KONTEJNERSKI KONTEJNERSKI TERMINALI

Tehničko-tehnološka obilježja kontejnerskih terminalaj j jLučki kontejnerski terminali

Željeznički kontejnerski i huckepack terminalij j pRobno – transportni centri

Tehničko – tehnološka obilježja kontejnerskih terminala

Kontejnerizacija kao transportni sustav predstavlja skup određenog broja uzajamno povezanih iskup određenog broja uzajamno povezanih i međusobno zavisnih elemenata koji čine relativno samostalnu cjelinu.jKontejnerizacija je integralni transportni sustav kojipruža mogućnost prijevoza od “vrata do vrata“ ili odp g p j“terminala do terminala” u kombiniranom kopnenom,pomorskom i zračnom transportu.Kao službeni početak razvoja kontejnerizacije uzima se 1966. godina, kada je američki brod Fairland s prvim teretom u kontejnerima uplovio u lukuprvim teretom u kontejnerima uplovio u luku Bremenhaven.

Elementi kontejnerskoga transportnog lanca Rijeka -Z bZagreb

Kontejneri su posebni spremnici (transportni sanduci, cisterne, savitljivo složene posude itd.) kojisanduci, cisterne, savitljivo složene posude itd.) koji su dovoljno otporni da mogu osigurati višestruku upotrebu. K t j i l kš j ij b k išt jKontejneri olakšavaju prijevoz robe korištenjem jednog ili više prijevoznih sredstava i transportnih puteva a ujedno su opremljeni uređajima za lakšeputeva a ujedno su opremljeni uređajima za lakše rukovanje pri prekrcaju iz jednog transportnog sredstva u drugo.D fi i ij M đ d i ijDefinicija Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) glasi: Kontejner je transportni sud (spremište) pravokutnog presjeka sljedećihsud (spremište) pravokutnog presjeka sljedećih obilježja:a) trajnog je oblika, otporan za višestruku upotrebu,b) konstruiran je tako da omogućava prijevoz robe s jednim ili više transportnih sredstava bez pretovara svog sadržajasvog sadržaja,

c) opremljen je uređajima za lako i brzo rukovanje,d) lako se puni i praznid) lako se puni i prazni,e) zapremnine je najmanje 1 m3.

P d ti k t j i ij iš t k jPrednosti kontejnerizacije su višestruke, jerkontejneri u prijevozu pružaju niz pogodnosti kaošto je: smanjenje oštećenja robe uštedašto je: smanjenje oštećenja robe, uštedapakiranja, brži i jeftiniji prekrcaj, manjamogućnost krađe, smanjenje broja prijevoznihisprava i carinskih formalnosti, ušteda radnesnage, mogućnost upotrebe kontejnera kaopri remenog skladišnog prostora i drprivremenog skladišnog prostora i dr.Primjena kontejnera utječe i na brzinu transporta,jer se roba praktički pojavljuje u postupkujer se roba praktički pojavljuje u postupkuprekrcaja samo dvaput i to na početku (ukrcaj) ina kraju transportnog procesa (iskrcaj). Time sej p g p ( j)postiže i veća sigurnost pri rukovanju s teretom,te smanjuju lomovi i oštećenja robe.

Poboljšanjem brzine ukrcaja i iskrcaja tereta smanjuje se vrijeme obrta prijevoznih sredstava ismanjuje se vrijeme obrta prijevoznih sredstava i vrijeme boravka broda u luci.Primjena kontejnerizacije omogućuje i većuPrimjena kontejnerizacije omogućuje i veću iskoristivost prijevoznih sredstava, te znatno veću sigurnost prijevoza i prekrcaja (smanjuju se rizici od loma, vlage, krađe itd.)Kontejneri se prema namjeni dijele u dvije osnovnek iskupine:

1. univerzalni kontejneri namijenjeni prijevozuambalažiranog tereta,2. specijalni kontejneri namijenjeni prijevozu jednog ili

k lik i t ih t t k ji j i tinekoliko istovrsnih tereta za koji se moraju osigurati posebni uvjeti prijevoza.

Presjek kontejnerskog broda

Kontejneri se prema materijalu od kojeg su izrađenidijele na: čelične drvene gumene plastičnedijele na: čelične, drvene, gumene, plastične,aluminijske, olovne i kontejnere izrađene od legura.Prema korisnoj nosivosti razlikuju se:Prema korisnoj nosivosti razlikuju se:1. laki kontejneri (mali i srednji). Mali kontejneri suzapremnine od 1 m3 do 3 m3 (nosivosti 1-3 tone) ap ( )srednji volumena od 3 m3 do 10 m3 (nosivosti 5-30tona),2. teški kontejneri obuhvaćaju sve jedinice volumenaiznad 10 m3 (nosivosti 5-30 tona).Međunarodna organizacija za standardizaciju - ISOutvrdila je tehničke uvjete za gradnju kontejnera. Teuvjete prihvatila je i Međunarodna željeznička unijauvjete prihvatila je i Međunarodna željeznička unija -UIC. Prema tim uvjetima kontejneri se svrstavaju učetiri skupine.p

Izmjere kontejnera prema ISO - standardima

Kategorija Dimenzije (metara) Nosivost duljina širina visina (tona)

10 stopa 3,06 2,44 2,44 10

20 stopa 6,09 2,44 2,44 20

30 stopa 9,12 2,44 2,44 2530 stopa 9,12 2,44 2,44 25

40 t 12 19 2 44 2 44 3040 stopa 12,19 2,44 2,44 30

Različite izvedbe kontejnera

Prema konstrukciji kontejneri se dijele na:1 sklopive1. sklopive,2. nesklopive i3 kontejnere sa ili bez uređaja za samoiskrcaj3. kontejnere sa ili bez uređaja za samoiskrcaj.

Prema mjestu korištenja kontejneri se mogu razvrstati na:

1. kontejneri za unutrašnji transport2 k j i l k l i2. kontejneri za lokalni transport,3. kontejneri za međunarodni transport.Prema vrsti tereta koji se prevozi razlikuju se:1. univerzalni zatvoreni kontejneri sa vratima na čelu ili na

b k ij ki k d ili l ti i t tboku za prijevoz pakiranog komadnog ili paletiziranog tereta,2. kontejneri s krovom koji se mogu otvarati s vratima na

čelu i boku za prijevoz tereta u pakiranom ili rasutom stanjučelu i boku za prijevoz tereta u pakiranom ili rasutom stanjurazličite granulacije,

3. otvoreni kontejneri s pokrivačem ili bez njega ("open top") za prijevoz ugljena, šljunka, koksa,top ) za prijevoz ugljena, šljunka, koksa, granuliranog kamena, raznih prozvoda metalne industrije i ostale robe koja podnosi atmosferske promjene,

4. kontejneri cisterne za prijevoz tekućina, tekućeg plina itditd.

5. kontejneri za prijevoz praškastih materijala i ostale sitnozrnaste robesitnozrnaste robe,

6. kontejneri sa niskim stranicama za prijevoz teških vozila i koletavozila i koleta,

7. kontejneri platforme za prijevoz vangabaritnih tereta,8 kontejneri za prijevoz stoke8. kontejneri za prijevoz stoke.

Svi tipovi kontejnera koji se koriste u pomorskom transportumogu se razvrstati u šest skupina:g p

1. kontejneri za prijevoz generalnog tereta, u koje se svrstavajut i k t j i ti j d ili bj t k t j izatvoreni kontejneri s vratima s jedne ili s obje strane, kontejneri

s otvorenim krovom i stranicama, skeletni kontejneri, kontejnerisa pola visine i kontejneri sa prirodnom ventilacijom,2. "temperaturni" kontejneri koji se dijele na: izolacijske,rashladne (frigo) i grijane kontejnere,3 "tank" kontejneri ili kontejneri cisterne za tekućine i3. tank kontejneri ili kontejneri cisterne za tekućine ikomprimirane plinove,4. "bulk" kontejneri ili kontejneri za prijevoz rasutih tereta (ukrcajpod tlakom ili slobodnim padom),5. kontejneri platforme tzv. "flat containers" koji imaju samopodlogu ili temelj,podlogu ili temelj,6. kontejneri specijalne namjene koji se dijele u dvije skupine:kontejneri za prijevoz stoke i sklopivi kontejneri.

Čimbenici koji utječu na izbor vrste kontejnera su:- fizička i kemijska svojstva tereta,- veličina, dimenzije i volumen tereta i- težina tereta.

Na svakom kontejneru nalaze sljedeće oznake ipodaci:

i lj k j j i d l d i i- naziv zemlje koja je izdala potvrdu o sigurnosti,- datum izrade kontejnera,- identifikacijski broj,- najveća brutto težina i- dopuštena težina pri slaganju.

Lučki kontejnerski terminali

Lučki kontejnerski terminal dio je lučkog sustavaLučki kontejnerski terminal dio je lučkog sustava,koji predstavlja posebno izgrađen i opremljen objektnamijenjen prekrcaju kontejnera izravnim ilij j p j jposrednim rukovanjem između morskih brodova ikopnenih prijevoznih sredstava. Kontejnerski terminal

j j j d t tpovezuje najmanje dva prometna sustava a zauspješno odvijanje procesa upotrebljavaju sespecijalizirana prekrcajna sredstavaspecijalizirana prekrcajna sredstava.Posredno rukovanje koje prevladava na lučkim kontejnerskim terminalima zbog sve većeg raskorakakontejnerskim terminalima zbog sve većeg raskoraka u veličini kapaciteta broda i kopnenih vozila, ali i mogućnosti učinkovite organizacije tehnološkog procesa.

Kontejnerski terminal BrajdicaKontejnerski terminal Brajdica

Grafički prikaz prekrcajnog procesa na lučkome kontejnerskom terminalu primjenom posrednog prekrcajakontejnerskom terminalu primjenom posrednog prekrcaja

Lučki su se kontejnerski terminali razvijali pod izravnim utjecajem promjena u morskom brodarstvuizravnim utjecajem promjena u morskom brodarstvu.Razvitak kontejnerskog RO-RO prometa i prometa ostalog unitiziranog tereta zahtijevao je s obzirom naostalog unitiziranog tereta zahtijevao je s obzirom na svoja ekonomska (troškovi) i tehnološka (brži obrt broda) obilježja novi prometno-tehnološki proces ) j j p pprekrcaja tereta u luci.U početku su se kontejneri prevozili u konvencionalnim brodovima često prilagođavanim za prijevoz kontejnera, da bi se odmah zatim počeli

diti j ij l k t j ki ti igraditi najprije polukontejnerski, a zatim i specijalizirani kontejnerski i celularni kontejnerski brodovibrodovi.Kontejnerski brodovi, čiji je razvoj bio vrlo intenzivan i danas doživljava već VI. generaciju.j g j

Razvitak kontejnerskih brodova

Generacija Nosivost Nosivost u Snaga stroja Brzina u (t) TEU (kW) čvorovima

(čv)

I. 15000 - 30000 500 – 1300 do 23500 do 23

II. 15000 - 35000 1000 – 2000 2 × 29500 do 26

III. 35000 - 45000 1500 – 3000 2 × 36750 19 – 22

IV. 35000 - 55000 2500 - 4000 2 × 44000 do 33

U razvitku pomorskog prometa kontejnera važnu ulogu imale su različite vrste brodova koji se u osnoviulogu imale su različite vrste brodova koji se u osnovi mogu podijeliti u tri skupine:a) LO-LO brodovi (Lift in-Lift off, podigni-spusti)) ( p g p )b) RO-RO brodovi (Roll on-Roll off, odkotrljaj-

-dokotrljaj)c) FLO-FLO brodovi (Float on-Float off, doplutaj-

-odplutaj).Ukrcaj i iskrcaj kontejnera može se izvoditi brodskom ili lučkom kontejnerskom dizalicom koja ima specijalni hvatač - spreder pomoću kojeg se kontejnerihvatač spreder pomoću kojeg se kontejneri ukrcavaju u brod ili iskrcavaju iz broda na obalu. Prednosti kontejnerskih brodova u odnosu naklasične linijske brodove za generalne terete ogledajuse prije svega u činjenici što kontejnerski brodovizahtijevaju znatno kraće vrijeme ukrcaja i iskrcajazahtijevaju znatno kraće vrijeme ukrcaja i iskrcajatereta u luci što ih čini efikasnijim i ekonomski itehnološki savršenijim.

Usporedba prosječnih tehnoloških vremena kontejnerskog i kl ič li ij k b d (%)klasičnoga linijskog broda (%)

Vrsta broda Prosječni boravak Prosječni boravakju lukama

ju plovidbi

Klasični linijski brod 47 % 53 %47 % 53 %

KontejnerskiKontejnerski brod 32 % 68 %

Eksploatacijski troškovi velikih kontejnerskih brodova su takvi da ne postoji ekonomska opravdanostsu takvi da ne postoji ekonomska opravdanost pristajanja u manjim lučkim kontejnerskim terminalima, pa je stoga razvitak terminala potrebnoterminalima, pa je stoga razvitak terminala potrebno zasnivati na odnosu glavne i pomoćnih kontejnerskih luka.

Prema toj koncepciji raspodjele pomorskog prometa kontejnera, danas u svijetu postoji manji broj glavnih luka (Mother port) koje imaju jedan (ili više

likih) l i t i l (M th t i l) i k jvelikih) glavni terminal (Mother terminal) iz kojeg se promet disperzira u veći broj pomoćnih luka, koje imaju terminale manjeg kapaciteta (Feederimaju terminale manjeg kapaciteta (Feeder terminals).

Odnos glavne i pomoćnih kontejnerskih luka

Planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminalaima svoja posebna obilježja iz dosadašnjeg razvitkaima svoja posebna obilježja, iz dosadašnjeg razvitkalučkih kontenerskih terminala mogu se uočiti izvjesnepravilnosti koje se ponavljaju:a) u početnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kaospecijalizirani dijelovi luke;b) nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjomb) nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjomi opremanjem višenamjenskog terminala sa dijelomspecijalizirane kontejnerske opreme;c) povećanjem prometa kontejnera koji prema procjenamac) povećanjem prometa kontejnera koji prema procjenamaUNCTAD-a treba iznositi 30000 do 50000 kontejnera u prve trigodine, pristupa se izgradnji, opremanju i užoj specijalizaciji ufunkciji razvitka posebnog lučkog kontejnerskog terminalafunkciji razvitka posebnog lučkog kontejnerskog terminala.Komponente koje čine tipičan kontejnerski terminal jesu: pristan, obalne kontejnerske dizalice, parkirališna površina, skladište za punjenje kontejnera, skladište otpreme, skladišna prekrcajna mehanizacija radionica za popravak i inspekcijumehanizacija, radionica za popravak i inspekciju kontejnera, prostor za ulaz na terminal s operativnom zgradom i dr.

Lučki kontejnerski terminal

Pristan za kontejnerske brodove duži je od konvencionalnih pristana jer su i kontejnerski brodovikonvencionalnih pristana jer su i kontejnerski brodovi veći. Duljina pristana ovisi o veličini brodova koji se očekuju, a prema iskustvenim podacima ne bi smjela biti manja od 260 m. Pristan bi trebao biti smješten na "marginalnoj" obali.

Zahtjevi za povećanjem površine kontejnerskog terminala stalno rastu Dok se nekad govorilo oterminala stalno rastu. Dok se nekad govorilo o potrebnih 5-8 ha po pristanu danas su zahtjevi 20 ha i više po pristanu. To je iz razloga što je slaganje ui više po pristanu. To je iz razloga što je slaganje u visinu bolje izbjegavati, ako je moguće, jer na terminalu postoje potrebe za premještanjem kontejnera radi selekcioniranja po odredištu, po težini, pravcu kretanja (iskrcaj/ukrcaj), tipu, brodskoj liniji a posebno se odjeljuju prazni kontejneriliniji, a posebno se odjeljuju prazni kontejneri.

Zadržavanje kontejnera na kontejnerskom terminalu na temelju provedenih istraživanja tijekom 80 tihna temelju provedenih istraživanja tijekom 80-tih godina dali su sljedeće rezultate:1 kontejneri s uvoznim teretom 7 dana1. kontejneri s uvoznim teretom - 7 dana,2. kontejneri s izvoznim teretom - 5 dana,3 prazni kontejneri 20 dana3. prazni kontejneri - 20 dana.Pri planiranju kontejnerskog terminala često ima pogrešnih procjena u predviđanju njihovepogrešnih procjena u predviđanju njihove produktivnosti, a naročito broja i kapaciteta prekrcajnih sredstava.p jS jedne strane postoji prekapacitiranost kojoj pogoduje i nepovoljna ekonomska situacija u kojoj je promet manji, a s druge strane postoji neefikasnost kao posljedica slabog planiranja, slabog korištenja opreme i opće poslovne politikeopreme i opće poslovne politike.

Jedan od osnovnih problema je neizbalansiranost raznih podsustava unutar terminala i neusklađenost sraznih podsustava unutar terminala i neusklađenost s kopnenim prometnim sustavom. Najčešće je situacija takva da je prekrcajni sustav (iskrcaj i ukrcajtakva da je prekrcajni sustav (iskrcaj i ukrcaj kontejnera) brži od samog rukovanja na terminalu tj. slaganja, skupljanja i otpreme.Potrebno je najprije odrediti veličinu onih dijelova terminala za koje se unaprijed zna da iziskuju veću

ši j j ij ši ipovršinu, a to je ponajprije površina operativne obale i površina slagališta.P ši ti b l j d i t i i kPovršina operativne obale za jedan pristan iznosi oko 35.000 m2, a na improviziranim kontejnerskim pristanima oko 15 000 m2 Prostor kontejnerskogpristanima oko 15.000 m . Prostor kontejnerskog pristana obuhvaća tri zone:- prostor za prekrcaj širine 30-50 m na kojem su p p j jkontejnerske obalne dizalice i kolosijeci, koji zauzima 10% ukupne površine pristana,

- prostor za skladištenje, na koji se odnosi oko 55%ukupne površine pristana a namijenjen je zaukupne površine pristana, a namijenjen je zaskladištenja kontejnera (kod straddle sustava oko 0,1ha za 1000 t kontejnera) Iha za 1000 t kontejnera) I

- prostor za primanje i otpremu kopnenih transportnihsredstava koji je udaljen od obale i sastoji se odsredstava koji je udaljen od obale i sastoji se odpristupnih cesta i manipulativnog prostora, a obuhvaća 23% ukupne površine pristana.

Prijemno-otpremne površine služe za ukrcaj i iskrcaj k t j i j k 7% ši i tkontejnera, a zauzimaju oko 7% površine pristana. Prostor za servisne funkcije sastoji se od parkirališta osobnih automobila, garaža, radničkih trgovina,osobnih automobila, garaža, radničkih trgovina, skladišta alata i opreme, inspekcije, carine, ambulante i uredskih prostorija, a obuhvaća oko 5% površine pristanapovršine pristana

Pristani za kontejnerske brodove i prostori za skladištenje kontejnera na terminalu Brajdicakontejnera na terminalu Brajdica

Operativna površina kontejnerskog terminala

Najmanje potrebne površine ovisno o vrsti kontejnerskih brodova iznose:kontejnerskih brodova iznose:- kontejnerski brodovi prve generacije od 600 do 1300 TEU: 1 ha- kontejnerski brodovi druge generacije od 2000 TEU: 3 ha- kontejnerski brodovi treće generacije od 3000 TEU: 4 ha i više

kontejnerski brodovi četvrte generacije od 4000- kontejnerski brodovi četvrte generacije od 4000 TEU: oko 5,5 ha

- kontejnerski brodovi pete generacije od 6400 TEU: oko 7 ha

Za planiranje površine slagališta kao najvažnijeg dijela kontejnerskog terminala može se upotrijebitidijela kontejnerskog terminala može se upotrijebiti dijagram.

Procjena potrebne površine slagališta kontejnerskog t i lterminala

Visina slaganja kontejnera i zauzetost površine ovisno o ti t ij blj k j d tvrsti upotrijebljenoga prekrcajnog sredstva

Visina slaganja Površina za(u kontejnerima) TEU (u m2)

Prikolice 1 65

K t j ki ij ik 1 30Kontejnerski prijenosnika(straddle carrier)

1 30

Kontejnerski prijenosnik(strdadle carrier)

2 15(strdadle carrier)Kontejnerski prijenosnik(strdadle carrier)

3 10

Portalni prijenosnik (transtainer) 2 15Portalni prijenosnik (transtainer) 2 15

Portalni prijenosnik (transtainer) 3 10

Portalni prijenosnik (transtainer) 4 7,5

Kontejnerski terminal zahtijeva odgovarajuće prostore za:prostore za:- ranžiranje željezničkih vagona

ki j t ih il- parkiranje cestovnih vozila- željeznički i cestovni pristup

d- upravne zgrade- carinu

l d i k š ć ih k j- pregled i popravak oštećenih kontejnera- rashladne kapacitete- radionice za održavanje vozila i prekrcajnih sredstava

t j j j- postrojenja za vaganje- prostor za opasni teret

t č itd- prostor za vozače itd.

Kontejnerski terminali se opremaju sa dva osnovna sustava u tri verzije rukovanja iz kojih proizlaze načinisustava u tri verzije rukovanja iz kojih proizlaze načini prekrcaja i skladištenja kontejnera. To su LO-LO (vertikalni) sustav koji prevladava u zoni operativne(vertikalni) sustav koji prevladava u zoni operativne površine luke, RO-RO (horizontalni) sustav i kombinirani LO-RO sustav koji prevladavaju u zoni skladišne, primopredajne i servisne zone terminala.Na operativnoj obali nalaze se specijalne obalne k j k di li i k j i k j k jkontejnerske dizalice za iskrcaj i ukrcaj kontejnera u brodove. Na skladištu se nalaze prekrcajna sredstva (pokretna kontejnerska mehanizacija) za prijenos i(pokretna kontejnerska mehanizacija) za prijenos i slaganje kontejnera. Prekrcajna sredstva poslužuju i prijemno otpremnu zonu. Tehnologija kretanja p j p g j jprekrcajnih sredstava na kontejnerskom terminalu unaprijed je točno definirana sustavom jednosmjernih

tputova.

Obalne kontejnerske dizalice najčešće se konstrukcijski izvode u obliku prekrcajnih mostova, pakonstrukcijski izvode u obliku prekrcajnih mostova, pa se često nazivaju i kontejnerskim prekrcajnim mostovima. N i t ih k t j kih t i i dNosivost suvremenih kontejnerskih mostova iznosi od 300-500 kN, s dohvatom od 45 i više metara. Automatizacijom rada kontejnerskih dizalicaAutomatizacijom rada kontejnerskih dizalica prekrcajni učinak povećan je na 30 do 50 kontejnera na sat.Provedenim postupkom automatizacije znatno se poboljšala i sigurnost rada kontejnerskih dizalica što pretpostavlja:pretpostavlja:1. Sigurno usmjeravanje signala u programirane upravljače;p j ;2. Specijalan tretman za slučaj opasnosti (npr. isključivanje u slučaju preopterećenja, udara vjetra, i d )dr.);

3. Mjerenje mogućih negativnih utjecaja, kao što su jačina i smjer vjetra opasnost od neželjenih udarajačina i smjer vjetra, opasnost od neželjenih udara(senzori, odbojnici, hidraulična kliješta i dr.);

4. Zaštita od preopterećenja (mjerenje težine i4. Zaštita od preopterećenja (mjerenje težine i torzionih momenata);

5. Sinhronizirana kontrola rada pomoću analognih i p gdigitalnih uređaja;

6. Bilježenje raznih interferencija i grešaka u radu pomoću monitora sa video displeyom i/ili printerom.

Obalne kontejnerske dizalice kreću se po tračnicama, a za zahvat i prijenos kontejnera upotrebljavaju kruti ili d i i h t č k t j ( d ) k jiili podesivi hvatač kontejnera (spreder), koji se pomiče zajedno sa voznim kolicima duž mosta dizalicedizalice.

Radni ciklus kontejnerske dizalice pri ukrcajuiskrcaju b dbroda

Elementi transportnog sustava kontejnerskog terminala

Tehnička obilježja koja determiniraju rad obalnekontejnerske dizalice jesu:kontejnerske dizalice jesu:- nosivost ispod hvatača (spredera)

d h t ( d b l t č i )- dohvat prema moru (od obalne tračnice)- visina podizanja tereta

b i ž j k li ( itl )- brzina vožnje kolica (voznog vitla)- brzina podizanja tereta.V liči d h i jVeličina dohvata prema moru u suvremenim je uvjetima osnovno mjerilo dimenzija odnosno veličine kontejnerskih dizalica prema kojem se razlikujukontejnerskih dizalica, prema kojem se razlikuju sljedeći tipovi dizalica:- Panamax - veličina dohvata ispod 44 m od obalnePanamax veličina dohvata ispod 44 m od obalne tračnice- Standard Post Panamax - dohvat od 44 do 48 m- Extra Post-Panamax - dohvat veći od 48 m.

Prilikom kvantificiranja učinka obalnih kontejnerskih dizalica potrebno je uzeti u obzir stvarne prekrcajnedizalica potrebno je uzeti u obzir stvarne prekrcajne učinke, a to se postiže ako se uzme ukupan godišnji kontejnerski promet na terminalu.Za izračunavanje učinka dizalica potrebno je uzeti urazmatranje još dva bitna elementa a to su: prosječno

ij d di li ( tj d ) i d i đ 20 ivrijeme rada dizalica (na tjedan) i odnos između 20 i40 stopnih kontejnera u ukupnom prometu kontejneraza pojedinu lukuza pojedinu luku.Kako se kod kontejnerskih terminala promet izražava u TEU-ima, i učinak bi trebalo računati stavljajući uu TEU ima, i učinak bi trebalo računati stavljajući u odnos ukupan broj TEU-a, i vrijeme trajanja ciklusa. Učinak Q bi se tako mogao izraziti kao produkt brojag p jciklusa na sat i koeficijenta k koji predstavlja TEU zaodređeni tip kontejnera.

Q = nc ⋅ k (TEU/h)

Vrijednosti su koeficijenta k za pojedine veličine kontejnera sljedeće:j20 FT 1.00 TEU 43 FT 2.15 TEU24 FT 1.20 TEU 45 FT 2.25 TEU28 FT 1.40 TEU 48 FT 2.40 TEU30 FT 1.50 TEU 53 FT 2.65 TEU40 FT 2 00 TEU40 FT 2.00 TEU

Ako je poznat učinak u TEU-ima po satu i udio pojedine vrste j p p p jkontejnera, broj ciklusa na sat može se izračunati na osnovi formule:

n = Q / Σ k ⋅ pnc = Q / Σ ki ⋅ pi

gdje je:Q – učinak izražen u TEU-ima po satu,pki - vrijednost TEU-a za pojedinu vrstu kontejnera,pi - postotni udio pojedine vrste kontejnera u ukupnom prometu

terminalaterminala.

Kriteriji vrednovanja transportnog puta kontejnera na kontejnerskom terminalukontejnerskom terminalu

Lučke mobilne dizalice su prekrcajna sredstva univerzalne namjene koja se često upotrebljavaju zauniverzalne namjene koja se često upotrebljavaju za ukrcaj i iskrcaj broda na višenamjenskim i kontejnerskim terminalima. Fleksibilnost i mogućnostkontejnerskim terminalima. Fleksibilnost i mogućnost primjene lučke mobilne dizalice u različitim segmentima lučko-transportnog rada rezultat je njene neograničene horizontalne pokretljivosti.

Za rukovanje kontejnerima u lučkim i kopnenim terminalima upotrebljava se posebna pokretna

h i ijmehanizacija.

Radno područje lučke mobilne dizalice

Pokretna mehanizacija na kontejnerskom terminalu

U tehnološkom procesu rada kontejnerskih terminala primjenjuju se prijevozno-prekrcajna sredstva koja seprimjenjuju se prijevozno-prekrcajna sredstva koja se mogu svrstati u sljedeće skupine:1. portalni prijenosnici s čeonim rukovanjem (s p p j j (frontalnim slaganjem i razlaganjem)2. portalni prijenosnici s bočnim rukovanjem3. bočni viličari4. čeoni viličari5 t di li5. autodizalice6. prikolice, traktori i tegljači za vuču prikolica ili poluprikolica i ostala prijevozno-prekrcajna sredstvapoluprikolica i ostala prijevozno prekrcajna sredstva.Pokretna mehanizacija upotrebljava se za izvršavanje sljedećih tehnoloških operacija: prihvat kontejnera, transport kontejnera do broda, vagona ili kamiona, slaganje kontejnera na skladištu terminala, utovar i istovar kontejnera iz vagona i cestovnihutovar i istovar kontejnera iz vagona i cestovnih prikolica, prijenos kontejnera na terminalu, prijevoz kontejnera do servisnih radionica i dr.

Portalni prijenosnik velikog raspona (transtainer)(transtainer)

Portalni prijenosnici velikog raspona koji se često p j g p jnazivaju i mosnim dizalicama mogu se kretati na gumenim kotačima (RTG dizalice) ili po tračnicama (RMG dizalice)(RMG dizalice).Portalni prijenosnici velikog raspona (slika 36) konstrukcijski su izvedeni u obliku portala po čijem se j p p jgornjem dijelu kreće vozno vitlo sa hvatačem za kontejnere.P t l T t i ž titi 5 d 15 dPortal Transtainera može premostiti 5 do 15 redova kontejnera složenih u 3 do 4 reda u visinu. Radni ciklus pri prekrcaju jednog kontejnera iznosiRadni ciklus pri prekrcaju jednog kontejnera iznosi 1,7 do 6 minuta, što omogućuje prekrcajni učinak od 980 tona/h sa 10 do 35 radnih ciklusa u satu.Nosivost portalnih prijenosnika velikog rasponanajčešće je 305 kN, 350 kN ili 400 kN.

Prednost posebno dolazi do izražaja pri slaganju kontejnera po tzv "blok sustavu" kada nije nužnakontejnera po tzv. "blok-sustavu", kada nije nužna selektivnost. Prednost im je i u izvanrednom korištenju skladišnePrednost im je i u izvanrednom korištenju skladišne površine za slaganje kontejnera.Nedostaci su u potrebi za kretanjem isključivo poNedostaci su u potrebi za kretanjem isključivo poravnim površinama, većoj mogućnosti oštećenjakontejnera i češćim potrebama održavanjahidrauličkog sustava.

Portalni prijenosnik velikog raspona (transtainer)

Portalni prijenosnik malog raspona (straddle carrier)carrier)

Prijenosnici ovog tipa specijalizirani su prijenosnici zaPrijenosnici ovog tipa specijalizirani su prijenosnici za kontejnere za rad na suvremenim kontejnerskim terminalima.Postoje uglavnom tri različita tipa: a) portalni nosač (portal frame straddle carrier) kod kojeg vozač kontrolira vožnju i ukrcaj, te može rukovati s bilo kojom duljinom kontejnera i prići kontejneru s bilo koje strane; b) portalni nosač otvoren na vrhukoje strane; b) portalni nosač otvoren na vrhu (open top portal frame straddle carrier) koji ima otvor na vrhu, a omogućuje dizanje i učvršćivanjeotvor na vrhu, a omogućuje dizanje i učvršćivanje kontejnera. Duljina kontejnera ograničena je otvorom postroja prijenosnika; c) portalni teleskopski nosačkoji ima teleskopski postroj, a omogućuje dizanje i učvršćivanje kontejnera, bez obzira na duljinu i prilaz.

Osnovno im je tehničko obilježje velika radna brzina, što uzrokuje kratko trajanje radnog ciklusa i velikešto uzrokuje kratko trajanje radnog ciklusa i velike radne učinke. Najčešće prenose samo jedan kontejner, a uglavnomNajčešće prenose samo jedan kontejner, a uglavnom se upotrebljavaju za rad na kraćim udaljenostima npr. transport kontejnera od broda do slagališta i obratno.Kreću se na gumenim kotačima koji se mogu zakretati pod kutom od 360o. Nedostatak portalnih prijenosnika malog raspona je slabo korištenje prostora i duže vrijeme provedeno u održa anjodržavanju.

Portalni prijenosnik malog raspona (straddle carrier)

Bočni prijenosnik (side loader)

Ova vrsta prijevozno-prekrcajnih sredstava može ukrcavati, iskrcavati i prenositi kontejnere sa strane -, p jbočno, te ih po potrebi slagati u tri visine.Prednost bočnih prijenosnika malog raspona je jednostavno rukovanje i velika manevarska sposobnost.Pogoni se najčešće motorom SUI sa hidrauličkimprijenosom i uređajem za dizanje.

Bočni portalni prijenosnik “Belotti” B67b

Bočni viličar

Kontejnerima rukuje pomoću hvatača koji se nalaziKontejnerima rukuje pomoću hvatača koji se nalazi paralelno s uzdužnom osi sredstva.

Bočni viličar omogućuje veću iskoristivost skladišnog prostora te može manipulirati teretom po dužini uprostora, te može manipulirati teretom po dužini u smjeru kretanja, jer ima uređaj koji se može bočno izvući, dok se čeoni viličar za utovar i istovar tereta mora okrenuti u radnom prostoru kako bi se postavio okomito u odnosu na teret.

Bočni viličar za prekrcaj kontejnera

Čeoni viličar (fork lift)

ČČeoni viličari imaju veoma značajnu ulogu u unutarnjem transportu luka i terminala.Z d k t j ki t i li t blj jZa rad na kontejnerskim terminalima upotrebljavaju se viličari nosivosti 300 do 500 kN koji mogu s obzirom na izvedbu teleskopa i broj vodilica slagatiobzirom na izvedbu teleskopa i broj vodilica slagati do 5 kontejnera u visinu.Većina kontejnera za tu svrhu ima ugrađene otvore u eć a o ej e a a u s u a ug ađe e o o e udnu u koje ulaze vilice viličara.

Primjena čeonog viličara i autodizalice pri prekrcaju i l j k t jslaganju kontejnera

Autodizalice

Za raznovrsne namjene u lukama se primjenjuju i a a o s e a je e u u a a se p je jujurazličite vrste i tipovi autodizalica nosivosti 25 do 1000 kN.Pri prekrcaju kontejnera upotrebljavaju se autodizalice nosivosti 300 do 500 kN, koje rade sa

b i h t č k t j ( d )posebnim hvatačem kontejnera (sprederom), a po potrebi mogu raditi i sa kukom, te prekrcavati raznovrsne teške jedinične tereteraznovrsne teške jedinične terete.Prednosti upotrebe autodizalice ogledaju se prije svega u njenoj izuzetnoj mobilnosti i višestrukojsvega u njenoj izuzetnoj mobilnosti i višestrukoj namjeni.

Dva osnovna tehnološka procesa na slagalištu jesuDva osnovna tehnološka procesa na slagalištu jesu slaganje i prekrcaj kontejnera na cestovna vozila i željezničke vagone.

U tablici je prikazana primjena portalnih prijenosnika imosnih dizalica (RTG i RMG) prema udjelu uosnovnim operacijama na slagalištu.

Prometno-tehnološki na lučkome kontejnerskom terminalukontejnerskom terminalu

Teret s broda može biti upućen na tri alternativnaTeret s broda može biti upućen na tri alternativnanačina kroz obalni prekrcajni sustav, pa se takorazlikuje:- direktan sustav prekrcaja- poludirektan sustav prekrcaja- indirektan sustav prekrcajaMetode rukovanja kontejnera na kontejnerskomterminalu mogu se razvrstati na:terminalu mogu se razvrstati na:1. slaganje kontejnera pomoću poluprikolice - šasije2 slaganje kontejnera pomoću portalnog prijenosnika2. slaganje kontejnera pomoću portalnog prijenosnika (straddle-carrier)3. slaganje kontejnera pomoću pokretne mosne g j j p pkontejnerske dizalice4. kombinirane metode.

Moduli slaganja kontejnera - tlocrt

Skladišta za kontejnereSkl dišt i đ i bj kti ili i lj i t iSkladišta su izgrađeni objekti ili pripremljeni prostori na smještaj i čuvanje kontejnera od trenutka preuzimanja do vremena njihove otpreme.preuzimanja do vremena njihove otpreme.Skladišta za kontejnere dijele se u dvije skupine:1. Otvorena skladišta - slagalištag2. Zatvorena skladištaSlagalište kontejnera kao posebna vrsta skladišta, služi za prihvat tereta koji nije osjetljiv na vremenske utjecaje. Zauzima najveći dio površine suvremenih kontejnerskih terminala To je posebna vrstakontejnerskih terminala. To je posebna vrsta otvorenog skladišta na koje se slaže većina kontejnera koji se zadržavaju na području terminala,

i ih k t j k ji k ili dosim onih kontejnera koji su na popravku ili pod posebnim režimom održavanja.Suvremeni kontejnerski terminali imaju osiguraneSuvremeni kontejnerski terminali imaju osigurane obrađene (asfaltirane) površine uz brodski pristan od oko 100.000 do 200.000 m2

Slaganje kontejnera obavlja se prema unaprijed utvrđenom planu a u skladu s odabranim kriterijimautvrđenom planu, a u skladu s odabranim kriterijima, od kojih su najčešći prema: vlasnicima kontejnera, brodskim linijama, vremenu otpreme, vrsti kontejnera,brodskim linijama, vremenu otpreme, vrsti kontejnera, vanjskom stanju i po tome da li su puni ili prazni.

Odvojeno se uvijek slažu kondicionirani kontejneri čiji uređaji za proizvodnju mikroklime trebaju biti priključeni na električnu mrežu.

Kontejneri se slažu u odnosu na smjer operativne obale: paralelno, okomito i pod kutem od 45o u obliku " iblj k ti""riblje kosti" .

Slagalište kontejnera

Zatvorena skladišta za kontejnere su prizemne, lagane konstrukcije snabdjevene s uređajima zalagane konstrukcije, snabdjevene s uređajima za vaganje robe, pregled, carinsku kontrolu i punjenje kontejnera (sustav Ladomat).kontejnera (sustav Ladomat).

Zatvorena skladišta na kontejnerskim terminalimaZatvorena skladišta na kontejnerskim terminalima izgrađuju se u uvjetima kada takav terminal radi po sustavu "od luke do luke" (Pier to Pier).

Takav sustav zahtijeva punjenje kontejnera u luci, u j p j j jodlasku iz luke, i pražnjenje pri dolasku u luku.

Silos za uskladištenje i punjenje kontejnera

Upravljačko-informacijski sustavi kontejnerskih terminalakontejnerskih terminala

Prednosti uvođenja sustava elektroničke obrade podataka naPrednosti uvođenja sustava elektroničke obrade podataka nakontejnerskim terminalima su:- prikupljanje informacija na vrijeme i na vjerodostojan način- bolja organizacija prikupljenih podataka- mogućnost prijema novih informacija u kratkom vremenu

jednostavno razotkrivanje podataka u praktičnom i- jednostavno razotkrivanje podataka u praktičnom iprihvatljivom obliku- obrada i brza usporedba velikog broja podataka- mogućnost primjene na manjim terminalima- manjenje količine papirnate dokumentacije i broja službenika uuredimauredima- manji broj pogrešaka na dokumentima (koje su česte kodručne obrade podataka)

Željeznički kontejnerski i huckepack terminali

Kopnene prometne grane kao logičan nastavak pomorskog prometa, počele su prihvaćati kontejnere i p g p , p p jrazvijati kopnene kontejnerske terminale.Tehnologija multimodalnog transporta očituje se u prijevozu jednog transportnog sredstva drugim, bez obzira koja se tehnika primjenjuje.

Na poticaj vlade, špediteri, cestovni prijevoznici i željeznica 1969. godine osnovali su društvo "Kombiverkehr" koje je razvilo "Hucke-pack" sustav s tri tehnike A B i Ctri tehnike - A, B i C.Kod svih ovih tehnologija radi se o prijevozucestovnih vozila zajedno s njihovim teretom nacestovnih vozila zajedno s njihovim teretom naželjezničkim vagonima.U osnovi postoje dva načina ukrcaja cestovnih vozilaU osnovi postoje dva načina ukrcaja cestovnih vozilana željezničke vagone i iskrcaja s njih: vertikalni ihorizontalni. Vertikalni način podrazumijeva ukrcaj iiskrcaj najčešće kamionskih sanduka (prikolica ipoluprikolica) pokretnom dizalicom, slično kao ikontejnera Horizontalna tehnologija ukrcaja i iskrcajakontejnera. Horizontalna tehnologija ukrcaja i iskrcajapodrazumijeva horizontalno prevlačenje (ilipovlačenje) tereta smještenog na kotačima.p j ) j g

Huckepack-tehnologije: A, B i C

Robno - transportni centri

Robno-transportni centri (RTC) predstavljaju t h l šk k ik t t l i đ k itehnološke karike transportnog lanca između makro i mikrodistribucije, odnosno mjesta prikupljanja, skladištenja prerade i distribucije robe sa svimskladištenja, prerade i distribucije robe sa svim osnovnim i dopunskim sadržajima koji moraju osigurati brzu, kvalitetnu i ekonomičnu dostavu robe g ,od izvora sirovina do proizvodnje i od proizvođača do potrošača, uz realizaciju osnovnih i pratećih operacija k j t j d čj k t j t ij l ih d bkoje nastaju u području kretanja materijalnih dobara.

Robno transportni centri imaju četiri osnovne funkcije: 1) prometnu, 2) industrijsku, 3) javno-skladišnu, 4) zbirno distribucijskuzbirno-distribucijsku.

U primarnu funkciju rada RTC-a svrstava se:

- izvršavanje robnih operacija (ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj) prvenstveno na vlastitoj lokaciji ali i izvanprekrcaj) prvenstveno na vlastitoj lokaciji, ali i izvan prostora RTC-a,- skladištenje i distribucija domaće, carinske i j j ,konsignacijske robe, - eksploatacija i plasman sirovina,- djelomično iznajmljivanje vlastitog skladišnog prostora trećim osobama,

obrada dorada razvrstavanje pakiranje- obrada, dorada, razvrstavanje, pakiranje, prepakiranje, etiketiranje, paletiziranje i kontejnerizacija robe,- zbirno-distribucijski promet temeljen na koncentraciji i okrupnjavanju pošiljaka za potrebe izvoznog prometaprometa.

Sekundarne funkcije obuhvaćaju sljedeće poslove:

- vođenje zastupničkih, otpremničkih i posredničkih lusluga,

- priprema robe i dokumentacije za carinsko posredovanje pri izvozu i tranzitu robeposredovanje pri izvozu i tranzitu robe,- pakiranje, servisiranje i opskrbljivanje cestovnih teretnih vozila te prihvat voznog i pratećeg osobljateretnih vozila, te prihvat voznog i pratećeg osoblja (motel, radionice),- ugostiteljske usluge, itd.ugostiteljske usluge, itd.

Sudionici i funkcije robno-transportnog centra