KONSTRUKCIJSKI SUSTAVI

8/3/2019 KONSTRUKCIJSKI SUSTAVI

1/46

Mr.sc. Olga Maga, dipl.ing.arh.

Kolegiji:PROJEKTIRANJE ZGRADA

ZGRADARSTVO

PROMETNE ZGRADE

Tematska jedinica:

KONSTRUKCIJSKI SUSTAVI


2/46

SISTEM UZDUNIH NOSIVIH ZIDOVAPOVIJESNE VIEKATNE ZGRADE STAMBENE I JAVNE NAMIJENE

S DRVENIM GREDNIKOMSUVREMENE ZGRADE ARMIRANO-BETONSKE KONSTRUKCIJE


3/46

SISTEM POPRENIH NOSIVIH ZIDOVANAJEA PRIMJENA ZA STAMBENE ZGRADE

MJEOVITI SISTEM UZDUNIH I POPRENIH ZIDOVAKRINO-ARMIRANE STROPNE PLOE


4/46

SISTEM UZDUNIH NOSIVIH ZIDOVA

KOMBINIRANI SISTEM ZIDOVI I STUPOVI


5/46

SKELETNEKONSTRUKCIJE


6/46

SKELETNE I OKVIRNEKONSTRUKCIJE


7/46


8/46


9/46

VRSTE LJUSKASTIH KONSTRUKCIJA PREMANASTANKU GEOMETRIJSKE POVRINE

LJUSKE su tankostijene konstrukcije, debljine manje od 1/50 do1/100raspona, u kojima se javljaju samo direktni, vlani i tlani (membranski)naponi, bez momenata savijanja (koji se mogu zanemariti) ali samo ako

je ljuska ravnomjerno optereena i oslonjena, odnosno membranskiuravnoteena. Elastine su, a problem deformacije klasinihkonstrukcija greda i ploa rjeava se promijenom oblika ljuskastihkonstrukcija.


10/46

CILINDRINE LJUSKE

Cilindrine povrine nastaju kad horizontalni pravac klizi povertikalnoj krivulji na koju je okomit. Krivulja po kojoj klizi je najee

krunica ali moe biti i elipsa ili bilo koja druga krivulja okrenutakonkavno prema dolje. Isto se tako cilindrina ljuska moe izvesti izniza cilindara naizmjenino okrenutih gore ili dolje, rubno spojenih uvalovite ljuske.

Interesantne se cilindrine ljuske mogu postii presjecanjem valjkapod pravim kutem. Takvi su svodovi bili klasini u srednjevjekovnim

samostanima. Suvremeni krini svodovi su u pravilu plitki, a izvodese iskljuivo u armiranom betonu.


11/46

ROTACIJSKE LJUSKE

nastaju rotiranjem vertikalne krivulje (meridijan) oko neke vertikalneosi. Ako je meridijan polukrunica, a rotira oko svoje poluosi, dobije

se klasina sferna kupola, poelo joj moemo potraiti uPanteonskoj kupoli. Razliiti se oblici dobivaju ako rotirajupoluelipse, dijelovi parabole i sl.

Primjenjuju se stoljeima, ali su zbog izbora materijala bilepredebele. Sa suvremenim materijalima izvode se vrlo tanke ljuske.

Ako krivulja rotira oko neke vanjske osi ili tangente nastaje torus.

Ako je krivulja koja rotira pravac tada nastaju konusi. Polu konusi mogu biti okrenuti prema dolje i formirati krov ili dno

nekog rezervoara ako su okrenuti prema gore. Ako se primijenenaizmjenino okrenuti konusi nastaje interesantan valoviti krov kojise moe osloniti na obodne zidove ili na samo jedan centralni stup.

Kiobran je primjer rotacijske ljuske ojaane lukovima.

Svod gotike katedrale je ljuska koja svoja optereenja prenosi naluna rebra za ukruenje, a to je jedan sloeni konstruktivni sistemiji su elementi izloeni samo neposrednim naponima gotikistrukturalizam.


12/46

TRANSLACIJSKE POVRINE

Translacijska povrina nastaje kada vertikalna krivulja klizi, uvijeksebi paralelna, po nekoj drugoj vertikalnoj krivulji, koja je obinookomita na nju.

Najee se primjenjuju za pokrivanje pravokutnih povrina.

Jedan od oblika, koji se iz mnogo razloga pokazao vrlo povoljnimkod tankih ljuski, je hiperbolini paraboloid koji nastaje klizanjemparabole s tjemenom okrenutim prema gore po paraboli ije jetjeme okrenuto prema dolje a parabole su meusobno okomite.Takva se povrina esto naziva "sedlo".

Sedlastu povrinu moemo dobiti i od dva kruna luka ali je u praksitee izvesti, pa se ee upotrebljava hiperbolini paraboloid jer sunjegove izvodnice pravci to je znaajno za rjeenje oplate.

Cilindar je takoer translacijska povrina samo je druga krivuljapravac.


13/46

DIRIGIRANE POVRINE

Dirigirane povrine nastaju kada pravac klizi po dvije fiksne krivulje.

Cilindar je takoer dirigirana povrina koju opisuje jedan diohorizontalnog pravca iji krajevi klize po dvije paralelne i identinekrivulje, a uvijek je okomita na njih.

Dirigiranu povrinu kod koje jedan kraj pravca klizi po vertikalnojkrivulji, a drugi po horizontalnoj krivulji, vertikalna krivulja je najeepolukrug dok je druga krivulja pravac paralelan s polumjerom

krunice, nazivamo konoid i ubrajamo u sedlaste povrine. Sasvim neoekivano djeluje da i hiperbolini paraboloid moemo

svrstati u dirigirane povrine, ako ga prikaemo tako da se jedankraj pravca-izvodnice kree po horizontalnom pravcu dok drugi klizipo koso nagnutom pravcu. Koristi se vrlo esto za pokrivanjepravokutnih povrina s osloncem na etiri rubna nosaa u kojima e

se pojaviti samo vertikalna optereenja. injenica da se oplate zadirigirane povrine mogu napraviti od ravnih dasaka doprinijela jepopularnosti ovih povrina.


14/46


15/46


16/46

PIER LUIGI NERVIPREDIONICA GATTI

AERODROMTORINO - HANGAR


17/46


18/46


19/46

EERO SARINENKENEDY AERODROM NY


20/46


21/46


22/46

STADIONMONTREAL


23/46


24/46


25/46


26/46

DUTERT & CONTAMINMAINSKA HALA SVJETSKE IZLOBE U PARIZU 1887-89.


27/46

CHARLES DUTERT& CONTAMIN

MAINSKA HALASVJETSKA IZLOBA

PARIZ 1887-1889


28/46

EUGNE FREYSSINETHANGARI AERODROMA ORLY

1921-1923


29/46

PROSTORNE REETKE


30/46


31/46

MEROPROSTORNE REETKE

BORIS MAGA STADION POLJUD


32/46

RICHARD BACKMINSTER FULLERGEODETSKA KUPOLA

SVJETSKA IZLOBA MONTREAL 1967


33/46


34/46

ARCHIGRAM PLUG IN CITY


35/46


36/46


37/46


38/46

OTTO FREYOLIMPIJSKI PARK MUNCHEN 1972


39/46


40/46


41/46

PNEUMATSKE

KONSTRUKCIJE


42/46


43/46


44/46


45/46


46/46

NORMAN FOSTERRENAULT CENTAR

Documents

KONSTRUKCIJSKI SUSTAVI