Upload
valentina-novak
View
294
Download
12
Embed Size (px)
DESCRIPTION
+
Citation preview
1
MEHANIZMNI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA
Predavanje
DRVO KAO KONSTRUKCIJSKI MATERIJAL - VRSTE, MEHANIKA I FIZIKALNA SVOJSTVA
MATERIJALI NA OSNOVI DRVA GRAEVNI PROIZVODI
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 2
DRVO GRAEVNI MATERIJAL
Prirodni materijal biljnoga porijekla
Upotrebljava se kao materijal za izradu: Konstrukcija objekata
Pregradnih stijena
Oplata
Skela
Stolarije
Namjetaja
UVO
D
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 3
SVOJSTVA BETONA U USPOREDBI S DRUGIM MATERIJALIMA
Materijal Gustoa (kg/m3)
vrstoa (N/mm2)
Tlana Vlana
Modul
elastinosti (N/mm2)
elik 7860 >300 210000
Aluminij 2710 > 60 70000
Staklo 2500 700-800 30-90 73000
Beton 2320 10-60 1/10 tl. . 30000
Drvo 500 Savojna vrstoa
80 2,2
12700
800
Polimeri 900-2200 40 1000
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 4
PREDNOSTI U ODNOSU NA OSTALE GRA. MATERIJALE
Mala volumenska masa
Relativno velika vrstoa
Raznovrsne mogunosti oblikovanja
Laka obradljivost
Estetski dojam
UVO
D
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 5
NEDOSTACI U ODNOSU NA OSTALE GRA. MATERIJALE
Potrebno je redovito odravanje
relativno ee nego kod metalnih ili betonskih
Ovisnost kvalitete grae o prirodnim resursima
Osjetljivost na uvjete suenja i skladitenja
Cijena
UVO
D
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 6
POPRENI PRESJEK
Srce centar, najranije izrasli dio
Sr mrtvi dio drveta, ima mehaniku funkciju
Bijel ivi dio drveta, transport tvari iz korijena u kronju
Kambij podruje rasta
Kora tvrdi dio vanjski zatitni sloj
Kora meki dio transport tvari iz kronje do korijena
Drvni trak prijenos hranjivih tvari u radijalnom smjeru
STR
UKTU
RA D
RVA
2
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 7
POPRENI PRESJEK
DRVO JE ANIZOTROPAN MATERIJAL to znai da su njegova svojstva u razliitim smjerovima razliita
Razlikujemo : - smjer paralelan sa vlaknima - smjer okomit na vlakna
STR
UKTU
RA D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 8
KEMIJSKI SASTAV DRVA
Elementarni sastav suhog drva
Ugljik 50%
Kisik 43,5%
Vodik 6%
Duik 0,2%
Pepeo 0,3%
Kemijski sastav drva etinjae Listae
Ugljikohidrati
Celuloza
Hemiceluloza
50%
23%
50%
26%
Lignin 27% 24%
PROSJEAN KEMIJSKI SASTAV STANICE ETINJAE I LISTAE
STR
UKTU
RA D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 9
VLANOST DRVA
Vrlo vano svojstvo jer utjee na fizikalna, fizikalno-kemijska i mehanika svojstva.
U ivom drvu voda je uvjet rasta (ovisi o vrsti drva, godinjem dobu i stanitu).
U posjeenom drvu njena koliina ovisi o:
Vremenu sjee (zima, ljeto),
Nainu skladitenja,
Relativnoj vlanosti prostora.
U svjee posjeenom drvu vlanost znatno varira
Kod etinjaa 40-200%
Kod listaa 35-130%
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 10
VLANOST DRVA
Vlanost u gotovim
konstrukcijama
U grijanim, dobro zraenim
prostorima:
U zatvorenim, negrijanim prostorima:
U natkritim, otvorenim
prostorima:
U potpuno slobodnim
konstrukcijama:
6 12 % 9 15 % 5 18 % 18 22 %
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 11
VLANOST DRVA
Voda u drvu moe biti:
Slobodna (kapilarna)
Vezana
Higroskopna
Kemijski vezana
Prilikom suenja prvo ispari slobodna voda, a zatim higroskopna.
Kemijski vezana voda ne isparava
moe se osloboditi posebnim postupcima uz temperature oko 180 C
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 12
VLANOST DRVA
Vlanost koja odgovara isparenju slobodne vode naziva se
toka zasienja vlakanaca
Isparavanjem higroskopske vode stanice se skupljaju, mjenjaju se dimenzije drva
skupljanje
Upijanjem vlage iz zraka drvo poveava volumen bubrenje
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
3
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 13
VLANOST DRVA
Skupljanje i bubrenje ovisi o higroskopnoj vodi.
HIGROSKOPSKA RAVNOTEA
zakonitost izmeu koliine vode u stjenkama drva i temperature i vlanosti okolnog zraka.
HIGROSKOPNO PODRUJE
0 - 30% vlanosti
U eksploataciji drvo e uvijek postii higroskopsku ravnoteu.
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 14
VLANOST DRVA
Ravnotena vlaga u drvu u ovisnosti o temperaturi i relativnoj vlanosti zraka
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 15
VLANOST DRVA
Skupljanje i bubrenje veliki je nedostatak drva kao graditeljskog materijala.
Promjena dimenzija ovisi i od smjera.
Izvan higroskopskog podruja nema skupljanja i bubrenja.
Radijalno (r) Tangencijalno (r) Longitudinalno (r)
etinjae 0,12% 0,24% 0,01%
Listae 0,20% 0,40% 0,01%
Srednje vrijednosti koeficijenata skupljanja odnosno bubrenja za promjenu vlanosti od 1%
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 16
VLANOST DRVA
Zbog razliitog skupljanja u pojedinim smjerovima drvo se suenjem deformira.
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 17
GUSTOA
Masa drvne tvari u imaginarnoj jedinici volumena bez pora i upljina.
Ovisi samo o specifinim masama glavnih dijelova drvne tvari:
Celuloza 1,57 g/cm3
Lignin 1,40 g/cm3
Ne ovisi o botanikoj vrsti drva.
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 18
MEHANIKA SVOJSTVA DRVA
Idealizirani uzorak drva izloen vlanim, tlanim i posminim silama paralelno i okomito s vlaknima.
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
4
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 19
TLANA VRSTOA
Tlane vrstoe drva za neke botanike vrste
Vrsta drva Tlak (N/mm2) Tlak (N/mm
2) Naziv drva
Jela, omorika,
smreka 30-45 6 Lagane etinjae
Bor 35-50 7,5 Poluteke etinjae
Ari 40-55 10 Teke etinjae
Topola, vrba, lipa, breza, javor
25-35 9 Vrlo lagane listae
Bukva, orah, hrast (meki)
35-50 11 Lagane listae
Hrast, bukva, brest, jasen, bagrem
50-70 13 Poluteke listae
Grab, imir, hrast, oskoru
60-80 15-25 Teke listae
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 20
VLANA VRSTOA
Vlane vrstoe drva za neke botanike vrste
Vrsta drva Volumenska
masa kod 15% vlage (t/m3)
vrstoa na vlak (N/mm2)
Naziv drva
vlaknima na vlakna
Jela, omorika, smreka i meki
borovi 0,40-0,50 90-120 1,5-2 Lagane etinjae
Bor, ari 0,50-0,70 100-150 2-3 Poluteke etinjae
Topola, vrba, lipa, breza
0,45-0,65 80-100 2,0-2,5 Vrlo lagane listae
Hrast, bukva, jasen, brest
0,65-0,80 100-150 2,5-3,5 Poluteke listae
Bagrem, imir i tvrda egzotina
drva 0,80-1,00 120-180 3,5-6 Teke listae
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 21
ODNOSI VRSTOA
Priblini odnosi pojedinih vrstoa kod drva
Tlana vrstoa paralelno
vlaknima 40 N/mm2 1
Vlana vrstoa paralelno vlaknima
100 N/mm2 2,5
Vlana vrstoa okomito na vlakna
2,5 N/mm2 0,0625
Tlana vrstoa okomito na vlakna
10 N/mm2 0,25
vrstoa na savijanje 75 N/mm2 1,88
Posmina vrstoa 6,8 N/mm2 0,17
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 22
USPOREDBA DRVA I OSTALIH MATERIJALA
Materijal E/gustoa Vlana vrstoa
/gustoa Tlana vrstoa
/gustoa
Drvo 20-30 120-170 60-90
elik 26 30 30
Aluminij 25 180 130
Beton 15 3 30
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 23
TRAJNOST DRVA
je sposobnost drva da se odupre tetnim djelovanjima iz okoline
Najbitniji imbenik trajnosti je sadraj vode u drvu.
Drvo je u higroskopskoj ravnotei sa zrakom koji ga okruuje.
Naizmjenine promjene ravnotee znatno smanjuju trajnost drva.
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 24
TRAJNOST DRVA
Trajnost obraenog drva u godinama
Vrsta drva Nezatien
prostor Natkriveni
prostor Suhi prostori jednolike
temperature
Jela Do 50 Do 50 Do 900
Bor Do 85 Do 120 Do 1000
Smreka Do 70 Do 70 Do 900
Hrast Do 100 Do 200 Do 800
Bukva Do 60 Do 100 Do 800
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
5
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 25
Trajnost Na zraku Stalno pod vodom
Vrlo trajno Hrast Hrast, bukva, bor
Trajno Jela, bor, smreka Smreka, jela
Male trajnosti Bukva -
TRAJNOST DRVA
Trajnost drva u ovisnosti od uvjeta eksploatacije
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 26
TRAJNOST DRVA
Najdui poznati vijek trajanja drva kao konstruktivnog elementa je preko 500 godina.
Moe oslabiti tijekom eksploatacije zbog:
djelovanja biolokih agensa gljivice, insekti, koljke i bakterije i/ili
izlaganja fizikalno - kemijskom djelovanju troenje vremenom, kemikalije, mehanike sile i
toplina
KAR
AKTER
ISTIK
E D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 27
DEGRADACIJA DRVA
Drvo je postojano pri trajnom izlaganju suhom zraku, vodi i otopinama veine soli.
Brzo se razara pri naizmjeninom izlaganju vodi i zraku jer dolazi do truljenja djelovanjem gljivica.
Truljenje se ubrzava s porastom temperature i vlage u okolini.
Vlaenjem drvo bubri, a suenjem se stee i to u smjeru okomitom na vlakna.
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 28
Drvo razaraju: liinke mnogih insekata, morske koljke i
raii stradava vanjski dio bijel, a sr je otpornija
otopine jakih luina i alkalnih sulfida te sulfidna kiselina kao i otopine njezinih soli
otapaju lignin, a ponekad i hemicelulozu
otopine jakih kiselina (HCl, H2SO4) uzrokuju hidrauliku razgradnju celuloze koja se
ubrzava zagrijavanjem
koncentrirane oksidativne kiseline unitavaju celulozu
DEGRADACIJA DRVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 29
NAPAD GLJIVICA
Uzrokuju raspadanje drveta i predstavljaju ozbiljnu prijetnju konstruktivnom drvu.
Razvijaju se iz spora, koje pri povoljnim uvjetima prokliju u mikroskopski tanke niti zvane hyphae
koje proimaju drvo i u njegovoj unutranjosti tvore splet niti koji se zove mycelium
Hyphae proizvodi enzime koji razgrauju celulozu ili lignin, dvije najvanije komponente drveta.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 30
NAPAD GLJIVICA
ivotni ciklus gljivica
Spore
Gljivica Hyphae
Mycelium
ivotni ciklus gljivica
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
6
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 31
NAPAD GLJIVICA
Razvoj gljivica
Potrebno je zadovoljiti etiri osnovna uvjeta istovremeno:
drvo kao izvor hrane, kisik (gljivice su aerobni organizmi), vlaga i odgovarajua temperatura.
Takvi uvjeti nisu uvijek prisutni u graevnim konstrukcijama.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 32
NAPAD GLJIVICA
Gljivice koje napadaju drvo obino se ne pojavljuju na unutarnjim
elementima, osim ako je drvo loe kvalitete ili je zbog loeg odravanja poveana koliina vlage, preko 20%.
Postoje tri glavne vrste gljivica koje napadaju drvo:
suha (smea) trule,
mokra (bijela) trule i
mekana trule.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 33
Gljivice koje napadaju drvo
Rane faze propadanja vizualno je nemogue otkriti.
Smea trule
moe smanjiti mehanika svojstva i do 10% prije nego to gubitak mase postane vidljivi.
Za samo 5 - 10% gubitka mase, mehanika svojstva se smanje za 20 80%.
NAPAD GLJIVICA
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 34
NAPAD GLJIVICA
Suha (smea) trule Uglavnom se hrani celulozom svjetlije boje
koja je sastavni dio stanine stjenke, a tamniji dio, lignin, ostavlja netaknutim.
Zaraeno drvo postaje smee boje, a kako se drvo sui, na povrini se pojavljuju duboke poprene i uzdune pukotine (izgled izgorjelog drveta).
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 35
Suha (smea) trule Oteeno drvo je vrlo suho i ima vrlo malu
vrstou, male teine i lako gori.
Smea trule uglavnom napada meka drva i neka manje tvrda drva.
Raste preko i kroz materijale koji su vlani, kao to su vlani zidovi.
NAPAD GLJIVICA
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 36
NAPAD GLJIVICA
Vlana (bijela) trule Ova gljivica napada i celulozu i lignin.
Zaraeno drvo postaje puno svjetlije, lake i slabije vrstoe.
Drvo uglavnom popuca u uzdunom smjeru, s pojavom tankih vlakana na povrini.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
7
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 37
NAPAD GLJIVICA
Meka trule Tipina je za vrlo vlane uvjete koji su
prisutni kod drveta u kontaktu s zemljom.
Uzrokuje uzdune pukotine, paralelno sa staninom stjenkom.
U vlanom drvu povrinski slojevi mekani i
mogu se lako sastrugati.
Kada je povrina drva suha vee i manje pukotine u
uzdunom i poprenom smjeru.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 38
NAPAD GLJIVICA
Prava kuna gljiva Raste na temperaturi od 3C do 26C, te u
uvjetima vlanosti drva od 25%-55%.
Optimalni uvjeti za razvoj su 21C i vlanost 30% do 40%.
Nedostatak zraka i prozraivanja potpomae rast ove gljive.
Napada i crnogorino i bjelogorino drvo.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 39
NAPAD GLJIVICA
Gljivice koje izobliavaju drvo Ova skupina gljiva nepovoljno utjee na izgled
drva, ali u normalnim sluajevima ne utjee na njegovu vrstou.
Mogu stvoriti uvjete koji su pogodni za razvoj trulei.
Pojavljuju se u obliku:
gljiva koje boje drvo i
plijesni. DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 40
NAPAD GLJIVICA
Gljivice koje izobliavaju drvo Gljive koje boje drvo
Napadaju bijel (bjeljika) koja je kod veine drva najosjetljiviji dio.
Pojavljuju se u klimatskim uvjetima gdje je povoljna vlaga i toplina.
Jedna od najeih mrlja (boja) koja se pojavljuje je plava u raznim nijansama.
Na drvu koje sadri veu koliinu tanina mogu se pojaviti mrlje od kemikalija, u kontaktu s metalima kao to su eljezo, bakar ili bakrene legure.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 41
Gljivice koje izobliavaju drvo Gljive koje boje drvo
NAPAD GLJIVICA
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 42
NAPAD GLJIVICA
Gljivice koje izobliavaju drvo Plijesan
Ova vrsta izoblienja uzrokovana je gljivom koja proizvodi vunaste myceliume i nakupine spora na povrini drva.
Plijesni su otpornije na kemijska zatitna sredstva, nego gljivice koje boje drvo, te se mogu pojaviti i na tretiranom drvu.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
8
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 43
NAPAD INSEKTA Glavne grupe insekata koje napadaju drvo su:
kukci i
termiti.
Postoje etiri razliite stadija ivota insekta: jaje,
larva,
kukuljica,
odrasli kukac.
Larva (crv) rije u drvo radi hrane i napravi najvie tete, period
larve je od 1 do 10 godina, ovisno o vrsti i uvjetima okolia.
Kukac izraste u odraslog kukca unutar drveta, blizu povrine
te prilikom izlaska napravi rupe na povrini drva.
Oko rupa je esto vidljiv prah od drveta.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 44
NAPAD INSEKTA
ivotni ciklus kukca
Jajaca
Odrasli kukac
Larva
Kukuljica
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 45
NAPAD INSEKTA
Oteenja uzrokovana kukcima
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 46
NAPAD INSEKTA
Oteenja uzrokovana termitima Od svih vrsta insekata koji napadaju drvo
termiti (Isoptera ili bijeli mravi) su daleko najopasniji.
Potjeu iz tropskih krajeva (Juna Afrika), u Europi su zapaeni u Parizu, Hamburgu i UK.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 47
NAPAD INSEKTA
faza 1
faza 2 faza 3
faza 4
gnijezdo
oteenje
Oteenja uzrokovana termitima
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 48
KOLJKAI
Bilo koje netretirano drvo izloeno slanoj ili slankastoj vodi biti e napadnuto koljkaima.
Brzina kojom razaranje napreduje, ovisi o klimi, zagaenosti, vrsti koljkaa i drugim faktorima.
Oteenje najbre napreduje u toplijim klimatskim uvjetima.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
9
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 49
KOLJKAI
Brodski crvi su najrazorniji.
Lijeu jajaca u more koja se zatim prihvaaju za drvo buenjem u njega ostavljajui za sobom samo sitnu rupicu na povrini.
Hranei se s unutranjou drveta rastu i na taj nain bue tunele.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 50
BAKTERIJE
Bakterije unitavaju sve vrste drva u gotovo svim okoliima.
Njihov proces proizvodnje enzima je spor i zato prouzrokuju relativno malo tete u odnosu na druge agense razaranja.
Uglavnom napadaju celulozu.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 51
VREMENSKI TETNI UTJECAJI
Drvo se troi pod utjecajem zajednikog djelovanja sunca, topline i vode.
Ultraljubiaste zrake sunca imaju jaki efekt razaranja povrine drveta, pogotovo uz prisutnost vlage.
uzrokuju gubitak boje drva, a kasnije povrina postane siva i gruba
Ciklino vlaenje kiom, rosom te drugim oblicima oborina i povremeno suenje uzrokuje bubrenje i skupljanje.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 52
KEMIJSKI TETNI UTJECAJI
Budui da je drvo prirodno blago kiselo (pH 2 do 5.5) otporno je na blage kiseline.
Jake kiseline i luine ipak e uzrokovati tetu.
Hranje elinih avala u vlanom drvu je poznati uzronik kemijskog djelovanja.
Proces korozije metala stvara hidroksilne ione, to stvara jako lunatu okolinu oko avla, te tako razara strukturu drva.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 53
Korozijsko ponaanje ovisi o vrsti drva:
drvo aria, tise, hrasta, ebanosa, palisandra, brijesta, bagrema i bora
najotpornije je na atmosferilije, vodu i kisele otopine
crnogorino drvo je postojanije je u razrijeenim kiselinama zbog
velikog sadraja smole
postojanost lijepljenih drvenih elemenata
ovisi o primijenjenom ljepilu
KEMIJSKI TETNI UTJECAJI
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 54
BIOLOKI TETNI UTJECAJI
Uklanjaju se:
Povienjem temperature iznad 60C ubija gljivice (ne i spore) i kukce.
Ovaj nain nije primjenjiv na svim strukturama, ali se uglavnom moe koristiti u kuama.
Ultrazvunim tretmanom (samo za kukce) ili
Nanoenjem fumiganata.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
10
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 55
BIOLOKI TETNI UTJECAJI
Fumiganti Toksine kemikalije, opasne su za ljudsko
zdravlje ako se ne upotrebljavaju pravilno.
Mogu se podijeliti u dvije skupine:
one koji brzo unitavaju gljive i insekte, ali ne ostaju due vrijeme u drvu
mogu se ponovno pojaviti kolonije
one koji ostaju u drvu jo godinama zadravaju svoju funkciju unitavanja, ali mogu
polagano isparavati i ugroziti zrak u zatvorenim prostorima
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 56
MEHANIKA OTEENJA
Neuravnoteene sile vlaka, tlaka, savijanja i torzije mogu uzrokovati trajne deformacije drvenog elementa.
Koncentrirani promet pjeaka ili vozila po drvenoj povrini kao to su stepenice, palube, mostovi i sl., dovode do abrazivnog oteenja povrine drva.
Bubrenje i skupljanje uzrokovano promjenama u koliini vlage mogu dovesti do mehanikog oteenja.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 57
VISOKE TEMPERATURE
Drvo je prirodno gorljivi materijal, koristi se kao gorivo i kao sirovina za proizvodnju drvenog ugljena.
to ne znai da drvo kao graevinski materijal nije dovoljno sigurno
Sredina drvenih greda zadrava niske temperature, zadravajui prirodnu vrstou drveta.
Tako velike grede i drugi konstruktivni elementi dok gore, nastavljaju nositi za vrijeme poara.
elik pri takvim temperaturama postane vru, gubi vrstou, poputa i iznenadno doivi slom.
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 58
VISOKE TEMPERATURE
Vrijeme paljenja drva u ovisnosti od temperature
t (min)
oC (temperatura)
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 59
VISOKE TEMPERATURE
DEG
RAD
ACIJ
A D
RVA ZATITA DRVA
11
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 61
RAZREDI UGROENOSTI DRVA
Razred
ugroenosti Izloenost Podruje primjene
Potrebni kontrolni
predikati zatitnog sredstva***
0 Drvo ugraeno unutra,
stalno u suhom Kao i klasa ugroenosti 1
uzimajui u obzir * -
1** Drvo ugraeno unutra,
stalno u suhom
Drveni elementi za gradnju unutra pri relativnoj vlanosti zraka od 70%, optereenje
elemenata iste vrste.
Iv
2
Drvo koje nema izravan kontakt sa zemljom i nije izravno izloeno
vremenskom utjecajima i ispiranju
mogue privremeno vlaenje
Drveni elementi za gradnju unutra pri relativnoj vlanosti
od 70%, optereenje elemenata iste vrste. Elementi ugraeni u
unutranjosti u vlanom prostoru , drveni elementi s
vodootpornom zatitom. Vanjski elementi nisu izravno
optereeni vremenskim utjecajima.
Iv P
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 62
RAZREDI UGROENOSTI DRVA
Razred
ugroenosti Izloenost Podruje primjene
Potrebni kontrolni
predikati zatitnog sredstva***
3
Drvo izloeno vremenskim uvjetima, ali pri tom nema kontakt
sa zemljom
Drveni elementi za vanjsku gradnju bez
stalnog kontakta s vodom
ili zemljom. Unutarnji elementi u
vlanom prostoru.
Iv P
W
4
Drvo u stalnom kontaktu sa zemljom ili izloeno jakom i stalnom djelovanju vlage*
Drveni elementi sa stalnim kontaktom sa staklom,
vodom* ili zemljom, pa i
kad su obloeni
Iv P
W
E
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 63
PREVENTIVNO DJELOVANJE
Djelovanje Komentari
Izbor drva
Prirodno otporno drvo
Tretirano drvo
Iskljuivo koristiti drvo s zahtijevanom otpornosti (prirodno ili tretirano)
Samo dijelovi sri Tretirano prema vaeim propisima. Tip, dubina upijanja i
zadravanje zatitnog sredstva su specificirani za svaki tip okolia i drvnog proizvoda
Postavljanje prepreka
koljkai
Termiti
Poar, vatra Vremenski utjecaji
Oblaganje uronjenog drva s bakrenim ploama, betonskim
oblogama, itd, tamo gdje je potrebno Tretirati tlo oko zgrade s insekticidima; postaviti fizike
prepreke oko tretirani temelja.
Impregniranje s vatro-otpornim kemikalijama ili nanoenje povrinskih premaza.
Zatititi izloeno drvo s postojanim povrinskim premazima kao to su ulja, lakovi ili boje. Potrebno je slijediti upute i preporuke proizvoaa.
Kontrola okolia Gljivice
Poar
Osigurati dobru ventilaciju prostora. Drvena trule se ne
moe razviti niti opstati ako je vlanost drveta manja od 20%. Koliina vlage u drvetu koje je izloeno u suhom interijeru uglavnom je nia od 18%.
Postaviti dimne detektore i sisteme za gaenje poara.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 64
PRIPREMA DRVA
Priprema drva:
izluivanjem i
suenjem.
Organizacijska zatita
Konstrukcijska zatita
zatita pri projektiranju
Povrinska zatita
zatita od abiotikih uzronika propadanja drva
Impregnacija
zatita od biotikih uzronika propadanja drva
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 65
PRIPREMA DRVA
Izluivanje priprema za suenje,
sastoji se od dranja drva u vodi ili pari.
Zato? Dranjem drva u vodi razgrauju se hranjivi
sastojci i voda koja zauzima njihovo mjesto pri procesu suenja bre isparava.
Izluivanje je bre u toploj vodi (max.temp.70C), u trajanju od 10 dana.
Izluivanjem u toploj pari drvo omeka i biljni sokovi se ocjeuju (2-3 dana), a zatim se drvo ohlauje polaganim provjetravanjem.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 66
PRIPREMA DRVA
Suenje bez prethodnog suenja nikakva daljnja
zatita u cilju poveanja trajnosti konstrukcije nema smisla.
Prirodno suenje na slobodnom prostoru, natkriveno, mogue
suenje samo do ravnotene vlanosti
Umjetno suenje specijalne suare, topli zrak treba doi u dodir sa
to veom povrinom grae, treba paziti na reim suenja, mogua oteenja.
ZATIT
A D
RVA
12
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 67
NANOENJE ZATITNOG SREDSTVA
1. Postupci netlane obrade
Nanoenjem zatitnog sredstva etkom,
Prskanjem,
Potapanjem,
Difuzijom.
2. Postupci tlane obrade
Potapanjem pod naizmjeninim tlakom,
Vakuumskom obradom (potanjem). ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 68
ORGANIZACIJSKA ZATITA DRVA
Pojam organizacijske zatite drva obuhvaa mjere zatite drva pri:
obaranju stabla,
skladitenja drva u umi,
umjetnom i prirodnom suenju piljene drvene grae,
transportu,
obradi,
meuskladitenju i
montai.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 69
U razdoblju meuskladitenja drvene grae na gradilitu obavezno se mora izbjei izravan dodir sa zemljom i vodom.
Pri skladitenju na slobodnom prostoru lijepljeno lamelirano drvo, namijenjeno ugradnji u konstrukcije, obavezno se mora folijom zatititi od vlage i intenzivnog suneva djelovanja.
ORGANIZACIJSKA ZATITA DRVA
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 70
KONSTRUKTIVNE MJERE ZATITE DRVA
S obzirom na vlanost drva tijekom uporabe treba:
sprijeiti utjecaj padalina na drvo ili ih to bre odvoditi,
drvenim materijalima koji su izloeni padalinama osigurati dugoronu i djelotvornu zatitu od vremenskih utjecaja,
u podrujima jakog utjecaja vlage na povrinu drva sprijeiti prodor vode u elemente drvene konstrukcije,
sprijeiti prodor vlage iz susjednih graevinskih i izolacijskih materijala u drvene elemente.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 71
KONSTRUKTIVNE MJERE ZATITE DRVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 72
Potrebno osigurati:
besprijekorno odvodnjavanje krova,
dostatno zraen potkrovni prostor,
poloaj elemenata konstrukcije omoguava im zatitu fasadom i/ili pokrovom,
izbjegavanje povrina, udubina i utora koji akumuliraju vodu,
pokrivanje ili ukoso rezanje eonih drvenih povrina.
KONSTRUKTIVNE MJERE ZATITE DRVA
ZATIT
A D
RVA
13
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 73
KONSTRUKTIVNE MJERE ZATITE DRVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 74
Potrebno osigurati:
djelotvoran raspored odvodnih elemenata,
izolacija spojnih mjesta,
izbjegavanje prskanja,
razmak donjeg ruba drva i podne povrine 300 mm
postavljanje izolacijskih slojeva koji onemoguavaju poveanje vlanosti,
ugradnja izolacijskih materijala koji prijee stvaranje kondenzacijske vode,
dostatna cirkulacija zraka u vlanim prostorijama.
KONSTRUKTIVNE MJERE ZATITE DRVA
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 75
KONSTRUKTIVNE MJERE ZATITE DRVA
Pri projektiranju treba voditi rauna da:
konstrukcija ne bude u dodiru s vodom,
evakuacija vode bude brza s povrina,
nosei elementi ne budu oslonjeni na otvorene temelje.
ako je neizbjeno treba osigurati provjetravanje i odgovarajuu zatitu
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 76
KONSTRUKTIVNE MJERE ZATITE DRVA
Pri projektiranju treba voditi rauna da:
elementi krovova, nadstrenica trebaju na krajevima imati odvodnju,
elementi obloga trebaju biti odvojeni od betonskih zidova i od zidova od opeke,
krajevi nosaa koji ulaze u zidove i stupove trebaju se osloniti preko podmetaa od tvrdog drva, a za bone strane osigurati slobodno strujanje zraka.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 77
POVRINSKA ZATITA
Zatita drveta od atmosferilija, postie se lazurnim premazima, koji ujedno su i dekorativni.
Uvjeti za sredstva:
da dobro penetriraju u drvnu masu,
da imaju postojan ton boje i otpornost na atmosferilije,
da posjeduju otpornost na UV zraenje,
da tite drvo od insekata i mikroorganizama,
da se ne ljute s povrine,
da su kemijski stabilni i da ne naruavaju mehanika i kemijska svojstva drva,
da nisu otrovna za ljude.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 78
POVRINSKA ZATITA
Postupak:
priprema povrine bruenje finim brusnim papirom, ienje
nanaanje zatitnog sredstva: 1. runo
nakon pripreme lazura se nanosi etkom, prvi sloj bezbojnom, a drugi nakon 24 sata obojenom
2. prskanjem
rune ili motorne prskalice ZATIT
A D
RVA
14
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 79
POVRINSKA ZATITA
nanaanje zatitnog sredstva: 3. umakanjem
najee u industrijskoj proizvodnji graevne stolarije,
drvo je potopljeno u vertikalne ili horizontalne bazene 15 - 30 s, ovisi o vrsti drva, nakon toga cjeenje i suenje.
Prirodno suenje 24 sata, a u protonim suarama 4 sata, te ponovno umakanje.
4. strojno
stolarija prolazi kroz kuita koja imaju 2-4 sapnice koje pod pritiskom raspruju lazuru, nakon ega rotirajue etke sa gornje i donje strane ravnomjerno rasporede naneenu lazuru. Proces se ponavlja 2-3 puta.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 80
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
Prema kemijskim i fizikim svojstvima mogu se podijeliti na:
sredstva na bazi alkidnog veziva (poliesterske smole modificirane uljima) u organskom otapalu,
sredstva na bazi alkidnog veziva u vodi,
alkidne emulzione lazure,
lazure na bazi vodene disperzije polimera.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 81
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
Zatitna sredstva na bazi vode Tretmanom se vlai drvo, moe se pojaviti
bubrenje i deformacije drva.
isto i bez mirisa.
Drvo se moe bojati ili lijepiti kada se osui
duboka i brza penetracija difuzijom,
topivost, ispiranje se mora sprijeiti,
bezbojnost, samo za unutarnje ili dobro zatiene vanjske aplikacije,
pravilno odravanje premaza je preporuljivo.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 82
Zatitna sredstva na bazi vode Bakar krom arsen (CCA) i sl.:
bakar djeluje kao fungicid, a arsen kao insekticid,
krom reagira u prisutnosti celuloze kako bi kemijski vezao bakar i arsen kao netopive komponente drveta.
Boji drvo u svijetlo zeleno.
Korozivno
koristiti spojna sredstva od nehrajueg elika.
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 83
Zatitna sredstva na bazi vode Bakar krom arsen (CCA) i sl.:
Od 2003. zabranjena upotreba za u stanogradnji
CCA se i dalje koristi za industrijsku upotrebu (brodove, molove..)
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 84
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
Zatitna sredstva na bazi ulja Destilat ugljena:
jaki fungicid i insekticid,
proces zatitnog sredstva ne uzrokuje dimenzionalne promjene tretiranog drveta,
jako odbija vodu i otporan na luine,
samo za vanjsku upotrebu (eksterijer),
ne moe se bojati ili lijepiti.
ZATIT
A D
RVA
15
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 85
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
Sredstva rastopljena u lakim orga-nskim otopinama
Bez bubrenja, bez korozije, bez pojave mrlja.
Otopine su vrlo zapaljive i toksine, vrlo su opasne po zdravlje za vrijeme isparavanja.
Puno sastojaka: kloronaftaleni, itd.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 86
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
Sredstva za zatitu drva od djelovanja poara
Slue za spreavanje izbijanja poara ili za usporavanje irenja poara.
Dijele se na:
Vatrozatitne premaze i
Vatrousporavajue premaze.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 87
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
Sredstva za zatitu drva od djelovanja poara Vatrozatitni premazi
tite podlogu od utjecaja vatre tako da stvaraju gusti sloj mikroporozne pjene, koja djeluje izolirajue kroz vrijeme od 30 min.
Ovaj film nije gladak, nije otporan na mehanike utjecaje, obojen je pa se ne upotrebljava u interijeru, ve su za krovne i stropne konstrukcije.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 88
SREDSTVA ZA ZATITU DRVA
Sredstva za zatitu drva od djelovanja poara
Vatrousporavajue premaze
Pod utjecajem vatre sporo gore, a poslije prekida vatre dalje ne gore.
Film je gladak, kompaktan, otporan na mehanike utjecaje, bezbojan i obojen.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 89
IMPREGNACIJA
Impregnacija je dubinska zatita drva raznim zatitnim sredstvima otopljenim u:
vodi,
antiseptikim uljnim premazima i
antiseptikim sredstvima otopljenim u organskim otapalima.
Sva sredstva za impregnaciju imaju fungicidna (zatita od gljiva) i insekticidna svojstva (zatita od insekata).
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 90
IMPREGNACIJA
Uvjeti za sredstva: da je jednostavno za primjenu,
to vea toksinost u to manjoj koncentraciji,
da nije toksino za ovjeka,
da dobro penetrira u drvnu masu,
da nije zapaljivo i eksplozivno,
da ne utjee na fiziko-mehanika i kemijska svojstva drva,
da omoguava naknadno nanoenje drugih sredstava zatite.
ZATIT
A D
RVA
16
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 91
Postupak impregnacije dubinska impregnacija namakanjem u zati-
tnom sredstvu,
impregnacija pod pritiskom u kotlu,
premazivanjem nisko-viskoznim zatitnim sredstvom koje duboko penetrira u drvnu masu.
IMPREGNACIJA
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 92
SANACIJA DRVA
Odstranjivanje zaraenog i oteenog dijela drvenog elementa s novim, otpornijim drvom, veza se ostvaruje lijepljenjem.
Kod konstruktivnog drva esto se mora dodati armatura kako bi se ojaala veza novog i starog komada elementa, te kako bi se bolje prenosila optereenja s starog na novi dio drva.
Ponekad se zaraeno drvo ne zamijeni u potpunosti nego se koriste epoksidni mortovi.
ZATIT
A D
RVA
TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 93
SANACIJA DRVA
Bioloki agens Postupak sanacije
Insekti
Kukci i termiti
Podzemni termiti i termiti koji napadaju vlano drvo
Ciklonizacija, buenje i injektiranje, sprejanje,
natapanje s otopinama, na potrebnim mjestima
zamjena s tretiranim drvom.
Trovanje zemlje, mamljenje, fizike prepreke oko tretiranih dijelova, tamo gdje je potrebno izvriti zamjenu razorenog dijela drva a tretiranim drvom.
Gljivice i bakterije Gljivice koje razaraju drvo
i bakterije
Gljivice koje izobliuju drvo
Iskljuiti izvor vlage, zamijeniti zaraeno drvo,
umetnuti tretirane dijelove drva, zaviti dijelove blizu tla, itd.
Plijesan: tretiranje povrine biocidom
Mrlje: zamjena drva ili nanoenje neprozirnog povrinskog sloja.
koljkai Zamjena oteenog i zaraenog drva s pravilno tretiranim drvom.
ZATIT
A D
RVA