17
basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang diphoao mona South Africa ho mo fa sebaka aa dikguedi tse tahalataang hore a etse di- phatolo la hojane a sa ka a hlalosa hora o batla dife diphetoho. KAHISANO Ka ho atamela ha Plozambique boipu- aong, South Africa e lahlehetsue ke lebota la ntaang la erne pakang taa yona la ditjhaba tse batlang ho e f'utuhela. Ka ho leka ho thi- bela hore lebota la le se ke la t8uella pale ka ho ua Flongadi Vor- 8ter o leka ho etsa khotso hara mmuso ua Monghadi Smith ua Rho- deaia la baeta-pele ba bataho.O boetse a fofela Liberia ho ya bui-. sana le Flonghadi Tolbert, moPre- sidante ua teng mo a amohetseng teng manqosa a Ivory Coast la Za- mbia hathe baeta-pele ba bang ba Itanashinale le bona ba se ba e- tsua Zambia. Ditjhaba tsa Batala tsa South Af- rica di se di hlalositSe hore a ha se yona phetoho e di e labele- tseng. Na ekaba phetoho a fuma- nuang ke South Africa puisanong ya yona le mebuso ya batala ba African) a na le thuso ho basebe- tsi ba Batala? MEKUTU YA HO KGOTSOFATSA MEBUSO £ METSHO YA AFRIKA Ha ho bonahale hore mmuso ua ma Nashinale o tla atleha ho ya kae puisanong ya bona le mebuso ya ma-Africa ha o sa qale ka ho hla- hisa diphetoho puaong ya oona. Na e kaba re ka emela dife di- phetoho? ha di ka ba teng di tla re ana juang rona basebetsi? Ho se ho le teng diphetohonyana tse bonaha- lang South Africa tse ka tsona ho lekuang ho bontsha mebuso ya Afre- ka hore Apartheid ha e sa le mpe hakalo. APARTHEID no bulela Batala le baeti ba ba- tsho ba tsuang ka ntle menyako ya dihotele tse ntseng di amohela Pla- kgoua feela; ho lefa batho ba di- profeshene ba kang bo mosuue le dingaka meputso e lekanang le ya Plakgoua; ho dumella ma-Khalate ho kena Nic-H 3 lan theatre le ho dume- lla ho kopakopana ha Batala le Ba- sueu ditereneng. Diphetoho tsena le tse ding tse ka tshuanang le tsona na ekaba di tla fedisa Co- lour Bar South Africa na? E, di tla thusa sehlotsuana sa tlatala ba bilang le lehlohonolo la ho fumana thuto e batlehbng bathong ba mese- betsi ya diprofeshene; kapa ba na- ng le dichelete tsa ho dula diho- teleng tse turang tse; ho paldma ka tekete ya first class le ho le- fa ditekete tsa Nico-Plalan le ha e ka ba Civic Theatre. Le yona thuo ya matlo ha se taba ya bohlokua hakalo ho basebetsi ba betsho. ho sa tla nka sebaka as sstelsle pele basebetsi ba bstsho ba amohela meputso e ka rakang dit- aha ditoropong le ho haha matlo a ka pasang ho bahlahlobi ba dipolane Basebetsi ba bataho ba aa le hole le dintho tse ka baka la Apartheid le la ho hloka. Ho batlehang haholo ho basebetsi ho feta theko ya matlo ke tokelo ya ho dula matlung ntle ho tshabo ya ho lelekua - rente e lekaneng basebetsi. Ha ba batle ho pelama la Plakgoua tereneng; ho ba ho hlo- kang ke dipalamo tse sa tureng ha- kalo. Ho basebetsi ba batsho, ba ho batlang ha se ho fetolua ha me- lao e sang mekae; Tjhe! Se ba se batlang ke hore mmuso o senye di- tjhelete tse ngqta tse tla hlahi- 8a diphetoho tse bonalang BOIPUSO BA HOME LANDS Ho se ho boletsue hora mmuso o ikemiseditse ho poltakisa taba ya boipuso ba batho ba batsho hore Apartheid e tie e bonale aka e lokile. Boikemelo ba di HOPIE LANDS bo tla thusa basebetsi ba Batala kang? Karabo ke hore e tla ba thusa ha- nyenyane feela. Plathata a mese- betsi ba Batala a fumanua metse- ng ya Sekgoua. Ka baka le a tsh- uanetse ho loki'suua hona metseng eo. Profete ya batho ba basueu le dikompone tsa bona a tsua ma- tsohong a basebetsi ba batsho.Ho amohela boipuso ba di Home Lands ke ho dumela hore luruuo le me- tseng ya sekgoua le sale le se- hlopha se le seng feela sa 38- tjhaba. BOIMA BO LEBANENG LE BASEBETSI Boima ba baaebetsi bo tsualua ke melao ya dipasa le melao e ba haneteang ho papa makgotla a basebetsi jualeka ba tho ba dule sebakana merafong ebe ba kgutlela morao mahaeng. Boima bo bo ka fedi8iua ka ho dumela hore base- betsi ba merafong ke bang ba lefats- ha la South Afrika a sang baf ditjha- ba - ka ho lokoloha le ho ya kaa ka - pa kae mo ba ratang; ho ipopa le ho qapa makgotla a bona lefatsheng la bona la South Africa.

basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

  • Upload
    hadan

  • View
    225

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7

PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE?

Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang diphoao mona South Africa ho mo fa sebaka aa dikguedi tse tahalataang hore a etse di- phatolo la hojane a sa ka a hlalosa hora o batla dife diphetoho.

KAHISANO

Ka ho atamela ha Plozambique boipu- aong, South Africa e lahlehetsue ke lebota la ntaang la erne pakang taa yona la ditjhaba tse batlang ho e f'utuhela. Ka ho leka ho thi- bela hore lebota la le se ke la t8uella pale ka ho ua Flongadi Vor- 8ter o leka ho etsa khotso hara mmuso ua Monghadi Smith ua Rho- deaia la baeta-pele ba bataho.O boetse a fofela Liberia ho ya bui-. sana le Flonghadi Tolbert, moPre- sidante ua teng mo a amohetseng teng manqosa a Ivory Coast la Za­mbia hathe baeta-pele ba bang ba Itanashinale le bona ba se ba e- tsua Zambia.

Ditjhaba tsa Batala tsa South Af­

rica di se di hlalositSe hore a ha se yona phetoho e di e labele- tseng. Na ekaba phetoho a fuma- nuang ke South Africa puisanong ya yona le mebuso ya batala ba African) a na le thuso ho basebe­tsi ba Batala?

MEKUTU YA HO KGOTSOFATSA MEBUSO

£ METSHO YA AFRIKA

Ha ho bonahale hore mmuso ua ma Nashinale o tla atleha ho ya kae puisanong ya bona le mebuso ya ma-Africa ha o sa qale ka ho hla- hisa diphetoho puaong ya oona.

Na e kaba re ka emela dife di­

phetoho? ha di ka ba teng di tla re ana juang rona basebetsi? Ho se ho

le teng diphetohonyana tse bonaha- lang South Africa tse ka tsona ho

lekuang ho bontsha mebuso ya Afre- ka hore Apartheid ha e sa le mpe hakalo.

APARTHEID

no bulela Batala le baeti ba ba- tsho ba tsuang ka ntle menyako ya dihotele tse ntseng di amohela Pla- kgoua feela; ho lefa batho ba di- profeshene ba kang bo mosuue le dingaka meputso e lekanang le ya Plakgoua; ho dumella ma-Khalate ho kena Nic-H3 lan theatre le ho dume­lla ho kopakopana ha Batala le Ba- sueu ditereneng. Diphetoho tsena le tse ding tse ka tshuanang le tsona na ekaba di tla fedisa Co­lour Bar South Africa na? E, di tla thusa sehlotsuana sa tlatala ba bilang le lehlohonolo la ho fumana thuto e batlehbng bathong ba mese-

betsi ya diprofeshene; kapa ba na- ng le dichelete tsa ho dula diho- teleng tse turang tse; ho paldma

ka tekete ya first class le ho le­fa ditekete tsa Nico-Plalan le ha e ka ba Civic Theatre.

Le yona thuo ya matlo ha se taba ya bohlokua hakalo ho basebetsi ba betsho. ho sa tla nka sebaka as

sstelsle pele basebetsi ba bstsho

ba amohela meputso e ka rakang dit- aha ditoropong le ho haha matlo a ka pasang ho bahlahlobi ba dipolane Basebetsi ba bataho ba aa le hole le dintho tse ka baka la Apartheid le la ho hloka.

Ho batlehang haholo ho basebetsi ho feta theko ya matlo ke tokelo

ya ho dula matlung ntle ho tshabo ya ho lelekua - rente e lekaneng basebetsi. Ha ba batle ho pelama la Plakgoua tereneng; ho ba ho hlo-

kang ke dipalamo tse sa tureng ha­kalo. Ho basebetsi ba batsho, ba ho batlang ha se ho fetolua ha me-

lao e sang mekae; Tjhe! Se ba se

batlang ke hore mmuso o senye di- tjhelete tse ngqta tse tla hlahi- 8a diphetoho tse bonalang

BOIPUSO BA HOME LANDS

Ho se ho boletsue hora mmuso o ikemiseditse ho poltakisa taba ya boipuso ba batho ba batsho hore Apartheid e tie e bonale aka e lokile.

Boikemelo ba di HOPIE LANDS bo tla thusa basebetsi ba Batala kang? Karabo ke hore e tla ba thusa ha-

nyenyane feela. Plathata a mese- betsi ba Batala a fumanua metse- ng ya Sekgoua. Ka baka le a tsh-

uanetse ho loki'suua hona metseng eo. Profete ya batho ba basueu le dikompone tsa bona a tsua ma- tsohong a basebetsi ba batsho.Ho amohela boipuso ba di Home Lands ke ho dumela hore luruuo le me­

tseng ya sekgoua le sale le se- hlopha se le seng feela sa 38-

tjhaba.

BOIMA BO LEBANENG LE BASEBETSI

Boima ba baaebetsi bo tsualua ke melao ya dipasa le melao e ba haneteang ho papa makgotla a basebetsi jualeka ba tho ba dule sebakana merafong ebe ba kgutlela morao mahaeng. Boima bo bo ka fedi8iua ka ho dumela hore base­betsi ba merafong ke bang ba lefats- ha la South Afrika a sang baf ditjha­

ba - ka ho lokoloha le ho ya kaa ka­pa kae mo ba ratang; ho ipopa le ho qapa makgotla a bona lefatsheng la bona la South Africa.

Page 2: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

MOLAWO WA INDUSTRIAL CONCILIATION ACTItoqoqong ua rona □ re qetellstseng ka ona(kuranteng ya kguedi a feti- leng ya baaebetsi) re ile ra hla- hlobisisa kamoo molao ua Industr­ial Act o bolelang ka teng hore bang ba mesebetsi le baaebetsi ba itseng ba ka sebedisanang ka teng

dinthong tae ngata. Re itse mo­lao o o sireletaa baaebetsi ba i- tseng eseng baaebetai kaufela.0 hanetsa basabetai ba batala ho ikopanya le basabetai ba ditjha- ba tse fapaneng makgotleng a ba- sebetsi. Lengolong le ha re 1- potseng hore ho antseng hore mm- uso o etse molauo o keng. Hoa batleha hore re utluisise hore na ke ke baka lang ha baaebetsi ba bangata ba ile ba tshehetsa ho kgohangua hona ha basebetsi.

MAKGOTLA A FAPAANENG

HARA BASEBETSI

Taba ya pale a tahuanetseng ho tsejua ke hore basebetsi ba So­uth Africa ha ba eso ka ba kopa- na. Bongat ba basebetsi ba flakg- oua ha e sale ba na le tshabo ya hore basebetsi ba Batala ba tla dumela ho amohela meputso a ka

tlase ho ya bona bakeng sa me­sebetsi e tehuanang e bona base­betsi ba basueu ba neng ba ke ke ba e amohela hona ha etsa hafe beng ba mesebetsi ba ba leleke ba hire Batala bakeng sa bona. Basebetsi ba basueu ba ne ba na- hana hore bo baase ba tla ba le- leka hobane ka basebetsi ba ba-

tsho ba tla fumana phaello e phahame- ng hobane meputso ya bona e le ke tl­ase haholo. Basebetsi ba basueu ba ne ba nahana huba basebetsi ba batala ha Da batle chelate e ngata ka hobane bongata ba nona bo na le masimo a ba a lemang mahaeng. Ha ba ka ba ipotsa hore ke ka baka lang ba clang ditoro- pong ho tla batla mesebetsi. Ha ba ka ba nahana hore uatala ba tla ka baka le ho qobeilua. Che, basabets-1 ba basueu ba ntseng ba na le kge- thollo ya mmala, ba ile ba lpopa ba le bang ba tluhela ba bang ka ntle, haholo ba maAroreka. Ha ba ka ba kopana le Batala ho thibela bo baase hore ba se ke ba hira Batala ka me­putso e tlase bakeng sa bona. Ba ile ba bua ka meruta e mebedi ya mesebetsi: mesebetsi e tsnuanetse- ng Basueu le e - tshuanetseng uatala

2

^karfir uork). Ka molao ua nine and

Uorkers Act ua 1911 ba lie ba etsa hore mesebetsi e itseng merafong e be ya Basueu feala. Ka more sebaka Lolur oar (e bitsua jualo) e lie ya akaretsa le basebetsi ba releue ha- mmoho le ba dikguebong. E ile ya tiisua ka molao ua industrial Conci­liation Act ua pele ua 1924 o ileng ua kgetholla maAf'oreka nobane a rua- la dipasa ua ba hanela ba ipuella pela makgotla a Industrial Councils.

Kuranteng e fetileng ya basebetsi ke ngotse ka makgotla a Industrial

Councils.

Ke qetella ka hore basebetsi ba ba­

sueu ba ile ba bona hore hoa ba pu- tsa ho etsa melauo e theiluenghodimo ha mabaka a tshuanelang bona

bakeng la hore ba kopanye basebetsi kaofela ka ntle ho kgethollo ya mma la. Le hojane ka nngenngue ba ne ba tshuana le basebetsi ba batsho (ke hare ba ne ba hlolua ke mesebe­tsi ya bona mme ba ne ba fuua tjhe- lete ke bo-baase bao sepheo sa bona e neng e le ho iketsetsa dichelete feela). Ba ne ba bona hore ba ka bona tshireietso ya mmala ua bona. Clelao e kang o ua Industrial Conc- ialiation Act a etseditsue ho sere- letsa kgethollo ya mmala. Hoo ho

bolela hore basebetsi ba batsho ba ne ba sa dumellue ho iketsetsa me­sebetsi e itseng hobane ba le ba­tsho. Ha e le Basebetsi ba basueu ba ile ba dimella le kgethollo e.Ba ile ba eba basebetsi ba sirele- ditsueng ke molao.

Hoa hlokeha hore re utluisise taba e hobane ke ho etsa jualo, re tla utluisisa hore ke ka baka lang ha basebetsi ba Flakgoua le Batala ba aa kang ba ikopanya. Bakeng sa ho etsa jualo basebetsi ba basueu ba ile ba qapa makhotla a bona ba le bang. Ka tse ding dinako ba kopa­na le ma-India le ma-Coloured ha- the Batala le bona ba qapa a bona makgotla: a kang I.C.U. le neng e le Iona lekgotla la basebetsi ba Batala

MAKGOTLA A MABEDI A FAPAANENG

Ho ke hore ho tloha dilemong tsa bo 1920 ho ya ho tsa bo 1930 ma­kgotla a basebetsi a ne a le di-

karolo tse pedi. Flakgotla a ma- bedi a ne a luanela keketso ya meputso, ditokisetso tse ntle mesebetsing le karolo e kgolo phaellong ba bo-baase. ho tse ding dinako bssebetsi ba basueu le ba ba­tsho ba ne ba thusana le hojane a ne e se ketsahalo e atileng. flo baeta- pele ba neng ba leka ka matla ho ko- panya basebetsi ba basueu le ba ba­tsho ba ne ba situa ka baka la mela-o e hanelang Uatala ba rualang dipa­sa ho amohelua makgotleng a amohets- ueng molaong. Basebetsi ba basueu ha ba ka ba fedisa ditshuanelo tsa bona tse sireleditsueng.

PHATI YA MANASHINALE LE

BLANKEWERKERSBESKERMINGSBOND

Ho ile ha eba teng ketsahalo e tha- tafatsang dintho. Haholo batho ba

tsejuang ka hore ke rianashinale(Ke hore batho ba ka sebaka sena ba bu- sang) ba ile ba kgathatsua ke ho lemoha hoba basebetsi ba NaAfrika-

nere eka ba lebala ha e le ma-Afri- kanere. Ua ne ba hlokometse makg­otla a basebetsi haholo ho feta a botjhaba hoo e neng e ka ba se ba lebetse hore ke batho ba fapaneng

le Plangesemane ka setso le ka di- polotiki. Ya eba mo Cla-Afrikanere a qapang lekgotla la basebetsi ba bona le bitsuang Ulankeuerkersbes- kermingsbond.

Ho ka nka nako e telele ha nka le­ka ho bolela lebaka le entseng ho­re basebetsi ba Da-Afrikaners ba

aqale lekgotla la bona le sa kopa- neng hohang le Plangesemane; ka le­baka le, ke tla etsa hlaloso e kh- utshuane. Bongata ba basebetsi ba Itangasemsne ba ne ba ithutile mese­betsi ya matsoho ka hoo ba ne ba sa tshabe ho amohuua mesebetsi ka Batala. tie ne ba sa kgathatsue ke ho sebetsa hammoho le na-India le

Pla-Coloured hatha basebetsi ba l*la- Afrikanere bona ba ne ba tloeitaue dipolaseng ka mora ntua ya bona la Danyesemane ba ya ka bongata di- toropong ampa ba se na thuto le tsebo ya mesebetsi. Ha eba tha- ta ho rumana mesebetsi; mo ba e rumanang tang ba hioieha, Ke mo ba qadiieng ho bona hore ba kots- ing ya ho amohuua mesebetsi ke Batala. Ba dumela hore motho e mosueu a ka bona bophelo feela ha moth e motaho a ka beua "tu-

Page 3: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

long ya has" ha a ka ba mohlan-

ka ua Lekgoua. Lehoo la bona la kgals la eketsua ke lefuma. Ho bile F)a-Af rikanere a mang a le- balang lehloyo la oona la kgale makgotlang empa a mang a ile a qapa makgotla a oona a la mang.

Ka morao ho sebaka phati ya da- flfrikanare a a leng yona a bus- ang mehleng eno ya bolela hore ho batlehang ke hore kaofela

Fla-Afrikanere a be lekgotleng le le leng le sa kgetholleng mose.be- tsi ho eo e seng mosebetsi. 8a

bolela hore ho tsuenetse ho sier- letsua puso ya Basueu; ba luan-

t8ha makgotla a basebetsi a se nang kgethollo ya mmala hobane

Ha-Afrikanere a keke a ba moya mong ha a le makgotleng a mofu- ta oo a basebetsi ho feta botj- haba (Se ke a neng se emetsue ke makgotla a se nang kgethollo) le hoja bongat ba oona bo se ke ba ikgathatsa ka ho thisa base- betsi ba batsho hore ba tshwara- ne ba be bang.

ke dihloho tse o tshuanetseng ho di hopola:

1. E se e le sebaka sa dilemo tse fetang mashome a tsheletseng Job re­servation e le teng.

2. Basebetsi ba batsho le ba basueu ha e sale ba qapa makgotla a fapane ne a arohaneng ka baka la botjhaba meetlo le dipolitiki, le hojane ma- kgotlana a se nang kgethollo le oo­na a ntse a le teng.

3. Dilemong tsa bo 1930 moya ua bo­tjhaba ua Ma-Afrikanere o entse ho- r ho be teng lekgotla la Na-Afrika- nere la basebetsi le eebedisanang le makgotla a bana ba dikolo, a basadi, a baguebi le a dipolitiki. Makgotla a e ne e le a tiisang m- oya ua botjhaba, ua kguebo le ua politiki, sepheo sa oona e le ho tsoas morabe ua fla-Afrikanere.

HO FEDISUWA HA SOUTH AFRICAN

TRADE AND LABOUR COUNCIL

Ka selemo sa 1948 se Na-Afrikanere a qadileng ho busa ka sona (ke hor^ ho qaleng ha dilemo tse 26 tse feti- leng ba qadile ho etsa diphetolo tse ba ntseng ba di nahana mabapi le ma­kgotla a basebetsi. Flolao ua Indus­trial Conciliation Act ua 1956 o ile

ua tiisa Job Reservation ua leka la

ho fedisa makgotla a basebetsi a se nang kgethollo; a leka le hore base­betsi ba be ka tlase ho phati ye Fla- Nashinale. E ne e sa batle makgotla a basebetsi a seng ka tlase ho yona, ba sa kgathalle le hore ka ho etsa

jualo ba fokodisa ikhonomi (tsuello

pele ya kguebo). Sepheo e hlile e le hore mosueu a buse.

Ho ile ha etsahalang

Taba ya pele e etsahetseng ka 1948 e bile ho ikarola ha makgotla a Ba sueu ho S.A.T 4 L Council e neng e

amohetse mefuta yohle menyako mmo- ho le ya Batala; ha qapuua lekgo­tla la Coordinating Council of South African Trade Unions. Ba ne ba bolela hore ditaba tsa Ba­sueu ha di hlokomelue.

Ka selemo sa 1950 ho ile ha the-

ua SiA.F.T.U. (South African Fe- deretion of Trade Unions.) Le ne

SOUTH AFRICAN TRADE UNION

CONGRESS

E bile ho qhalana ha S.A.T 4 L.C. mme mo sebakeng sa yona ho ile ha qapuua S.A. Cnt.ess of Trade Uni­

ons le kajeno la tsejuang ka le-

bitso la S.A.C.T.U. le itseng le hoja le amohela makgotla a kopa-

kopaneng (ke hore Ha-India, Ha- Coloured le Plakgoue), le neng le

sa amohela makgotla a Batala. Ka mantsue a mang, ka baka la ho qo- bellua ke lekgotla la Na-Afreka- nere le letjha la basueu ba le bang, le ileng la inehela, la kg- etholla basebetsi.

Ka sena sebaka Council of Non- European Trade Unions e ile ya

qhalana ya qapa S.A.C.T.U. (The South African Congress of Trade Unions). E e bile kopano ya ma­kgotla a se nang kgethollo e em- etseng kopano ya basebetsi kao­

fela. Sepheo sa yona ya eba ho hloko

mala bophelo ba basebetsi mahlakoreng a basebetsi a ikhonomi, a kahisano le a dipolitiki.

Taba-taba ke hore kopano ya kgale ya S.H.T. 4 L.C. le hoja e rera kopano ya basebtsi bohle ha e ya ka ya ikgu athatsa ka ditaba tsa bohlokua tse

etsahalang, E lekile ho kopanya ba- sebetsi ya tlohela dintho tse qete- llong di kgaohantseng lekgotla la basebetsi. Taba ya hore basebetsi ba itsebe hore ke basebetsi pele, eseng l*la-Hr rekanere, flakgoua kapa Clanashinale, ya lebaiua. Lekgo­

tla la basebetsi le tshuanetse ho tseba hore xe luanelang.

le kopanya makgotla a basebetsi a sa batleng di-trade union tse ko- pant3eng mefuta yohle. Le ile la

Ouale re na le tsebo ya kamo Industri- ikarola le ho S.A.T.4 L.C. Conciliation Act e qadileng ka teng le seheo sa yona. Tse latelang tse

Page 4: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

HO QAPUWA HA DIUUNIONE TSA BATALA KA SELEMO SA 1930

Ba bangata ho Iona le se le badile ka lekgotla la I.C.U. (Industrial and Commercial Uorkers Union) la ileng la shua ka selemo sa 1930. Se re tla

se hlahlonisisang ke hore ho etsahatseng ka basebetsi ba batsho hoba I.e. U. e shua.

I.C.U. LE MAKGOTLA A MANG A

BASEBETSI

Ke nnete hore eitse hoba I.C.U. a ahue, ha tsoha makgotla a mang; empa ha re bua ka bophara makgot­

la a a ne a fapane le le I.C.U. ka ntho e le nngue a kholo, I.C.U e ne e amohela basebetsi ka bonng- ue hathe makgotla a matsha ona, a ne a amohela dihlopha tse tsusng difektring tsa mesebetsi e itseng tsa basebetsi. Ka mantsue a mang, re ka re I.C.U. e ne e le lekgotla la kakaretso, hathe makgotla a ma­tsha a ne a theilue hodimo ha di­industry. Ka baka lena, basebetsi ba Clothing Industry ba ile ba qapa Clothing Uorkers Union; ba Laundry ba qapa Laundry Uorkers Union jualo jualo. Basebetsi ba Clothing Uork­ers le ba Laundry Uorkers ha ba ka ba qapa lekgotla la basebetsi le le leng. Ha ke le hlalosatse ka moo phapano mahareng a I.C.U. le makgo­tla a matsha a neng e le ka tang.

Mo mothalong ona, le tla lemoha ho- re maloko a ne a kopana le khuduth- amaha ya I.C.U. hathe mo mothalong ua bobedi basebetsi ba di-junioneng I ba arohane ho ya ka mesebetsi e ba neng ba e etaa. Ho tloha mona di- junione di ne di kopana di kgethe mangosa a basebetsi ka makgotlana a . bona.

Ka mokgua o, Be re tshuanetseng ho sa elellua ke hore dilemong tsa bo 1930 (a ka ba pele ho masome a mane a fetileng) basebetsi ba ile ba qa­pa di-junione tsa bona e seng lekg­otla la basebetai la kakaretso.

o \h - T

HO ATA HA MESEBETSI YA DIINDUSTRY

Ntho ya bobedi e etshetseng dilemo­

ng tsa bo 1930 ke hore 1934 hantle-- ntle ho bile teng kgatelo-pele e kgolo palong ya di-industry dito- ropong tsa aekgoua. Le palo ya ba­sebetsi ba Flaburu le Batala e ile ya ata hathe mabaka a ba neng ba

sabetsa ka tlase ho oona a ne a la mabe Jiaholo.

Basebetai ba tlameha ka hona ho i--- kopanya ba qapa dijunione. Ka 1936 palo ya dijunione South Africa e ns le le 166.

Baaebetai ba basueu ba ne ba sa thu se ba bataho ho ikopanya ka baka la o, basebetsi ba ba batala ba ne ba lebane le ditaietsi tse tshuanang la tseo ba di bonang kajeno.

BASEBETSI BA DIKONTRAKA LE HLORISO YA MAPONESA

Na ditaietsi tae e ne e le tsang? E ne e le ditsietsi tsa basebetsi ba dikontraka la hloriao ya mapo- neaa la ditaietsi tsa batho ba tsuang diressbeng ba sa tluaeleng bophelo ba toropong. Tshebetso ya ba siileng mahae a ile ya tha- tafaletsa dijunione ho qapa ma­kgotla a tiileng le ho ruta malo-

T7CT0T

EXEC.

ko hathe basebetsi ba bangata ba ne ba tahaba maponesa ba sa kene kijunioneng mme ba bang baaebetsi

e ne e le ba sa tluaeleng bophelo ba ditoropong.

HO QAPUWA HA DIJUNIONE TSA BATALA

Le ha ho le jualo basebetsi ba ba­taho ba bangata ba ila ba qapa di­junione, ba kopana ba haha lekgo­tla la Confederation of Non-Euro­pean Trade Unions.

Ho ile ha qapuua diconfadoration tse pedi:

Joint Committe ya maloko a 15

700 a tauang ho: Laundry Uorkers Union, Commercial and Oiatribu- tii/e Uorkers Union, Bakers and Industrial Uorkers Union,

Dairy Uorkers Union, Printing Uorksra Union, S.A. Chemical Uorkers Union, General Uorkers Union.

Lekgotla la Coordinating Committee of African Trade Unions le ne le na le maloko a 2 872 a basebetsi mme 1« ne le tsua di-industring tse latela- ng: Broom and Brush,Building, Sueet Tobacco, Rope and Canv/as, Hidea and Skin, Cycle, furniture, bag and tru­nk, tin, metala iron industries.

Lengolong le, ke buile feela ka di­junione tsa basebetsi ba Transvaal, hatha le Natal le Koloni basebetsi bs ne ba ikopantse le ditulong tse ding.

Langolo le latelang mabapi le taba ya ho qalua ha mak.gotla a basebetsi re tla bona kamoo makgotla a fapant- eng a ileng a kopana ka teng a bopa lekgotla la Council of Non-European Trade Unions.

T.U.

ClothingUorkers

Farm

UorkersSueet Uorkars

Dairy UorkarsSueets Factory Sueets Factor'

ClothingIndustry Rap of all

trads unionsT.U.

RAQHOBI BA DIBESE TSA PORT ELIZABETH LE HO HANETSUWA OVERTIME YA BONA

Ke tshuanelo hore basebetsi ba thus* baaebetai ba bang ha ba le tsietsing0 ke oona motheo ua kopano ya basebatai. Le ha basebetsi ba ka ba tsie- teing hammoho le baase jualaka ha ho ile ha etaahala setraekeng sa baqho- bi ba dibese sa OVERTIME, tshuanelo ya basebetsi ke ho ema le basebetsi ba habo bona ba luanelang ditshuanalo inesabatsing. Ka ntle ho thuso ya bona baqhobi ba dibese ba keke ba hlola. Hathe le Iona mohlang ba batla- ng ditshuanelo tsa Iona le tla letela hore ba le tshehetse.

Dairy Uorkera

HLABA DIPHOSO

Le ha ho le jualao basebetsi ha ba tshuanela ho tlohela ho hlaba diph- 08 0 tsa basebetsi ba bang ha ba fo- flitse. Ha ho kamp ho ka rutuang ka teng ha ho sa bontshanue diphoso.

Page 5: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

Ka baka le basebetsi ba tshuanetae ho hlahlobiaisa kganyetso ya over­

time ya baqhobi ba dibeae. Ho bo-

nahala hantle hore baqhobi ba di- bese ba nkile mohlala ua baaebatai

ba matsiboho 1a baqhobi ba dibese tsa Cape Toun(Ka bobedi ba oona makgotla a a hlot8e dintua taa bo-

ba ka ho hanyetsa overtime. Ka bo­bedi ba oona a ile a fumana kekale-

tao ya meputao - leha e ne a 1a me- nyane. Ho oona a mabedi ha hoa ka ha lelekuua basebetai; esita le yo-

na tahosetao ha ya ka ya ba teng.Ka baka la bonngue bo bileng tang

hara basebetsi.

Ka sena sebaka baqhobi ba dibeae tsa Port Elizabeth ba setjeditee ka

bohlale. Ka ho hana ho aebetaa overtime ha ba tlola molao. Ho

tialo ke hore ha ho melao a ba e robileng, Ha ba fa baase matla a ho ba leleka; le ona maponeaa

ba a fa matla a ho kena ka hare ho bona hore ba ba qhale. 8a qobele- tae baas sekhutlong a ba a inehela a buisana le bona.

MOLATO WA OVERTIME

Ka ketso ya bona ba totobaditae phoso e kgolo tshebetsong ya over­

time; ha baaae ho balefa cheleta

DIKOMTI TSE BITSWANG:

WORKS COMMITTEES

NE LIAISON COMMITTEES

Pitaong ya basebetsi e neng e bita­ke Industrial Aid Society, ho bile teng baaebet8i ba bolelang hore ba kgahlanong le komiti tae difektri- ng hobane ha dietsetae basebetai

letho.

Re dumellana le moya o rang di- Uorks Committie le di Liaison Committie di juetsa bo baaae ka dillo. t8a basebetsi feela fekt- ring empa ha ho matla a ba a fu- ma/ielang basebetsi.

Di Liaison Committie ke taela e beng ba mesebetai ba busang ba- sebetai ka yona, ka baka le, ha ho kamoa di ka thusang basebetai hoba le matla a lekanang le abone

ka teng.

ya overtime o hlolua keng ho ba le- fa yona chelete e bakeng la tahebe- tso ya tluaelo? Ke ka baka lang

ha banna ba imametaeng ba tshuane- lang ho aebetaa overtime hore ba eketae meputao ya bona? Tahuanelo

ke hore moputso ua baaic uage o tahuanetae ho taeba ho phedisa mo-

aabetai e mong le e mong.

Oitabeng tae, basebetsi ba aebedi- tae hantle haholo. Ba ile ba naha na le hore ho keke ha aba bonolo ho baaae ho fumana baqhobi ba bang Hathe hojane a ne e le ba8ebet8i feela ba sa batleng tsebo ho ka be

ho ile ha ba bonolo ho baase ho ba leleka kaofela le ho hira ba bang bakeng aa bona.

DIPHOSO TSE PEDI

Kuana ho bile teng diphoa tae pe- di tae tahuanataeng ho hlahlojua.

Pale, jualeka ha a le tshuanelo hore moaebetsi e mong le e mong a tahehetaa baqhobi ba dibeae le bona ba tahuanetae ho bona hore ba aebetse hammoho. Ka ho se batla thuao ho basebetai ba bang, baqh­obi ba dibese ba ikentse tsietsing

Ka ho se hlaloaetae basebetsi ba bang hore ka ke baka lang ha ba hana ho sebetsa overtime baqhobi

TSA MOHLOPHISIHo jualo le ka di-Uorks Committiea. Bo-baase ba batlisiaa hore Jjaetape- le ba basebetsi ke bomeng hore ba taebe ho ba leleka mesebetsing ha ba buuella basebetsi dikopong tsa

bona. Hobane Uork Committie a kopanya basebetsi ba fektri a le nngue feela, baaebetai ba keke ba be le matla ka hobane baase o na la hona ho leleka baaebetai kao­

fela fektring e le nngue.

D1KOMITI TSA DI SHOP STEWARDS

Ho tahuanetaueng ho hopolua ke hore ho teng phapano mahareng a di-Uorks Committie le di-L*aiaon

Commitie tea di Shop Steuarda tae e leng ditho taa Junione.

noaebetai ua t8a di union ke ho boke- kaofela difektri tse etaang moaebetsi ua mofuta o le mong.

Oi-Shop Steuards di kgetua ke baaebe- tsi ba fektri, m e ke bona ba kopany- ang baaebetai le Junione.

ba dibeae ba kotaing ya ho hale-

fisa baaebetai ba bang etaue ka ho se rerisane le basebetsi ba bang ba difektri ba entae phoso; ba nahan hore ha ba hlotse ntua ya bona le beng ba dibeae ditaietai

tsa bona di fedile. Phoso ya bo­bedi ke hore beqhobi be Batala ha ba ka ba leka thuao ya Pta-Colour-

ed. Nahana hore beqhobi ba dibe- se ba ka ba ba bile le matla jua- ng hojane ba ikopanya le bona ka ntle ho kgethollo! Baqhobi ba dibese ba sa ntse ba na le seba­ka sa ho hlalosetsa ma-Coloured ka ketso ya bona.

DITHUTO TSE TSHWANETSENG

HO HLOKOMELWA

Oithuto tse fumanuang aetraekeng

sa baqhobi ba dibese di tharo:1. Ha ho kopo ya basebetsi e ka atlehang ha e sa tshehetsue ke basebetsi ba bang ba difektri.2. Basebetsi ba etsang dikopo

ba tshuanetse ho hlalo8etsa

basebetsi ba bang ba thuse le ka ho ruta basebetsi ba sa leng mo-

rao mabapi le ntua ya bona. Ka mo- kgua o ba tla hulela baaebetai ba bangata lekgotleng la baaebetsi.3. Basebetsi be fektri a le nngue ha ba tshuanela ho etsa kopo ya bona ba le bang. Dikopo t8a base­betsi di ka atleha feela ha ba ko- pane ba buua ka lent8ue le le leng.

Bo-baase ha ba tsebe ho luantsha Trade Uniona ha e luanela ditshuane- lo tsa basebetai hobane ba buelli ha ba fektring e le'ngue.

Etsue bobaase ha ba tsebe ho leleka basebetsi fektring ba hira ba bang bakeng aa bona hobane baaebetsi kao­

fela ke ditho tsa Junione hona ba tla hana ho nka mesebetsi e ho lele- kilueng ho yona basebetsi ba bang.

Le ha ho le jualo Junione e ke ke ya ba le matla ha e sena komiti ya di- Shops tse buellang basebetai fektri­ng. Ka ntle ho di-Shop Steuarda,- Junione ha ho ka moo a ka taebang dillo tsa basebetsi ka teng hore e ba thuae ka baka le, ho t8huanela hore di tshihetsi di -Shop Steuarda -hobane ke t8ona tae matlafataang Junione. flme le aa ke la labala horedikomiti tsa uorks Committie la Liaiaon Committie ha di taebe ho heha Junione e matla a taebang ho

di thu8a.__ g —

Page 6: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

Kusobala abaqhubi bamabeai ba land-

ela akuenzua iziaebenzi zaas Capa Town zamabasi nemikhumbi-bangoba n-

gokuzabalazala ama-overtima. Futhi

banyuaelua amaholo kancani. Kuyo yomibili imizabalazo akukho abaxo-

ahiue. Kanti nokoXhuaua aku bang- akho ngenxa yokubambana kweziseben-

zi.

MayeXana naXomzabaXazo abaqhubi ba-

aa Port Elizabeth bayebaziphathB

kahla kakhulu. Ngo kudXa ukusebe-

nza i-overtima baaebenziaa amaiu- ngeXo abo; abaqanga umthatho, ba-

pha ubasi ithuba Xokubaxosha. Na- maphoyisa abauaphanga ithuba Xo-

kubaaakaza. Baninyanzala ubasi

ukuthatha inyathelo.

UKUNGALUNGI KWE OVERTIME

Nga8anzo sabo bauaze ububl be-ove-

rtima obukhulu uma ubaaa akuazi u- kuba hoXeXe i-overtime yini emqabe- Xa ukukhipha XoomhoXo mayalana nama hours assmini omaebenzi. Kuenzi- yini ukuthi indoda ahXoniphakiXa isabanza ame-overtime ukuze ikuazi

ukuziphiXisa?. ImpeXa i-baaic wage

imeXe ukuanaXa ukuphiXisa isiseba

nzi.

NgaXezi zanzo iziaabanzi zaaiphat-

tha kahXe. Futhi ziaabanzise u-

Xuazi Xokuthi ubasi akakuazi uku- thoXa abaqhubi abaqhubi abafundi— Xe kaluXa. llmabebengabantu aba-

ngaaito iskiXXed uorksrs, bekuzo-

baXuXa kubaai ukubaxosha aqhashe

abanye azikhundXani zabo.

IZIPHOZISO EZIMBILI

Nomakunjalo kukhona iziphosiso e- kufunaka zihXatshiua. EsokuqaXa

njsngoba kuyimfanaXo yazisebanzi

ukubona iziphosiao, kuyafunaka ukuthi abaqhubi bamabasi bangaza- baXazi bodua. Ngokungafuni usizo

Xuszinya iziaabanzi, abaqhubi ba-

mabasi basangozini maqondana nom- aabanzi ophambikauabo. Ngokunga-

ziaa iziaabanzi azinye ukuthi yi­ni bezabaXaza ngenxa yama-overti-

me, banze icaXa eXinokuqumbisa e- zinye iziaabanzi. Futhi ngq.kunga

zixoxi indaba zabo nezinye izise- benzi banze kabi. Becabange uku-

EZOMHLELI

thi zonk* inkethezo zabo ziphaXiia. Okuaaibili, abazange bazame ukutah- aXa abaqhubi baaabaai amaCoiourd.

Cabanga nja ukuthi babezoba nanga- kanani amandXa ukuba baqala ba ba- mbana namaCoXoured, ababandluXala-

na. nganxa yabaXa. Siaekhona iai-

khathi aokuthi abaqhubi bamabeai

bachazale amaCoXoured ngeaenzo aa

bo.

IZIFUNDO EKUDINGEKA Z1QONDIWE

Izinto ekufuneka zifundiwe emi-

zabaXezueni uabaqhubi bamabeai

zikathathu.X. Asikho iaiceXo aaenokuphume- XeXa uma aingahXanganeXua iziae

benzi zamafaktri uonke.2. Iziaebenzi eziceXa amaXunge-

Xo kufunake ziiotsheXiXe izise-

benzi ezinye, zidundise neziae-

benzi eziaeaamuva ngempi yazo.

NgaXendXeXa iziaabanzi zinoku

ngenisua enhXanganueni wazo babe

munye.3. Iziaebenzi zenye ifektri az-

iaoze zizilungiaeieXe zona zod-

ua-zinga ngoba kupheXa uma zi-

hXangene.

Printed and

Published by UUSPO

1 Dan Smuts Avenue

30H4NNESBURG.

I a m a k o m id i e w o r k s c o m m it t e e

XE LIAISON COMMITTEE

EmhXanganuani weziaebenzi obubizu- lu yi InduatriaX Aid Society, ku- Ikhona izisabanzi ezathi aziuafuni amakomidi amafaktri ngoba auazi- sizi ngaiutho iziaabanzi.

Siyavuma ukuthi i Works Committe Ine Liaiaon Committe zitaheXa abaq- ashi kuphaia ngokufunua yizisabe- Inzi afakt^i, kapha azisizi ukua- Indisa amandXa e;ieabanzi. Ama-I liaison committe adaXeXua uku- Isiza oBasi ukuphatha iziaebenzi.IAuasoze asize izisabanzi ukutho-I la amandXa adingakayo ukuze zi- llingane nabaqashi bazo.

iLokhu kuliqiniso. ILiaison Com- Imittee yenza abaqaahi bakuazi u- |kubamba abahoXi, babaxoshe, uma IbaceXa okufunua yiziaabanzi.INgenxa yokuba ama Uorka Committ“

ee akuazi nja ukuhXanganiaa izi-

sabenzi zafektri ayodua nja ku­pheXa, iziaebenzi angeke ziuatho-

la amandXa,ngoba umlungu uveXe nje axoaha Xezo zisebenzi ezine- zikhaXo, aqashe ezinye esikhund-

Xsni aazo.

AMAKOMIDI E SHOP STEWARDS

Kuyadingeka noko ukuthi kukhun- juXue ukuthi kukhona umahXuko phakathi kua Uorks Committe na Liaiaon Committe. Laua mako-

midi auazikhulumeXi naze iziaebenzi kanti ama Xomidi eShop Stewards an- gamagataha e trade union. Umaebe- nzi ke ue-trada unkuhianganiaa uo­nke amafaktri aphethe imisebenzi ugobo. futhi youona ahXanganisa i- zisebenzi za-mafektri ne Trade Uni­on. OBasi abakuazi ukuhXaseXa i Trade Union uma iXuaXa amaXungeXo

ezisebenzi ngoba izikhuiumeXi zayo ziphuma sfektri eyodua. Futhi o- Basi abakuazi ukuxiaha iziaebenzi

zabo baqashe ezinye ngoba iziae­benzi zingamaXunga e Trade Union, ngakho zizokuaXa ukuthatha imiae-

benzi eshiyue amaXungo amanye.

ITrade Union kodua, kayaoze yabana- mandXa uma ingenayo ikomidi eqiniXe okusho ukuthi iShop Steuards ameXe iziaebenzi zefektri. NgaphondXe kuaXamakomidi i Trade .Union inge- ke yazazi izikhaio zezisebenzi no-

kusiza iziaebenzi.

Ngakho ke kuyadingeka ukuthi uae-

keXe amaahop stewards, ukuze asi­ze ukuqinisa iTrade Union. Kodua ukhumbuXe ukuthi i Uorks Committ­ee ne Liaison Committee azikuazi ukumiaa i Trsda Union enamandia okusiza iziaebenzi.

Page 7: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

UKUQALWA KWAMANYUNYONI ABOMDABU EMINYAKENI YO 1930

Iningi lenu selifunde nge I C U (Industrial & Commercial Uorkers Union) afa eminyakeni yo 1930. Umbuzo esfiozama ukuwuphendula uuukuthi kwa-

thini ngazisabanzi zabomdabu emuva kokuba kufa i-I C U.

IICU NEZINYE 1ZINYUNYONI ZEZISEBENZI

Kuyiqiniso ukuthi emuva kua I.C.U. kwavela azinya izinyunyoni kapha bezingafani naze nayo ngezinye in-

dlela.ezibalulekile. I-I.C.U. i"b- imisue ngokwamukelua kuabantu, um- untu ngamunya kanti izinyunyoni e- zintaha zona bazamukala amalungu a phuma kumafaktri athile, omsabanzi othila. Ngamanya amazui, i-I.C.U. ibiuumhlangano uaziaubunzi zonka kanti izinhlangano wzintaha ezise-

benzi zona zazimiaue ngamalungu a- mala ifektri athile.

Ngalendlala, iziaubanzi eziphuma kui Clothing factry bazimisa i-Clo- thing Uorkars Union; iziaubanzi ze-

Laundry Uorkars zimiaa i-Landry Uo- rkars Union Nj. Kusobala ukuthiizi sebenzi ze Clothing Uorkars Union na Laundry Uorkars Union azingana- nga eqenjini elilodua lzisebanzi. flasibonise umahluko phakathi, kua I. C.U. namaqembu amaaha azisabanzi a- babizua ngokuthi ama-Trade Unions.

La emfanekisuani uyoqonda_jtilsufcbi_a- malungu a I.C.U. ebengena i-execu- I tive ye I.C.U. kanti emfanekisueni '

uesibili kubonisua ukuthi izisebe- nzi zazimisa izinyunyani ezihluke- ne ngokuya ngemisabanzi yazo. U- ku8ukela lapho base zisungula iqe- mbu elimele izisebenzi. Eminyake'- ni yo 1930 amaqambu ezisabenzi a- loluhlobo.

Kuyabonakala ukuthi okubalulekile kakhulu okudingeka sikuqondile u- kuthi eminyakeni yo 1930 (aekudl- ule iminyaka angama 40) zimise i- industrial unions esikundleni som- hlangano othatha uonke umuntu.

\

UKWANDA KWAMA INDUSTRY

Okuesibili ukuthi eminyakeni yo 1930 - singathi ngo 1936 - kuaba-

khona ukuqhubekela pbambili ngok- uanda kuamafektri emadolobheni; nokuanda kuezisabenzi. Ikakhulu kuanda izisebenzi zaflabhunu nabo-

mdabu. Izimo ababosebenza phansi kuazo bezizimbi impela. Kuathi kungakadluli isikhathi izisebenzi zaqala ukuqoqana nokusungula iziny­

unyani. Ngo 1936 kuasekukhona izi­nyunyani ezili-166 eSouth Africa.

Izisebenzi ezimhlophe bezingazisizi izinyunyani zabomdabu kanti abomda- bu babenezinhlupheko ezifana neza- namuhla.

IZISEBENZI ZEKONTRAKI UKUHLUSHWA

AMAPHOYISA

Yiziphi lezi zink^nga?Ukungasebanzi sduze namakhaya, uku- hlushua amaphoyisa, ukucindezelua nokungejuayeli ujihlala emadolobhe­ni kuabantu abaphuma ezabelueni.

Ukungabi namakhaya ezindaueni za- misebenzi kuenze ukuthi izinyuny­ani zingakuazi ukuthola amalungu aqinile, nokufundisa izisebenzi. Kanti ukuhlushua amaphoyisa kue­

nze ukuthi izisebenzi zesabe u- kungenela izinyunyani. Futhi i-

zisebenzi ezihlala ezabeleni be-

zithola ubunzima ngokungajuayeli.

UKUMISWA KWEZINYUNYANI

Noma kunjalo izinyunyani zabom- dabu zamisua zahlangana, kuami- sua i-Federation of Trade Unions. Kumisue izinyunyani ezimbiliti- Joint Committee ebenamalungu a-

uu 15 700 emisue ngalezizinyunya- ni.

Laundry Uorkars Union;Commercial and Distributors Union; Bakers and Industrial Uorkers Union;Dairy Uorkers Union;Printing Uorkers Union;S.A. Chemical Uo­

rkers Union; General Uorkers Union.I-Coordinating Committe of African Trade Unions ibinamalungu auu 2872 azisebenzi. Futhi ibinamaTrade U- niona emisebenzini elandelayo: Br­oom and brush; Building; Sueet; Tobacco; Rope and canvas; Hides and Skins; Cycle; Furniture; Bag and Trunk, Tin; metal; and iron indust­

ries.

Kuleliphepha ngikhulume kuphala nga- mabutho ezisebanzi zase Transvaal kanti a Natal, s Koloni nakuezinye indauo bezikhona izinyunyani zezi- eebenzi zabaPlnyama.

Kuelandelayo icuadi yomlando woku- hlangana kuezisebenzi zabomdabu sizobonisana indlela ezisetshenzi- sue yizisebenzi ukuze zikuazi uku- hlangana nokuqala i-Council of Non- European Trade Unions.

VICU EXEC Amele izisebenzi

Farmuorkers

clothinguorkers

dairyworkers

sueet workers

Clothingfactory

clothingfactory

T. U.sweetfactory

sweatfactory

sweetfactory

T. U.

Repres of all trade unlona

UMZABALAZO WAMABAQHOBI BAMABESI NOKUBHENWA KWABO

ASE PORT ELIZABETHKufuneka ngazozonke izikhathi izieebenzi ziaekanye nezinye izisebenzi uma zisenkathazueni . Lo umthetho ueSisflko.. yokohi«ng»t)ieaizi»«benzi, Nona kungauumzabalazo we overtime iziaebenzi zithola ubunzima kanye bobaai, izi­sebenzi kudingeka ukuthi izisebenzi zimi kunye nebo balwela ukulungisua kwe- zimi8o zezikhundla. Uma ningaziaizi nina iziaebenzi eziqhoba amabesi aziso- ze zinqobe. Futhi kuzothi mhlana kufika isikhathi aakho sokufuna izifanelo udinge usizo lwabo.

UKUHLABA IZIPHOSISO

Kuyadingaka ukuthi la izisebenzi *i bona khona iziphosiso zingathuli. Kayikho indlela yokufunda uma kunga hlatshwa iziphosiso. Ngalokho ke, kuyadingeka ukuthi sikhesihlole u«- zabalazo ue overtime uamabesi.

Page 8: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

amanyunyani avumela ukuhlangani- sua kuabamhlophe nabansundu ngo- ba lokhu kuzobaoga ukuthi amaBhun-

nu ahlukuhlukane ngomqondo meyela- na nokuphuthua bazizigqili zabam- hlophe kanti ubanyebona bathi bon-ke abayizisebenzi mabahlangana(lo- kho bakushiua amanyunyane ahlanga- ne nomat-B bsngenzi lutho ngokusiza i zisebenzi ezinaandu).

Lenkulumo elotahue nqaphezulu iaica- ciaela ukuthi uanzsluani.

LEZI YIZINHLOKO EKUDINGEKA

S1ZIQAPHELE

SI2I-

1. Sekundlule lama3humi ayisithupha i-3ob Reservation ikhona.

2. Izisabenzi ezimhlophe nezinsundu zivamisa ukumisa amanyunyani ahluke- na yo nqonxa yobuzue, yumasiko nepo- litiki, noma izinya izinhlangana i- zisebanzi zabamhlophe, zabebala nazo ezama-Ndiya.

3. Eaikhathini saminyaka ephela ngo 1930, ukuzikhetha ngobuzue kua Pla- Bhunu kuyekuazala izinyunyane azi- malo odua amaBhunu aaabenzisana na- mabutho amaaha asezikoloni, amakho- aikazi, nauo amahuabi nabezipolitiki. Amabutho lana ayebuthe izinhlangano

zonks zama-Bhtjnu ngomqondo okuabum- ba nokuaphakamiaa ukuza aqhubakela phambili ehlangene.

UKULHITHWA KWE SOUTH AFRICAN

TRADE AND LABOUR COUNCIL

Ithe iNationaliat Party ukuphatha u-

mbuso ngo 1948,(sakudlula iminyaka e 26 yaqala ukuenza konke ibikada i- kucabanga mayalana nazinyunyana. N- gomthstho ue Induatrial Conciliation Act, baqlnise i3ob Raaervation, baza- ma nokuahlukaniaa izinyunyani.

Bazame nokuphaliaa kuezinyunyani ezi- thatha zonka iziaabanzi ngaphandle kokikhethua kuabala, bazama nokuthi

izinyunyane zibephanai kueNationaliat Party. Babangafuni izinyunyani azi- zimala zodua, futhi bengakhathali noma lokho kulimaza umbuao. Into e» nkulu ibiuukucindBzela abanaundu kuza babephanai kuabamhlophe.

KWASEKWENZEKANI EMVA KWALOKHU

Okokuqala, ngo 1948 izinyunyani za- bamhlophe zodua zizahlula ku SA Tr­

ade and Labour Counail ebihlangani- sa izisabenzi zonke, nezabansundu, zamiaa i-Coordinating Council of South African Trade Uniona. Babe- thi izindaba zabamhlophe azinaba- khulumeli.

Kua3ekuthi ngo 1950 kumiaua i-SA- FTU(Tha South African Federation of Trade Unions. Le, beku yinyu- nyoni engamukeli amabutho ahlang- ane. Iphinda yahlukana ne SAT 4 LC.

ISOUTH AFRICAN TRADE UNION

CONGRESS

Kuthe ku8enjalo, i Council of Non- European Trade Unions yachithakala

kua misua i-SACTU(South African Congresa of Trade Uniona), ethe noma ibihlanganiae amabutho ezi- nhlobo zonke-amaNdiya, amakhala- de nabamhlophe, ayovuma ukuamukel- a izinyunyani zabansundu. Ngama- nye amazui nganxa yokuqindazelua amabutho amasha amaBhunu, ne Fed­eration zabamhlophe bodua, inyu-

nyani ebingabandlululi ngebala yazinikela yamiaa izinyunyani e- zihlukene.

Kuathi kuaenjalo iCouncil of Non

European Trade Unions yazichitha yona yamiaa iSACTU(South African Congress of Trade Uniona) le,i- beyinyunyoni iFsdsration angaba- ndlululi, emels ukuhlangana kuezisebe

nzi zonke. Ibizinti8ele ukulungisala iziaebenzi ezinhlauphakeni mayalana nezindaba zamiaebenzi, zanhlalo neza mapolitiki. Kufuna ukuqondua la, uku­thi iSAT 4 LC. ithe noma ishumayela

ukuhlangana kuazi8abanzi zonke ayazi- hlupha ngezinto ezibalulekile zesosi- khathi. Izame nja ukuhlanganisa izi«

zisebenzi kanti ayizinakikale izinto azathi emuva kueaikhathi zahlukanisa izisebenzi; yakholilua ukuthi iziso- banzi zizibone njenge ziaebanzi hayi amaBhunu noma amaNationalist.

Umhlangano uazissbenzi kuyadingeka ukuthi uziphenye izinto ozilualayo, uziqonde.

NGE HORA LESIHLANU EKUSENI

Issued by:

Industrial Aid Society 305/6 SACTA House 277 Bree Street JOHANNESBURG -

Page 9: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

UMTHETHO WEINDUSTRIAL CONCILIATION ACTEphepheni lethu lenyanga edlulile sibonise unqondo lomthefcho ue In­dustrial Conciliation Act umisue ngayo ukuanza ukuthi izisebanzi nabaqaahi ba banokusabanzisana e- zinkingeni aziningi. Siahilo uku­

thi lomthatho uvikela inxanya ye- zisabanzi kapha auubasizi bonka abantu ebasebenzayo, Unqanda i- ziaabenzi zabantu ukuthi zingahl- angani nezinya izisebanzi eziphe- the umsebenzi ofanayo. Kulencua- di sizobonisana ukuthi uhulumeni uteoondani ekumiseni kuakhe lom­thatho. Kudingeka ukuthi sizame ukuaondisisa ukuthi bekuenza nja- '-i ukuze ziuuvume lomthatho iij.- sebenzi; futhi yini anze ukuthi ziyune ukuahlulua kue Trade Unio­

ns zazo.

IK W AH LIK AN A KWEZISEBENZI

Inti yokuqala ePuneka siyiqondi- le ukuthi izisebenzi zaae South Africa azikaze zahlangana. Imva- na yeziaebenzi ezimhlophe ibelo- ku yesaba ukuthi izisebanzi ze- bantu abamnyama zizokuamukela a- oaholo angaphanai kunauazo.ngora-

sebenzi ofanayo; imiphumela ya- loko kubeke ukuxiehue kueziaebe- nzi ezimhlophe kufakue ezimnyama endaueni yazo. Izisebenzi ezim-

hlophe bezeeaba ukuthi zizoxosh- ua ngoba inzuzo yabaqashi bazo izokuanda uma bangasakhokhi ema-

holo aphezulu. Izisebenzi ezi- mhlophe bezicabanga ukuthi aba-

nsundu abayidinqi imali eninoi kangako ngoba iningi labo lithola imali ngeziza zazo ezabelueni. Izisebenzi ezimhlophe azizange zi-- zange zibuze ukuthi kungani pho a- bamnyama beza emadolopeni bezofuna

umsebenzi. Azizange zicabange uku­thi empeleni abnsundu baphoqelele- kile ukuba basebenze. Phindi! Ngo- bandlululo luazo luasendulo oluazi- uayo, -izisebenzi ezimhlophe zaqoqa- ne ndauonye ukuze zimelane nezise- benzi zezinye izizue; ikakhulu izi­sebenzi azinsundu. Azizange zizi- hluphe ngokuhlangana nabansundu;

zimelane nabaninimisebenzi abahole- la abansundu amaholo amancane ukuze

kungadingeki ukuba bakhokhe amaho­

lo aphezulu abamhlophe. Kunaloko abanhlophe baqala ukukhuluma nge- zinhlobo ezimbili zomsebenzi:(U- asebenzi uabamhlophe nomsebenzi

uamakhafula). Umthetho ke, ue ninee & Works Act uonyaka ka 1911 uabaphumelelisa abamhlophe ngoku- misa imisebenzi ethize ezimayini* ni abingeyabamhlophe bodua. Ngo- kuqhubeka kuesikhathi i Colour Bar (ubizua njalo lomthatho) ya- sakazeka yaze yafika ezieebenzini zezitimela nakuezinye izisebebzi.

Lokho.ke, kwamisua umthetho ue Industrial Conciliation Act of 1924 ouanqanda abanaundu abapha- tha ampaai ekueunguleni izinhla-

ngano zezisebenzi.

Sengibhele ngalezizinhlangano ephepheni:(iBasebetsi) elidlu- lile. Izisebenzi ezimhlophe za- bona ukuthi zizozuza kancono ngokuanza isimo semisebenzi eaivu- melana nabo bodua kunokuba zihlan-

gane nezinye izisebenzi, zingaban- dlululi bala. Nanxe ezisebenzi e- zimhlophe nazo zi gcuelezua ngoba- si abazivumela nje inzuzo, zaqoma ukusebenzisa ibala lazo elimhlophe ukuze zihlale kuleyo missbenzi ya­zo. Imithetho ke efene ne Indust­rial Act yaaetshenzelua ukuaeka ubandlululo. Ngamanye emazui i- zisebenzi ezinsundu zenqatehelua ukuenze imisebenzi ethize kuphe- la ngoba zimnyama. Iziaebenzi e- zimhlophe zona zathola uonke ama- lungelo; zisekelua izinhlangano zezisebenzi ezimhlophe. Kubalu- lekile ukuba lokhu sikuqonda ka- hle ngoba kuzoaieiza ekuqondeni kangcono ukuba jringani izisebe­

nzi ezinsundu nezimhlophe zing- azange zihlangane. Endaueni ya

lakho iziaebenzi ezimhlophe za- zisungulela ezazo izinhlangano. Ngenxenye inkathi kukhona aPlan-

diya namNdiya naKakhaladi. Ab­anaundu ke baziqambela ezabo i- ainhlangano:(i I.C.U. The Coun­cil of N6n-Europeen Trade Unio- ne) nezinya.

IMIZABALAZO EMIBILI

Phakathi kueminyaka ka 1920 no

1930 kubekhona imizabalazo emi- bili. Amaqembu amabili ahlukana yo aaabalaze efuna amaholo angc- ono, izimo azingcono zokusebenza naaabelo eaingconyuana enzuzueni ka Basa. Ngazinya izikahthi be- kunobambisano noma lolobambiaano

belungavamile. Kanti nakulezoz-

inyunyani lapho abaholi bazo ba- bezame ngamandla ukuhlangana

ngaphandle kokubandlulula kuebala be-hluleka ngoba abansundu abaphetha a-*mapaei babengavunyelue ukuba ngamalu-nga ezinyunyani zezisebenzi ngokomth-

etho. Izisebenzi ezimhlophe ezizangezilahle amalungelo afunyanua ngoba

bemhlophe.

IQEMBU LAMANATIONALIST NE

BLANKEWERKERSBESKERMINGSBOND

Kuthe ngalesisikhathi kuavela izin- xaki. Abantu ababizua ukuthi ana- nationalist (Okusho ukuthi ababuai beSouth Africa okuamanje); basola ukuthi izisebenzi zamaBunu seziya- khohlua ukuthi zingadabhunu bekho- hlua ukuhlangana kuabo namaNgesi

kuezobuzue nezepolitiki. LamaNa- tionaliata aaungula iqembu elibi-

zua ukuthi yi Blankeuerkersbeske- rmingsbond okuajuyiqembu lazozon- ke izisebenzi ezingamaBhunu. K-ungagcuala umthamo umakungachazua ukuthi kungani amenye amaBhunu atha- nda ukuehlukana namaNgesi, kodue ng- zochaza kanjetlmvama yamaNgasi ieifu ndile imisebenzi yezandla. Babenga- sabe ukuthathelua imisebenzi abamny- ana; bengakhathazua ukueebenze bemi eceleni kuamaNdiya nabebala. Kanti amaBhunu Ciona ayeauke emapulasini emuva kuempi yabo namaNgesi. Beza ke ezidolopeni bempofu bengenemfo- ndo, nemisebenzi bengayiyezi; baza bahlupheka kakhulu ngokungatholi imisebenzi; bethi la beyithola kho- na ibehlule. Basebebona ukuthi aba­ntu abazobangiaana nabo emiaebenzinl abamnyama. Bavumelana ukuthi ukuze umLungo asinda, jufuneka ukuthi umu- ntu onsundu abakue(Endaueni yakhe);

asebenze phansi komlungu, Inzondo yabo ebikede ikhona yathole ukuanda ngenxe yobumpofu. Kapha nomakunjalo abanye babo baye bayikhohlua inzon­do bangan emsebenzini basebenza na- manyunyani. Inxenye yona yamiaa a- manyunyani amaBhunu odua. (Kuaba la­pho ibalukeke khone iuerkerabesker- mingsbond.

iJParty ya-PlaNationalist eyiyona e-

busayo kule izinteuku zamanje yase ithi olulona utho bluding ka ya kl-

khulu kukuhla. Kua maBhunu, kunga. Khethwa oyisisebanzi kongaaabanzi. Bathi a kufuneki abamhlophe bayek-

we baahabalale. Baseke bizonda

Page 10: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

basebenzil ' V

'EFfrKbNLb

LIBRARY\0

Oc r a c eiphepha labasebenzi May 1975 no. 7

DETENTE KA VORSTER: ISHO UKUTHINI EZISEBENZINI EZIMNYAMA

Undunankulu uflnu Voretar uc.Ie ukuthi abantu baa. Ningizi-u Afrika bamnikarr:r:^rr*ir1 — — — ~UKUHLALISANA NGOBUHLOBO

Njengoba uziphathe uaondola kuaba Naundu a nozambique, iNingizimu Afrika izolahlekelua umphama uayo oqinila uokuphapha azizuani ezi­Naundu zase Afrika eziyizondayo iiNingizimu Afrika.

Ezama ukuthi lomphema ungambhidi- keli uVorater, uaegcizelela uku- philisana ngoxolo phakathi kuaba Naundu aRhodasia. Ngayo leyo n- hloao undizele eLibaria ukuyoxo- xa no Ndunankulu uakhona u Tolb­ert; uamukala amanxusa ase Ivory"

Coast nase Zambia, kanti nezikhu- lu zamaNationaliat azisapheli eZambia.

AbaNsundu baae-Afrika baboniae ngokusobala ukuthi akuyona ing\j- quko abayifunayo layo. Loluhlo- bo luanguquko ayisho lutho azis- abanzini aziNaundu zakulali.

IMIZAMO YOKUGCULSIA IMIBUSO Y\BA MNYAMA EAFRIKA

Kungeka kuanzaka ukuba iNingizi- mu Afrika iqhubaka nokuzuana na- mazue aNaundu ate Afrika ngapha- ndle kokuba iletha izinguquko e- zithize kulalizua.

Zinguquko zini eaingazilindala. Zingaaho ukuthini kithina ziaabanzi •zinsundu zaaeningizimu Afrika?

Sekukhona izinguquko azithiza ezen- zakayo a Ningizimu Afrika ezenzelue

ukuboniaa amazue asa-Afrika ukuthi ubandlululo a Ningizimu Afrika luya- ncipha.

IBANDLULULO

1. Amahotela athize abengauabaflhlo- phe kuphela asavulelua abaNaundu ba- lapha nabamanya amazua.

2. Amaholo abantu bamisebanzi njen- godokotela nothiaha ayalinganisua.3. AbaNsundu banikua ilungalo lo- kuba izindlu abahlala kuzo amalok- ishini zibe ngezabo.

4. Amakhaladi akoloni avunyalua uk- ungana ankundleni yamidlalo i Nico Plalan Theatre.

5. AbaNaundu nabaPIhlophe bahlali- aua ndauonya kufirat clasa azitime- leni.

Uma lezi zinguquko bezingenziua ng. empela, bezingaqeda lendelelo anga- ka syaziua yiuo uonke oNaundu e- Ningizimu Afrika. Kanti futhi be-

zingasiza lelo dlanzana labaNsundu elinemali eningi yoJtuhlala emahot-

ala aphambili, naokugibela ifirat claas uzitimaleni, nokungana ezindl- ini eziphambili zemibukiao, namathu- ba okufundela imisebenzi ephazulu /obuthiaha nobudokotela.

UBUNINI BAMAKHAYA EMALOKISHINI

Noma abantu banganikua izindiCi a- malokiahini kuba ezabo, akuzithi-

nti neZ8 iziaabenzi aziNaundu lokho Siaasida iaikhathi ngaphambi kokuba

izisebenzi aziNaundu zibe nemali e- yanala yokuthenga amazua amadolobe- heni, nokuakha izindlu ezizovunye- lua uClnyango uokuakha emadolobheni. AbaNaundu bavinjelua ukuthola kon-’ *<e lokhu ubandlululo kanti futhi nobuphofu.

Empeleni iziaabenzi aziNaundu zi-

dinga ukuhlala zikhululakile noma yikuphi lapho zihlezi khona: ezi-

ndlini ezikhokhelua imali alinge- ne namahlol azo. Azikhathali u1<-

uhlangana nabaflhlopha azitimeleni; zifuna izinto aziahibhila zokuya emaebenzini. Kafuphi, iziaabenzi aziNaundu azidingi izinguqukuana ezithize nje; zidinga ukuba kuae-

tahanzisue izindimbane zezizezin- to empilueni yazo,

UKUZIBUSA EZABELWENI

Uzibuso ezabelueni ungaziaiza ka- njani iziaabenzi eziNaundu? Impa- ndulo kancane kabi. Izinkinga ze-

ziaebenzi eziNaundu ziaemadolobhe- ni. Kulapho ka lapho zifanale uk- uxazululua khona. Inzuzo yabaflhl-

opha emiaabanzini iyizithukuthuku zeziaabanzi eziNaundu Uma iaabelo aamukela uzibuae, sichaza ukuthi

aona aiyavuma ukuthi umcabo uamfa- mu naminya imiaabanzi ufnaele nje kua- balthlophe kuphela, nanxa abaNaundu be, uuaebenzela kangaka.

OKUBHEKENE NEZISEBENZI EZI NSUNDU

Inkinga ebhakene neziaebenzi aziNaundu amapaai, nokungathoki amalungalo aphal ale ama-trada uniona azindaueni zemiaa benzi.

Lezi zinkinga zingaxazululua kuphela uma kuvunyua ukuthi iziaabenzi ezi­

Naundu nazo ngezalapha eNingizimu Afrika; akuzona izihambi ezivala ku-

amanya amazua, ngakho ke zinamalungsi lo okuya lapho zithanda khona, nauo- kuhlangana ezueni lauokhokho bazo e- Ningizimu Afrika.

Page 11: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

EDITORIAL - BASEBETSI - April issue:P

UDRKS CDWniTTEES AND LIASION COMMITTEES

At the general meeting of workers the Industrial Aid Society held,

•ome workers said that they were against committees in the factory because the committees did nothing for the workers.

Ue agree that Works Committees and Liason Committees only tell the bosses

what the workers want in the factory, and do not get any power for the

workers. Liason committees are a way of bosses controlling the workers,

and will never help the workers to get the power they need to be e q u a / t o the bosses.

This is also true about works committees. The bosses find out who the

workers' leaders are, and can fire them if they try to get what the worker-

s want. Since the works committee can only organise workers in one

factory, the workers cannot become strong, because the boss can Always

fire all the workers in his factory, and replace them with workers from factories in the same industry.

SHOP STEWARDS COMMITTEES

However, remember that there is a difference between works and liason

committees, which can never really represent workers, and shop stewards

committees which are part of a trade union. The job of a trade union is to

organise all the factories in the same industry, The shop stewards in

the factory are elected by the workers, and they are the link between

workers in the factory, and the trade union. The trade union cannot be

attacked by the bosses when it is fighting for workers' rights, because it's negotiators are not necessarily from the factory.

Also, the bosses cannot fire the workers in the factory and replace them

with workers from another factory, since these workers also belong to the

trade union, and will refuse to take over their fellow workers positions.

But the trade union cannot be strong unless it has shop stewards committee-

s in the factory which represent the workers' interest. UithoUtthese shop

stewards, the trade union will not know what the workers want, and how the trade union can help them.

So support the shop stewards, because they can help the union to grow

strong. But remember that works and liason committees cannot really build a strong trade union which can help the workers.

Page 12: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

THE FORMAT I n N OF BLACK TRADE UNIONS IN THE 1930's

»

*

Some of you have read about the ICU (The Industrial and Commercial Uorkers

Union) which finally collapsed in the early 1930's. The question ue shall

look at in this article is what happened to Black workers after the ICU.

I.C.U. AND nTHER UORKER ORGANIZATIONS

It is true that other worker organisations emerged after the ICU. But

these generally speaking were differnt from the ICU in one very important

r e s p ec t.

The ICU was based on individual membership whereas the new worker organi­

sations were based on membership from particular factories in particular

industries. In other words, the ICU was a general workers organisation

whilst the new worker organisations were formed on industrial lines.

Thus, uorkers from the Clothing Industry formed a Clothing Uorkers* Union,

the laundry uorkers formed a Laundry Uorkers* Union and so on. Laundry

Uorkers and Clothing Uorkers did not thus belong to the same w o r k e r s ’

organisation. Let me show you the difference between the ICU and the new

workers' organisation or trade unions as they were known.

A. ICU - representative of workers

ex e c .

Clothing workers Dairy workers

Farm workers Sweet workers

B. T.U. - clothing factory

clothinq factory

clothing factory

clothing factory

repres. of

all trade unions

form central body

laundry workers

T.U. - sweet factory

sweet factory

sweet factory

sweet factory

dairy workers

laundry workers exec.

In the drawing, you can s n that in the ICU members had a direct link to the

ICU executive but in the second drawing, workers are organised into diffe­

rent trade unions depending on what kind of work they did. From there,

those trade unions got together to form a body representative of uorkers.

In the 1930's, two such organisations, representative of workers through trade unions, were formed.

Page 13: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

„So the one important thing ue must understand is that in the 1930's

(more or less Forty years ago) workers organised into industrial unions rather than general unions.

INCREASED INDUSTRIALIZATION

The second thing is in the 1930's about 1934 - there was a big step

forward in the number of factories that were setup and a big increase

in the number of workers in the towns. The number of Afrikaner and

African workers increased particularly. The conditions of many of the

workers w«rr» vary bad. Sonn workers began to get together and unions

were formed. By 1939, there were 166 trade unions in South Africa.

White workers did not generally help the African workers to organise

and African workers faced very similar problems in organising that they face today.

MIGRANT LABnUR AND POLICE INTIMIDATION

What were these problems? They were:

Migrant labour and police intimidation and represion and the difficulty

people from the resaves faced in getting used to town ways.

Migrant labour made it difficult for the unions to build up-a stable core

of membership and to train their members and police intimidation meant

that many workers were scared of joining a trade union. Also, workers

who were still used to life in the reserves found it difficult to adjust to town ways.

f o r m a t io n nr a f r i c a n t r a d e u n i o n s

But despite this many African trade unions were formed and they joined

together in a confederation of trade unions.

Two confederations were formed:

The Joint Committee which had 15 700 members and was composed of the; Laundry Workers Union

Commercial and Distribution Workers' Union

Bakers Industrial Workers' Union

Dairy Workers Union

Printing Workers Union

Page 14: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

S.A. Chemical Uorkers' Union

General Uorkers' Union.

The Co-ordinating Committee of African Trade Unions had a membership

of about 2,872 uorkers and had unions in the following industries:

broom and brush, building, sueet, tobacco, rope and canvas,hide andskin, cycle, furniture, bag and trunk, tin, metal and iron indust­ries.

I have mainly talked about organisation amongst Transvaal uorkers

here. African workers also organised in Natal and the Cape and in other areas.

In the next article on the history of the workers' movement, we

will look at how the different organisations linked up to form the Council of Non-European Trade Unions.

Page 15: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

VnRSTER *S DETENTE:Uhat does this mean for Black Workers?

The Prime Minister H r . Vorster has asked South Africa's critics for six

months to bring about changes, without really making clear what sort of changes he means.

FRIENDLY RELATIONS

Uith Mozambique moving towards independence South Africa has lost an

important buffer zone protecting our borders against an hostile black Af rica.

In order to prevent South Africa's protective buffer zone from further

contracting Mr. Vorster is trying to ensure a peaceful settlement between

Black nationalists and the Smith Regime in Rhodesia. In a d d i t i o n he

has swiftly moved once again in the direction of active dialogue,flying

to Liberia to have discussions with President Tolbert, receiving delega­

tions from the Ivory Coast and Zambia, as well as top South African

Nationalist politicians moving to and from Zambia.

Black Africa has made it clear that this is not the sort of change they

wish to see. Does this sort of change which South Africa is presently

experiencing in her relations with some Black African states mean any­

thing for Black workers?

ATTEMPTS TP SATISFY INDEPENDENT A F R I C A .

It is unlikely that the Nationalist government can continue to score

success in its dialogue uith independent Africa without at least some internal changes.

UHAT SORT OF CHANGES CAN UE EXPECT AND UHAT UOULD THEY MEAN FOR US BLACK WORKERS IN SOUTH AFRICA?

There are certain changes already taking place in South Africa which are

aimed at showing the rest of Africa that Apartheid is softening up.

APARTHEID

Opening up certain hotels which in the past have been for Uhites only, to

Black South Africans as well as to Black Foreigners, giving equal pay to

Black professional people such as teachers and doctors.

Giving Africans the right of home -ownership in the township.

Page 16: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

♦Letting Coloureds attend the Nico flalan Theatre and Intergrating the

First class coaches on trains.

These and other similar reforms would do away with many of the insults

experienced by all Black South Africans. They would also be of benefit,

to a small group of Blacks who have the opportunity to obtain an education

required for professional jobs, or who have a lot of money to stay in

expensive hotels, to travel first class, and to pay for tickets to the

Nico Nalan or Civic Theatres.

Even the question of home-ownership, is not an extremely important issue

affecting Black Uorkers. It will be a long time before Black Uorkers

in South Africa will be able to efford to buy land in the city and to buil-

j d the sort of houses that will pass town planning requirements. Black Uork

s are separated from these requirements not only by petty Apartheid, but

also by sheer poverty.

Black Uorkers at this stage need more than the right to own their own

homes, need to have security of tenure in good sub-economic housing.

They do not need integrated first class coaches, but greatly improved

cheap and safe mass transport. In general what Black Uorkers need is

not the changing or altering of a few regulations but a massive expendi-j

ture of money on better facilities of all kinds.

HOMELAND INDEPENDENCE

It has also been argued that the Government is going to give independence

more quickly to homeland* in order to justify its Apartheid policies

towards Blacks in the cities.

How would Homeland Independence help African Uorkers? The answer is,

very little. The problems of the African worker lie in the urban areas,

and it is here that they must be solved. The profits of Uhite indivi­

duals and Uhite owned companies come largely from the labour of Black

Uorkers. For a homeland to accept independence is for it to accept

that the wealth produced in the urban industrial areas, . should remain

permanently under the control of one section of the population.

UHAT BLACK UORKERS FACE

The problems t'fiat Black Uorkers face, lie in the pass laws and in the fact

Page 17: basebetsi koranta eabasebetsi May 1975 no. 7 PUISANO (DETENTE) YA PRIME MINISTER VORSTER THUSO YA YONA HO BASEBETSI KE EFE? Plonghadi Vorster Prime Pliniater o kopile bohle ba mo hlabang

Collection Number: AD1715

SOUTH AFRICAN INSTITUTE OF RACE RELATIONS (SAIRR), 1892-1974

PUBLISHER: Collection Funder:- Atlantic Philanthropies Foundation

Publisher:- Historical Papers Research Archive

Location:- Johannesburg

©2013

LEGAL NOTICES:

Copyright Notice: All materials on the Historical Papers website are protected by South African copyright law and may not be reproduced, distributed, transmitted, displayed, or otherwise published in any format, without the prior written permission of the copyright owner.

Disclaimer and Terms of Use: Provided that you maintain all copyright and other notices contained therein, you may download material (one machine readable copy and one print copy per page) for your personal and/or educational non-commercial use only.

People using these records relating to the archives of Historical Papers, The Library, University of the Witwatersrand, Johannesburg, are reminded that such records sometimes contain material which is uncorroborated, inaccurate, distorted or untrue. While these digital records are true facsimiles of paper documents and the information contained herein is obtained from sources believed to be accurate and reliable, Historical Papers, University of the Witwatersrand has not independently verified their content. Consequently, the University is not responsible for any errors or

omissions and excludes any and all liability for any errors in or omissions from the information on the website or any related information on third party websites accessible from this website.

This document forms part of the archive of the South African Institute of Race Relations (SAIRR), held at the Historical

Papers Research Archive at The University of the Witwatersrand, Johannesburg, South Africa.