Unidu Metoda Analize Sadrzaja EMAIL VERZIJA

UNIDU metoda analize sadržaja medijskih objava

Đorđe Obradović

[email protected]

mailto:[email protected]



Broji ono što se može brojiti, mjeri ono što se može mjeriti, a što nije mjerljivo, učini

mjerljivim.

Galileo Galilei (1564-1642)

Lord William Thomson Kelvin (1824-1907)

• Ako se ono o čemu govorite može izmjeriti, onda nešto o tome i znate. Međutim, ako to ne možete izmjeriti, onda je vaše znanje mršavo i nezadovoljavajuće, ma o čemu da se radi.

METODA ANALIZE SADRŽAJA OMOGUĆUJE MJERENJE RAZLIČITIH KVALITETA PORUKA

• Kvantitativna analiza

• Kvalitativna analiza

• Kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize (multivarijantna)

• Holistička analiza (tekst + kontekst) Napomena: Deskriptivna analiza sadržaja koju mnogi

istraživači koriste ne može biti znanstvena metoda zato što svaki istraživač dobije bitno različite rezultate.

OSNOVNI ZNANSTVENI ZAHTJEV:

• Izabrane istraživačke metode moraju omogućiti da svatko tko provodi isto istraživanje dobije iste ili bar približno iste rezultate.

• Kvalitativna metoda analize sadržaja ne omogućuje ponavljanje rezultata od različitih istraživača usprkos istim kategorijama pa je kao samostalnu metodu treba izbjegavati.

Sigmund Freud (1856-1939)

Njegove rezultate dobivene

kvalitativnom analizom sadržaja snova

drugi znanstvenici često nisu mogli ni

zamisliti, a kamoli ponoviti ih.

PREVLADAVAJUĆE VRSTE KVANTITATIVNE ANALIZE SADRŽAJA DANAS SU:

• Frekvencijska

• Leksička

• Semantička

• One su dobre za određene namjene, ali ne mogu izmjeriti snagu medijskih objava (posebice onih u OsJ i marketingu).

DOKAZ DA FREKVENCIJSKA, LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU

SVEOBUHVATNO, NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE:

• Odnosi s javnostima danas su grozni. Svaki glupan, svaki bezveznjak, svaki idiot, danas se može nazvati praktičarom odnosa s javnostima.

• Edward Bernays, New York Times, 1991. (po Kuncziku, 2006, 17 i Cutlip, 1994, 181)

DOKAZ DA FREKVENCIJSKA, LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU

SVEOBUHVATNO, NEGO SAMO DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE:


• Edward Bernays, New York Times, 1991. (Kunczik, 2006: 17 i Cutlip, 1994: 181)



DOKAZ DA FREKVENCIJSKA, LEKSIČKA I SEMANTIČKA ANALIZA NE MOGU SVEOBUHVATNO, NEGO SAMO

DJELOMIČNO IZMJERITI SNAGU PORUKE:


SNAGA PORUKE = 17,2 MB

SNAGA PORUKE

• Ljudski mozak prima informacije kroz sva osjetila.

• Značenje riječi koje ljudi pročitaju je vrlo važno, ali na snagu poruke još više utječu zvukovi i (pokretne) slike.

• Da su važne samo napisane riječi i njihovo značenje, ne bi bilo ilustriranih magazina, plakata sa slikama, radijskih i televizijskih emisija, multimedijalnih sadržaja u novim medijima...

PORUKE BEZ RIJEČI ZA LEKSIČKU ANALIZU NE POSTOJE

• Leksička, semantička i frekvencijska analiza sadržaja za jedinicu najčešće imaju riječ, ili izraz sastavljen od imenice i pridjeva, a vrlo rijetko rečenicu.

• Za njih poruke bez riječi ne postoje, ali su u životu svuda oko nas...

LAKO RAZUMLJIVE I UOBIČAJENE PORUKE BEZ RIJEČI

KLAUS KRIPPENDORF’S ALPHA

Stranica iz knjige Neuendorf’s

Content Analysis Guidebook

Jedan od važnih medijskih događaja prošlih godina bile su Muhamedove karikature

• Zar nisu one poslale snažnu poruku i bez jedne ijedne riječi?

• Jesu. Neki su se smrtno uvrijedili, neki su javno protestirali, nekima su bile jako smiješne, a nekima je bilo svejedno...

ZNANSTVENI PROBLEM PREDSTAVLJA MJERENJE RAZLIČITIH MEDIJSKIH OBJAVA

• Rješenje problema predstavlja metoda koja omogućava mjerenje snage istom mjernom jedinicom:

• tiskovina (letak, platak, objava za medije, novinski prilog, časopis...);

• zvučnih poruka (radijske emisije, internetski radio, čitane poruke u javnim prostorima...);

• televizijskih poruka (zvuk, slika i tekst zajedno);

• multimedijalnih sadržaja u novim medijima.

MOGUĆA, UGLAVNOM POZNATA I NEUSPJELA RJEŠENJA...

SPSS (DOBAR ALAT ZA LEKSIČKU, SEMANTIČKU I FREKVENCIJSKU ANALIZU, ALI I ON ANALIZIRA SAMO

DIO SADRŽAJA

IDEJNO RJEŠENJE ODGOVARA NA PITANJE KAKO

DANAŠNJI LJUDI PRIMAJU PORUKE









UNIDU METODA ANALIZE SADRŽAJA MEDIJSKIH OBJAVA

UNIversal Digital Unit

UNIversity of DUbrovnik

STANDARD ZVEČEVO KRAŠ MILKA LINDT

1 1,2 1 1 1,1

3,49 6,99 7,69 8,49 15,99

0,55 1,69 1,42 1,87 2,06

PLAČKO

INNER

COVER

PLAČKO

OUTER

COVER

STOJAK

INNER

COVER

STOJAK

OUTER

COVER

1 1 1 1

0,16 0,59 1,20 3,52

VUJEVIĆ

INNER

COVER

VUJEVIĆ

OUTER

COVER

HALMI

INNER

COVER

HALMI

OUTER

COVER

1 1 1 1

0,46 3,03 0,87 4,79

NEUNDORF

INNER COVER

NEUNDORF

OUTER COVER

KRIPPENDORFF

INNER COVER

KRIPPENDORFF

OUTER COVER

1 1 1 1

0,16 0,59 1,20 3,52

ZAKLJUČAK • Riječ, izraz, rečenica ili objava kao jedinice

kvantitativne analize sadržaja ne zadovoljavaju jer analiziraju samo dio poruke.

• Površina tiskovine je također prevladana novim tehnologijama tiska u kojima je boja dobila na važnosti.

• Leksička, semantička i frekvencijska metoda su i dalje dobre za posebne namjene, ali ne za mjerenje snage medijskih objava koje djeluju na sva osjetila primatelja.

ZAKLJUČAK Tiskane objave JPEG MB GB TB

Zvučne objave WMA MB GB TB

TV objave MPEG MB GB TB

WEB objave JPEG MB GB TB

Multimedijalne MPEG MB GB TB

Ista, digitalna jedinica mjerenja snage poruke omogućava usporedivost postignutih snaga objava u različitim medijima.

ZAKLJUČAK SNAGA JEDNE PORUKE MJERI SE RAČUNALNO I

IZRAŽAVA U MB, GB ILI TB

POTENCIJAL KAMPANJE = P1 x n1 + P2 x n2 + P3 x n3 + P4 x n4 + P5 x n5

KAPACITET KAMPANJE = P1 x (n1 – n1A) + P2 x (n2 – n2A) + P3 x (n3 – n3A) + P4 x (n4 – n4A) + P5 x (n5 – n5A)

PONOVLJIVOST REZULTATA

• UNIDU metodom analize sadržaja svaki će istraživač dobiti iste rezultate i u ponovljenim istraživanjima, a nova istraživanja se mogu nastaviti na prošla jer su kvantitativni pokazatelji snage poruke sukladni.

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM - KATEGORIJE

• Dobiveni rezultati mogu se povezati s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija i procjenom njihova intenziteta, kao što su poznatih 7C u OSJ:

• 1. Credibility

• 2. Context

• 3. Content

• 4. Clarity

• 5. Continuity and Consistency

• 6. Channels

• 7. Capability of the Audience

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM

INTENZITET (Likertova ljestvica,

europska verzija obično do + 5, a američka

do + 7, ovisno o sadržaju može biti i +/-

nekad i s 9 stupnjeva)

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

Primjer tablice na osnovi Likertove ljestvice za semantička istraživanja:

KOMBINACIJA S KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJEM

• Dobiveni rezultati kvantitativnog povezuju se s kvalitativnim istraživanjem izborom kategorija, njihovih varijabli i procjenom njihova intenziteta.

• Metoda analize sadržaja medijskih objava ne smije se miješati s naknadnom analizom utjecaja poruka (Impact Analysis) jer ona slijedi različite kampanje, medijske priloge ili nizove priloga, dok im analiza snage poruka prethodi.

Holistička UNIDU metoda analize sadržaja

• Kvantitativni rezultati u digitalnim jedinicama (MB, GB, TB) kombiniraju se s kvalitativnim na osnovi određenih kategorija, njihovih varijabli, frekvencije i intenziteta.

• Kategorije treba definirati i(li) ih preuzeti pozivajući se na izvor.

• Varijable treba definirati.

• Intenzitet treba naznačiti i brojčano i tekstualno (značenje).

PRIMJER ANALIZE ETIČNOSTI MEDIJSKIH OBJAVA

• Obradović, Đorđe (2010), Prodor govora mržnje na mala vrata u velike medije, Medijska kultura 1, (23-61), Civilni forum, Dubrovnik – Mostar – Nikšić – Novi Sad

PREDMET I RAZDOBLJE ISTRAŽIVANJA

• Predmet istraživanja su mrežna izdanja četiri hrvatska dnevna lista s nacionalnom pokrivenošću i najvećim utjecajem:

• Vjesnik (www.vjesnik.hr)

• Jutarnji list (www.jutarnji.hr)

• Večernji list (www.vecernji.hr)

• 24 sata (www.24sata.hr)

• Istraživanje je provedeno od 1. prosinca 2007. do 31. siječnja 2008. između 20 i 21 sata.

http://www.vjesnik.hr/

http://www.jutarnji.hr/

http://www.vecernji.hr/

http://www.24sata.hr/

SVRHA I CILJ

• Svrha istraživanja je utvrditi jesu li mrežna izdanja glasila koja su u svojim tiskanim, još uvijek osnovnim izdanjima, dostigli zavidnu razinu etičnosti, jednako etični i u njihovim mrežnim izdanjima, nastalim na iste teme.

• Cilj istraživanja je donijeti preporuke kojima bi se poboljšalo medijsko obrazovanje i moralni odgoj komunikatora u novim medijima.

PREPORUKE

• Preporuke trebaju razraditi kako je moguće prijeći u suvremeno komuniciranje zasnovano na moralnim načelima i civilno demokratsko društvo koje živi po pravilima većine, s uvažavanjem prava manjina, imajući u vidu temeljno polazište da sloboda prestaje onda kad počne ugrožavati slobodu drugih.

HIPOTEZE

• Osnovna hipoteza glasi da virtualni svijet, takav kakav jest, stvoren novim medijima, nije novi povijesni korak naprijed u ostvarenju razine kulture i ljudskih prava, dobroga ukusa i morala.

• Prva pomoćna hipoteza naglašava da se u korisničkim objavama širi govor mržnje neslućenih razmjera, a uvrede, klevete i netolerancija ispunjavaju medijske poruke.

HIPOTEZE

• Druga pomoćna hipoteza glasi da uredništva ne posvećuju dovoljno pozornosti etičnosti korisničkih objava i da ih ne uređuju kao novinarske priloge.

www.vecernji.hr

http://www.vecernji.hr/

SELEKCIJA PREDMETA ANALIZE

• Cilj je bio pronaći iste teme na svim glasilima radi postizanja bolje usporedbe, a kad to nije bilo moguće zato što neko glasilo nije imalo temu kao ostala, za analizu je birana tema dana toga glasila.

UVIJEK ISTO VRIJEME

• Snimanje stranica analiziranih mrežnih glasila u što kraćem razmaku vremena, vrlo je važno za usporedivost rezultata.

• Drugi uzrok nužnosti snimanja glavnih tema svaki dan u isto vrijeme je zato što se prilozi u mrežnim glasilima postavljaju tijekom cijeloga dana (24/7).

NOVINARSKE I KORISNIČKE OBJAVE

• Novinarski prilozi su analizirani odvojeno od korisničkih objava potpuno istim kategorijama, varijablama i po intenzitetu, kako bi se u konačnici moglo dobiti više korisnih podataka za usporedbu i donošenje zaključaka o etičkim dvojbama u mrežnim izdanjima hrvatskih dnevnih listova Vjesnik, Jutarnji list, Večernji list i 24 sata.

JEDINICA ANALIZE

• Izraz:

• - rečenica;

• - više riječi;

• - riječ;

• - nepotpuna riječ;

• - kombinacija znakova;

• - znak.

KATEGORIJE

• 1. Tema;

• 2. Opseg;

• 3. Stil i pristup;

• 4. Izvori;

• 5. Etičnost;

• 6. Autor.

1 2 3 4 5 6

VARIJABLE KATEGORIJE 1. TEMA

• 1. unutarnja politika;

• 2. vanjska politika;

• 3. gospodarstvo;

• 4. kultura;

• 5. zabava;

• 6. sport;

• 7. crna kronika;

• 8. život;

• 9. zanimljivosti;

• 10. novinarstvo

VARIJABLE KATEGORIJE 2. OPSEG

• 1. do 250 znakova;

• 2. od 251 do 1000 znakova;

• 3. od 1001 do 2000 znakova;

• 4. od 2001 do 3000 znakova;

• 5. od 3001 do 5000 znakova;

• 6. od 5001 do 10000 znakova ;

• 7. od 10001 do 15000 znakova ;

• 8. od 15001 do 20000 znakova;

• 9. od 20001 do 30000 znakova;

• 10. više od 30000 znakova.

VARIJABLE KATEGORIJE 3. STIL I PRISTUP

• 1. Prilog sadrži prostote i psovke.

• 2. Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom.

• 3. Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom.

• 4. Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke.

• 5. Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke.

• 6. Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke.

• 7. Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke.

VARIJABLE KATEGORIJE 4. IZVORI

• 1. Nema ih uopće.

• 2. Spominje se 1 neimenovani.

• 3. Spominje se više neimenovanih.

• 4. Imenovan je 1 izvor.

• 5. Imenovan je 1 izvor, a spominje se još 1 ili više neimenovanih.

• 6. Imenovana su 2 izvora, a spominje se još 1 ili više neimenovanih.

• 7. Imenovani su svi izvori, a najmanje su 2.

VARIJABLE KATEGORIJE 5. ETIČNOST

• 1. Pojedini izraz spada u govor mržnje.

• 2. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija.

• 3. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava, s iznimkom manjinskih prava.

• 4. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna, rasna, vjerska, politička, rodna, seksualna orijentacija, zdravstveno stanje, jezik, naobrazba, društveni položaj, vlasništvo, mjesto rođenja, dob i način prehrane).


• 5. Prilog je pristran ili neuravnotežen.

• 6. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa.

• 7. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa.

• (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi, a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara.)

KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA

OPĆA NAČELA

Pravo na točnu, potpunu i pravovremenu informaciju te slobodu mišljenja i izražavanja

misli jedno je od temeljnih prava i sloboda svakog ljudskog bića, bez obzira na rasu,

boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno

podrijetlo, imovinu, rođenje, naobrazbu, društveni položaj ili druge osobine. Iz tog

prava javnosti da bude upoznata s činjenicama i mišljenjima proizlazi i cjelina obveza i

prava novinara. U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava, dostojanstvo,

slobode i vrijednosti, uvažavati pluralizam ideja i nazora, opirati se svim oblicima

cenzure, pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj

kontroli moći i vlasti. Novinari se pridržavaju Ustava i zakona Republike Hrvatske,

njeguju kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju civilizacijska dostignuća i vrijednosti.

Njihova je obveza pridržavati se profesionalnih etičkih načela. Ovim se Kodeksom

utvrđuju ta načela te štite neotuđiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju.



OPĆA NAČELA













NOVINARSKI POZIV

1. U svom se djelovanju novinari vode etikom novinarskog poziva. Oni čuvaju ugled,

dostojanstvo i integritet svoje profesije, međusobno surađuju i njeguju kolegijalne

odnose i profesionalnu solidarnost.

2. Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna,

samostalna, istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja, novinar za svoj rad

snosi odgovornost pred javnošću, zakonom i svojom profesionalnom organizacijom.

Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom, kao osnovnim načelom

u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i

kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa.

3. Novinar ima pravo i dužnost odbiti radni zadatak koji je u suprotnosti s

profesionalnim etičkim standardima novinarskog posla.

4. Rad novinara podliježe kritici javnosti. Novinari i uredništva obvezni su pažljivo se i

kritički odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upućuju.


TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

13. Novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i

slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana. Posebna se odgovornost očekuje kad

se izvještava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih društvenih

skupina. Informaciju o rasi, boji kože, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, životnoj

dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izražavanju, bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj

osobini ili bolesti, bračnom stanju, životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom

statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u

kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze,

ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili

podržavanja diskriminacije.

14. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog

neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost.

Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se

opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i

znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.

15. Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o

samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i

nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su

izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom

interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu

osoba o kojima izvještava.

16. Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne naglašavaju te ih treba

svesti na najmanju moguću mjeru, uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Potrebno je

pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima.

17. U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke

nedužnosti optuženika te dostojanstvo, integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. U

kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih

svjedoka, pouzdanika, zviždača i oštećenika, koji ne smiju otkriti bez njihovog

pristanka, osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa.

18. Baveći se političkim sukobima novinar uvažava građanska prava i slobode

sudionika te osnove demokratskog političkog sustava. Pritom nastoji zadržati

primjerenu profesionalnu distancu.

19. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog

pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za

dijete. Ako takav pristanak i postoji, nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje

djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi

postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta

nadređena je javnom interesu.

20. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve

seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez

obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski

DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE

• Definicija i okvir govora mržnje preuzeti su iz knjige: Whillock, Rita Kirk i Slayden, David (ur.), (1995: IX-XII, 226-229), Hate Speech, SAGE Publications, Thousands Oaks, London i New Delhi i iz Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe br. R(97)20 državama članicama o govoru mržnje (http://www.coe.int/t/e/cultural_co-operation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian.asp, 22. 04. 2008., 10:12).

http://www.coe.int/t/e/cultural_co-operation/education/history_teaching/history_in_ the_20th_ century/recommendation/RecommandationCroatian.asp

























DEFINIRANJE GOVORA MRŽNJE

• Govorom mržnje smatraju se svi oblici izražavanja kojima se javno širi, potiče, promiče ili opravdava rasna mržnja, ksenofobija i antisemitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na agresivnoj netoleranciji i neprijateljstvu prema skupinama i pojedincima kojom se grubo krše njihova ljudska prava.

INTENZITET JEDINICE ANALIZE (IZRAZA) POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE

ETIČNOST

• 1. vrlo slab;

• 2. slab;

• 3. umjeren;

• 4. pojačan;

• 5. jak;

• 6. vrlo jak;

• 7. žestok.

0

1

2

3

4

5

6

7

Kategorijaetičnost,varijabla

govormržnje

1 vrlo slab

2 slab

3 umjeren

4 pojačan

5 jak

6 vlo jak

7 žestok

PRIMJER TABLICE S REZULTATIMA ANALIZE:

Tablica 1. Rezultati analize novinarskih priloga na

www.vjesnik.hr

Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup

Izvori Etičnost Prosjek intenzi-teta varijabli etičnosti

Frekven-cija izraza varijabli etičnosti

Autor

Varijabla

1 42 0 0 1 0 0 0 0

2 13 3 0 2 0 0 0 0

3 0 21 4 4 1 6 5 1

4 0 17 0 4 9 3,89 32 1

5 0 16 0 7 9 4,78 39 50

6 5 4 24 11 15 3 48 2

7 1 1 34 33 28 2,14 93 8

8 1 0

9 0 0

10 0 0


Primjer pisanja objašnjenja rezultata

• Rezultati navedeni u Tablici 1. pokazuju da najviše tema dana

spada u unutrašnju politiku (42), slijedi vanjska politika (13), sport (6) i život (1). Najviše novinarskih priloga ima opseg između 1001 i 2000 znakova bez praznina (21), a slijede susjedne varijable od 2001 do 3000 znakova (17) i od 3001 do 5000 znakova (16).

• Najviše je priloga napisano novinarskim stilom s potpunim poštovanjem pravila struke (34), slijede također novinarskim stilom napisani prilozi uz određene manjkavosti u poštovanju pravila struke (24), a mali je broj senzacionalistički napisanih priloga novinarskim stilom (4). Najmanje dva imenovana izvora mogu se naći u većini napisa (44), dok je vrlo malo onih u kojima ih nema uopće (1) ili se spominje samo 1 neimenovani izvor (2).


• Nema priloga s govorom mržnje, uvredama, klevetama ili

netolerancijom. U jednom napisu krše se ljudska prava s vrlo jakim intenzitetom, postoje i oni u kojima se krše manjinska prava (9) s intenzitetom blizu pojačanoga (3,89), pristrani i neuravnoteženi prilozi (9) su gotovo s jakim intenzitetom (4,78), s nepotpunim poštovanjem etičkog kodeksa (15) umjerenog su intenziteta (3), a najviše ih potpuno poštuje etička načela (28) i oni su prosječno slabog intenziteta (2,14).

• Najviše autora navedeno je imenom i prezimenom (50), slijede agencijski prilozi (8) i kombinacija agencijskih i novinarskih napisa (2).

Tablica 2. Rezultati analize čitateljskih objava na www.vjesnik.hr

Katego-rija Tema Opseg Stil i pristup

Izvori Etičnost Prosjek inten-ziteta varijabli etičnosti


Autor

Varijabla

1 42 0 0 0 0 0 0 0

2 13 0 0 0 0 0 0 0

3 0 0 0 0 0 0 0 0

4 0 0 0 0 0 0 0 0

5 0 0 0 0 0 0 0 0

6 5 0 0 0 0 0 0 0

7 1 0 0 0 0 0 0 0

8 1 0

9 0 0

10 0 0



• Mrežno izdanje Vjesnika ne omogućuje svojim čitateljima reagiranja na pojedine priloge, iznošenje stavova i postavljanje ostalih vrsta objava u stvarnome vremenu, osim što je moguće poslati klasična pisma čitatelja (običnom ili elektroničkom poštom) za rubriku koja ta pisma objavljuje u tiskanom izdanju. Upravo zbog toga nije moguće vidjeti čitateljske objave isti dan kad su objavljeni prilozi, što je zorno iz Tablice 2.

Tablica 3. Rezultati analize novinarskih priloga na www.jutarnji.hr

Katego-

rija

Tema Opseg Stil i pristup



Autor

Varijabla

1 34 0 1 0 0 0 0 1

2 13 8 0 1 0 0 0 0

3 0 20 11 0 0 0 0 5

4 0 16 0 7 0 0 0 4

5 0 14 0 4 10 4 130 30

6 4 4 21 15 19 2,74 158 8

7 7 0 29 35 33 2,21 232 14

8 0 0

9 0 0

10 4 0


Tablica 4. Rezultati analize čitateljskih objava na www.jutarnji.hr

Katego-

rija

Tema Opseg Stil i pristup



Autor

Varijabla

1 34 0 62 55 48 5,92 224 0

2 13 0 0 1 62 6,37 4682 62

3 0 1 0 1 52 5,62 761 0

4 0 5 0 0 55 5,98 856 0

5 0 9 0 4 57 6,4 5840 0

6 4 12 0 1 0 0 0 0

7 7 10 0 0 0 0 0 0

8 0 9

9 0 7

10 4 9


Višesmjernost komuniciranja

Smjer Novinar

čitatelj

Čitatelj

novinar

Čitatelj

čitatelj

Čitatelj

neodređene

javnosti

(izvan teme)

Ukupno

Glasilo

Jutarnji list 78 31 41 6 156

Večernji list 85 38 39 8 170

24 sata 31 17 11 3 62

Ukupno 194 86 91 17 388

PRIPREMA ANALIZE RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA

• KATEGORIJE:

• 1. Tema

• 2. Opseg

• 3. Novinski rod

• 4. Stil

• 5. Pristup

• 6. Izvori

• 7. Etičnost

• 8. Oprema

• 9. Komunikacijska vrsta

PRIMJER MOGUĆEG IZGLEDA KONAČNE TABLICE KOJA SE OBIČNO PRAVI U EXCELU ILI SPSS-U

Katego-

rija

Tema Opseg Novinski rod

Stil Pristup Izvori Etičnost Oprema Komunika

cijska

vrsta

Broj

ratnog

izdanja

Naslov

napisa

1

2

3

4

5 1.

2.

3.

4.

6 1.

2.

3.

4.

5.

7

VARIJABLE KATEGORIJE 1. TEMA

• 1. Stanje na bojištima;

• 2. Stradanje ljudi;

• 3. Razaranje zdanja;

• 4. Unutarnja politika;

• 5. Vanjska politika;

• 6. Informacije za građane;

• 7. Kultura;

• 8. Gospodarstvo;

• 9. Zabava;

• 10. Sport;

• 11. Ispovijesti svjedoka;

• 12. Pisma i reagiranja čitatelja;

• 13. Humanitarni rad;

• 14. Oglasi.

Varijable kategorije 1. TEMA (Pojedinačne tablice se rade zato što ih je lakše pratiti i prikazati

u tiskanim izdanjima u odnosu na skupnu tablicu.)

Varijable Broj izdanja

Nas-lov

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

1

2

3

4

5 1. 2. 3. itd.

6

7

NOVINSKI RODOVI

• 1. Vijest;

• 2. Proširena vijest;

• 3. Izvještaj;

• 4. Prikaz;

• 5. Crtica;

• 6. Zapis;

• 7. Bilješka;

• 8. Osvrt;

• 9. Komentar;

• 10. Izjava;

• 11. Intervju;

• 12. Portret;

• 13. Sjećanje;

• 14. Apel;

• 15. Priopćenje;

• 16. Pismo;

• 17. Ispravak;

• 18. Reportaža.

OPSEG POJEDINIH BROJEVA

• Prva varijabla zbog specifičnosti ratnih izdanja površinski se izražava u broju stranica pomnoženih s formatom:

n x A5 ili n x A4

• Druga varijabla je broj napisa po pojedinom broju.

STIL

• Prilog sadrži prostote i psovke;

• Prilog je napisan senzacionalistički razgovornim stilom;

• Prilog je napisan senzacionalistički novinarskim stilom;

• Prilog je napisan razgovornim stilom bez poštovanja pravila struke;

• Prilog je napisan razgovornim stilom s poštovanjem pravila struke;

• Prilog je napisan novinarskim stilom bez poštovanja pravila struke;

• Prilog je napisan novinarskim stilom s poštovanjem pravila struke.

PRISTUP

• 1. Vrlo afirmativan;

• 2. Afirmativan;

• 3. Neutralan;

• 4. Negativan;

• 2. Vrlo negativan

IZVORI

• 1. Nema ih uopće, a ne može se zaključiti da je novinar osobno izvor;

• 2. Spominje se 1 neimenovani;

• 3. Spominje se više neimenovanih;

• 4. Imenovan je 1 izvor;

• 5. Imenovan je 1 izvor, a spominje se još 1 ili više neimenovanih;

• 6. Imenovana su 2 izvora, a spominje se još 1 ili više neimenovanih;

• 7. Imenovani su svi izvori, a najmanje su 2.

• 9. Novinar je izvor osobnom nazočnošću.

Varijable kategorije 2. do 5.

Broj Sažeti naslov

Rod Opseg Stil Pristup Izvori

1. 1.

2.

3.

4.

2. 1.

2.

3.

4.

5.

STVARNI OPSEG RATNIH IZDANJA DUBROVAČKOG VJESNIKA

BROJ OPSEG A4 NAPISA

1. 0,5

2. 0,5

3. 0,5

4. 0,5

5. 2

6. 8

7. 6

8. 6

9. 6

10. 6

11. 6

12. 6

13. 6

14. 6

BROJ OPSEG A4 NAPISA

15. 6

16. 6

17. 6

18. 6

19. 6

20. 6

21. 6

22. 6

23. 6

24. 6

25. 6

26. 6

27. 6

28. 6

OSNOVNA JEDINICA ANALIZE JE NAPIS ZBOG NJIHOVE SAŽETOSTI

• U napisima se analiziraju izrazi koji se odnose na pojmove i bilježi se njihova frekvencija po pojedinom napisu:

• 1. Branitelji;

• 2. Neprijatelji;

• 3. Gradske službe;

• 4. Civili;

• 5. Baština;


• 1. Pojedini izraz spada u govor mržnje.

• 2. Navode se uvrede ili klevete ili netolerancija.

• 3. Pojedini izrazi krše opća ljudska prava, s iznimkom manjinskih prava.

• 4. Pojedini izrazi krše manjinska prava ljudi (nacionalna, rasna, vjerska, politička, rodna, seksualna orijentacija, zdravstveno stanje, jezik, naobrazba, društveni položaj, vlasništvo, mjesto rođenja, dob i način prehrane).


• 5. Prilog je pristran ili neuravnotežen.

• 6. Nepotpuno poštovanje etičkog kodeksa.

• 7. Potpuno poštovanje etičkog kodeksa.

• (Nužno je navesti o kojem se etičkom kodeksu radi, a u ovome primjeru to je Kodeks časti hrvatskih novinara.)


OPĆA NAČELA













INTENZITET JEDINICE ANALIZE POJEDINIH VARIJABLI KATEGORIJE ETIČNOST

• 1. vrlo slab;

• 2. slab;

• 3. umjeren;

• 4. pojačan;

• 5. jak;

• 6. vrlo jak;

• 7. žestok.

0

1

2

3

4

5

6

7

Kategorijaetičnost,varijabla

govormržnje

1 vrlo slab

2 slab

3 umjeren

4 pojačan

5 jak

6 vlo jak

7 žestok

VARIJABLE KATEGORIJE ETIČNOST

Broj izdanja Sažeti naslov Frekvencija varijabli

Intenzitet Komunika-cijska vrsta

1. 1. 1 2 5

2.

3.

4.

2. 1.

2.

3.

3. 1.

2.

KOMUNIKACIJSKA VRSTA

• 1. Novinarstvo;

• 2. Odnosi s javnostima;

• 3. Komercijalni prilozi (oglasi);

• 4. Propaganda (varijable: 1. bijela, 2. siva, 3. crna propaganda, ovisno o stupnju i ciljevima manipulativnosti).

VARIJABLE KATEGORIJE OPREMA

• 1. Nadnaslov

• 2. Naslov

• 3. Podnaslov

• 4. Međunaslov

• 5. Okvir

• 6. Umetak

• 7. Fotografija

• 8. Crtež

• 9. Podebljan slog

• 10. Nakošen slog

• 11. Podcrtan slog

• 12. Raster

• 13. Negativ

• 14. Tablica

• 15. Grafikon

• 16. Karta

OPREMA

Broj izdanja (Sažeti) naslov Oprema Frekvencija Površina

1. 1. 2. 3. itd.

2.

3.

4.

5. 1. 2. 3. 4. 5.

6.

7.

Documents

Unidu Metoda Analize Sadrzaja EMAIL VERZIJA