KOORDINIRANO PLANIRANJE RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE U JUOGISTOČNOJ EUROPI

Dr.sc.Goran Majstrović Dr.sc.Davor Bajs

Doc.dr.sc.Nijaz Dizdarević

ENERGETSKI INSTITUT Hrvoje PožarZagreb

1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.

SADRŽAJ

1. Motivacija

2. Kronologija koordiniranih aktivnosti u regiji

3. Struktura proizvodnih kompanija u regiji

4. Plan izgradnje proizvodnih objekata u regiji

5. Postojeće i planirane interkonekcije u regiji

6. Zagušenja u prijenosnoj mreži

7. Zaključak

1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.

• Svaki TSO u regiji samostalno priprema vlastite planove razvoja prijenosne mreže.

• Pri tom se pitanja povezivanja susjednih sistema zajednički bilateralno obrađuju.

• Zbog nepovoljnog naslijeđa u regiji tek nedavno je započeto sa širim regionalnim koordiniranim aktivnostima na planiranju razvoja EES.

MOTIVACIJA

• U tom smislu je značajan iskorak učinjen u području prijenosa.

• Određene analize provedene su i u području proizvodnje i potrošnje električne energije.

• Uspostavljanjem Energetske zajednice 2005. države regije i formalno su se obavezale formirati jedinstveni pravni okvir za organiravanje zajedničkog energetskog tržišta sa zemljama EU, pri čemu su sve države dužne provoditi relevantnu pravnu stečevinu EU.

MOTIVACIJA

KRONOLOGIJA SURADNJE U REGIONALNOM PLANIRANJU PRIJENOSNE MREŽE

2001: Pod pokroviteljstvom USAID-a u okviru SECIRegional Transmission Planning Project – 10 TSO+EIHP+EKC

[1] PSS/E programski paket i obuka, 2001-2002

[2] zajednička priprema modela EES i razmjena podataka, 2002-danas [3] Study on Regional Transmission Planning Project in South East Europe, SECI TSP, 2002

[4] Generation Investment Study - Transmission:, REBIS-GIS, EIHP, EKC, 2004

[5] Transmission Network Investment Criteria, EIHP, EKC, 2007

[6] Evaluation of Investments in Transmission Network to Sustain Generation and Market Development in SEE, EIHP, EKC, 2007

[7] Uncertainties in Transmission Planning, EIHP, EKC, 2009

[*] SEE Regional Energy Demand Planing Project, IRG, 2008

...

STRUKTURA PROIZVODNIH KOMPANIJA U REGIJI

Kompanija Instalisana snaga

MW Tip elektrana

Udio na tržištu %

EPS (Srbija) 6877 HE, TE 13,7

Hidroelectrica (Rumunjska) 6288 HE 12,5

HEP (Hrvatska) 4146,5 HE, TE 8,2

TE Bucuresti (Rumunjska) 2938 TE 5,8

NE Kozloduy (Bugarska) 2880 NE 5,7

NEK (Bugarska) 2567 HE 5,1

Termoelectrica (Rumunjska) 2237 TE 4,4

TE Turceni (Rumunjska) 1990 TE 4,0

JP EP BIH (BIH) 1880 HE, TE 3,7

KESH (Albanija) 1707 HE, TE 3,4

KEK (Kosovo) 1513 TE, HE 3,0

TE Maritza 2 (Bugarska) 1450 TE 2,9

TE Rovinari (Rumunjska) 1320 TE 2,6

TE Deva (Rumunjska) 1260 TE 2,5

TE Varna (Bugarska) 1260 TE 2,5

ESM (Makedonija) 1231 HE, TE 2,4

JMDP EP RS (BIH) 1181 HE, TE 2,3

EPCG (Crna Gora) 868 HE, TE 1,7

TE Maritza 3 (Bugarska) 840 TE 1,7

JP EP HZHB (BIH) 762 HE 1,5

NE Cerna Voda (Rumunjska) 707 NE 1,4

TE Maritza 1 (Bugarska) 670 TE 1,3

TE Bobov Dol (Bugarska) 400 TE 0,8

Ukupno 46972,5 93,3

Elektrane Zemlja

<2010. 2010.> Albanija TE Vlore 100 MW - Bosna i Hercegovina

TE Stanari 400 MW HE Mostarsko Blato 62 MW HE Glavatičevo HE Dabar HE Srbinje HE Buk Bijela TE Gacko 2 600 MW

Bugarska - NE Belene 2x1000 MW Hrvatska

TETO Zagreb 100 MW HE Lešće 42 MW

KTE Sisak 250 MW KTE Osijek 250 MW TE Plomin 3 500 MW HE Drenje HE Ombla HE Podsused

Makedonija HE Vrben

HE Raven

Rumunija NE Černavoda 2 690 MW NE Černavoda 3 690 MW NE Černavoda 4 690 MW

Crna Gora 4 HE na Morači 500 MW Te Maoče, Berane, Pljevlja HE Komarnica, Kostanica, Andrijevo, Zlatica

Kosovo TE Kosovo 2120 MW (>2015.)

Srbija TE Kolubara 2 700 MW

PLAN IZGRADNJE NOVIH PROIZVODNIH OBJEKATA

POSTOJEĆI INTERKONEKTIVNI VODOVI U REGIJI

SK

HU

SI

HR

BA

GR

TR

BU

RO

MD

AL

MK

ME

RS

ATHevitz

Pecs

Ernestinovo

Sombor

Novi Sad

TimisoaraZerjavinec

Cirkovce

Konjsko

Candia

FoggiaDurres

(Rashbull)

Kashar

ElbasanBitola

Kosovo B

Maritsa East I

N.Santa

Podgorica

Stip

Chervena Mogila

Babaeski

Skopje

Nadab

Bekesaba

Okroglo

Udine

NisHE Rama

Imotski

Presumed transmission lines

Planned transmission lines

Sajovanka

Rimavska Sobota

KS

PLANIRANI INTERKONEKTIVNI VODOVI U REGIJI

Kriteriji za rangiranje važnosti pojedinih interkonektivnih vodova – kandidata za izgradnju su:

• broj otklonjenih ili uzrokovanih zagušenja (pri raspoloživosti svih n elemenata mreže),• broj otklonjenih ili uzrokovanih kritičnih ispada (pri n-1 raspoloživosti),• broj otklonjenih ili uzrokovanih nezadovoljenja

naponskih prilika.

1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.

RANGIRANJE PLANIRANIH INTERKONEKTIVNIH VODOVI U REGIJI

Rezultati:nijedan od kandidata ne doprinosi značajnije povećanju razmjena električne energije u regiji.

Ipak, kada bi se rangirali navedeni kandidati, onda bi po utjecaju na regionalne prilike mogli definirati slijedeću listu prioriteta:

1. DV 2x400 kV Ernestinovo (HR) – Pecs (HU) (u izgradnji)2. DV 400 kV Ernestinovo (HR) – Sombor (RS) – Pecs (HU) (trokut)3. DV 400 kV Kashar (AL) – Kosovo B (KS)4. DV 400 kV Zerjavinec (HR) – Cirkovce (SI) – Heviz (HU) (trokut)5. DV 400 kV Marica Istok I (BG) – Nea Santa (GR)6. DV 400 kV Novi Sad (RS) – Timisoara (RO)7. HVDC 400 kV Konjsko (HR) – Candia (IT) 8. HVDC 400 kV Durres (AL) – Foggia (IT) + OHL 400 kV Bitola (MK) –

Elbasan (AL)

RANGIRANJE PLANIRANIH INTERKONEKTIVNIH VODOVI U REGIJI

Nakon više od 100 scenarija razvoja i razmjena:

Interkonekcije nisu problem

Zagušenja prijenosne mreže regije u tržišnim okolnostima mogu se očekivati u internim mrežama Albanije, Srbije i Rumunjske.

Radi se o internim DV 400 kV i 220 kV te TR 400/220 kV i 220/110 kV.

Neki od uočenih uskih grla u prijenosnoj mreži mogli bi se otkloniti pogonskim i dispečerskim zahvatima.

Poseban problem u regiji predstavlja način određivanja i dodjele NTC vrijednosti na prekograničnim vodovima, što je zasebna tema i ovdje se neće šire elaborirati.

OČEKIVANA ZAGUŠENJA U REGIONALNOJ PRIJENOSNOJ MREŽI

• EES u regiji najusitnjeniji u Europi• EES u regiji međusobno najbolje povezani u Europi• EES cijele regije manji od EES Turske ili Italije –

povezivanje ima značajan utjecaj na pogon EES JIE• izgradnja jednog većeg objekta ima značajan utjecaj na

pogon EES u cijeloj regiji• različita razina naslijeđa u smislu organizacije, starosti

(obnove), deregulacije, općenito stanja gospodarstva, a iste obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici o uspostavi zajedničkog tržišta

Na temelju svega navedenog u narednom razdoblju može se očekivati daljnje intenziviranje regionalnih integracijskih aktivnosti u EES.

ZAKLJUČCI

1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.

HVALA NA PAŽNJI

www.eihp.hrgoran.majstrovic@eihp.hr