Konzervacija ruševina.ptt

8/12/2019 Konzervacija ruevina.ptt

1/27


2/27

Stavovi prema konzervaciji i restauraciji ruevnihgraevina kulturne batine iz korijena su promijenjenitijekom prolog stoljea. Zatiti je pridonijelo buenjemeunarodnog pokreta za ouvanje, meunarodne poveljeo ouvanju, te i same zakonske odredbe o ouvanju drevnihspomenika u mnogim zemljama. Uobiajeno je u mnogimmjestima da se arhitektonski ostaci arheolokih nalazita,nakon to su uzeti korisni podaci, a prenosivi artefaktiodneseni, ostavljaju sa minimalnom ili gotovo nikakvom

zatitom. Iskustva su pokazala da izlaganje bez zatite iliintervencije openito ima katastrofalne posljedice zagraevni materijal, te da su prirodne sile gotovo uvijekdestruktivne.


3/27

Broj upropatenih lokaliteta koji su prepoznati kao oniod internacionalne vanosti od strane UNESCO-a,raste godinje. Na nacionalnoj razini arheolokaiskapanja nastavljaju otkrivati nove lokalitete, od koji

su mnogi sa upropatenom strukturom, te zahtijevajuneki oblik zatite ako e biti izloena vremenu.


4/27

Vijee u Veneciji, pod vodstvom ICOM-aje 1964.godine bio fundamentalno pri odreivanju kljunihdefinicija i principa koji se trebaju primijeniti nakonzervaciju i restauraciju spomenika. No ipakdefinicije termina konzervacije i restauracije su se odtada znatno razvile.


5/27

Restauracijapostupak obnove graditeljskog nasljeau izvornom obliku ili u obliku najprikladnijem zazatitu, prezentaciju i koritenje.

Rekonstrukcijapostupak kojim se kompletnoizgrauje spomenik kulture na temeljudokumentacije.

Faksijalna obnova vjerna reprodukcija prvobitnog ili

ranijeg stanja koja se provodi u iznimnim sluajevima:kad je autentina graevina naglo poruena i kad taobnova ima istaknuti znaaj


6/27


7/27

Krov, sa svojim oblikom i znaajkama koje gaformiraju, kao to su kupola, dimnjak, veliina, boja, tematerijal od kojeg je krov nainjen vani su elementidizajna mnogih povijesnih graevina.

Krov koji proputa mogue je zatititi koritenjemiverice i graevinskog papira, dok ne doe vrijemekada se krov moe popraviti na adekvatan nain. Bitno

je da popravka krova uvruje povijesne materijalekoji obuhvaaju znaajke krova pomou priznatihmetoda ouvanja.


8/27

Ulazi i trijem. Zatitu i ouvanje zidova, drva i metalakoji ine ulaz i trijem valja uini kroz odgovarajuepovrinske obrade kao to su ienje, uklanjanje hre,te primjena zatitnih premaza. Novi rad bi trebao bitikompatibilan sa starim materijalima, dizajnom, bojomi teksturom.


9/27

Osim gore nabrojanih metoda, ponovno pokapanjetehnoloki je najjednostavnija i generalno najefektnijamjera zatite u arheolokoj praksi. Osim togafinancijski je najefektivnija, jer smanjuje potrebu za

odravanjem lokaliteta, ali ipak nee otkloniti potrebuza tretmanom i jaanjem ostataka. Nikakvapreventivna mjera konzervacije se ne moe ostvaritibez odravanja, te ak i ponovno zakopani lokalitetizahtijevaju nadgledanje i kontrolu vegetacije kako bisprijeili tetu uzrokovanu biljkama sa potencijalnovelikim korijenjem.


10/27

Ponovno pokapanje moe biti najprikladnija mjera zatiteu sljedeim okolnostima:

Kada resursi potrebni za izvrenje drugih mjera zatite nisu

dostupni. Ovo moe biti sluaj kod lokaliteta manjeginteresa ili vanosti, gdje je broj posjetitelja nedovoljankako bi lokalitet funkcionirao kao turistika atrakcija

Kao trenutna mjera, dok se odluuje o nekom dugoronijerjeenju kao to je zatitno sklonite

Kada je uniteni materijal posebno osjetljiv za izlaganje.Primjerice zemljane ruevine, koje se sastoje od zemlje kaoosnovne komponente su posebno osjetljive osobito uagresivnijem okoliu.


11/27

Kada su nalazita smjetena na izoliranim lokacijama,te je odravanje stoga oteano, te na mjestima gdjezbog svoga poloaja mogu biti lake mete vandalizma.

Kada odreeni osjetljivi elementi kao mozaici trebajubiti posebno zatieni.

Kada je teta uzrokovana mrazom primarna briga,ponovno zakapanje je jedino trajno rjeenje koje e

efektivno zatiti povrinu, a odreeni ostaci e bitizakopani na adekvatnoj dubini


12/27

Primarni problemi i varijable koje treba uzeti u obzir prilikomponovnog pokapanja, posebno za lokalitete koji su vremenskimprilikama bili izloeni stalno, ukljuuje sljedee:

Stanje nadzora i opa procjena. Odreuju prirodu sastavnih elemenatatkanine, njihovu osjetljivost na razliite inioce propadanja i obrascepogoranja, koji su se razvili i koji se mogu oekivati u budunosti,

ovisno o tome koliko je okoli lokaliteta promijenjen Dizajniranje okolia, visina ostataka i stabilnost ponovnog pokapanja.

Visina i oblik ruevina e odrediti u znatnoj mjeri konaan oblikponovno zakopanih ruevina. Pri biranju metoda za ponovnopokapanje potrebno je predvidjeti konaan izgled lokaliteta, te nainna koji se urueni ostaci mogu tumaiti. Ojaanje tla moe biti

potrebno u nekim sluajevima, primjerice u mjestima gdje postojeizraene padine. Zavrnu obradu gornjeg sloja zemlje treba uzeti uobzir kroz sijanje i sadnju na mjestima prikladnim za to


13/27

Ponovno pokapanje i pokrovni materijal. U praksinajbolji materijal za nasipanje je esto onaj koji jeuklonjen prilikom procesa iskapanja. Materijal zanasipanje bi trebao biti postojan i kemijski slianoriginalnom materijalu

Ponovno pokapanje. Iskustva su pokazala kako bi

nasipni materijal trebao biti u direktnom dodiru sapovrinom, kako bi se izbjegao problem sueljavanja saarhitektonskom povrinom


14/27

Dubina pokrova. Pokrov mora biti dovoljno velik kakobi stvorio zatitnu zonu iznad zakopane povrine. Radise s ciljem da titi od promjena temperature, vlage, tekako bi osigurao da ostaci vegetacije gornjeg

povrinskog sloja nisu prijetnja za zakopane ostatke


15/27

Posebne mjere su usvojene kako bi se u sutini moglonositi sa oborinama, a to su sljedee:

Formiranje zbijene i nakrivljene povrine, ukljuujuisredinji odvod koji prolazi kroz ukopane PVC cijevi, a

vodi do drenanog jarka koji je s vanjske stranestrukture

Ukljuivanje nepropusne geotekstilne membrane

ispod povrine, ispunjene kako bi sprijeila prodorvode otopljene iz snijega, koja inae moe prodrijeti udubinu i od 1 m.


16/27

Ostaci ruevina koji sadre ukrasne detalje, kao to suoslikani zidovi, mozaici, oslikani plonici su posebnoosjetljivi na vremenske uvjete, te zbog toga primaju viepanje nego ostale ruevine koje su izgubile svojedekorativne elemente. Nedavno revidiranje stanja ponovno

zatrpanih mozaika je pruilo korisne informacije, to setie prikladnih metoda i materijala za zatitu. Uobiajenoje koritenje geotekstila ili plastinih plahta, kao barijereizmeu mozaika i zemlje

Ako mozaici nisi pokriveni na dovoljnoj dubini, vegetacija i

sustav korijenja moe uzrokovati tetu ak i gdje je koritengeotekstil. U prolosti je i pijesak koriten kao zatite,stavljajui se direktno na povrinu mozaika, no ni to nijeidealno rjeenje.


17/27


18/27

Izloenost materijala graevine iskopavanjima utjeena ravnoteu koja je bila postignuta tijekom stoljea uzakopanom okoliu, i moe biti traumatina za nekematerijale. U nekim sluajevima mjere zatite trebajubiti poduzete tijekom iskopavanja kako bi se izbjeglidaljnji gubitci i pogoravanje stanja. Materijali kojimogu biti korisni kao trenutna zatita ruevinamaprotiv vremena tijekom iskopavanja ili protiv fizike

tete su sljedei:


19/27

Geotekstili.Dostupni su u mnogim varijantama, i mogubiti koriteni za mnogobrojne svrhe (npr. barijere protivprljanja). U Velikoj Britaniji su dostupni pod raznimtrgovakim imenima, kao npr. terram.Vlakna geotekstila

mogu biti istkana ili neistkana. Geotekstili su dizajniraniza svrhe civilnog inenjerstva, primjerice za odravanjeodreenih dokova protiv transmisije vode i soli

Plastine plahte i cerade. Vodootporni prekrivai se obino

sastoje od poliesterskih plahti. Dostupni su za zidove idruge arhitektonske elemente. Plastine plahte se najeekoriste kako bi pokrivale povrine izloene svjetlu,tesprijeile rast organskih tvari.


20/27

Podstavljena ili izolirana plahta.Moe biti jako korisnaza zatitu protiv mraza, ako je dizajnirana posebno zatu svrhu. Industrijski dobavljai mogu proizvestimnogobrojne materijale i specifirati im svrhu. esto se

koristi i za izolaciju kua Geomrea. Sintetika mrea u mnogobrojnim

veliinama i tipovima, kao one koje su koritene zapojaanje zemlje moe biti korisna za sigurnostpokrivaa

perploa.Dostupne su u mnogobrojnim kvalitetama igustoama, a mogu se koristiti kod preplavljivanja


21/27

Pjena i drugi jastuni prekrivai. Mnogi proizvodi uvidu pjene su komercijalno dostupni. Pjena jealternativa teim materijalima, a koristi se kao zatitaprotiv direktnog navodnjavanja

Pijesak. Uobiajeno se koristi u vreama zbog lakeguklanjanja. Obine vree e brzo propasti zbogizloenosti vremenskim uvjetima, stoga bi bilo boljekoristiti sintetike vree, iako se i one esto degradirajuzbog okolia

Zemljani materijali.Koriste se kao zatitna buka ilikao dopunjai. Korisni su u zatiti zidova i ukraenihpovrina


22/27

Zatitne graevine ili sklonita su strukture kojeomoguuju kompletno ili djelomino krovite. Obinosu u obliku krova, a u veini sluajeva su otvoreni sastrana. Mogu biti privremene prirode, konstruirani da

prue sklonite za neki kratak period, primjericeprilikom arheolokih iskopavanja, no ee su to trajnestrukture. Ideja o ovoj vrsti zatite nije nova. Brojnilokaliteti u Velikoj Britaniji su tijekom 19. stoljea bili

zatieni na ovaj nain.


23/27

Stvaranje uputa za arhitekte, inenjere i druge koji e bitiodgovorni za konaan izgled strukture je od kljune

vanosti. Proces planiranja se moe podijeliti u nekolikotoaka:

Procjena stanja i nadzor. Procjena okolia i istraivaki rad. Prikupljanje podataka u

smislu svih aspekata okolia lokaliteta Opcije procjenjivanja. Pri procjeni potencijalno

preventivnih mjera itav niz opcija kao to su ponovno

zakapanje, korektivni rad ili zatitne graevine je potrebnoznaajno razmotriti. Utjecaj svake od njih na lokalitet semora predvidjeti unaprijed


24/27

Funkcionalnost sklonita. Kao to moraju imatifunkciju zatite lokaliteta, tako se moraju prilagoditi i

velikom broju posjetitelja. Tumaenje, pristup i opticajposjetitelja je potrebno pozorno razmotriti


25/27


26/27

Neka ienja mogu esto pomoi posjetiteljima darazumiju bolje ono to je ostalo ali mogu takoer unititimaterijal, poremetiti balansirani ekosistem mjesta i to jenajgore mogu biti zbunjeni i postaviti vie pitanja nego to

mogu dati odgovora. Zapisi mogu nekada biti djelomini,ako ih ikako ima. Nai najstariji ruevni spomenici sunajee teko razumljivi. Oni koji su odgovorni za uvanjeruevina imaju drugi cilj. Oni moraju napraviti ruevinetako da budu shvatljive posjetiteljima. Nae shvaanjeruevina moe biti samo djelomino, njihovo fiziko stanje

je uvijek problematino. Slikoviti prikaz strukture ruevinaje moda najstarija metoda predstavljanja ruevina


27/27

Ruevni spomenici, se vie cijene kada su prikazani u svomvremenu i kada su postavljeni u okolini tijekomosamnaestog i devetnaestog stoljea. Cilj je kreirati slike izmnogo gledita, majstorije koje bi esto bile daleko odprirodnih. Prirodne kreacije su esto aranirane kako bi

ojaale opi efekt sheme; brda, potoci, rijeke se prave nazahtjev. U nekim sluajevima konstruiraju se umjetneruevine kao hvataioka i arine toke. Jedan odprimjera je Jervaulx Abbey u Yorkshireu; fontane su jedniod potpunih ruevina koje su ostale od slikovitog prikazakojem se divilo. Tanka prirodna trava i obilje cvijea kojeprekriva ruevne zidove, i nepripitomljeno drvee, biljke itravu koje se razmnoavaju i ostavljaju dojam zidova koji suonakvi kakvi su nekad bili.

Documents

Konzervacija ruševina.ptt