu politiku banaka, već da sagledamo šta da se učini van bankarskog sektora, preko stranih direktnih investicija - rekao je Brkanović.

Kada je u pitanju pristup tržištu, saopštio je da je jako važno da se podstakne organizovanost preduzeća u klastere, s obzirom da je crnogorsko tržište malo.

- Crnogorska preduzeća treba prvo da pobijede konkurenciju ovdje, pa onda da osvajaju strana tržišta - zaključio je Brkanović.

On je dodao da je Evropska komisija komentarisala ovaj nacrt kao relevantan, saopštavajući da ispunjava većinu zahtjeva Indu-strijske politike EU, te da ju je potrebno što prije implementirati. Sa druge strane, privrednici su prokomentarisali da je potrebno unaprijediti regulatorni okvir i poslovno okruženje za rad malih i srednjih preduzeća, raspoloživa znanja i vještine i olakšati pristup finansijama i rizičnom kapitalu.

Inženjer Milorad Vukotić predložio je da njegov koncept “Ekono-mija opšte dobiti” bude uključen u konačni tekst industrijske poli-tike do 2020. godine. Njime se predviđa korišćenje, kako je kazao, velikog potencijala štednje građana za investiranje, prije svega u energetski sektor.

Stojan Kralj iz preduzeća Simtex, govorio je o potrebi revitalizacije tekstilne industrije u Crnoj Gori prije svega sa aspekta osavreme-njavanja tehnologije i osposobljavanja kadra koji je deficitaran. On je između ostalog predložio da se kreira program stručne obuke srednjoškolaca za ova zanimanja koji bi finansirala država.

Momčilo Popović, Farmont, kazao je da je Nacrt politike kvalitetan dokument ali i istakao da je potrebno riješiti probleme finansira-nja sa kojima se MSP sreću, zbog visokih kamatnih stopa koje su među najvećim u regionu. O istoj temi govorio je i Vesko Popović iz kompanije Sagar, istakavši pozitivno iskustvo malih i srednjih preduzeća u saradnji sa Investiciono razvojnim fondom.

Profesor dr Anđelko Lojpur sa Ekonomskog fakulteta je između ostalog naveo da Nacrt ima edukativnu podlogu, ali da ga je po-trebno učiniti praktičnijim, odnosno u njega uključiti kvantifiko-vane ciljeve i dinamiku njihove realizacije, to jest dati odgovore na pitanja “kada?”, “kako?”, ko?” i “gdje?”. On je dodao da bi procesu reindustrijalizacije trebalo da prethodi završetak procesa deindu-strijalizacije, odnosno da se riješi problem loših preduzeća. Takođe se založio za revidiranje crnogorskog koncepta klastera za koji je ocijenio da je pogrešno postavljen. Prema njegovim riječima, u klastere ne treba uključivati preduzeća već regije i države.

Prema riječima Zorana Vulevića iz Montenegro biznis alijanse po-trebno je ojačati veze između nauke i privrede, a da su finansije i biznis ambijent dva punkta na kojima je potrebno posebno raditi.

Lider tima koji je izradio Nacrt industrijske politike Crne Gore do 2020, Stiven Bedstoun kazao je da ovaj dokument ima realne osno-ve i ciljeve, te da je najvažnija njegova implementacija kroz akcio-ne planove koji će se donositi i revidirati na godišnjem nivou, u šta treba da budu uključene sve zainteresovane strane.

kholdera u ovom procesu kako bi zajedničkim naporima svako u okviru svoje nadležnosti doprinio integraciji naše ekonomije u EU.

- Očekivanja su da ćemo kroz jasno definisanu industrijsku po-litiku obezbijediti sve preduslove za realizaciju ključnih ciljeva kojima težimo: konkurentnoj industriji, unapređenju investicija i finansija za modernizaciju industrije, stimulisanju inovacija i pre-duzetništva, a sve u cilju lakšeg pristupa i uspješnijeg pozicionira-nja na međunarodnim tržištima – kazao je Kujović.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović je istakla da ta institucija izražava zadovoljstvo zbog izrade dokumenta: “In-dustrijska politika Crne Gore do 2020.godine”, posebno imajući u vidu potrebu restrukturiranja crnogorske ekonomije u pravcu ja-čanja sektora industrije. Navela je da se tokom devedesetih godi-na, usljed ratova, ekonomske blokade, perioda tranzicije, struktura crnogorske ekonomije značajno promijenila. Statistika pokazuje da je početkom 90-ih učešće industrijske proizvodnje u ukupnoj proizvodnji bilo 40%, u 2000. godini 19,1%, dok je u 2013. godini iz-nosilo 11,3%. U sektoru industrijske proizvodnje u 2001. godine je radilo 36.690 lica, da bi se taj broj kontinuirano smanjivao te je ovaj sektor u 2013.godini zapošljavao oko 23.000 ljudi.

Prema njenim riječima, Industrijski sektor Crne Gore danas karak-terišu dva ključna elementa: niska produktivnost i slaba konku-rentnost.

- Stanje domaće industrije ukazuje na to da se Crna Gora ne može više razvijati na istim osnovama kao u prethodnom periodu, pa je neophodno da se koncept razvoja znatno izmijeni. Svako dalje za-državanje fokusa ka velikim preduzećima, strateški nije dobro, uz to nije ni opravdano sa aspekta diverzifikacije industrijskih subje-kata. Naime, velika preduzeća i sistemi su više izloženi riziku pro-mjenama na globalnom tržištu, sporiji su u prilagođavanju novim situacijama i potrebama. Stvaranje uslova za razvoj malih i sre-dnjih preduzeća, koja su po prirodi stvari jednim dijelom u funkciji velikih sistema, ali većinom samostalni privredni subjekti sa kon-ceptom razvoja i opstanka baziranim na tržištima znatno većim nego što je domaće, cilj je kojem treba težiti – rekla je Filipović.

Razvoj industrije, dodaje, uslovljen je raspoloživošću akumulacije za investicije, stanjem prirodnih resursa, nivoom obučenosti ra-dne snage, veličinom domaćeg tržišta, razvojem i primjenom re-zultata naučnoistraživačkog rada.

- Crna Gora mora što prije pokrenuti proces reindustrijalizacije, ako želi veći privredni rast, treba da postane lider u nekim novim industrijama u kojima imamo konkurentske prednosti. “Industrij-ska politika Crne Gore do 2020.godine” je upravo dokument koji treba jasno da definiše te buduće pravce razvoja industrije, te da uspostavi ambijent i politiku koja će pogodovati njihovom razvoju – zaključila je potpredsjednica Komore.

Član projektnog tima koji je radio na izradi Nacrta dokumenta Industrijske politike Crne Gore do 2020. godine Igor Brkanović je kazao da je potrebno obezbijediti bolje uslove koji treba da dopri-nesu efikasnijem korišćenju resursa kako bi se smanjili troškovi ulaznih komponenti u proizvodnji preduzeća.

On je naveo da se vodilo računa i o ostalim sektorima, kao što su turizam, energetika, proizvodnja hrane, kao i o transportu i po-vezanosti, razvoju informaciono komunikacionih tehnologija i građevinarstvu.

- Samim tim, razvojem ovih sektora otvara se prostor i za ljude

64


Održan 22. Infofest

Čikomu nagrada za najbolji nastup

Festival informatičkih dostignuća, 22. po redu Infofest održan je u perio-du 27.septembra do 3. oktobra 2015.

Najznačajnija regionalna manifestacija iz oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija svake godine zabelježi više od 1.000 pojedinačnih učesnika – predstav-nika javnih preduzeća, državnih organa, obrazovanja, finansijskih institucija, sek-tora energetike, telekomunikacionih ope-ratora i drugih velikih privrednih sistema.

Nagrada za najbolji i najsadržajniji kompa-nijski nastup dodijeljena je firmi Čikom iz Podgorice.

Nagrada za najbolje projektno rješenje predstavljeno na Infofestu pripalo je kom-paniji Lanaco iz Banjaluke za projekat Edu-cational Information System – EduIS.

Za najbolji autorski rad na Infofestu progla-šen je rad Inteligentno planiranje inspek-cijskog nadzora baziranog na dinamičkom stepenu rizika, autorske grupe koju čine Rajko Bulatović, Milan Paroški, Đorđe Obradović i Zora Konjović.

Pohvalu za kvalitet dobio je autorski rad Implementacija prve faze sistema poslov-ne inteligencije u Javnom preduzćeu Ele-ktromreža Srbije, autora Jelene Lukić, Mi-

Na festivalu su se predstavile brojne kompanije među kojima svjetski tehnološki lideri (Hewlett-Packard, Cisco Systems, Microsoft, Oracle, Ericsson…)i najznačajnije ICT firme u regionu.

loša Radenkovića, Radovana Delića, Marka Jankovića, Marka Zarića i Nikole Tošića.

Priznanje za kontinuiranu značajnu ulogu na regionalnom tržištu dodijeljeno je kom-paniji Saga CG.

Za kontinuitet kvaliteta potvrđen učešćem na svim dosadašnjim festivalima informa-tičkih dostignuća priznanje je dobila kom-panija Serbian Business Systems (SBS).

Za uspješan transfer naučno-istraživačkih rezultata u domen komercijalne primjene dodijeljeno je priznanje kompaniji Alfa-Num iz Novog Sada. Posebno priznanje za izuzetno profesionalnu prezentaciju Cisco sigurnost nove generacije, dobila je kom-panija Cisco Systems.

Priznanje za najoriginalniju prezentaciju pod nazivom Da li je streaming ubio TV do-bio je Crnogorski Telekom.

Specijalno priznanje za nova rješenja u do-menu elektronskog poslovanja, fokusirana na regionalnu integraciju, dodijeljeno je Pošti Crne Gore za projekat MERS, realizo-van u saradnji sa kompanijom Energopro-jekt Energodata.

Za aktivno angažovanje na podizanju kva-liteta Infofestu kroz participaciju svojih

strateških partnera Symantec, Kaspersky Lab i Fortinet, kao i kroz sopstveni izložbe-ni nastup, specijalno priznanje dodijeljeno je kompaniji Digit Montenegro.

U prezentacionom delu programa predsta-vio se veliki broj kompanija, među kojima svjetski tehnološki lideri (Hewlett-Packard, Cisco Systems, Microsoft, Oracle, Erics-son…) i najznačajnije ICT firme u regionu (Saga, S&T, Energodata, Asseco SEE, Lana-co, TeleGroup, Čikom…). Prvi put je na Info-festu nastupila i poznata internacionalna firma Aliter Technologies čije je sjedište u Slovačkoj, a koja je nedavno aktivirala svo-ju kompaniju u Crnoj Gori.

U okviru festivala održane su regionalne konferencije na teme: „Izgradnja digitalnog društva kao razvojnog akceleratora“ (mi-nistarska konferencija), „Proširenje dostu-pnosti širokopojasnog pristupa i njegovo usvajanje“, „Sociološki uticaj ICT servisa i aplikacija“, kao i peto e-Savjetovanje po-štanskih uprava regiona.

Festival zajednički organizuju Ministar-stvo za informaciono društvo i telekomu-nikacije Crne Gore i kompanija Biznis Link iz Beograda.

65


Doing Business izvještaj Svjetske banke

Napredak Crne Gore u lakoći poslovanja Crna Gora je prema novom izvještaju Svjetske banke (SB) o

lakoći poslovanja, Doing Business 2016, napredovala jedno mjesto i zauzela 46. poziciju od ukupno 189 država. Iz Mini-

starstva ekonomije je saopšteno da je u ovogodišnjem izvještaju, koji se odnosi na period od juna prošle godine do istog ovogodi-šnjeg mjeseca, došlo do promjene metodologije u sedam od uku-pno deset indikatora, pri čemu je prilikom globalnog rangiranja zemalja u izvještaju došlo do značajnog pomjeranja.

- Radi se o oblastima izdavanja građevinskih dozvola, dobijanja električne energije, registrovanja nepokretnosti, prekogranična tr-govina, zaštita manjinskih investitora, rješavanje problema insol-ventnosti i izvršenja ugovora - objasnili su iz Ministarstva.

Prošlogodišnji globalni rang, u kojem je Crna Gora zauzela 36. mje-sto, revidiran je tako da je, po novoj metodologiji za prošlu godinu Crnoj Gori dodijeljeno 47. mjesto.

- Promjena u metodologiji ima za cilj širenje obima seta indikato-ra koji, prije svega, mjere efikasnost transakcije ili usluga, tako da pokrivaju i aspekte kvaliteta tog servisa, kao i širenje obima seta indikatora, koji već mjere neke aspekte kvaliteta propisa, tako da uključuju i nedavne dobre prakse u obuhvaćenim oblastima - rekli su iz Ministarstva.

Novu metodologiju, kako se dodaje, karakteriše rangiranje lakoće poslovanja koje se realizuje u odnosu na zemlje koje su ocijenje-ne kao najbolje prakse u pojedinim oblastima /distance to frontier score/. Dosadašnje rangiranje se obavljalo u odnosu na prosječeni rezultat različitih zemalja u okviru pojedinačnih oblasti.

Napredak Crne Gore, prepoznat u najnovijem izvještaju ostvaren je, prije svega, zahvaljujući reformama ostvarenim u oblastima iz-davanja građevinskih dozvola i plaćanja poreza.

- U oblasti izdavanja građevinskih dozvola, Crna Gora je ostvarila napredak od 11 mjesta, zauzimajući 91. poziciju na globalnom rangu, i to prvenstve-no zbog aktivnosti koje su preduzete u dijelu skraćenja trajanja postupka, sa 158 na 154 dana, i smanjenja troškova - kazali su iz Ministarstva.

Istovremeno, kod tog indikatora u ovogodišnjem izvještaju uveden je novi podindikator koji ocjenju-je kontrolu kvaliteta iz-gradnje. U oblasti plaća-nja poreza, Crna Gora je ostvarila napredak 33 mjesta, zauzimajući

64. mjesto na globalnom rangu. Napredak je prepoznat u dijelu smanjenja procedura, sa 29 na 17, skraćenja trajanja postupka, sa 320 na 314 sati u godini, i smanjenja troškova.

Crna Gora je zadržala prošlogodišnju poziciju u indikatorima rea-lizacija ugovora i prekogranična trgovina.

Kod indikatora započinjanje biznisa, Crna Gora je nazadovala četi-ri mjesta, sa 55. na 59. mjesto, iako su broj procedura, kao i vrijeme trajanja postupka, ostali isti, dok je napredak prepoznat u dijelu smanjenja troškova, sa 1,6 odsto na 1,4 odsto od dohotka po sta-novniku.

- Kod indikatora dobijanja električne energije, Crna Gora je naza-dovala jedno mjesto, sa 162. na 163. mjesto, gdje je evidentirano da je u ovoj oblasti došlo do povećanja broja procedura sa pet na sedam, značajnog povećanja trajanja postupka sa 71 dan na 142 dana, dok je došlo do smanjenja troškova sa 467,9 odsto na 464,8 odsto od dohotka po stanovniku - naveli su iz Ministarstva. Isto-vremeno, kod tog indikatora u ovogodišnjem izvještaju uveden je novi podindikator koji ocjenjuje pouzdanost snadbijevanja i tran-sparentnost tarifa.

U oblasti registracije nepokretnosti, Crna Gora je nazadovala dva mjesta, zauzimajući 79. mjesto na globalnom rangu. Iako nije do-šlo do pozitivne promjene u globalnom rangu, napredak je prepo-znat zbog promjene u metodologiji gdje je došlo do uvođenja no-vog podindikatora koji ocjenjuje kvalitet administracije.

U oblasti dobijanja kredita, Crna Gora je ostvarila neznatan pad sa šestog na sedmo mjesto u globalnom rangu, iako je ostvaren napredak u indeksu o posjedovanju kreditnih informacija.

U oblasti zaštita manjinskih investitora, Crna Gora je zabilježila pad od tri mjesta, zauzimajući 36. poziciju. Kod tog indikatora je

došlo do smanjenja relevantnih podindikatora sa devet na tri. Kod indikatora rješavanje problema insolventnosti, Crna

Gora je zabilježila pad sa 33. na 36. mjesto, iako je stanje u podindikatorima ostalo nepro-

mijenjeno u odnosu na prošlu godi-nu. Istovremeno, broj podindikatora smanjen je sa devet na četiri.

Od zemalja u regionu bolje od Crne Gore ove godine rangirane su Make-donija, koja je zauzela 12. mjesto, Slo-venija 29. i Hrvatska 40, dok su lošije rangirane Srbija, koja je na 59. pozi-ciji, Kosovo 66, Bosna i Hercegovina

(BiH) 79. i Albanija 97. mjesto.

66


Trideset tri godine Termoelektrane Pljevlja

Ostvariće 100 odsto plana

Termoelektrana Pljevlja (TE) u 33. godinu rada i poslovanja ulazi sa uspješnim proizvodnim rezultatom, čime je još je-dnom potvrđen strateški značaj tog objekta za stabilnost

crnogorskog elektroenergetskog sistema, saopšteno je iz Elektro-privrede Crne Gore.

- Od početka godine TE Pljevlja je isporučila 1,12 hiljada gigavat sati (GWh) električne energije, što predstavlja 100 odsto od plana - navodi se u saopštenju.

Direktor TE Pljevlja, Luka Jovanović, rekao je da nakon više od tri decenije taj proizvodni objekat i dalje opravdava poziciju stuba elektroenergetskog sistema.

- Očekujemo da proizvodni plan bude realizovan, s obzirom na to da je već dostignuto ostvarenje godišnjeg plana od 80 odsto - ka-zao je Jovanović.

Značaj ovog objekta, kako su podsjetili iz EPCG, posebno dolazi do izražaja tokom hidrološki nepovoljnih godina, kakva je bila 2011, kada je ta elektrana ostvarila proizvodni rekord od 1,45 hiljada GWh i podmirila čak 34,4 odsto od ukupnih crnogorskih potreba za električnom energijom.

- Od puštanja u pogon TE Pljevlja je prozvela oko 31,69 hiljada GWh električne energije - precizirali su iz EPCG.

Ovogodišnji remont je, kako su dodali, uspješno i na vrijeme reali-zovan, a vrijednost radova je iznosila oko 4,5 miliona EUR.

- Kontinuirana ulaganja u taj objekat, koja su dostigla 50 miliona EUR za prethodnih deset godina, rezultirala su pozitivnim efekti-

Potrebno razmišljati u pravcu izgradnje silosa za skladištenje pepela, kao i stvaranja mogućnosti za njegovu upotrebu u industriji cementa.

ma u pogledu povećanja snage i pouzdanosti rada elektrane - sa-opštili su iz EPCG.

Jovanović je rekao da je ovogodišnji remont podrazumijevao zavr-šetak radova na dovođenju kapaciteta sistema rashladne vode na potreban nivo, kroz kondezator turbine, čime su obezbijeđeni uslo-vi za postizanje maksimalne snage elektrane i u ljetnjim uslovima.

- U prethodnom periodu smo obavili rekonstrukciju kotlovskog po-strojenja, zamjenu rotora niskog pritiska, a modernizovan je i sis-tem upravljanja, čime je snaga elektrane podignuta sa instalisanih 210 megavata (MW) na mogućih 223 MW i to pri istom utrošku i kvalitetu osnovnog proizvodnog inputa - naveo je Jovanović.

Krajem prošle godine realizovan je i važan projekat, vrijedan oko 8,2 miliona EUR, kojim je postignuta apsolutna stabilnost brane Maljevac.

- Potrebno je razmišljati u pravcu izgradnje silosa za skladištenje pepela, kao i stvaranja mogućnosti za njegovu upotrebu u industri-ji cementa za šta u Pljevljima postoje svi uslovi. Ovaj nus produkt rada termoelektrane moguće je koristiti i kao sirovinu za izradu podloge prilikom izgradnje putne infrastrukture. Takve primjere imamo u značajnom broju razvijenih zemalja - saopštio je Jova-nović.

Termoelektrana Pljevlja trenutno zapošljava 195 radnika.

- Termoelektranu čine upravo naši radnici, čija posvećenost zah-tjevnim radnim obavezama zaslužuje punu pažnju javnosti, jer za-hvaljujući njima i ovom objektu, elektroenergetski sistem opstaje kao stabilan - zaključio je Jovanović.

67


Strategija održivog razvoja turizma

Do 2020. godine 13 odsto hotela sapet zvjezdica

U Crnoj Gori sedam hotela ima pet zvjezdica, što je 1,81 odsto, dok bi 2020. godine trebalo da ih bude 13 odsto.

Generalni direktor Direktorata za turistički razvoj i stan-dard Olivera Brajović za Pobjedu je kazala da bi 2020. godine, kako je predviđeno Strategijom održivog razvoja turizma, trebalo da bude i 38 odsto hotela sa četiri zvjezdice.

U ovom momentu, kako je navela, u Crnoj Gori postoji 386 ugosti-teljskih objekata koji raspolažu smještajnim kapacitetom od 39,82 hiljade ležajeva.

- Od tog broja sedam je hotela sa pet zvjezdica, odnosno 1,81 odsto i to hotel Splendid, Aman Sveti Stefan, mali hoteli Vila Miločer i Vila Montenegro, hotel ,Regent Porto Montenegro, boutique hotel Ziya u Podgorici i mali hotel Forza Mare u Kotoru, koji raspolažu sa ukupno 977 ležajeva - rekla je Brajović.

Kako je navela, u ukupnom broju 117 je hotela sa četiri zvjezdice koji raspolažu sa 13,89 hiljada ležaja ili 30,31 odsto, od čega ih je najviše u Budvi i to 34, potom slijede Podgorica sa 19 hotela, Kotor sa 14, Herceg Novi sa deset, Bar i Ulcinj sa po sedam, Tivat sa šest, Žabljak i Nikšić sa po četiri hotela.

Po Strategiji bi do 2020. godine bilo potrebno izgraditi 50 hotela sa pet zvjezdica i 26 hotela sa četiri zvjezdice što bi po procjeni Ministarstva turizma i održivog razvoja bilo dovoljno za uspješnu turističku destinaciju.

- Kada je riječ o hotelima sa tri zvjezdice, u ukupnoj strukturi ho-

Potrebno izgraditi 50 hotela najviše kategorije i 26 sa četiri zvjezdice.

tela ih je 37,05 odsto, a bilo je planirano blizu 38 odsto. Iako je u ovim kategorijama skoro dostignut Strategijom definisani nivo, postoji prostora za proširivanje i unaprijeđenje kvaliteta ponude, što je jedan od preduslova za produženje turističke sezone - kazala je Brajović.

Ona je ocijenila da uspjeh jedne destinacije ne zavisi samo od bro-ja smještajnih kapaciteta, već i od njihovog kvaliteta.

- Vjerujemo da je zadatak svih nas kontinuirano unaprijeđenje i održavanje kvaliteta, jer samo na taj način jedna destinacija može biti prepoznata kao kvalitetna i uspješna turistička destinacija - tvrdi Brajović.

Ona je dodala da je važećom planskom dokumentacijom definisan veliki broj lokacija u turističkim mjestima i gradskim centrima za izgradnju hotela visoke kategorije, a čak 130 lokacija se nalazi u obalnom području.

Osim za lokacije u primorskim opštinama, kako je objasnila, posto-ji rastuće interesovanje investitora i za gradnju hotela u central-nom i naročito sjevernom dijelu države.

- Intenzivno smo radili na analizi najbolje prakse i iskustava ze-malja koje imaju povoljni investicioni i poslovni ambijent za ra-zvoj turizma. To je rezultiralo Informacijom o analizi uticaja mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na javne finansije i eko-nomiju Crne Gore u srednjem roku, koju je usvojila Vlada u junu ove godine i kojom je predložen set fiskalnih mjera koje se odnose na podsticaje i poreske olakšice u turizmu - zaključila je Brajović.

68


Investiciona konferencija „Montenegro Forest - Timber Industry and Bioenergy Sector Study”

Drvopreradom doprinijeti razvoju Crne GoreInvesticiona konferencija „Montenegro Forest - Timber Indu-

stry and Bioenergy Sector Study” (Studija šumarske - drvne industrije i sektora bioenergije u Crnoj Gori) u organizaciji E3

Consultinga iz Podgorice, Österreichische Bundesforste AG, Holz-cluster Steiermark GmbH i Privredne komore Crne Gore, održana je 16. oktobra 2015. godine u Komori.

Konferencija je okupila domaće investitore iz oblasti drvoprerade, predstavnike ministarstava i lokalnih samouprava, kao i bankar-skog sektora, kako bi se promovisali investicioni potencijali u sek-toru šumarstva i drvoprerade.

Prezentovano je pet investicionih projekta iz oblasti šumarske i drvne industrije koji su rezultat Studije „Montenegro Forest - Tim-ber Industry and Bioenergy Sector Study“, finansirane od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe Ministara-stva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Riječ je o projektima investi-cija: u pilanu, zatim u proizvodnju masivnih drvenih jednoslojnih i troslojnih ploča, masivnog namještaja, potom laminiranih greda, te izolacijskih ploča od mekih drvenih vlakana. Ovi projekti su odabrani zbog trenutnog stanja na crnogorskom tržištu gdje je vrlo mali broj preduzeća koja se bave preradom drveta, pa se izvozi sirovina.

- Drvna industrija može značajno da doprinese društveno-eko-nomskom razvoju Crne Gore, u skladu sa načelima održivog razov-ja, stvaranjem uslova za podsticanje drvoprerađivačke proizvodnje i stavljanjem u funkciju svih razvojnih potencijala, u prvom redu pravilnom upotrebom i korišćenjem resursa šuma, kao sirovinske baze za razvoj ove djelatnosti. Ovaj projekat je svakako aktivnost koja vodi u tom pravcu – rekao je Adem Fetić, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu

poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Šef Kancelarije EBRD u Crnoj Gori Giulio Moreno, istakao je da su šumarstvo i održivo korišćenje ovog resursa vrlo važni za Evrop-sku banku za obnovu i razvoj.

- Održivo korišćenje šuma je jedan od potencijala koji najviše obećava u ekonomiji Crne Gore. EBRD je zato vrlo zainteresovana da analizira sve projekte u oblasti crnogorskog šumarstva – kazao je Moreno.

Milica Daković, izvršna direktorica E3 Consulting, objasnila je da je projekat izrade Studije šumarske - drvne industrije i sektora bi-oenergije u Crnoj Gori započet u martu ove godine, te da su okviru njega analizirane politike u ovoj oblasti, resursi, stanje drvopre-rađivačke industrije, te domaće i regionalno tržište, što je rezulti-ralo izradom pet konkretnih investicionih projekata.

- Ideja projekta se odnosila na sagledavanje sektora šumarstva i drvoprerade kao potencijala za podsticaj budućih investicija u ovoj oblasti, uz prethodno dobijenu realnu sliku stanja odnosno nedo-voljno iskorišćene potencijale ovog sektora, kao i njegovu ulogu u budućem ekonomskom razvoju pogotovu sjevernog regiona Crne Gore. Naš cilj je bio da identifikujemo konkretne projekte koji bi se u perspektivi kod nas mogli realizovati, a opet sa aspekta tražnje na tržištu i postojećih resursa – rekla je Daković.

Winfried Suss iz Österreichische Bundesforste AG prezentovao je mogućnosti i izazove za investitore i donosioce odluka u cr-nogorskom sektoru šumarstva dok je Višnja Jurnjak, Holzcluster Steiermark GmbH, predstavila izvještaje o studijama izvodljivosti investicionih projekata.

69


Bratislav Pejaković, ekonomski analitičar

Formirati izvozno kreditnu agenciju

Ugledni ekonomski analitičar Brati-slav Pejaković u autorskom tekstu za Portal Analitika upozorava da

je Crna Gora, prema najnovijim podacima, bilježi dramatičan pad izvoza i samim tim pokrivenost izvoza uvozom. Pejaković pre-dlaže hitno formiranje Izvozno kreditne agencije ili Fonda za osiguranje čiji bi za-datak bio stimulisanje spoljnotrgovinskih tokova, kroz podršku izvoznim aktivnosti-ma, a sa krajnjim ciljem smanjenja posto-jećeg trgovinskog deficita platnog bilansa.

Pokrivenost uvoza izvozom u junu 2015. go-dine u Crnoj Gori iznosila je 16,70% i poka-zuje dramatičnu tendenciju pada. Izvezeno je 147,70 miliona eura, a uvezeno 859,5 mi-liona eura. Statistika je osnova iz koje mo-ramo izvoditi zaključke koje treba aktivno-stima realizovati. Struktura izvoza ukazuje da se u najvećem dijelu izvoze sirovine i polufabrikati, obojenih metala, gvožđa i če-lika, gdje nam je potrebna kvalitetnija na-dogradnja novostvorenom vrijednosti, kroz prerađivačke kapacitete, a u uvozu hrana i žive životinje, što nam sugeriše gdje bi mo-rali da akcentiramo substituciju uvoza.

Kako se gradi konkurentnost

Konkurentnost se gradi kroz formiranje po-trebne institucionalne infrasturkture, gdje se moraju uvesti olakšice za investicije u nove tehnologije i ograničiti uvoz zastare-lih tehnologija, usavršiti sisteme kontrole kvaliteta, insititucionalno rješiti izdavanje sertifikata koje prihvata EU, povećati broj

Povećanje vrijednosti i kvaliteta izvoza, uz pozitivan trend investicija, doprinijeće i smanjenju spoljnotrgovinske neravnoteže koja je na dugi rok neodrživa.

transportnih dozvola sa zemljama gdje je taj problem prisutan, zaštititi interese pri-vrede Crne Gore u skladu sa mehanizmima koje dozvoljava STO i dr. Rokovi plaćanja su posebno osjetljivi segment izvoza i od-ređuju u bitnom pored kvaliteta koji se po-drazumjeva, količine i pokrivenost tržišta u izvozu, gdje izvoznici iz Crne Gore danas nemaju podršku, a rješenje je u izvoznom faktoringu.

Za koga proizvoditi robu

Svako društvo mora rješavati osnovna tri ekonomska problema: šta, kako i za koga proizvoditi. Ova tri pitanja su fundamen-talna i uobičajena za sve ekonomije. U kapitalizmu, ili slobodnoj preduzetničkoj ekonomiji, sistem cijena (tržišta, profita i gubitaka) primarno određuju - Šta, Kako i za Koga će proizvodi i usluge biti proizve-deni. Kroz analize postojećih resursa i trži-šta mora se doći do realnih odgovora.

Koje proizvode ćemo proizvoditi i u kojim količinama? Odnosno, koliko i koje od mo-gućih alternacija proizvoda i usluga može-mo uspješno realizovati.

Kako će proizvodi biti proizvedeni ? Imati odgovor za pitanja: sa čim, sa kim, odnosno sa kojim resursima, tehničkim i ljudskim.

Za koga će proizvodi biti proizvođeni. Od-nosno ko će uživati u tim proizvodima, ko će ih trošiti i imati benefite od proizvoda i usluga koje ćemo obezbjediti proizvo-dnjom? Ili da stavimo pitanje na drugi način. Kako se ukupni bruto nacionalni

dohodak distribuira između različitih sek-tora, grupa, regija, ili kako se to odražava na nivou prosječne porodice.

Hitno formirati institucije koje bi podržale izvoz

Država je dužna da stvori uslove za konku-rentnu privredu. Kod izvoza u tom cilju je potrebno izgraditi infrastrukturu, od davno pominjanih klastera do formiranja Izvozno kreditne agencije, ili Fonda za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskog poslo-vanja i dr. Misija Fonda je u stimulisanju spoljnotrgovinskih tokova, kroz podršku iz-voznim aktivnostima, a sa krajnjim ciljem smanjenja postojećeg trgovinskog deficita platnog bilansa. Samo treba slijediti po-zitivne primjere kako razvijenih zemalja, tako i iz okruženja. Izvoz se podržava kroz: osiguranje izvoznih potraživanja krediti-ranje i garancija za obrtni kapital, garan-cija za dobro izvršenje posla, srednjoročno osiguranje uvoznih kredita za nabavku opreme namjenjene proizvodnji za izvoz i tehničku pomoć preduzećima u izvoznim procedurama i marketingu. Lamentiranje nad postojećim uslovima može se zamjeni-ti konkretnim akcijama koje trebaju veliko angažovanje dokazanih stručnjaka iz obla-sti finansija, obezbjeđenje kapitala za kon-kretan projekt, podrške države i tek kroz niz godina očekivati i konkretne rezultate, jer je baza na niskom nivou.

Neophodne inostrane investicije

Neophodne su inostrane investicije s ob-zirom na nivo domaće akumulacije. Svaki kvalitetni korak u povećanju konkurentno-sti domaće privrede odrazit će se na po-većanje izvoza, kako količinski tako i kvali-tativno, gdje su i turistički objekti pretežno popunjeni inostranim turistima, takođe kategorija izvoza. Moramo ojačati prisu-stvo na inostranom tržištu organizovani-jim nastupom kroz postojeću diplomatsko privrednu mrežu koja zastupa crnogorske interese, ali im trebaju konkretni inputi, ili čitaj zadaci. Povećanje vrijednosti i kvali-teta izvoza, uz pozitivan trend investicija, doprinijeće i smanjenju spoljnotrgovinske neravnoteže koja je na dugi rok neodrživa sa više aspekata. Sve napisano djeluje po-znato i već rečeno, ali da li se praktikuje i ako da, ko i na koji način? Eddie Cantor je izjavio da uspjeh “preko noći'' dolazi poslije 20 godina predanog rada.

70


Regionvijesti

Tešanj bosansko privredno čudo

Svjetska banka promovisala je bosansko - hercegovački grad Tešanj u jednu od naju-spješnijih opšina u BiH. U Tešnju je do sada napravljen najbolji ambijent za investicije, piše austrijski magazin Kosmo. Nezapo-slenost, propala privatizacija, privreda na koljenima: to su slike mnogih gradova i op-ština u BiH. Ali ne i u Tešnju.

Poznati Financial Times svrstao je prošle godine Tešanj, zajedno sa susjednim op-šinama Teslić i Žepče među 10 najboljih mjesta za investicije u Jugoistočnoj Evropi.

U ovom starom bosanskom gradiću, u ko-jem je, uzgred, odigrana prva pozorišna predstava u BiH, privreda cvjeta. Samo u posljednje dvije godine Tešanj je povećao broj radnih mjesta za 15 posto, u posljednje četiri godine izvoz iz ove opšine je porastao za 90 odsto i trenutno iznosi 350 miliona eura.

U Tešnju je registrovano čak 2.255 predu-zeća. Među 100 najvećih kompanija u BiH, 23 imaju sjedište u ovom bosanskom gra-du.

Kostić kupio slovenački Kempinski

Biznismen Miodrag Kostić kupio je porto-roški hotel Kempinski za 25 miliona eura, pišu regionalni mediji.

Kompanija Istrabenz turizam prodala je, kako prenosi Tportal, portoroški hotel Kempinski Palace, najluksuzniji hotel na slovenačkoj obali, kompaniji Agra Holding AG koja je registrovana u Švajcarskoj, a iza koje stoji MK grupa srpskog biznismena Miodraga Kostića, objavili su slovenački mediji koji se pozivaju na nezvanične, ali pouzdane informacije.

Prema informaciji koju je objavila Slove-načka televizija, za 100 odsto akcija kom-panije Istrabenz turizam koja upravlja hotelom, Kostić će platiti 25 miliona eura. Mediji procenjuju kako je to malo s obzirom da je njegova gradnja i obnova pre nešto više od pet godina, kad je bio u vlasništvu u međuvremenu poslovno posrnulog Holdin-ga Istrabenz, koštala 90 miliona eura.

stall, koja se bavi proizvodnjom luksuznih elemenata i Tyrolit Schlefmittel, koja pro-izvodi alat i mašine potrebne za obradu i rad.

Kompanija Svarovski objavila je početkom godine da će svoju proizvodnju povući iz Kine i Češke I da će se skoncentrisati na Srbiju i Austriju.

Srpski premijer Aleksandar Vučić prisu-stvovao je svečanom otvaranju novog pro-izvodnog pogona i ocijenio da je ulaganje u tu fabriku od 2,75 milonauna eura ulaganje u budućnost Srbije. On je izrazio zadovolj-stvo zbog upošljavanja 383 radnika, kao i najave da će biti zaposleno još 170 osoba. Vučić je pozvao austrijske partnere da u Srbiju dovedu još investitora i zaposle još ljudi, piše FENA.

Makedonci prave farove za BMW

Sljedećih osam godina djelovi za farove za cjelokupan terenski program čuvenog ne-mačkog proizvođača BMW proizvodiće se u makedonskoj firmi Te-Te Plast.

Makedonci su ugovor o toj proizvodnji sklopili sa vodećim proizvođačem svjetiljki i svjetlosne opreme Hela Grupom, prenosi makedonski portal Ekonomski.

Te-Te Plast je lider u regionu za proizvo-dnju plastičnih komponenti i kalupa za svetske automobilske gigante. Kompanija zapošljava 50 ljudi, a kao rezultat povećanja proizvodnje stvara mogućnosti za dodatne poslove, prije svega za mašinske inženjere.

Te-Te Plastu od 2009. godine, kada je kre-nuo sa izvozom, povećava isporuku kom-ponenata za značajne automobilske bren-dove poput Audija, Nisana, Renoa, Seata, Folksvagena, Poršea i BMV-a.

- Mi proizvodimo komponente za svjetla i klima uređaje, kao i za elektroniku i pla-stične delove auto karoserija«, rekao je

Slovenački mediji već nekoliko meseci na-gađali su da će Kostić kupiti hotel sa pet zvezdica u samom središtu Portoroža.

U Istrabenz turizmu navode da je prodaja dogovorena sa bankama povjeriocima koje su kreditirale gradnju hotela sa pet zvezdi-ca, a među kojima je najviše kredita dala Hipo banka.

Uz preduzetnika iz Srbije kao zainteresova-ni kupci ranije su se spominjali investitori iz Rusije i Japana, ali s njima nije došlo do sporazuma, pa nijesu dali ponudu.

BAT preuzeo Tvornicu duhana Rovinj

British American Tobacco (BAT) priveo je kraju ranije najavljeni proces kupovine kompanije TDR d.o.o. i druge imovine dru-štva vezane za duvansku industriju i malo-prodaju od Adris Grupe d.d, po ukupnoj ci-jeni od 550 miliona eura, saopštili su iz BAT.

TDR je vodeći nezavisni proizvođač ciga-reta u Jugoistočnoj Evropi sa liderskom pozicijom na hrvatskom tržištu i jakom po-zicijom u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Make-doniji i Crnoj Gori, konstatuju u saopštenju BAT.

- Ovo je veoma značajna akvizicija koja će ubrzati rast kompanije British American Tobacco u regionu, jer predstavlja sinergiju BAT-ovog međunarodnog iskustva i eks-pertize sa TDR-ovim nasleđem i lokalnim znanjem. Akvizicija će dodatno ojačati BAT-ovu poziciju na tržištu Srbije, istovre-meno pružajući i nove mogućnosti našoj fabrici u Vranju - izjavio je Tanos Trimis, generalni direktor kompanije BAT za Srbi-ju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

Povodom transakcije British American To-bacco konsultovao je kompanije EY, Baker & McKenzie i Wolf Theiss.

Kristali isključivo za izvoz

U subotičkoj fabrici austrijskog koncer-na »Swarovski«, prema ranije potpisanom ugovoru, proizvodiće se kristali namjenjeni isključivo za izvoz.

Kompanija »Swarovski« je podjeljena na dvije industrijske oblasti: Swarovski Kri-

71


generalni direktor Te-Te Plasta u Skoplju, Gorče Todorovski, dodajući da je saradnja sa vodećim kompanijama iz automobilske industrije veliko priznanje za njegovu fir-mu koja postoji od 1997. godine.

Među top 500 kompanija u centralnoj Evropi 43 iz bivše Jugoslavije

Na ovogodišnjoj listi top 500 kompanija, 52 odsto firmi zabilježilo je rast prihoda u odnosu na 49,8 odsto iz prethodne godine.

Međutim, pad cijena energenata doveo je do toga da je u 2014. gotovo 60 odsto pre-duzeća iz energetskog sektora evidentiralo pad prihoda, što je doprinijelo i smanjenju ukupnih prihoda svih 500 kompanija na li-sti od 1,8 odsto na godišnjem nivou na 682 milijarde eura, navodi revizorsko-konsul-tantska kuća “Dilojt” u svojoj tradicionalnoj rang listi “Top 500 kompanija u centralnoj Evropi” za 2015. godinu.

Prva tri mjesta na listi 500 zauzimaju PKN Orlen iz Poljske sa prihodima od 25,5 mili-jardi eura, mađarski MOL sa 15,71 milijardu eura i češka Škoda auto sa 10,86 milijardi eura. Prva tri mjesta su na listi za 2015. ne-promijenjena u odnosu na prošlogodišnju listu.

Među top 500 kompanija u centralnoj Evro-pi našle su se ukupno 43 firme iz zemalja bivše Jugoslavije, a najbolje je rangiran hr-vatski Agrokor na 22. mestu sa prihodima od 4,58 milijardi eura, prenosi B92.

Hrvatska prvi put više izvozi nego što uvozi

Hrvatska je u drugom tromjesečju ove go-dine zabilježila pozitivan saldo na tekućem računu platnog bilansa, što znači da joj je prvi put izvoz veći od uvoza.

Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), suficit tekućeg raču-na u drugom kvartalu iznosio je tri miliona eura, što predstavlja rast od 375 miliona eura u odnosu na isti prošlogodišnji period, prenosi Capital.ba.

- Posmatrano kumulativno, u posljednja četiri tromjesečja saldo tekućeg računa u

bilansu plaćanja zabilježio je suficit u iz-nosu od 2,1 odsto bruto domaćeg proizvo-da (BDP), što je njegova najveća istorijska vrijednost - ocijenili su analitičari banke Raiffeisen.

Prema njihovom mišljenju, najveći pozi-tivan doprinos značajnom poboljšanju u drugom tromesečju došao je od smanjenja deficita na podračunu robe, koji je u odno-su na isto tromjesečje prošle godine niži za 120 miliona eura, odnosno 6,4 odsto.

Naime, prihodi od prodaje robe u drugom tromjesečju ove godine porasli su za 341 miliona eura, sa rastom od 14,2 odsto na godišnjem nivou, dok su rashodi na osno-vu uvoza robe zabilježili rast od 221 miliona eura, odnosno 5,2 odsto godišnje.

Lufthansa zapošljava radnike iz BiH

Kompanija Posao.ba je potpisala ekskluziv-ni ugovor sa kompanijom Lufthansa za re-grutaciju kandidata u centru za korisničku podršku u Brnu, Češka.

Narednih dana najveći bh. portal za zapo-šljavanje i vodeća agencija za regrutaciju u BiH - Posao.ba će raditi na intenzivnoj regrutaciji i selekciji kandidata sa prostora BiH.

Lufthansa InTouch je svjetska mreža Lufthansa servisnih centara sa sjedištem u Berlinu. Sa sedam kancelarija u nekoliko zemalja širom Evrope, Lufthansa InTouch centar je odgovoran za pružanje podrške kupcima Lufthansa Grupe, koja nudi više od 360 usluga za oko 40 različitih tržišta, na više od 20 jezika.

Zapošljeni korisničkog centra Lufthansa InTouch zaduženi su za pružanje podrške kupcima u vezi rezervacije letova, bonus frequent flyer programa, prodaje karata i drugih usluga koje ova međunarodna kom-panija nudi.

Najčešća komunikacija sa korisnicima od-vija se na njemačkom jeziku, dok se nešto manji broj poziva odvija na engleskom je-ziku, koji je ujedno i zvanični jezik za inter-nu komunikaciju unutar kompanije.

Ovo je idealna prilika za zaposlenje mladih ljudi iz BiH sa minimalno završenom sre-dnjom školom, naprednim znanjem nje-mačkog jezika, te željom da putuju i rade u inostranstvu. Osim poznavanja njemačkog jezika, od kandidata se traže i odlične ko-munikacijske vještine, osnove poznavanja rada na računaru i spremnost na učenje.

Ovim projektom Posao.ba, koji je dio kom-panije Kolektiv d.o.o. i članica vodeće međunarodne oglašivačke i regrutacijske grupacije Alma Career, nastavlja niz ek-skluzivnih projekata zapošljavanja radni-ka iz BiH i regiona za vodeće regionalne i međunarodne kompanije, prenosi Biznis.ba.

Izvoz iz Makedonije udvostručen za 10 godina

Zavod za statistiku Makedonije je saopštio je da se izvoz roba skoro udvostručio u pro-teklih 10 godina, što je vjerovatno rezultat smanjenja carinskih i trgovinskih barijera te cjelokupnog poboljšanja poslovne klime i porasta stranih investicija, javlja Make-donska informativna agencija (MIA).

Prema podacima Zavoda, izvoz iz Make-donije se povećao sa 1,92 milijardi eura iz 2006. godine na 3,72 milijarde eura 2014. godine. Između 2006. i 2015. godine, prema istom izvoru, carinske i trgovinske barijere su smanjene u nekoliko navrata, na zahtjev poslovne zajednice. Efektivna stopa carin-ske zaštite je smanjena na 1,75 posto, što je jedna od najnižih stopa u regiji. Makedon-ski uvoznici sada plaćaju 40 posto manje carinskih obaveza nego 2006. godine, dok su u potpunosti oslobođeni carinskih na-meta za preko 100 artikala, uključujući ra-zne tipove mašina.

Takođe je i carina za uvoz šećera smanje-na sa 30 na 5 posto, što je smanjilo cijenu mnogih prehrambenih proizvoda. Ovo je omogućilo makedonskim kompanijama da povećaju konkurentnost pri izvozu. Još je-dan potez koji je olakšao izvoz je uvođenje EXIM sistema za uvoz, izvoz i prevoz robe, otvaranje svih graničnih prijelaza za uvoz i izvoz, te uvođenje 24-satnog rada na glav-nim graničnim prijelazima.

72


Konstituisan Komorski investicioni forum

Privredne komore Regiona pomažu Berlinski proces

Kostituisanje Foruma označava početak nove ere saradnje u Regionu i temelj za njeno unapređenje u narednih 10 godina.

73


Komorski investicioni forum konstituisan je 21. oktobra 2015. godine u hotelu Splendid u Budvi. Prvi sastanak Upravnog odbora Foruma vodio je predsjednik Privredne komore Crne

Gore Velimir Mijušković, a učestovali su čelnici i visoki predstav-nici privrednih komora naše zemlje, zatim Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Slovenije, Makedonije, Kosova, kao i gosti iz komora Austrije, Njemačke, te međunarodnih organizacija.

Podsjetimo, uvažavajući izuzetan značaj dalje implementacije „Berlinskog procesa“ za jačanje regionalne saradnje, predsjednici privrednih komora Jugoistočne Evrope su krajem avgusta, tokom održavanja Bečkog samita, potpisali Sporazum o osnivanju Ko-morskog investicionog foruma, čime su inicirali aktivno uključi-vanje nacionalnih privrednih komora u realizaciju njegovih kon-kretnih ciljeva.

Riječ je o prvom zajedničkom tijelu komora koje će kroz aktivnosti posebnih tematskih radnih grupa pratiti realizaciju i osmišljava-nje projekata iz različitih oblasti. Zato su u Budvi, nakon usvajanja Statuta i Poslovnika Komorskog investicionog foruma, formirane radne grupe: Saobraćajna i energetska infrastruktura i komunalne

nja i učešća u aktivnostima e-poslovanja; Zajedničku saradnju u međunarodnim organizacijama, te organizaciju poslovnih sasta-naka, seminara, konferencija.

Predstavnicima međunarodnih institucija koje pružaju podršku regionalnom razvoju zapadnog Balkana, odnosno Istočnog odbora njemačke privrede, Svjetske banke, EBRD, UNDP, IFC, GIZ i drugim predstavljen je Komorski investicioni forum i planirane aktivnosti. Očekuje se od gostiju koji su saslušali prezentaciju da daju predlo-ge i smjernice koji su to projekti koje finansiraju organizacije iz kojih dolaze a u koje bi se mogao uključiti Komorski investicioni forum, u smislu da se određeni dio aktivnosti može finansirati iz raspoloživih sredstava tih institiucija. Značaj njihove podrške je veliki jer regionalno povezivanje može poboljšati ekonomsku sli-ku Zapadnog Balkana. Međunarodne organizacije su spremne da pomognu Regionu kroz određene projekte koji korespondiraju sa planovima KIF-a.Upravnim odborom Komorskog investicionog fo-ruma u narednom periodu predsjedavaće Albanija.

Učesnici sastanka su ocijenili da je kostituisanje Foruma ozna-čava početak nove ere saradnje u Regionu, koji gradi temelje za

djelatnosti, Unapređenje poslovne i investicione klime, te Razvoj privatnog sektora. Upravni odbor Foruma će zasijedati najmanje jednom godišnje, dok će se radne grupe sastajati bar dvaput. U međuvremenu članovi će ostvarivati intenzivnu međusobnu ko-munikaciju.

Potpisan je Sporazum komora Zapadnog Balkana sa Regionalnim centrom za razvoj preduzetničkih kompetencija (SEECEL) o sara-dnji i ustanovljavanju Zajedničkog komiteta.

Implementacijom ovog Sporazuma potpisnici će promovisati i podsticati stvaranje platforme za aktivno preduzetništvo i razvoj ljudskih potencijala. Sporazum obuhvata jačanje saradnje i pod-sticanje međusobnih posjeta subjekata nadležnih za razvoj pre-duzetništva iz svih zemalja potpisnica, poput vladinih i institucija koje podržavaju preduzetništvo, poslovnih, privrednih i sličnih udruženja, regionalnih i lokalnih tijela; Razmjenu informacija o primjerima dobre prakse, prioritetima razvoja, shemama preduze-tničkih podsticaja, povoljnijeg finansiranja te podsticanje učestvo-vanja poslovnih tijela iz svih zemalja potpisnica u zajedničkim razvojnim projektima; Saradnju u pružanju savjetodavnih usluga i prenosu znanja u jačanju kapaciteta i razvoja ljudskog potencija-la kroz organizacijsko djelovanje; Jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i razvoj podrške njima kroz povećanje korišće-

njeno unapređenje u narednih 10 godina. Potrebno je intenzivirati dijalog kako među članovima Foruma tako i prema Evropskoj uniji te međunarodnim organizacijama, ali i medijski promovisati novu snagu komora u regionu. Predloženo je da države koje su najdalje odmakle u pojedinim oblastima rada Foruma budu nosioci aktiv-nosti radnih grupa. Već je pokrenuta inicijativa prema vladama u Regionu da predsjednici privrednih komora budu članovi nacio-nalnih investicionih komisija. Takođe je istaknuta potreba formi-ranja regionalnog investicionog fonda kako bi kompanije ovih ze-malja dolazile do sredstava pod povoljnijim uslovima.

Izražena je zahvalnost Privrednoj komori Crne Gore za odličnu organizaciju konstitutivne sjednice Upravnog odbora KIF. Nagla-šeno je da Forum predstavlja potvrdu bliskog partnerstva između svih privrednih komora Zapadnog Balkana usmjerenog ka krei-ranju novog temelja za održivi ekonomski rast regiona, u skladu sa prioritetima Berlinskog procesa. Svjesne značaja ubrzanja eko-nomskih integracija regiona, a u duhu ciljeva funkcionisanja KIF Zapadnog Balkana, učesnici su se saglasili da resurse privrednih komora treba usmjeriti ka implementaciji prioritetnih regionalnih inicijativa i razvojnih projekata u specifičnim sektorima kao što su infrastruktura i energetika, kako bi se direktno pospješio ekonom-ski napredak cijelog regiona.

74


Vujanović: Komore doprinose boljoj povezanosti

Nakon konstitutivnog sastanka, predsjednike Privrednih komora Regiona primio je na Cetinju predsjednik Crne Gore Filip Vujano-vić. On je kazao da očekuje da će privredne komore regionalnom povezanošću snažno doprinositi realizaciji „Berlinskog procesa” kojim se obezbjeđuje neposrednije uključenje Evropske unije u projekte regionalne infrastrukture i boljeg korišćenja resursa.

- Vujanović je iskazao poštovanje za konstituisanje Komorskog in-vesticionog foruma iskazujući očekivanje da će privredne komore kroz regionalnu povezanost snažno doprinositi realizaciji projeka-ta “Berlinskog procesa” kojim se obezbjeđuje neposrednije uklju-čenje EU u projekte regionalne infrastrukture i boljeg korišćenja resursa regiona - navodi se u saopštenju.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković predstavio je planirane aktivnosti i prenio zadovoljstvo sastanci-ma koji su prethodili, uključujući i one koje su imali sa međunaro-dnim finansijskim organizacijama sa sjedištem u Crnoj Gori.

Đukanović: KIF jača saradnju zemalja Regiona

Predsjednik Vlade Milo Đukanović razgovarao je dan kasnije u Budvi sa predsjednicima privrednih komora zemalja Zapadnog Balkana, na marginama konferencije „Efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konkurentnosti“, koju je organizovala Pri-vredna komora Crne Gore u partnerstvu sa Savezom ekonomista Srbije i Savezom ekonomista Crne Gore.

Premijer Đukanović je pozdravio formiranje Komorskog investi-cionog foruma, istakavši da je Crna Gora posvećena jačanju eko-nomskih veza sa susjedima u cilju tješnjeg povezivanja na integra-cionom putu i povećanja ekonomskog bilansa ukupne saradnje.

Na sastanku je ocijenjeno da je ključ privrednog napretka zemalja Regiona u dinamiziranju investicionih aktivnosti, posebno u obla-sti saobraćajne povezanosti i infrastrukture.

Zaključci

Na sastanku predsjednika komora regiona Zapadnog Balkana 21.10.2015. u Budvi formiran je Upravni odbor KIF, koji čine preds-jednici privrednih komora. Upravni odbor će zasijedati najmanje jednom godišnje, a neposredno izvještavanje ka Vladama o aktiv-nostima unutar Foruma ostvarivaće učešćem predsjednika komo-ra članica u Nacionalnim investicionim komisijama.

Sve komore članice KIF Zapadnog Balkana će delegirati svoje predstavnike u stalne tematske radne grupe (saobraćaj i energet-ska infrastruktura i komunalna djelatnost; poboljšanje poslovne i investicione klime i razvoj privatnog sektora), nakon čega će se imenovati predsjedavajući radnim grupama koji će sazvati preds-jednici Radnih grupa. Predsedavajući će se birati uz saglasnost UO KIF i to iz komora koje imaju najjače kapacitete u predmetnim oblastima rada KIF ZB.

Osnovu za operativni rad Radnih grupa KIF Zapadnog Balkana predstavlja usvojeni Akcioni plan komora, a predstavnici Hrvat-ske gospodarske komore će preko Sekretarijata Foruma (koji čine nacionalni koordinatori u komorama članicama) uputiti skice za usaglašene konkretne međukomorske razvojne projekte:

- Razvoj digitalne ekonomije - digitalna platforma komora koja će objediniti sve informacije i komorske usluge vezane za oblasti dje-lovanja KIF Zapadnog Balkana;

- Zajednički Venture Fond Zapadnog Balkana sa ciljem subvenci-onisanog finansiranja start-up projekata inovativnih malih i sre-dnjih preduzeća;

- Podsticanje i promovisanje razvoja preduzetničkog obrazovanja kroz tijesnu saradnju sa Regionalnim centrom za razvoj preduze-tničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Evrope (SEECEL).

Shodno zaključcima iz Zajedničke izjave predstavnika privrednih komora Zapadnog Balkana od 27. avgusta 2015. godine da žele ak-tivno da se uključe u platformu SEECEL, potpisivanjem Sporazu-ma o saradnji i osnivanju Zajedničkog vijeća sa SEECEL, članice su potvrdile zainteresovanost za stvaranje zajedničke platforme za aktivno preduzetništvo i razvoj ljudskog potencijala, u skladu sa Aktom o malom preduzetništvu Evrope (eng. Small Business Act for Europe - SBA), posebno njegovim načelima 1 i 8.

Imajući u vidu da aktuelne autonomne trgovinske mjere (ATM), tj. pravo na bescarinski izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU ističe do kraja kalendarske godine i da je od velike važnosti za privredni-ke Zapadnog Balkana da EU obnovi ATM tako da ne postoji prekid u njegovoj primjeni, postignuta je saglasnost da se istog dana UO KIF-a obrati zakonodavcima EU zajedničkim pismom u kojem bi naglasili da će se jedino na taj način održati stabilnost poslovnog okruženja i sačuvati dobre poslovne i ekonomske veze koje postoje između Regiona i EU.

Sa ciljem da se precizno utvrde prepreke za razvoj poslovnog okru-ženja regiona Zapadnog Balkana u procesu evropskih ekonomskih integracija, članovi UO KIF su postigli saglasnost da komore člani-ce zajednički pripreme okvir za anketiranje članstva o poslovnoj i investicionoj klimi. Svrha istraživanja jeste i da se dobiju kon-kretni indikatori za potrebe jačanja unutrašnjih kapaciteta članica Foruma.

75


Chamber Investment Forum Established

The Regional chambers support the Berlin Process

The Chamber Investment Forum was established at Hotel Splendid in Budva on 21 October 2015.

The first meeting of the Managing Board of the Forum was chaired by the president of the Chamber of Economy of Montene-gro, Velimir Mijuskovic, while the participants were the leaders and high representatives of the respective chambers of economy of Montenegro, Serbia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Albania, Slovenia, Macedonia, Kosovo, as well as the guests from the cham-bers of Austria and Germany, respectively, and international orga-nizations.

To remind our readers, having in high regard the further imple-mentation of the „Berlin Process“ for strengthening regional co-operation, during the Vienna Summit at the end of August 2015, the presidents of the chambers of economy of South-East Euro-pe signed the Agreement on the Establishment of the Chamber Investment Forum, thus initiating active involvement of national

The establishment of the Forum marks the start of a new area of cooperation in the region and serves as the ground for its improvement in the next 10 years.

chambers of economy in the realization of its concrete objectives.

This is the first joint body of the chambers which will conduct acti-vities through its working groups and monitor the realization and design of projects in different areas. In that respect, following the adoption of the Statute and the Rules of Procedure of the Chamber Investment Forum, the following working groups were establis-hed: Transport, Energy Infrastructure and Utilities, Improvement of Business and Investment Climate, and Private Sector Deve-lopment. The managing board of the Forum will hold sessions at least once a year, while the working groups will meet twice a year. In the meantime, the members will achieve an intensive mutual communication.

The Western Balkan Chambers signed an agreement on the coo-peration and the establishment of the Joint Committee with the South-East European Center for Entrepreneurial Learning (SEE-CEL).

76


With the implementation of this agreement, the signatories will promote and initiate the creation of the platform for active entre-preneurship and development of human potentials. The agree-ment includes:

• Strengthening of cooperation and initiating mutual visits of the stakeholders responsible for the development of all signatory co-untries, such as governments and institutions which support en-trepreneurship, business, industrial and similar associations, regi-onal and local bodies;

• Exchange of information on the examples of good practice, pri-orities of development, schemes of entrepreneurship initiatives, more favourable financing and encouragement of the participa-tion of business bodies from all signatory countries in the joint development projects;

• Cooperation in providing advisory services and transfer of kno-wledge in the strengthening of capacities and development of hu-man potentials through the organizations’ activities;

• Improvement of the competitiveness level of small and medium sized enterprises and development of support through increased use and participation in the e-business activities;

• Joint cooperation in the international organizations and the or-ganization of business meetings, seminars, conferences.

The Chamber Investment Forum and the planned activities were presented to the representatives of international institutions whi-ch provide support to regional development of the Western Bal-kans, i.e. the German Committee on Eastern European Economic Relations, World Bank, EBRD, UNDP, IFC, GIZ, etc. It is expected that the guests who listened to the presentation should provide sugge-stions and guidelines as to which types of projects are financed by the institutions they come from and in which of them the Cham-ber Investment Forum could be included in the sense that certa-in segments of these activities could be financed from the funds available in these institutions. In the next period the Managing Bo-ard of the Chamber Investment Forum will be presided by Albania.

The participants at the meeting have said that the establishment of the Forum marks the start of a new era of cooperation in the region which sets the ground for its improvement in the next 10 years. It is necessary to intensify the dialogue among the Forum members but also with the European Union and international or-ganizations. In addition, it is also of utmost importance to promo-te in the media a new force of the chambers in the region. There is a proposal that the states which have advanced most in cer-tain areas of the Forum activities should become the holders of the working groups’ activities. The initiative that the presidents of the chambers of economy should be the members of national investment commissions has already been launched. In addition, the participants have expressed the need for the establishment of the regional investment fund so that the companies from these countries could obtain the funds under favorable conditions.

The participants expressed their gratitude to the Chamber of Eco-nomy of Montenegro for the excellent organization of the consti-tutional session of the CIF Managing Board. They emphasized that the Forum presented a confirmation of a close partnership among all chambers of economy of the Western Balkans directed at the setting of a new ground for sustainable economic growth of the region, in line with the priorities of the Berlin Process. Aware of

the importance for the acceleration of the economic integrations of the region and in line with the Western Balkans CIF objectives, the participants have agreed that the resources of the chambers of economy should be directed towards the implementation of the priority regional initiatives and development projects in specific sectors such as infrastructure and energy, in order to directly en-hance the economic progress of the whole region.

Conclusions

At the meeting of the presidents of the respective Western Bal-kan chambers, the CIF Managing Board, which consistis of the presidents of the regional chambers of economy, was established in Budva on 21 October 2015. The Managing Board will hold ses-sions once a year and the presidents of the chambers which are members of the Forum will directly report to their respective go-vernments during their participation in the National Investment Commissions.

All chambers – members of the Western Balkans CIF will delega-te their representatives in permanent thematic working groups (Transport, Energy Infrastructure and Utilities, Improvement of Bu-siness and Investment Climate, and Private Sector Development), which will be followed by the appointment of the person who will preside the working groups. The person presiding the working gro-ups will be appointed by the heads of the working groups with the consent of the CIF Managing Board. Preferably he/she will come from one of those chambers with the strongest capacities in the WB CIF relevant areas of work.

The Chambers’ Action Plan will serve as the basis for the operati-onal activities of the working groups of the Western Balkans CIF, while the representatives of the Croatian Chamber of Economy through the Secretariate of the Forum (which consists of national coordinators in the member chambers) will send the schemes for the agreed concrete inter-chamber development projects:

- The development of digital economies - digital platform of the chambers which will unify all information and chamber services related to the Western Balkans CIF areas of activities;

- Joint Western Balkans Venture Fund aiming at the subsidized financing of start-up projects of innovative small and medium si-zed enterprises;

- Enhancement and promotion of the development of entrepre-neural education through close cooperation with the South-East European Center for Entrepreneurial Learning (SEECEL).

With reference to the conclusions of the Joint Statement by the Representatives of the Western Balkan Chambers from 27 August 2015 where they stated that they wanted to become actively in-volved in the SEECEL platform, by signing the Agreement on Co-operation and the Establishment of the Joint Council with SEE-CEL, the members have confirmed their interest in the creation of a joint platform for active entrepreneurship and development of human potential, in line with the Small Business Act for Europe – SBA, especially its principles 1 and 8.

Having in mind that the current autonomous trade measures (ATM), the right to customs-free export of agricultural products to the EU, expires at the end of the calendar year and that it is very important for the entrepreneurs of the Western Balkans that the

77


EU should renew the ATM so that there is no discontinuation in its implementation, the consent has been achieved that the CIF MB should address the EU legislators with a joint letter where they would emphasize that this is the only way to maintain the stabili-ty of the business environment and good business and economic relations between the Region and the EU.

With an aim to make an accurate identification of the obstacles for the development of business environment of the Western Bal-kan region in the process of European economic integrations, the members of the CIF MB have agreed that the member chambers should prepare a joint framework survey on the business and in-vestment climate. The objective of this survey would be to obtain concrete indicators which would serve to strengthen the internal capacities of the Forum members.

Vujanovic: The chambers contribute to improved inter-connection

Following the constitutional meeting, the President of Montene-gro, Filip Vujanovic, received the presidents of the chambers of the region. He has said that he expects that the regional networ-king of the chambers will strongly contribute to the realization of the „Berlin Process” which provides direct inclusion of the EU in the regional infrastructure projects and increased use of resour-ces.

- Mr Vujanovic has expressed his respect for the establishment of the Chamber Investment Forum stating his expectations that the regional networking of the chambers will greatly contribute to the realization of the „Berlin Process“ projects, which provides a more direct inclusion of the EU in the projects of regional infrastructure and increased use of resources – Mr Vujanovic has stated.

The President of the Chamber of Economy of Montenegro, Velimir Mijuskovic, presented the planned activites and expressed his sa-tisfaction with the preceding meetings, including those with the international financial organizations with the seat in Montenegro.

Djukanovic: CIF strengthens its cooperation with the regional countries

A day later, the Prime Minister, Milo Djukanovic, spoke with the presidents of the chambers of economy of the Western Balkan countries at the margins of the conference „The Efficiency of EU Accession and the Improvement of Regional Competitiveness“, which was organized by the Chamber of Economy of Montenegro in partnership with the Serbian Association of Economists and the Association of Economists of Montenegro.

The Prime Minister has expressed his satisfaction with the esta-blishment of the Chamber Investment Forum. He has emphasized Montenegro’s dedication to the strengthening of the economic ties with the neighbours for the sake of their closer networking on the integration road and the increase of the economic balance of the overall cooperation.

It has been estimated at the meeting that the key to the economic progress of the regional countries lies in the dynamization of in-vestment activities, especially in the area of transport networking and infrastructure.

78


Bosna i Hercegovina

Hercegovačko organsko smiljena inostranom tržištu

Cijena eteričnog ulja dobijenog od smilja je od 1.500 do 1.800 eura, a prodaje se u cjelosti u Evropskoj Uniji, Sjedinjenim američkim državama i Rusiji.

Organski uzgoj smilja i proizvodnja eteričnih ulja vrlo su unosan posao na koji se odlučuje sve veći broj Hercegova-ca. Litar ulja košta i do 1.800 eura, a uglavnom se plasira u

inostranstvo. Otkupna cijena kilograma sirovog smilja kreće se od 4,70-5,20 KM. Za plantažni uzgoj smilja, najčešće se uzima sjeme ove biljke iz prirode.

Prema podacima Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, u Hercegovini ima 500 hektara zasada smilja, a tendencija je dalj-njeg širenja.

Hercegovačka zemlja oduvijek je plodonosna za uzgoj brojnih po-ljoprivrednih kultura koje niču gotovo kao iz kamena. Tako je i sa smiljem tzv. novim »suvim zlatom«.

Treće godine biljka dođe na puni rod, ima prinosa i prve dvije go-dine, ali je to puno manje. Treće godine prinos po sadnici je oko pola kilograma u jednoj žetvi, s tim da postoje dvije žetve u šestom

i devetom mjesecu.

U početku je bilo potrebno i po 1.000 kilograma smilja za litar ete-ričnog ulja.

»Kupovinom novih uređaja za destilaciju mi smo to spustili negdje na 600-800 kg zavisno od kvaliteta smilja. Čak imamo informacije da su nabavljeni novi uređaji koji imaju veći aranžman iskorišta-vanja ispod 500 kg za litar ulja«, tvrdi Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

Proizvodnja eteričnih ulja obavlja se u destilatoru korištenjem pro-cesa destilacije vodenom parom.

Ne čudi veliko zanimanje za uzgoj smilja, kada se u obzir uzme činjenica kako je cijena njegovog eteričnog ulja od 1.500 do 1.800 eura za litar i 200, koliko ima u kilogramu ulja. A tržište je u po-tpunosti inostrano – Evropska Unija, Sjedinjene američke države i Rusija.

79


Bosansko - hercegovačke mljekare

Višestruka korist od izvoza mlijekau EU

Krajem avgusta 2015. godine četiri mljekare iz BiH su dobi-le dozvolu da mogu nesmetano izvoziti mlijeko i mliječne proizvode u zemlje Evropske unije, te vršiti njihov prevoz

preko teritorije EU na druga tržišta. To su Milkos Sarajevo, Mljeka-ra Livno, zatim Meggle Bihać i Mlijekoprodukt Bosanska Dubica.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su podsjetili da je Kancelarija za veterinarstvo BiH 9. jula dostavila Evropskoj komisiji - Generalnoj direkciji za zdravlje i potrošače, zahtjev za uvrštavanje na listu četiriju mljekara iz BiH koje ispu-njavaju uslove za izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka u EU, piše FENA.

Izvoz mlijeka u Evropsku uniju ima višestruku korist za poljopri-vredne proizvođače iz Bosne i Hercegovine, jer daje sigurnost da će mlijeko biti otkupljeno, a otvara se i prostor za proširenje pro-izvodnje, ocijenio je Fenu predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac.

Koliki je značaj otvaranja granica za plasman mlijeko iz BiH u EU, Usorac ilustruje i situacijom koja je bila u proteklih pet-šest mjese-ci, kada su se mljekari suočavali s viškom mljeka i obustavljenjem njegovog otkupa.

- Sada imamo jednu sigurnost i veliko tržište, prije svega Hrvatske, a zatim i drugih zemlja EU, rekao je on.

Mljekari velika očekivanja imaju i od tržišta Turske i Rusije, te Uso-rac ističe da se otvara jedan veliki prostor koji daje mogućnost po-većanja proizvodnje sirovog mlijeka domaćim proizvođačima, kao i sigurnost da će njihov proizvod biti otkupljen.

- Povećanje proizvodnje mlijeka za sobom donosi i veću proizvo-dnju mesa i hrane za stoku i svega drugog, ukazuje Usorac.

Naglašava da je sve ovo veoma važno za ljude koji žive na selu, jer će imati posao i time sigurnost da ostanu na svojim imanjima.

Iz Mlijekoprodukta podsjećaju da je industrija mlijeka u posljednje dvije godine pod velikim pritiscima zbog viškova mlijeka koji su dobrim dijelom nastali kao posljedica zatvaranja velikog izvoznog tržišta.

- Iako ne očekujemo da će količine u startu biti na nivou izvoza koji smo imali u prethodnom periodu, nadamo se da će se kroz ovu liberalizaciju situacija bar djelimično stabilizovati kroz period koji je pred nama«, naveli su iz Mlijekoprodukta.

80


Mario Glogović, Hypo Alpe-Adria Bank

Pad kamatnih stopa nada za tržište kapitala

81


Dugoročan pad kamatnih stopa u Hrvatskoj počeo je krajem 2012. godine, a posljednje godine je najizraženiji.

Padajuće kamatne stope u Hrvatskoj imaju dvostruko pozitivno djelova-nje, s jedne strane demotivišu ljude

za klasičnu štednju kroz depozite te usmje-ravaju novac prema oblicima ulaganja kao što su obveznice i dionice, dok, s druge strane, niže kamate kompanijama omo-gućuju jeftinije i jednostavnije zaduživa-nje, što opet dovodi do viših profita.

U ovom trenutku u Hrvatskoj postoje dva pozitivna trenda koja idu u prilog domaćim dionicama. Prvi je dugoročan pad kama-tnih stopa koje se trenutno nalaze na naj-nižim nivoima od hrvatske samostalnosti, a drugi je konsolidovani rast dobiti kompa-nija izlistanih na Zagrebačkoj berzi.

Ponuda novca raste

Dugoročan pad kamatnih stopa počeo je krajem 2012. godine, s time da je u poslje-dnjih godinu dana bio najizraženiji. Tako da su u zadnjih godinu dana, prema po-sljednjim podacima HNB-a, prosječne ka-matne stope na rok od šest do 12 mjeseci pale s 1,85 na 1,30 posto. U potrazi za višim prinosima ovakav 30-postotni pad kamata podstiče ljude na traženje alternativa kla-sičnim depozitima i dovodi do prelijevanja sredstava iz depozita na tržište kapitala.

Takođe, ponuda novca i dalje raste, a u za-dnjih godinu dana ukupni depoziti u hrvat-skim bankama povećani su za 4,30 posto na 244 milijarde kuna. Shodno tome, na jednoj strani rekordna štednja, a na drugoj stagnirajuća kreditna aktivnost vjerovatno će dovesti do nastavka silaznog trenda ka-matnih stopa. Kamatne stope u eurozoni još su niže od domaćih te za isto razdoblje, od šest do 12 mjeseci, u prosjeku iznose 0,80 posto, dok su u susjednoj Sloveniji još niže, svega 0,40 posto. Kao prva alternativa depozitima nameću se obveznice i obve-znički fondovi kod kojih je »prelijevanje« najizraženije, a gledano samo po uplatama, imovina im je od početka godine narasla vrlo visokih 40 posto.

Potražnja za obveznicama

Po rastu imovine prate ih nešto rizičniji

mješoviti fondovi (miks obveznica i dioni-ca) koji su od početka godine kroz uplate svoju imovinu povećali za 27 posto. Za sada jedini koji zaostaju su dionički fondovi koji su od početka godine imali neto isplate u iznosu od 6 posto. Međutim, u sljedećih godinu do dvije skupina dioničkih fondova mogla bi uhvatiti trend rasta imovine viđen kod manje riskantnih fondova. Glavni ra-zlog je što je velikom stranom i domaćom potražnjom za obveznicama došlo do zna-čajnog pada prinosa. Na primjer, prinos do dospijeća na hrvatsku državnu obveznicu koja dospijeva za tri godine iznosi rekor-dno niskih 2,15 posto.

U potrazi za većim povratima od istorijski niskih obvezničkih prinosa, ulagači bi mo-gli krenuti s većom alokacijom sredstava u sljedeću alternativu, odnosno u dionič-ko tržište i dividendne kompanije. Ovdje dolazimo do drugog pozitivnog trenda koji budi optimizam, a to je rast prihoda i dobi-ti domaćih kompanija. Naime, rezultati za prvu polovinu ove godine jasno pokazuju trend boljeg poslovanja. Ako iz agregira-nih rezultata kompanija izlistanih na Za-grebačkoj berzi isključimo Inu koja je pod snažnim utjicajem volatilne nafte, ukupan rast prihoda svih kompanija iznosio je šest posto, dok znači da je dobit uvećana za čak 29 posto.

Rast turističkih kompanija

Ekonomski podaci objavljeni u trećem ovogodišnjem kvartalu (dolasci turista, rast maloprodaje, rast izvoza) ukazuju na nastavak oporavka, čime bi trend rasta prihoda i dobiti trebao da bude nastavljen. Posebno dobre rezultate trebalo bi objave turističke kompanije koje su i van glavne sezone dobro poslovale, te su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarile konsolido-vani rast prihoda od 14 posto. Takođe, vrlo je bitna i ekspanzivna monetarna politika koju nastavljaju da sprovode ECB i HNB, a putem koje središnje banke utiču na odr-žavanje niskih kamatnih stopa, te bi glav-ni rezultat niskih kamata u kombinaciji s rastućom dobiti kompanija trebao biti rast likvidnosti i cijena na Zagrebačkoj berzi. U svakom slučaju, ima razloga za optimizam.

82


Svijetvijesti

Istorijska narudžbina za Boeing

Američki Boeing primio je iz Kine istorij-sku narudžbinu od 300 aviona u vrijednosti od 38 milijardi dolara.

Konstruktor koji upravo pregovara o otva-ranju svoje fabrike u Kini najavio je kupo-prodajni ugovor tokom posjete kineskog predsjednika Xija Jinpinga Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi SEEbiz.

Konačna cijena mogla bi pasti, jer proi-zvođači odobravaju popust u fazi završnih pregovora. Kina je najveće međunarodno tržište Boeinga jer svaki četvrti avion što ga taj proizvođač isporuči odlazi u Kinu od početka godine.

Američki biznismen Donald Trump, kralj nekretnina koji ima najviše izgleda da dobije nominaciju za predsjedničkog kan-didata republikanaca za Bijelu kuću, kriti-kovao je Boeingov plan otvaranja pogona u Kini.

- To će završiti ukidanjem stravičnog broja radnih mjesta u SAD - rekao je Trump.

Švedska uvodi šestosatno radno vrijeme

Švedska planira da skrati radno vrijeme na šest sati s ciljem povećanja produktivnosti radnika.

Poslodavci širom zemlje već su skratili ra-dno vrijeme, jer vjeruju da će njihovi radni-ci biti korisniji ako se usredsrijede i kvalite-tno iskoriste kraće radno vrijeme, a da isto tako imaju više vremena za privatni život, prenosi Biznis.ba.

Fabrika Toyote u Geteborgu, drugom naj-većem gradu u Švedskoj, prije 13 godina

skratila je vrijeme radnicima i prema ana-lizama produktivnosti i profita to se poka-zalo kao dobar potez.

Softverska kompanija Filimundus iz Što-kholma prošle godine je uvela šestosatno radno vrijeme.

- Osmosatno radno vrijeme nije efikasno kako se misli - rekao je izvršni direktor kompanije, Linus Feldt.

Međutim, u ovoj softverskoj kompaniji radnicima je zabranjeno korištenje dru-štvenih mreža, sastanci su svedeni na minimum, ali i druge vrste ometanja su eliminisane s ciljem da osoblje bude više motivisano.

Islamsko bankarstvo stiglo u Francusku

Prva agencija za islamsko bankarstvo, koje poštuje islamski zakon šariju, zabranjujući špekulativna ulaganja i kamate, otvorena je u Francuskoj.

Riječ je o start ap preduzeću za islamsko bankarstvo NoorAšur koje, osim agencije u Pariskoj regiji, namjerava da otvori još dvadesetak širom Francuske, prenosi list Figaro.

Ovaj tip bankarstva koji poštuje islamski zakon šariju, zabranjuje špekulativna ula-ganja i kamate. Zabranjeno je investiranje koje se smatra štetnim za društvo (u ciga-rete, alkohol, oružije, pornografiju, kocku).

Pri kupovini nekretnina ulazi se u partner-stvo s kupcem. On i banka zajedno kupuju stan, a kupac zatim u mjesečnim ratama otplaćuje banci stan i povećava svoj udio u vlasništvu.

Rata se sastoji od fiksnog iznosa za otkup vlasništva, a drugi je najamnina za preo-stali udio vlasništva.

Agencija NoorAssur osnovana 2012. do sada je nudila usluge samo putem Interne-ta.

- Ona ima 3.000 klijenata (pet odsto predu-zeća, 95 odsto privatnih lica) od kojih je 15 odsto muslilmana, objasnio je direktor ra-zvojnog sektora Murad Sabcub.

Vrijednost dosadašnjeg štednog uloga an-gencije je sedam miliona eura.

- NoorAšur nudu alternativu konvencijal-nom finasiranju. Islamsko finasiranje nije rezervisano samo za muslimane već za sve koji žele da investiraju, štede ili se osigaru-ju”, navodi se u saopštenju.

- Islamsko bankarstvo je odgovorno, nespe-kulativno i etičko finasiranje, koje ne razli-kuje boju kože ni religiju« prenosi B92.

Otkriveno najveće gasno polje na svijetu

Italijanski energetski gigant ENI otkrio je najveće polje prirodnog gasa na Sredoze-mnom moru u teritorijalnim vodama Egip-ta.

To polje bi moglo da predstavlja potencijal od 850 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, na površini od 100 kvadratnih kilo-metara, saopštila je ta kompanija u Kairu.

To bi zadovoljilo potrebe Egipta tokom na-rednih decenija, prenio je britanski javni servis BBC.

To je najveće otkriće gasa ikada u Egiptu i na Sredozemnom moru, istakli su iz ENI-ja, ocijenivši da bi to moglo da bude i jedno od najvećih rezervoara prirodnog gasa u svi-jetu.

Ministarstvo energetike Egipta potvrdilo je to otkriće na dubini od 1.450 metara, preno-si Biznis.ba.

Paket pomoći nedovoljan za Evropu

Paket pomoći od hiljadu milijardi eura bi uskoro moglo biti nedovoljan za uzdrmanu ekonomiju Evrope, ocijenili su analitičari japanske finansijske grupacije Nomura.

Analitičari već pričaju o vremenu i načinu na koji će Evropska centralna banka proši-riti program monetarnih podsticaja vrije-dan 1,1 bilion eura, koji je na snazi proteklih šest mjeseci i koji je uveden kako bi pomo-gao privredni oporavak eurozone, prenosi Capital.ba.

83


Predsjednik ECB-a, Mario Draghi, vjero-vatno će najaviti mogućnost da se uveća paket podsticaja za podizanje tvrdoglavo niske inflacije u eurozoni.

Analitičari vjeruju i da bi takav potez treba-lo da ograniči potencijalnu štetu koju mogu izazvati ekonomske poteškoće u Kini.

Iako se bilježi rast kreditiranja, evropske banke nijesu odriješile kesu, u onoj mjeri koju su očekivale evropske monetarne vla-sti, kada su pokrenule program kvantitativ-nog labavljenja. Kreditiranje privrede veće je 0, 2 odsto.

ECB muči problem niske inflacije, koja kao da ne može da se pomjeri sa 0,2 odsto, a koju na toj stopi drže pad cijena nafte i usporavanje globalne ekonoimije. Iako po-daci ne djeluju ohrabrujuće, neke ekono-mje eurozone se oporavljaju. Španska raste najbržim tempom od 2007.

U okviru programa podsticaja ECB će do septembra naredne godine mjesečno ot-kupljivati vladine i korporativne obveznice vrijedne 60 milijardi eura.

Putem tog programa, nazvanog kvantita-tivno labavljenje, upumpava se svjež no-vac u privredu, s ciljem podizanja stope inflacije. Stručnjaci, međutim, smatraju da su efekti tih mjera i dalje nejasni, i da je oporavak evrozone, uprkos niskim cijena-ma nafte, slabom evru i dalje slab, prenosi Mina business.

Ruska ekonomija se oporavlja

Usporavanje investiranja u Rusiju se „smi-ruje”, ocijenio je Vladimir Osakovskiy, glav-ni ekonomista Banke Amerike u Moskvi.

On je dodao i da profiti velikih kompanija rastu, što će povećati njihovu potrošnju, a samim tim i sveukupno ekonomsku sliku u Rusiji.

Recesija u Rusiji je dotakla dno u drugom kvartalu, kada je BDP pao za 4,6 odsto, napi-sao je Osakovskij u izvještaju koji je predao centrali prošle nedjelje.

I ruska ministarstva zvaničnim podacima predviđaju oporavak ekonomije koja je ozbiljno uzdrmana zapadnim sankcijama. Tako Ministarstvo finansija predviđa da će odliv kapitala iz Rusije ove godine biti za 80 milijardi dolara manji u odnosu na 2014. godinu, dok Ministarstvo privrednog razvo-ja predviđa rast BDP-a već u 2016. godini i to u iznosu od 1 do 2 odsto.

Svijetu prijeti nestašica kafe

Svijetu je potreban još jedan Brazil, najveći uzgajivač i izvoznik kafe, da bi se izbjegla nestašica, piše Bloomberg.

- Do nestašiice kafe bi moglo doći zbog sve veće konzumacije, a to bi na globalnom nivou značilo da se proizvodnja mora po-većati za 40 do 50 miliona vreća narednih deset godina - kazao je izvršni direktor Illy kafea iz Italije Andrea Illy.

Ipak, tih 40 do 50 miliona vreća je više od cijelog roda u Brazilu koji se iz godine u godinu smanjuje zbog klimatskih promje-na, ali i niskih otkupnih cijena zbog čega farmeri odustaju od toga da šire svoju proi-zvodnju, prenosi Biznis.ba.

Klimatske promjene utiču i na druge ze-mlje proizvođače kafe poput Nikaragve, El Salvadora i Meksika.

- Prije ili kasnije moraćemo da usvojimo neku strategiju kako bismo vidjeli šta ćemo da radimo. Ne znamo odakle će sva ta kafa doći - dodao je Ili.

U Milanu se ove sedmice održava Globalni forum o kafi gdje najveći proizvođači i di-strubteri pokušavaju da pronađu rješenje kako bi spriječili nestašicu na tržištu u na-rednoj deceniji.

Samo u sezoni ove i naredne godine pred-viđa se deficit kafe od 3,5 miliona vreća ili 210 miliona kilograma.

Kinezi grade pruge kroz Ameriku

Konzorcijum kineskih željezničkih firmi

China Railway International (CRI SAD) udružio se s američkom firmom XpresWest (XW) u izgradnji željezničke linije velike br-zine u SAD.

XW je 2011. godine dobio odobrenje za izra-dnju i upravljanje željezničkom linijom ve-like brzine od 370 kilometara, a za projekat je dobijen početni kapital od 100 miliona USD, prenosi B92.

Projekat bi, kako između ostalog smatraju analitičari, trebalo da omogući kineskim firmama pristup slabo razvijenom američ-kom tržištu željezničkih linija velike brzi-ne.

Firme su precizirale da će morati da sače-kaju nove dozvole regulatornih tijela, prije početka poslova, što će se možda desiti u septembru naredne godine.

Mađari otkrili naftu u Pakistanu

Mađarska naftno-gasna grupa MOL saop-štila je da je otkrila novo nalazište sirove nafte, kondenzata i prirodnog gasa u bloku Karak u Pakistanu.

Tim blokom upravljaju zajednički kompa-nija Mari Petroleum (MPCL), koja ima 60 odsto udjela u vlasništvu, i MOL Pakistan sa udjelom od 40 odsto, navodi se u saop-štenju.

MOL u Pakistanu posluje 15 godina i akti-van je na pet blokova. Otkriće novog na-lazišta je deseto po redu u toj zemlji koje je MOL postigao od 1999. godine u tri različita bloka, prenosi B92.

Izvršni potpredsjednik MOL-a nadležan za istraživanje i proizvodnju, Alexander Dodds, kazao je da su u MOL-u zadovoljni što mogu da izvijeste o desetom otkriću u Pakistanu.

- Pakistan je obećavajuće područje s bu-dućnošću i ogromnom neistraženom po-vršinom - rekao je Dods potvrdivši spre-mnost grupe za dalja ulaganja u naftni i gasni sektor u toj zemlji.

84


Američke vlasti naredile su njemačkom proizvođaču auto-mobila Volkswagenu da povuče sa tržišta blizu 500.000 vo-zila u kojima je postavljen sofisticirani softver uređaj koji

prikriva nivoe zagađenja, odnosno nivoe emisije štetnih gasova, prenijela jeAl Jazeera.

Zahvaljujući tome, vozila mogu proizvesti i do 40 puta više štetnih gasova nego što je dozvoljeno.

Američka Agencija za zaštitu okoline optužila je njemačkog proi-zvođača automobila da je instalirao takozvani poremećajni uređaj (defeat device), odnosno program koji značajno smanjuje emisije azotnog oksida, ali samo kada automobili prolaze kroz stroge te-stove emisije.

- U tim automobilima ugrađen je softver koji isključuje kontrolu emisije kada se vozi uobičajeno, a uključuje ga kada vozilo prolazi testove emisije - rekla je Cynthia Giles iz EPA-e.

Ona je dodala da VW za to mora snositi odgovornost.

- Volkswagen prikriva činjenice od EPA-e, države Kalifornije i po-trošača. Nismo tako nešto očekivali od Volkswagena - kazla je Gi-les.

Istakla je kako je upotreba poremećajnih uređaja u automobilima, da bi se izbjegli važeći standardi čistog zraka, nezakonita i pred-stavlja opasnost po javno zdravlje.

Iz EPA-e navode kako je VW koristio ovaj softver kod modela Vol-kswagena i Audija s četverocilindarskim dizelskim motorom proi-zvedenih od 2009. do ove godine.

Od 2008. godine je VW u Sjedinjenim Američkim Državama pro-dao više od 482.000 putničkih automobila s dizelskim motorom, a najviše su prodavani modeli Jetta, Beetle, Golf, Passat i Audi A3.

Iz Volkswagena navode u saopštenju kako sarađuju s američkim istražiteljima.

Prošle godine Honda je pristala potrošiti 276 miliona dolara, a Ford 7,8 miliona dolara na ime sporazuma s EPA-om oko „poremećajnih uređaja“ u vozilima napravljenim od 1990-ih godina.

Amerika naredila Volkswagenu

Povlače sa tržišta pola miliona automobila

Razlog je softver koji prikriva zagađenje koje automobili prave.

85


firme i da nije bio svjestan toga da radi nešto loše, prenose svjet-ske agencije.

- Proces transparentnosti se mora nastaviti i to je jedini način da se vrati povjerenje - saopštio je Winterkorn.

Najveći proizvođač automobila u svijetu u središtu je najvećeg skandala u istoriji automobilske industrije. Winterkorn je pretho-dno rekao da se takva vrsta prevare više neće ponoviti.

- Milioni ljudi širom svijeta vjeruju u naš brend, automobile i teh-nologiju. Izuzetno mi je žao što smo to povjerenje izdali. Najis-krenije se izvinjavam našim klijentima, vlastima i cijeloj javnosti zbog naših propusta - kazao je Winterkorn.

Serija propusta uzdrmala je cijelu njemačku industriju. Američki regulatori su otkrili da je kompanija u svoja dizel vozila ugradila softver koji može da lažira podatke o zagađenju vazduha. Kompa-nija je priznala da je riječ o 11 miliona vozila sa ugrađenim softve-rom. Za troškove opoziva izdvojila je 6,5 milijardi eura.

Za razliku od drugih opoziva vozila zbog defektnih dijelova u automobilima ili grešaka u dizajnu, Volkswagen je optužen za predumišljaj u prevari državnih agencija i potrošača. Eksperti smatraju da će povratak povjerenja biti izuzetno težak zadatak, upravo zbog predumišljaja u lažiranju podataka.

Za novog direktora imenovan je Mathias Müller, šef kompanije Porsche.

Samo početak skandala

Evropska federacija za transport navodi da novi automobili proi-zvedeni u Evropi izbacuju u prosjeku oko 40 odsto više ugljen-di-oksida nego što testovi pokazuju. To tijelo je navelo u izvještaju da je najnovija situacija sa Folksvagenom samo dio skandala širih razmjera, prenosi Reuters.U izvještaju se navodi i da nije doka-zano da su drugi proizvođači automobila koristili uređaje slične Folksvagenovim za manipulaciju emisijama štetnih gasova, ali da između laboratorijskih testiranja i same vožnje postoji velika razlika u emisiji ugljen-dioksida i azot-oksida, i to u tolikom obi-mu da je potrebno pokretanje dodatne istrage kako bi se utvrdilo šta proizvodjači rade da bi maskirali CO2.

Analizom je utvrđeno da pojedini modeli Mercedesa, BMW-a i Pežoa, koriste oko 50 odsto više goriva nego što proizvođači tvr-de. Potrošnja goriva je povezana sa emisijom ugljen-dioksida, pa veća potrošnja goriva znači veću emisiju štetnih gasova.

Volkswagen je suspendovo direktore svojih ključnih brendova „Audia” i „Porschea” zadužene za sektor istraživanja i razvoja, sa-opštili su neimenovani izvori upoznati sa situacijom.

Nadzorni odbor VW-a je odlučio da suspenduje pojedi-ne zaposlene dok ne budu razjašnjeni detalji

oko VW-ovog skandala sa lažiranjem podataka o emisiji štetnih gaso-

va, prenosi Reuters.

Akcije VW-a su, kako izvješta-va AFP, nastavile da padaju

na Frankfurtskoj berzi, po-tonuvši 6,6 odsto na 100,20

eura.

Evropa

Njemački ministar saobraćaja Aleksander Dobrint saopštio je Volkswagen manipulisao podacima o emisiji štetnih gasova iz svojih vozila i u Evropi, a ne samo u SAD.

- Obaviješteni smo da je i kod (Volkswagenovih) dizel motora u Evropi, od 1,6 i 2,0 litra takođe bilo manipulacija o kojima se go-vori - rekao je Dobrint novinarima, dodajući da nema podatak o kolikom broju vozila u Evropi je riječ. On je najavio da će biti spro-vedeni nasumični testovi i na automobilima drugih proizvođača, preneo je Reuters.

- Jasno je da se Federalna kancelarija za saobraćaj motornih vozila neće usredsrediti samo na tip vozila Volkswagena koji je prozvan, već će takođe sprovesti nasumične testove na vozilima drugih priozvođača automobila - rekao je on.

Ostavka

Generalni direktor Volkswagena Martin Winterkorn podnio je ostavku nakon što je kompanija priznala da je 11 miliona njego-vih dizel automobila u svijetu opremljeno uređajima koji mogu lažirati podatke o zagađenju vazduha. Winterkorn je novinarima kazao da je šokiran najnovijim događajima u Volkswagenu i da je firmi potreban novi start. On je rekao da je sve radio za dobrobit

86


Danski proizvođač igračaka Lego, porastom prodaje od 23 posto, potvrdio je i učvrstio svoju poziciju najvećeg svjetskog proizvođača igračaka.

LEGO

Danske kockice pomele Transformerse iBarbike

Danski proizvođač igračaka, nakon finansijskog kolapsa pri-je deset godina, pronašao recept za uspjeh. Prema objavlje-nom izvještaju, prodaja je, u prvoj polovini godine, porasla

na više od dvije milijarde dolara, u upoređenju s padom njegove najveće konkurencije. Naime, Mattelu, američkom tvorcu popu-larne lutke Barbie, automobila Hot Wheels i opreme za djecu Fi-sher-Price, prodaja je pala za pet posto te sada iznosi 1,9 milijardi dolara, dok je Hasbro, čije su perjanice popularni Transformersi, Monopoly i My little Pony imao rast od svega 0,2 posto te dosegao cifru od milijardu i po dolara. Jaz koji se produbio među konkuren-cijom još je očitiji ukoliko se posmatra kao operativna dobit.

Naime, dok je prodaja kod Lega skočila čak 27 posto, za 700 miiona dolara, nekadašnji svjetski lider Mattel imao gubitak od 54 miliju-na, a Hasbro dobit od 130 miliona.

»Rezultati naglašavaju svjetsku važnost i privlačnost Lego port-felja«, komentarisao je glavni finansijski direktor John Goodwin za The Financial Times. Ovaj lider se nije predao ni nakon finan-cijskog kolapsa prije deset godina, a vođstvo u industriji igračaka

omogućio im je uspjeh linije proizvoda, kao što su Star Wars i pro-šlogodišnji Lego film.

Budući da se proizvođači tradicionalnih igračaka već duže vre-mena bore s trendom da sve više djece radije igra digitalne igre, Lego je otišao u korak s time te će krajem mjeseca pokrenuti video igricu Lego Dimensions, u koju će igrači moći ubaciti i megapopu-larne televizijske likove, kao što su Batman, Bart Simpson, Gandalf i Doctor Who.

- Moramo ići u korak s tehnologijom, tako da smo stalno prisutni u okruženju u kojem se djeca žele igrati«, komentarisao je Goodwin te rekao kako su zabilježili dvocifreni porast prodaje u Evropi, SAD--u i Aziji, tvrdi Financial Times.

No, ipak za proizvođače igračaka odlučujuća je druga polovina go-dine - osobito nekoliko sedmica prije Božića - kada se Lego nada novom porastu, zbog puštanja Star Wars i The Force Awakens fil-mova u decembru. Inače Lego je ime dobio kombinacijom danskih riječi Leg i Godt, što znači »lijepo se igraj«. Prve Lego kockice bile su drvene, a napravljene su 1949. godine.

87


Činjenice, takođe, nijesu sasvim po-znate. Najprije, niko izgleda ne zna da li se kineski privredni rast uspo-

rava sasvim postepeno, kako recimo misli MMF, ili oštro, kako misle mnogi specija-listi za kinesku privredu. Takođe, dok se do pred koji dan smatralo da cijene nafte padaju zato što raste ponuda, sada se sve češće govori o tome da je riječ o velikom padu tražnje, jer se drukčije ne bi moglo objasniti i negativno kretanje cijena siro-vina, pa i hrane. Ovo se dovodi u vezu ne samo sa usporavanjem rasta kineske, već i drugih privreda, gotovo čitave BRIKS gru-pe, posebno ruske i brazilske koje se nala-ze u recesiji. Konačno, nema saglasnosti oko toga šta bi eventualno mogli da budu potrebni politički odgovori, recimo da li bi trebalo američka centralna banka da kre-ne sa povećanjem kamatne stope ili ne? I, svejedno, šta bi tačno trebalo da urade ki-neske privredne vlasti? Ovo zato što postoji nesaglasnost između kratkoročnih berzan-skih i drugih tržišnih kretanja i takozvanih fundamentalnih činilaca. Prije svih drugih, svjetski se rast ne usporava naročito brzo, ako se već rast ne ubrzava. Kako, dakle, sve to razumjeti?

Najprije, nema mnogo smisla kratkoroč-na kretanja objašnjavati promjenama u dubljim, fundamentalnim kako se to kaže, činiocima. Ovo zato što uzročnost gotovo sigurno nije moguća. Ukoliko se privredni rast Kine usporava, što izgleda nije sporno, nema razloga zašto bi to dovelo do drama-tičnih kretanja na berzama, osim ako tr-govci na njima nisu bili u zabludi oko toga, pa su suočeni sa velikim iznenađenjem. No, to svakako nije slučaj, jer je to kretanje kineske privrede i vidljivo i najavljeno od strane privrednih vlasti te zemlje. Isto važi i za cijene berzanske robe, jer su podaci o ponudi i tražnji dostupni praktično u sva-kom trenutku i nikakvih iznenađenja ne bi trebalo da bude.

Imajući, dakle, u vidu da se stvari u osno-vi privrednih kretanja mijenjaju, ali ne iz dana u dan, šta bi moglo da objasni poveća-nu nestabilnost na berzama? Svakako to neće biti jedan jedini činilac, ali jedan od

Vladimir Gligorov

Kina, FED i berze

važnijih bi svakako trebalo da bude neiz-vesnost oko predstojeće promene mone-tarnog režima. Pojednostavljeno rečeno, oko toga šta će učiniti američka centralna banka (FED). Ovdje ima smisla pomoći se primjerima iz istorije i nekim novijim istra-živačkim nalazima.

Dve su epizode od posebnog interesa. Je-dna je sa kraja sedamdesetih godina pro-šloga vijeka kada je Volker, tadašnji guver-ner američke centralne banke, povećao kamatne stope, preko noći i veoma mnogo, i tom promjenom monetarnog režima obo-rio inflaciju u Americi, ali je i izazvao kri-ze u mnogim djelovima svijeta, primjera radi u Jugoslaviji (ali i Meksiku, Poljskoj i u mnogim drugim zemljama). Delimično je to dovelo i do kasnijeg značajnog pada cene nafte i do produžene stagnacije u mnogim zemljama, posebno u bivšem so-cijalističkom svijetu.

Drugi primjer jeste azijska kriza sa kraja devedesetih godina prošloga vijeka. Za raz-

liku od Volkerove krize, oko ove druge ne postoji saglasnost među ekonomistima. Pre svega zato što su azijske zemlje izgle-dale stabilne, makroekonomski posmatra-no. No, imale su značajne finansijske sla-bosti, što se ogledalo u visokim privatnim dugovima u stranom novcu. Tako da kada je Grinspen, tadašnji guverner američke centralne banke, najavio promjenu mone-tarnog režima, koja bi se takođe ogledala u, doduše postepenim povećanjima kama-tnih stopa, došlo je do devalvacija u Aziji i do bankrotstva prezaduženog korporativ-nog sektora. Kina je tada prošla bolje jer je bila devalvirala ranije, pa nije to učinila usred krize, dok je Rusija, na primer, pro-šla veoma rđavo je je branila fiksni kurs dok nije propao. Efekti ruske krize su, opet, imali veliki uticaj na mnoge druge zemlje u razvoju, posebno one u Latinskoj Americi, da bi se sve to završilo propašću valutnog odbora u Argentini.

U oba slučaja, značajan uticaj je imala pro-mena monetarnog režima, a ona je zavisila pre svega od odluka američke centralne banke. FED je ili zategao ili najavio moguće zatezanje monetarne politike i mnoge ze-mlje sveta su ili zbog toga pale u krizu ili su reagovale pogrešnim merama privredne politike i takođe pale u krizu. FED, to je po-trebno uočiti, može da promeni monetarni režim. Da je to još uvek tako jedan je od nalaze najnovijih istraživanja jednog broja ekonomista koji se bave međunarodnim finansijama, među kojima se posebno isti-če rad Helen Rej u kojem ona ukazuje na to da ni fiksni niti fleksibilni kursevi nisu zaštita od promena u monetarnoj politici američke centralne banke. Te promjene odlučujuće utiču na finansijska kretanja u cijelom svijetu.

Polazeći od toga, pored svih drugih promje-na, među koje spadaju i usporavanje rasta kineske privrede i recesija u Rusiji i Brazilu, a i spor oporavak evropske privrede, važan uzrok sadašnjih berzanskih kretanja jeste neizvesnost oko toga šta će i kada učiniti FED. I, posledično, kakav će biti odgovor pre svega kineskih privrednih vlasti na to? Stvari su se donekle ubrzale od vremena Volkera i Grinspena, jer sada već predviđa-nje promene monetarnog režima izaziva povećanu nestabilnost na berzama i na tržištima stranog novca. Nije, međutim, izvjesno da privredne vlasti u zemljama kao što su Kina, Rusija, Brazil ili, recimo, Turska, o Kazahstanu i da ne govorimo, znaju šta im valja činiti? Zapravo, za Rusiju i Brazil je jasno da griješe, ostaje samo pita-nje kako će se snaći Kina?

88


Prognoze

Globalnu ekonomiju čeka sedam “mršavih godina”

Banke, političari i središnje banke stvorili su »nesveto« troj-stvo pri čemu je svaka od tih institucija zavisna o drugoj kako bi zadržali moć.

Ali niko ne može dopustiti suočavanje sa stvarnošću i zaustaviti vrtešku loših investicija i prekomjernog usmjerenja na monetar-nu politiku, bez obzira što ni istorija ni praksa nijesu dokazali da se mogu nositi s rastom, zaposlenošću i produktivnošću, već upravo suprotno.

Propast investicione banke Lehman Brothers prije tačno sedam godina mogla je biti »prava kriza«, prilika za preokret, ali umjesto toga samo je kupljeno vrijeme, podsjeća Steen Jakobsen, glavni ekonomista Saxo Banke, na događaj koji je obilježio globalnu eko-nomiju i naglašava da je vrijeme od bankrota te nekada moćne fi-nansijske institucije, uzalud potrošeno jer su ekonomija i društvo zapravo u zastoju.

- Događaji koji je Lehman pokrenuo bili su prilika da se riješi si-

89


Cijena kapitala će rasti i time umanjiti neproduktivne investicije i vjerovatno pogoditi berze koje su postale sigurne zone tokom proteklog razdoblja tzv. “fat years”, što je dobro, ocjenjuje Steen Jakobsen iz Saxo Banke.

tuacija s viškovima, slabim strukturama i nedostatkom fokusa na produktivnost, ali umjesto toga, donosiocima odluka taj je bankrot postao katalizator da nastave s politikom »pretend and extend«. Produžetak u smislu da stalno kupuju novo vrijeme, a pretvaranje jer tvrde da su sposobni za rješenja, koja to nisu. Na nedostatak rasta reagovali su većom fiskalnom potrošnjom, a kada je nestao i taj novac natjerali su centralne banke da štampaju još novca, puno novca – kaže Jakobsen i smatra da rezultat nije donio promjenu svjetskog privrednog poretka već ignorisanje potrebe za reforma-ma, odgovornošću i nužnim ulaganjem u ljude i produktivnost.

Citira i izvještaj konsultantske kuće McKinsey & Co »Debt and (not much) deleveraging«, prema kojem je globalni dug narastao na nevjerovatnih 57 triliona dolara ili 17 posto BDP-a, od pada Lehma-na. Nijesmo se oporavili već smo »zadužili« budući rast tako što smo posudili iz budućnosti, a rezultate vidimo već danas sa slabim rastom BDP-a, koji toliko usporava da čak i ekonomista s Nobelo-vom nagradom smatra da smo u fazi »stalne stagnacije«.

- Ipak, važno je naglasiti da su proteklih sedam godina bile dobre godine za ulagače, kao i rješenja koja to nisu. Donosioci odluka i političari i dalje prodaju iluziju da će se stvari poboljšati u sljedećih šest mjeseci, ali u stvarnosti ne vidimo reforme, odgovornost i rast. Rezultati su svima vidljivi: niska zaposlenost, slab rast i najniža produktivnost u istoriji, sa sve više država koja jedna po jedna nastoje preživjeti iz mjeseca u mjesec u stanju krize, što dodatno pogoršava situaciju jer su usmjereni na kratkoročne poteze – na-braja Jakobsen i ističe da nijesmo ništa naučili iz prošlosti, dug je zamijenio produktivnost, a banke, iako imaju strožu regulativu, imaju pristup »slobodnom novcu« iz centralnih banaka.

Sljedećih sedam godina biće mršave, ali pozitivno slabe. Cijena kapitala će rasti i time umanjiti neproduktivne investicije i vjero-vatno pogoditi berze koje su postale sigurne zone tokom proteklog razdoblja takozvanih »fat years«, ali to je dobro, smatra glavni eko-nomista iz danske investicione banke.

- Udio zarada u BDP-u, odnosno plate, najniži su u istoriji, jednako kao i produktivnost. Rješenje je možda i u mojim predviđanjima Bermuda Triangle of Economics, pri čemu sam pokazao da će za-ustavljanjem monetarnog eksperimenta podržavanjem 20 posto ekonomije, odnosno banaka i kompanija u kvazi-vlasničkoj dr-žavnoj strukturi, preostalih 80 posto dobiti više jeftinih zajmova i zauzvrat otvoriti više radnih mjesta povećanim ulaganjem u inve-sticije, ljude i tehnologiju. Dobra je vijest da je to jednostavno na-praviti, ali loša da »nesveto« trojstvo želi zadržati moć i biti u cen-tru pažnje, sve dok ne bude prekasno – smatra Steen Jakobsen.

Budućnost je u realnosti sa izazovima reformi, ponovne produk-tivnosti i prihvatanju pada kao dijela uspjeha, opisuje je Jakobsen i dodaje da se nada da će Lehman i proteklih sedam godina biti dio istorije koji će nas učiti kako da se ne ponašamo.

- Stvarnost je pred vratima i to se može vidjeti u povećanoj vola-tilnosti u posljednje vrijeme na finansijskim tržištima. Volatilnost je znak da sistemu curi vrijeme, a igra muzičkih stolica je već za-počela, no kada muzika stane, neće nedostajati samo jedna, već barem četiri ili pet stolica – figurativan je Jakobsen i ujedno pozi-tivan da će nova stvarnost donijeti decenije prosperiteta jer ćemo ponovno biti usmjereni na rješavanje stvarnih problema: previše zaduživanja i premalo ulaganja u ljude, prenose SEEbiz, Saxo Bank.

90


Joseph Stiglitz

Ko su čarobnjaci u manipulaciji globalnim tržištem

Treća međunarodna konferencija o finansiranju razvoja nedavno je sazvana u glavnom gradu Etiopije, Adis Abebi. Konferencija je održana u vrijeme tokom kojeg su zemlje u

razvoju i tržišta u nastajanju pokazali svoju sposobnost za apsorp-cijom ogromnih iznosa novca na produktivan način. Zbilja, zadaci kojih se te zemlje prihvataju – ulaganje u infrastrukturu, izgradnja gradova koji će jednoga dana biti dom milionima ljudi i kretanje prema zelenoj ekonomiji – zaista su enormni.

Istovremeno, ne nedostaje novca koji čeka da se upotrijebi na pro-duktivan način. Prije samo nekoliko godina, Ben Bernanke, koji je tada bio predsjednik upravnog odbora američkih Federalnih rezer-vi, govorio je o prevelikoj globalnoj štednji. Pa ipak, investicionim projektima s visokim društvenim povratom zaista je nedostajalo sredstava. To važi i za današnje vrijeme. Problem, tada i sada, je da svjetska finansijska tržišta, koja su trebala da budu efikasan posre-dnik između štednje i prilike za ulaganja, umjesto toga pogrešno raspoređuju kapital i dovode do rizika. Postoji još jedna ironija. Većina investicionih projekata neophodnih svijetu u razvoju du-goročni su, kao i većina raspoložive štednje – bilioni na računima penzionera, penzionih fondova i fondova nacionalnog bogatstva. Ali naša sve kratkovidnija tržišta nalaze se između njih.

Čarobnjaci manipulacije

Mnogo toga se promijenilo u razdoblju od 13 godina od održavanja Prve međunarodne konferencije o finansiranju razvoja u Monter-

reyu, u Meksiku 2002. U to vrijeme, zemlje članice G-7 dominirale su u kreiranju globalne ekonomske politike; danas, Kina je najveća svjetska ekonomija, sa štednjom koja premašuje štednju SAD-a za nekih 50%. Godine 2002. mislilo se da su zapadne finansijske insti-tucije čarobnjaci u upravljanju rizikom i raspodjeli kapitala; danas, vidimo da su one čarobnjaci u manipulaciji tržištem i u ostalim obmanjujućim praksama.

Prestali su apeli razvijenim zemljama da se drže svoje obaveze da će dati barem 0.7% svog bruto nacionalnog dohotka za pomoć ra-zvoju. Nekolicina sjeverno evropskih zemalja – Danska, Luksem-burg, Norveška, Švedska te, što najviše iznenađuje, Velika Britanija – usred samonanesenih mjera stroge štednje – ispunile su svoje zavjete 2014. Ali Sjedinjene Američke Države (koje su dale 0,19% bruto nacionalnog dohotka 2014.) zaista daleko zaostaju za njima. Danas, zemlje u razvoju i tržišta u nastajanju kažu SAD-u i dru-gima sljedeće: Ako ne ispunite vaša obećanja, barem se maknite s puta i dozvolite nam da stvorimo međunarodnu arhitekturu za globalnu ekonomiju koje će funkcionisati i za siromašne.

Nije iznenađujuće, postojeći hegemoni, koje predvodi SAD, rade sve što je u njihovoj moći kako bi osujetili takva nastojanja. Kad je Kina predložila Azijskoj infrastrukturnoj razvojnoj banci da pomo-gne da se reciklira jedan dio prezasićenosti globalnom štednjom prema onim mjestima gdje je finansiranje zaista neophodno, SAD su tražile torpedovanje tih nastojanja. Administracija predsjedni-ka Baracka Obame pretrpjela je značajan poraz.

SAD takođe ometaju svijet na putu prema međunarodnoj vladavini

Nove geopolitičke stvarnosti nalažu nove oblike globalnog upravljanja sa većim zalaganjem za zemlje u razvoju i za zemlje u nastajanju.

91


prava vezano uz dug i finansije. Ako, na primjer, tržišta obveznica, moraju dobro funckionisati, neophodno je pronaći sistemski na-čin rješavanja slučajeva insolvencije države. Ali trenutno nema takvog načina. Ukrajina, Grčka i Argentina primjeri su neuspjeha postojećih međunarodnih sporazuma. Velika većina zemalja za-tražila je osmišljavanje okvira za restrukturiranje državnog duga. SAD ostaju najveća prepreka.

Privatna ulaganja su takođe važna. Ali nove odredbe o ulaganjima utkane u trgovinske sporazume o kojima Obamina administracija pregovara preko oba okeana podrazumijevaju da su takva direktna strana ulaganja popraćena očiglednim smanjenjem sposobnosti vlada da regulišu uslove vezano uz okolinu, zdravlje, radne uslove, pa čak i ekonomiju.

Oporezivanje giganata

Stav SAD-a vezano uz najosporavaniji dio konferencije u Adis Abebi bio je posebno razočaravajući. Uslijed otvaranja zemalja u razvoju i tržišta u nastajanju prema multinacionalnim kompani-jama, postaje sve važnije da im bude omogućeno oporezivanje tih giganta na dobit poslovanja koju je kompanija generisala unutar njihovih granica. Kompanije Apple, Google i General Electric po-kazale su genijalne sposobnosti za izbjegavanje poreza koje pre-mašuju sposobnosti koje su upotrijebile za stvaranje inovativnih proizvoda.

Sve zemlje gube milijarde dolara poreskih prihoda. Bio sam član jedne međunarodne komisije, Nezavisne komisije za reformu međunarodnog korporativnog oporezivanja, koji je ispitivao nači-ne reforme trenutnog poreskog sistema. U izvještaju predstavlje-nom Međunarodnoj konferenciji o finansiranju razvoja, jednogla-sno smo se složili da je trenutni poreski sistem nefunkcionalan i da ga manje izmjene neće poboljšati. Predložili smo alternativu – sličnu načinu na koji se korporacije oporezuju unutar SAD-a, gdje se dobit raspoređuje svakoj državi na temelju ekonomske aktivno-sti koja se odvija unutar državnih granica.

Pogrešna strana istorije

SAD i ostale napredne zemlje zagovaraju znatno manje izmjene koje bi zemlje članice OECD-a trebalo da preporuče, kao klub na-prednih zemalja. Drugim riječima, od zemalja iz kojih dolaze poli-tički moćni utajivači poreza i oni koji izbjegavaju njegovo plaćanje očekuje se osmišljavanje sistema za smanjenje utaje poreza. Naša Komisija objašnjava zašto su reforme koje su sprovele zemlje OE-CD-a bile u najboljem slučaju izmjene sistema koji je temeljno bio manjkav i jednostavno neadekvatne.

Zemlje u razvoju i tržišta u nastajanju, predvođene Indijom, tvrdile su da je primjereni forum za raspravu o takvim globalnim pitanji-ma UN. Odbor stručnjaka o međunarodnoj saradnji u poreskim pi-tanjima, čiji status i finansiranje moraju biti visoki. SAD su se tome snažno usprotivile: one su željele da zadrže stvari onakvima kakve su bile u prošlosti, s globalnim upravljanjem od strane i u korist naprednih država.

Nove geopolitičke stvarnosti nalažu nove oblike globalnog upra-vljanja s većim zalaganjem za zemlje u razvoju i za zemlje u na-stajanju. SAD su prevladale u Adis Abebi, ali su takođe pokazale da se nalaze na pogrešnoj strani istorije.

92


Dr Maja Podgornik, Institut za maslinarstvo Univerzitet Primorska Kopar

Kvalitet i sertifikacija proizvoda odskočne daske za konkurentnostZemlje jadranske regije imaju kvalitetne poljoprivredno - prehrambene proizvode, ali svima nedostaje dobar plasman proizvoda na tržište kao i njihova promocija.

Neophodno je kvalitetne proizvode agroindustrije, ove regije, sertifi-kovati i zaštititi ih što bi im dalo

dodatnu vrijednost i kvalitet više, kaže za Glasnik dr Maja Podgornik, Institut za ma-slinarstvo, Univerzitet Primorska, Kopar.

Glasnik: Univerzitet Primorska iz Kopra, gdje ste zaposleni, bavi se projektima. Predstavite čitaocima Glasnika instituciju u kojoj radite.

M. Podgornik: Institut za maslinarstvo, Univerziteta Primorska-Kopar, kroz razvoj istraživačkog rada i realizaciju obuka po-vezuje naučni, akademski, istraživački i

dno navedeno Univerzitet realizuje u skla-du sa strategijom razvoja slovenačke pol-joprivrede i prehrambene industrije. Time doprinosi razvoju sektora maslinarstva i ujedno socijalnom i ekonomskom razvoju Slovenije.

Glasnik: Šta možete reći o osnovnoj djela-tnosti na WELLFOOD projektu?

M. Podgornik: Institut za maslinarstvo Univerziteta Primorska –Kopar je na pro-jektu WELLFOOD bio zadužen za realizaci-ju radnog paketa četiri WP4 koji se odnosio na pripremu vodiča za obuku iz oblasti bez-bijednosti hrane za sve zainteresovane su-bjekte u sektoru poljoprivrede. Takođe, ovaj radni paket je obuhvatao i pripremu ''pilot'' tehnoloških šema na osnovu inputa koji je Institut dobio od svih partnera na projektu. Urađene su dvije tehnološke šeme za sek-tore organskog maslinarstva i organskog pčelarstva.

Glasnik: Cilj projekta Wellfood je jačanje inovacijskih kapaciteta jadranske regije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru podsticanjem saradnje između preduzeća.

stručni kadar u oblasti maslinarstva kao i proizvođače i prerađivače maslinovog ulja i uzgajivače stone masline. Veoma bitan zadatak naše institucije je pružanje podr-ške za sprovođenje državnog sistema kon-trole kvaliteta proizvodnje i prerade poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda kao i njihovo deklarisanje. Pri obavljanju nauč-no - istraživačkih poslova prioritet imaju ''zahtjevi sa terena'' odnosno potrebe sek-tora. Takođe, Univerzitet Primorska svojim djelovanjem uvodi i nove svjetske trendove u oblasti agro-tehničkih mjera, ekoloških zahtjeva, tehnoloških poboljšanja u cilju is-punjavanja standarda bezbijednosti hrane i pripreme uspješne marketinške strategije za poljoprivredne proizvode. Sve pretho-

93


EU politikom šeme kvaliteta. Uspjeli smo zaštiti veliki broj proizvoda i to je posao koji zahtijeva zajednički rad svih aktera u sektoru poljoprivrede. Kako sam vidjela i u ostalim državama Jadranske regije (Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori) ima dosta kvalitetnih poljoprivrednih pro-izvoda ali još uvijek nijesu sertifikovani u skladu sa pravilima EU.

Glasnik: Kada bi zemlje jadranske regije mogle da proizvode konkurentne i profi-tabilne proizvode u sektoru hrane i koji su preduslovi za to?

M. Podgornik: Mislim da zemlje Jadranske regije imaju kvalitetne i jedinstvene proi-zvode i to je dobra odskočna daska za kon-kurentnost u EU. Potrebno je kao što sam i ranije naglasila ove proizvode sertifikovati u skladu sa EU politikom šema kvaliteta, obezbijediti u proizvodnji sledljivost koja, između ostalog, garantuje i kvalitet i zdra-vstvenu bezbjednost ovih proizvoda i na taj način dodati vrijednost proizvodu. Naime, potrebno je aktivnosti usmjeriti u cilju da poljoprivredni proizvodi dobiju kvalitet više i time budu konkurentniji prvo za do-maće a onda i za tržište EU.

Glasnik: Koliko su proizvođači hrane iz Vaše, ali i drugih zemalja, zainteresovani za edukacije iz ove oblasti?

M. Podgornik: Veliko je interesovanje za edukacijama. Stalno imamo zahtjeve od strane poljoprivrednih proizvođača za or-ganizovanjem obuka iz sektora agroindu-strije kao i obuka iz oblasti inovacija koje se mogu sprovesti u poljoprivrednoj proi-zvodnji.

Glasnik: Da li ste, tokom trogodišnjeg traja-nja projekta, uspostavili saradnju sa crno-gorskim institucijama i kojim?

M. Podgornik: Institut za maslinarstvo ima dugogodišnju saradnju sa Biotehničkim fakultetom iz Crne Gore, a ovim projektom smo uspjeli da te veze učvrstimo. Takođe, na projektu WELLFOOD smo uspostavli uspješnu saradnju sa Privrednom komo-rom Crne Gore. Sa Komorom smo, zbog odličnih rezultata u zajedničkom radu i pozitivnog iskustva, krenuli sa pripremom novog projekta MED WELLFOOD2, koji pla-niramo da prijavimo za multilateralni Me-diteranski program saradnje 2014 -2020.

Glasnik: Šta je je Vama iz Slovenije značio ovaj projekat, šta Vam je donio?

M. Podgornik: U Sloveniji je projekat imao najveći uticaj u sektoru maslinarstva. Uspjeli smo još dodatno uvezati potrošače, proizvođače, razne eksperte, istraživače, vladine institucije i druge. Na taj način smo riješili razna pitanja kao i probleme u sek-toru maslinarstva.

Glasnik: Slovelija je u EU. Koliko je Vaša poljoprivreda napredovala zahvaljujući tome i što bi na bazi tih iskustava poručili crnogorskim proizvođačima? Kako da se pripremaju za ulazak u EU?

M. Podgornik: Mnogo puta se pokazalo da EU ima stroga pravila za male zemlje po-put Crne Gore i Slovenije. Sva pravila koja važe za velike proizvođače važe i za male proizvođače hrane , kakvi su uglavnom u ove dvije države i u skladu sa tim pravila se teško ispunjavaju. To je slučaj, npr. sa sek-torom organskog maslinarstva. Slovenija ima veoma usitnjenje maslinjake, a naroči-to je to karakteristično za one koji realizuju organsku proizvodnju u njima. Međutim, uprkos maloj veličini maslinjaka i poljopri-vrede malog obima, moraju se ispuniti kri-terijumi EU koji se propisuju kao i npr. za veliku organsku plantažu u Španiji.

Projekat je završen u oktobru 2015. godine, zato pitanje da li će ovaj cilj biti dostignut?

M. Podgornik: Mogu vam reći na primjeru Slovenije da je cilj projekta postignut. U Sloveniji je projekat WELLFOOD povezao sve zainteresovane subjekte iz sektora poljoprivredne proizvodnje i agroindustri-je uključujući: poljoprivredne proizvođa-če, potrošače, predstavnike savjetodavnih službi, istraživače i predstavnike državnih institucija. U cilju povezivanja slovenač-kih i proizvođača iz drugih zemalja naših 20 proizvođača učestvovalo je na posle-dnjem sastanku WELLFOOD projekta koji je održan u Crnoj Gori od 7. do 9. septembra 2015. godine. Na tom skupu slovenački pro-izvođači su bili među najbrojnijim i bili su aktivni učesnici tog sastanka.

Glasnik: U kojim segmentima poljoprivre-dne proizvodnje postoji najveći prostor za inovacije?

M. Podgornik: Prije svega mislim da širok prostor za inovacije postoji u plasiranju poljoprivrednih proizvoda na tržište kao i u njihovoj promociji. Iskustvo na osnovu skoro trogodišnje saradnje sa svim partne-rima na Wellfood pojektu nam kaže da svi mi,manje - više, znamo da proizvedemo kvalitetan proizvod, ali svima fali dobar i prepoznatljiv plasman proizvoda na tržište i ispunjavanje sve zahtjevnijih potreba po-trošača.

Glasnik: Prema projektu, budućnost je u proizvodnji visokokvalitetnih, sertifikova-nih, proizvoda koji odražavaju specifičnost sredina u kojima se proizvode. Na kom su nivou, u proizvodnji ovakve hrane, slove-nački proizvođači, a na kom proizvođači iz drugih zemalja jadranske regije?

M. Podgornik: Slovenija je ostvarila veliki napredak u oblasti proizvodnje kvalitetnih i prepoznatljivih tradicionalnih proizvoda kao i na njihovoj sertifikaciji u skladu sa

94


PhD Maja Podgornik, Institute for Olive Culture, University of Primorska, Koper

The quality and certification of products are the stepping stone for competitivenessThe countries of the Adriatic region have good quality agricultural food products. However, all of them lack good placement of products on the market and their promotion.

It is necessary to certify and protect the agro-industrial quality products of this region, which would bring them added value and one quality more – these are the words of PhD Maja Pod-

gornik from the Institute for Olive Culture, University of Primor-ska, Koper.

Glasnik: The University of Primorska, Kopar, where you are emplo-yed, is engaged in projects. Therefore, I would like to ask you to present this institution for the readers of Glasnik.

M. Podgornik: Through its research activities and organization of trainings, the Institute for Olive Culture at the University of Primorska – Kopar connects scientific, academic, research and professional staff engaged in olive growing with olive producers, olive oil producers and table olive growers. Our institution has a very important task to provide support in the implementation of the state system of quality control and the declaration of the pro-duction and processing of agricultural and food products. In our work priority is given to the »requirements from the field«, i.e. sec-tor needs. In addition, in order to meet the requirements of food safety standards and to prepare a successful marketing strategy for agricultural products, the University of Primorska also intro-duces new world trends in the field of agro-technical measures, ecological requirements and technological improvements. All the above mentioned is realized in line with the development strategy of the Slovenian agricultural and food industry. Thus, it contribu-res to the olive sector development and to the social and economic development of Slovenia.

Glasnik: What can you say about the Institute's activity on the WELLFOOD Project?

M. Podgornik: The Institute for Olive Culture at the University of Primorska – Kopar was responsible for the realization of the work

package 4, WP4, which referred to the preparation of the training programme on food safety for all interested entities in the agricul-tural sector. In addition, this working package also included the preparation of »pilot« technological schemes based on the inputs received by the Institute from all partners in the project. Two te-chonological schemes for the sectors of organic olive growing and organic beekeeping have been completed.

Glasnik: The aim of the Wellfood project is to strengthen the in-novation capacities of the Adriatic region in agricultural – food sector by encouraging cooperation among enterprises. The project will be completed soon, in October 2015, and that is why we ask you if this aim will be achieved.

M. Podgornik: I can tell you on the example of Slovenia that the aim of the project has been achieved. In Slovenia the project WELLFOOD has connected all interested entities from the sector of agricultural production and agro-industry, including: agricul-tural producers, consumers, representatives of advisory services, researchers and representatives of state institutions. In order to connect Slovenian producers with the producers from other coun-tries twenty of our producers participated at the closing meeting of the WELLFOOD project, which was held in Montenegro in the period 7 – 9 September 2015. At that meeting, Slovenian producers were among the most numerous delegations and they were active participants at this event.

Glasnik: In which segments of the agricultural production is there the most space for innovations?

M. Podgornik: First of all, I think there is a wide space for innova-tions in the placement of agricultural products on the market, as well as in their promotion. The experience based on almost three--year cooperation with all partners in the Wellfood project tells us

95


which can be implemented in the agricultural production.

Glasnik: Have you established cooperation with Montenegrin in-stitutions during the three-year project and if yes, which ones?

M. Podgornik: The Institute for Olive Culture has a long-term coo-peration with the Faculty of Biotechnology of Montenegro and we have managed to make these ties even stronger with this project. Also, at the project WELLFOOD we have managed to maintain a successful cooperation with the Chamber of Economy of Monte-negro. Due to the excellent results in our joint activities, in coope-ration with the Chamber we have started with the preparation of a new project MED WELLFOOD2, with which we plan to apply for multilateral Mediterranean cooperation programme 2014 -2020.

Glasnik: What did this project mean to Slovenia, what did it bring to you?

M. Podgornik: In Slovenia the project has had the strongest ef-fect in the olive growing sector. We have managed to additionally connect consumers, producers, various experts, researchers, go-vernment institutions and other. This way we have solved various issues and problems in the olive growing sector.

Glasnik: Slovenia is a member of the EU. How much has your agri-culture progressed thanks to it and what would you recommend to Montenegrin producers based on these experiences? How should they prepare for the EU accession?

M. Podgornik: It has turned out many times that the EU has strong rules for small countries like Montenegro and Slovenia. All rules relevant for big producers also hold for small food producers, whi-ch is generally the case in these two countries. These rules are difficult to obey for small countries. For example, this is the case with the olive growing sector. Slovenia possesses fragmented olive groves and it especially refers to those groves with organic production. However, despite the small size of these olive groves and the agriculture of small volume, the criteria prescribed by the EU are equal for small enterprises and for big organic plantations such as those in Spain, for example.

that more or less all of us know how to produce a quality product but we all lack a good and recognizable placement of products at the market and we need to meet the growing needs of our consu-mers.

Glasnik: According to the project, the future lies in the production of high quality, certified products which reflect the specifities of their origin of production. What is the position of Slovenian food producers in comparison to other producers from the Adriatic re-gion?

M. Podgornik: Slovenia has achieved a great progress in the pro-duction of good quality and recognizable traditional products, as well as in their certification in line with the EU quality scheme policy. We have managed to produce a great number of products and that is the task which requires joint efforts by all stakeholders in the agriculture sector. I have seen that the other states of the Adriatic region also have a lot of good quality agricultural products but they have not been certified yet in line with the EU rules.

Glasnik: When would the countries of the Adriatic region be able to produce competitive and profitable food products and what pre-conditions should they meet for it?

M. Podgornik: I think that the countries of the Adriatic region have good quality and unique products and that it is a stepping stone for competitiveness in the EU. As I emphasized earlier, it is necessary to certify these products in line with the EU quality scheme policy, ensure traceability in the production which, among other things, quarantees both the quality and health safety of these products and thus gives added value to the products. Namely, it is necessary to direct activities so that the agricultural products should obtain a quality more and thus become more competitive first on the do-mestic and then on the EU market.

Glasnik: How much are the producers from your country, but also from other countries, interested in education in this field?

M. Podgornik: There is a great interest in education. We receive constant requirements from agricultural producers for the orga-nization of trainings in the area of agro-industry and innovations

96


Obeštećenje stočara jednokratnim naknadama ne rješava srž problema. Bolje rješenje bila bi državna intervencija u cijene mlijeka u prahu što su zatražili ministri poljoprivrede Italije, Francuske, Portugala i Španije, a što je Evropska komisija odbila.

Analitičari saglasni

Poljoprivredna kriza u EU nije prolazna

Ranjivost i nestabilnost tržišta pol-joprivrednih dobara nije prolazna, već „nova trajna pojava”, saglasni su

analitičari tijela pri Evropskom parlamentu zaduženi za poljoprivredu i ruralni razvoj, zatim iz FAO - Organizacije za hranu i po-ljoprivredu Ujedinjenih naroda i Ministar-stva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država.

Poljoprivredna kriza, koja se posljednjih nekoliko mjeseci u Evropi ogleda u veli-kim protestima mljekara u Briselu samo je još jedna u nizu ilustracija nemogućnosti oporavka tržišta poljoprivrednih proizvoda bez državne intervencije. Evropska unija na protest mljekara odgovorila je izdvaja-njem 500 miliona eura koji bi trebalo da se isplate mljekarima i stočarima u EU kao kompenzacija za pad otkupne cijene mlije-ka i mesnih proizvoda za 30 do 40 odsto, te zbog pada potražnje koji je rezultat embar-ga nametnutog Rusiji, piše Euractiv.

Najveći dio sredstava ovog fonda biti će is-plaćeno poljoprivrednicima – 420 miliona eura – raspodijeljenima prema prošlogo-dišnjim mljekarskim kvotama. Drugim ri-ječima, najviše sredstava dobiće njemački farmeri (69,2 miliona eura), zatim francuski (62,9 miliona), te poljoprivrednici u Velikoj Britaniji (36,1 milion eura). Najmanje će dobiti farmeri s Malte (0,1 milion), Kipra (0,4 miliona) i iz Luxemburga (0,7 miliona). Ostalih 20 posto sredstava alocirat će se prema kriterijumima osiguranja dodatne pomoći farmerima posebno pogođenima padom cijena, embarga Rusiji i ljetnim su-šama.

Ešerihije koli u povrću srušila je u određe-nim dijelovima Evropske unije potražnju za povrćem što je rezultiralo velikim eko-nomskim gubicima. Sve veće klimatske fluktuacije, poput velikih suša ili toplotnih talasa u jednim dijelovima Zemlje te veli-kih poplava u drugima koje uništavaju sje-tve i žetve, uzrokuju velike probleme poljo-privrednicima.

Evropska unija zasad je bez trajnih rješenja na izazove koje pred nju postavlja kriza u poljoprivredi. Jednokratne kompenzacije farmerima nisu trajno rješenje. Stoga su mnoge države članice zatražile od Komi-sije da interveniše u (otkupne) cijene pol-joprivrednih proizvoda. Najkonkretnijim predlogom tražilo se prilagođavanje inter-vencijskog praga sa inflacijom, što nije mi-jenjano od 2007. kada je inflacija iznosila 21,7 eurocenti po litri, dok danas iznosi 25 eurocenti po litri mlijeka. Drugim riječima, tražila se promjena praga cijene mlijeka na koju je Komisija dužna intervenisati te pri-lagođavanje otkupne cijene inflaciji.

Evropska komisija rezolutno je odbila inter-venisati u cijene poljoprivrednih proizvoda, posebno mlijeka, ponudivši očekivani ide-ološki jasno pozicionirani argument kako državna intervencija neće riješiti nestabil-nost tržišta u poljoprivredi, smatrajući da se ne radi o „odgovarajućem mehanizmu” za rješenje krize jer bi intervencija u cijene dovela do „vještačkog” rješenja. Komisijino odbijanje ponuđenog rješenja dovelo je do velikih protesta mljekara u Briselu, a pošto ni 500 miliona eura neće riješiti opisani problem, za očekivati je nove proteste u na-rednim periodima.

Prema izjavama Czesława Adama Siekier-skog, predsjednika Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj pri Evropskom parlamentu, izdvajanje sredstava nužno je i pohvalno, ali ni približno dovoljno jer su cijene proi-zvoda toliko pale dok su cijene sirovina po-rasle da ni ovih pola milijarde eura ne može kompenzovati gubitke mljekara i stočara. Prema Siekierskom, samo obeštećenje sto-čara jednokratnim naknadama ne rješava srž problema – urušavanje tržišta poljopri-vrednih proizvoda. Bolje rješenje bilo bi dr-žavna intervencija u cijene mlijeka u prahu što su zatražili ministri poljoprivrede Itali-je, Francuske, Portugala i Španije, a koje je Evropska komisija odbila.

Poljoprivredna kriza počela je još 2007. od-nosno 2008. godine, a u njezin skori zavr-šetak se sve više sumnja. Analitičari pred-viđaju upravo suprotno, fluktuacije cijena poljoprivrednih dobara veće su od „normal-nih” i izrazito nestabilne. Promjene cijena mliječnih proizvoda, voća, povrća i mesa neće se stabilizovati u skoroj budućnosti.

Razlozi ovim fluktuacijama spoj su poli-tičkih, ekonomskih i klimatskih faktora. Embargo na poljoprivredne proizvode iz Evrope koje je Rusija nametnula EU, rezul-tat je Unijinih nametanja sankcija Rusiji. Pad potražnje mliječnih proizvoda iz Kine rezultat je povećane proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda u Novom Zelandu. No, osim ovakvih primjera, u obzir treba uzeti i klimatske promjene, izbijanje epidemija i sve neefikasniju borbu protiv istih ali i sve veće razmontiravanje zaštitne mreže za poljoprivredne proizvode na nivou EU. Za ilustraciju, godine 2011. epidemija bakterije

97


Posleratna privreda

Razvoj zadrugarstva

Zadrugarstvo je nakon Drugog svjetskog rata dobilo podršku države jer se smatralo da su državni i zadružni sektor stubo-vi razvoja, te da zadruge pomažu obnovi zemlje i oživljava-

nju prometa.

Ova djelatnost je zato obnovljena i proširena, a najbrojnije su bile nabavno -prodajne zadruge koje su postojale u cijeloj zemlji. Za-datak tih zadruga bio je da razviju seosku trgovinu bez privatnih posrednika, da prikupljaju poljoprivredne proizvode članova radi zajedničke prodaje, da ih snabdijevaju sredstvima za potrošnju i proizvodnju, da im daju kredite i dr.

Prve zadruge su osnovane februara 1945. godine, bilo ih je 23 sa 5690 zadrugara i kapitalom od 2.142.005 lira. Te godine nabavljač-ko - potrošačke zadruge su imale promet oko 220 miliona dinara.

Iste godine je formiran Glavni zadružni poslovni odbor za Crnu Goru i Boku zahvaljujući kome su u kratkom vremenu u svim srezovima osnovane 82 zadruge sa 23.875 članova i kapitalom od 27.331 lira, a formirano je i 13 sreskih zadružnih odbora.

Nakon oslobođenja osnovane su ribarske zadruge u Rijeci Crnoje-vića sa 600 zadrugara i kapitalom od 462.000 lira kao i u Ceklinu.

Tokom samo jedne godine znatno je uvećan broj zadruga pa ih je 1946. bilo 147 sa 70.490 zadrugara. Prema djelatnosti bilo je: 119 na-bavno-prodajnih sa 64.532 zadrugara, radničko-službeničkih-tri koje su okupljale 2.968 zadrugara, ribarskih 13 sa 2225 zadrugara, pčelarskih šest sa 276 zadrugara, maslinarsko-uljarskih pet sa 421

Pored prometa robe zadruge su organizovale preradu voća i mesa, otvaranje radionica, ciglana, krečana...

zadrugarom i jedna živinarska sa 368 zadrugara.

Tržište je tada bilo neoraganizovano sa malo robe i dosta špeku-lacija. Zadruge su uspjele da olakšaju snabdijevanje i pomognu borbu protiv špekulacije. Tako su nabavljačko-potroščke zadruge 1945. imale promet od 220 miliona dinara. Pored prometa robe za-počele su i preradu voća i mesa, otvaranje radionaica, ciglana, kre-čana... Promet je rastao i 1947 iznosio je 747 miliona dinara.

Ipak, do 1948. godine zadruge su, uglavnom, bile prepuštene sebi tako da je razvoj bio dosta neorganizovan, a nedostaci u radu od-nosili su se prvo u tome što nijesu nabavljale robu od potrošača već se uključivale u distributivne centre, a evidentan je bio i prilično nepravilan odnos države prema njima.

Zadruge su od osnivanja posvećivale pažnju školovanju svog stručnog kadra, organizovale su stručne kurseve za unapređenje proizvodnje ribe, mljekarstva, maslinarstva, vinarstva i dr.

Krajem 1947. počela je gradnja zadružnih domova, osnivane su knjižare i čitaonice, a zadruge su dobile 50 radio aparata. Međutim, pored uspjeha zadruge nijesu uspjele da postanu privredni i kul-turni centri sela jer se nije dovoljno shvatila uloga koju je zadru-garstvo trebalo da ostvari na selu.

Država se osim zadružnog pokreta u poljoprivrednoj politici osla-njala na državna poljoprivredna dobra i poljoprivredne stanice.

(Izvor: dr Branislav Marović, »Ekonomska istorija Crne Gore« II tom, Podgorica 2008. godine)

98


Porto Montenegro u svjetskim medijima

Naslovne strane najprestižnijih britanskih, ruskih, francu-skih, turskih i italijanskih jahting i travel magazina krasile su fotografije Porto Montenegra ovog ljeta, dok su novinari

ovoj destinaciji nadjenuli atribute poput: omiljeno stjecište svjet-skog džet-seta, vodeća matična luka za superjahte, mjesto susreta najvećih jedriličara i nautičara, dragulj Jadrana i raj Mediterana, novi Monako...

Hotel Regent Porto Montenegro uvršten je početkom sezone među najbolje spa hotele u ruskom izdanju prestižnog travel magazina Conde Nast Traveller, sa čitalačkom publikom koja sebi može da priušti ekskluzivna putovanja i koji predstavlja glavni međuna-rodni vodič za hotelijerstvo i turističke destinacije - na zvaničnoj listi Conde Nast Traveller Hot List 2015, Regent je bio jedini hotel iz regiona koji se nalazio tik uz velike hotelske brendove poput Four Seasons Bahrain u Bahreinu, Urso Hotel & Spa u Madridu, Inala Be-ach House, sa Puketa na Tajlandu i Mandarin Oriental u Bodrumu iz Turske.

Fotografije bazenskog kompleksa Lido, sa prepoznatljivim 64m dugim bazenom, krasile su stranice američkog i španskog Robb Reporta, a francuski magazini Good Life i Select on Board rangi-rali su Porto Montenegro kao novu vodeću marinu za superjahte i čarter destinaciju koja osvaja nautičko tržište. Novinarka maga-zina Boarding, u septembarskom izdanju napisala je interesantnu reportažu u formi maršrute putovanja duž stjenovite crnogorske obale, u kojoj navodi da su u Porto Montenegru jahte sve veće, a sezona u Tivtu sve duža, uz savršene rezidencije sa pogledom na

akvatorijum bokokotorskog zaliva u nautičkom naselju.

Magazin Harpers Bazaar opisao je Porto Montenegro kao desti-naciju gdje odlaze ljubitelji mode – dizajnerski butici i svjetski brendovi rangirali su luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro kao mjesto eklektične mode Mediterana, koje pruža jedinstveno šoping iskustvo koje već sada može da parira Kapriju i Monaku.

Britanski magazin Tatler u avgustovskom broju objavio je eksklu-zivnu reportažu o Porto Montenegru pod nazivom „Raj za zabavu” (Party Paradise), koja opisuje Crnu Goru kao malu destinaciju sa prekrasnim draguljem - Bokokotorskim zalivom, savršenim za vlasnike superjahti i ljubitelje sofisticirane zabave.

Autor teksta, renomirani novinar i publicista Mathew Bell, na kre-ativan način ispisuje stranice ovog teksta, kroz prizmu „glavnih likova članka“ - lokalaca, ali i stranaca koji su ovdje izgradili dom, u svakom smislu te riječi. Fabula reportaže započinje sa pričom o momcima koji skaču sa stijene u tjesnacu Verige, između tivatskog i kotorskog zaliva, sa koje je sazidana crkva Gospa od Anđela, i uži-vaju u sunčanom danu u Boki. Među lokalcima je i noviji „lokalac“, momak koji je prije par godina došao u Tivat da bi radio kao skiper, i ostao ovdje, jer po njegovim riječima Boka ima savršene predis-pozicije za odličan život: “Ovo mjesto ima sve, dobre ljude, brodove i sjajnu zabavu”. Uz vrlo detaljne i kreativne opise zalivskih detalja i netipičnim stilom novinarskog pera Bell opisuje i sumira svoje oduševljenje Porto Montenegrom, ali i opisuje kako Tivat prerasta u vodeću matičnu luku za superjahte, sa luksuznim nautičkim na-seljem sa unikatnim rezidencijama i hotelom Regent.

Documents

Konferencija o ekonomiji Rast Regiona mora · različitih po veličini i strukturi, iz raznih privrednih grana, upra-vlja Komorom, po principu demokratskog odlučivanja i uzajamne