Radovan Ognjanovi

KONSPEKTI SADRAJAFizike za 7. razred

Podgorica2014.

Fizikanauka o prirodi

Biologija

Hemija

Geografija

Astronomija

... Fizike pojavepromjene u prirodi

mehanike

optike

magnetnetoplotne

zvuneelektrine

...

Zadatak Fizike:otkrivanje i izuavanje zakona prirode

1.1. Fizika - nauka o prirodi

Fiziko tijelosvako tijelo u okolini

Posmatranje

Hipoteza

Eksperiment

Zakljuak

Kako se izuavaju pojave?NAUNI METOD

Vrijednost fizike veliine

1.2. Fizika veliina i mjerenje fizike veliine

Fizika veliina

visinamasavrijemebrzina...

Veliina Osnovna jedinica

duina metar (1 m)

vrijeme sekunda (1 s)

masa kilogram (1 kg)5 mA

Vrijednost Brojna Jedinica fizikefizike veliine A vrijednost veliine A

Vrijednost fizike

veliine A Brojna vrijednost

Jedinica fiz.veliine A

Izmjeriti fiziku veliinu:uporediti je sa veliinom iste vrste koja je uzeta

za jedinicu

Vee jedinice Manje jedinice

h hekto (100 ili 102) d deka (0,1 ili 10-1)

k kilo (1 000 ili 103) c centi (0,01 ili 10-2)

M mega (1 000 000 ili 106) m mili (0,001 ili 10-3)

Mjerni instrumenti

lenjirhronometartermometar

menzuraampermetar

...

Neka su f1, f2 i f3 izmjerene vrijednosti fizike veliine. Tada je njena srednja vrijednost (aritmetika sredina):

Izmjerena (priblina) vrijednost = aritmetika sredina (vie) izmjerenih vrijednosti

1 2 3

3SRf f ff

Rezultat mjerenja

1.3. Podjeljak mjernog instrumenta. Greka mjerenja

Greka mjerenja = vrijednost podjeljka mjernog instrumenta

Razlika dvije susjedneVrijednost brojne vrijednosti

=Broj podjeljakapodjeljka skaleizmeu njih

Vrijednost 6 cm - 5 cm= = 1 cmpodjeljka skale 10

= 0,1 cmd

SRd d d Greka mjerenja

Izmjerena vrijednost

Rezultat mjerenja

" "d delta de

5,1 cm 0,1 cmd 5,0 cm 5,2 cmd

Primjer. Lenjirom prikazanom na prethodnoj slici, izmjerene su etiri vrijednosti: d1 = 5,1 cm, d2 = 5,0 cm, d3 = 5,1 cm, d4 = 5,2 cm.

Odrediti rezultat mjerenja.

5,1 cm + 5,0 cm + 5,1 cm + 5,2 cm = = 5,1 cm4SR

d

= 0,1 cmd

Rjeenje. Srednja vrijednost duine je

, a greka mjerenja je

Slijedi, rezultat mjerenja je

Ovaj rezultat se moe napisati i na drugi nain:

Primjer. Kolika je duina pravougaonika na slici desno?

Domai eksperimentalni zadatak (1)

I nivo Izmjeri povrinu svoga stopala korienjem lista iz sveske (s kvadratiima).

II nivo Priblino odredi koliko zrna pirina moe stati u plastinu bocu od 2 litra. to ti je potrebno za ovo odreivanje?

III nivo Plastina boca je napunjena pijeskom. Kolika je zapremina vazduha u toj boci?

2.1. Atomi i molekuli

Hipoteza Demokrit (prije 2500 godina)

sabijanje zagrijavanje zagrijavanje

zapremina tijela se mijenja

sve supstancije sastoje se iz malih estica izmeu kojih je prazan prostor

Sloj ulja na vodi10 000 000 molekula vode

l = 2 mm

Molekul - najmanja estica jedne supstancije. Molekul se sastoji od atoma.

Molekulvodonika

Atomvodonika

Molekul vode

Molekulkiseonika

Atom kiseonika

MOLEKULIJEDNE SUPATANCIJE RAZLIITIH SUPSTANCIJAJEDNAKI RAZLIITI

ATOMI

2.2. Braunovsko kretanje. Difuzija

Difuzija supstancije se mijeaju bez spoljanjih uticaja

- Uzrok difuzije?- Molekuli se kreu neprekidno i haotino

- Difuzija u tenostima- Difuzija u vrstim tijelima (bakar-zlato

za nekoliko godina na 20oC)

Braun (polenov prah u kapljici vode) braunovsko kretanje

Modeli braunovskog kretanja

Led Voda Para

2.3. vrsto, teno i gasovito tijelo

Tenost Zapreminu teko mijenja Oblik suda

vrsto tijelo Zapreminu i oblik teko

mijenja

Gas Zauzima raspoloivu

zapreminu Nema sopstveni oblik

200 ml

200 ml

Izmeu molekula postoji uzajamno privlaenje

Dolazi do izraaja kada je r priblino jednako dimenzijama molekula(r rastojanje izmeu centara molekula)

Izmeu molekula postoji uzajamno odbijanje

Dolazi do izraaja kada je r manje od dimenzija molekula

Domai eksperimentalni zadatak (2)

I nivo Eksperimentalno provjeri da li se suvi listovi papira ne lijepe jedan zadrugi, a pokvaeni vodom lijepe. Objasni pojavu.

II nivo Poznato je da je brzina kretanja molekula u vazduhu nekoliko stotinametara u sekundi. Prospi nekoliko kapi parfema u jednom uglu sobe iizmjeri poslije koliko se vremena miris parfema oeti u suprotnome uglusobe. Kolika je brzina mirisa? Objasni razliku u brzinama.

III nivo Potrebno je da utvrdi da li brzina difuzije u tenosti zavisi odtemperature. Osmisli i izvedi eksperiment kojim e provjeriti da li zaistapostoji ta zavisnost.

3.1. Mehaniko kretanje. Putanja i put

Mehaniko kretanjetokom vremena promjena poloaja tijela u odnosu na drugo tijelo

u odnosu na posmatraa

miruje kree se

Mehaniko kretanje je relativno

Primjeri mehanikog kretanja

Pravolinijsko kretanjeprava linija

PRAVOLINIJSKO KRETANJE

Zemlja oko Suncakriva linija

KRIVOLINIJSKO KRETANJE

SI: 1 m (metar)

1 mm = 0,001 m1 cm = 0,01 m1 dm = 0,1 m

1 km = 1000 m

Putduina dijela putanje po kojem se

kretalo tijelo u toku vremena

Putanjalinija po kojoj se tijelo kree

BRZINASI: (metar u sekundi)

3.2. Pravolinijsko ravnomjerno kretanje

Pravolinijsko ravnomjerno kretanjetijelo se kree po pravoj liniji i za bilo koje jednake intervale vremena

prelazi jednake puteve

30 km 30 km 30 km

svt

PUTBRZINA=

VRIJEME

put (m)

vrijeme (s)Brzina

ms

ms

3.3. Put i vrijeme pravolinijskog ravnomjernog kretanja

s vt stv

svt

SREDNJA BRZINA

40 km 24 km 16 km

1 h 1 h 1 h

SRsvt

ukupni put (m)

vrijeme (s)srednja brzina

ms

Pravolinijsko neravnomjerno kretanjetijelo za jednake intervale vremena prelazi razliite puteve

3.4. Pravolinijsko neravnomjerno kretanje

3.5. Inercija i inertnost tijela

Promjena brzine tijela deava se kao rezultat djelovanja drugog tijela na njega

Galileo GalilejZakon inercije:

Ako na tijelo ne djeluju druga tijela,onda tijelo miruje,

ili se kree pravolinijski ravnomjerno

Kolica dobiju jednake brzine kada nanjih djeluju jednake sile

Kolica sa tegom dobiju manju brzinunego kolica bez tega

Pojava inercije: odravanje brzine tijela kada na njega ne djeluju druga tijela

Inertnost tijela:svojstvo tijela da miruje, odnosno odrava brzinu kada na njega ne djeluju druga tijela

Masa = mjera inertnosti tijela

Mjerenje mase terazijama

Uporeivanje masadva cilindra

jednakih zapremina, kada su cilindri

1. od jedne supstancije2. od razliitih supstancija

3.6. Gustina

GUSTINA

Pomou terazija i lenjira odrede se mase i zapremine kvadara (od gvoa i od aluminijuma), a onda se upiu vrijednosti u tabelu.

VmVm

3

3

m tijela,zapreminakg tijela,masa

mkg e,supstancij gustina

Vm

Gvoe Aluminijum

m - masa, kg

V - zapremina, dm

Kolinik m i V

Gvoe Aluminijum

m - masa, kg 10 51,2 21 33 6,1 17 10 5

V - zapremina, dm 1,3 6,5 2,6 3,9 2,3 6,5 3,6 1,8

Kolinik m i V 8 8 8 8 3 3 3 3

Domai eksperimentalni zadatak (3)

I nivo Eksperimentalno dokai da kretanje lopte koja pada nije ravnomjernokretanje.

II nivo Korienjem ae, terazija i tegova, odredi koja supstancija ima veugustinu: voda ili mlijeko?

III nivo Ocijeni svoju srednju brzinu za vrijeme od 8 do 13 asova i od 13 asovado polaska na spavanje. Koja je srednja brzina vea?