košarkaški seminar

7/29/2019 koarkaki seminar

1/21

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

ANALIZA TEHNIKE U SPORTU

OSNOVNA KOARKAKA TEHNIKA

(Seminarski rad)

STUDENT: MENTOR:
http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/


2/21

SADRAJ

UVOD.3 1.KRETANJA BEZLOPTE..4

1.1.) HODANJE...41.2.)TRANJE..41.2.1. Mijenjanje pravcakretanja..51.2.1.1.mijenjanje pravca kretanja bezzaustavljanja...51.2.1.2. mijenjanjepravca zustavljanjem....51.3. ) ZAUSTAVLJANJE....5 1.3.1. D v o t a k t n o..6 1.3.2. Jedntaktno..6 1.4.) KRETANJE USTAVU71.4.1. P a r a l e l n i s t av7 1.4.2.D i j a g o n a l n i s t av7 1.5.)OKRETI, PIVOTIRANJE 8 1.5.1.Okreti uzraku...8 1.5.2. Pivotiranje.8 1.6.)

SKOKOVI.9 1.7.)FINTIRANJE9 2. TEHNIKA SLOPTOM.9 2.1. VOENJE LOPTE -DRIBLING..92.1.1. Voenje u

2


3/21

mjestu.. 10 2.1.2. Polazak u dribling izmjesta kad loptu drimo u rukama10 2.1.3.Promjena pravca voenja12 2.1.3.1.

promjenomruke12 2.1.3.2. Promjena pravca driblingom izalea..12 2.1.6.3. Promjenapravca s okretom (rolling)12 2.1.7.Zaustavljanje izdriblinga 13 2.2.DRANJE, HVATANJELOPTE13 2.2.1.Dranje

.13 2.2.2. Hvatanjelopte 13 2.3.1. Dodavanje s dvije ruke s grudi14 2.3.2. Dodavanjes dvije ruke udarcem lopte otlo..14 2.3.3. Dodavanje sdvije ruke iznadglave.14 2.4.UTIRANJE..15 2.4.1. ut jednom rukomiz mjesta 15 2.4.2.

utiranje izkretanja.. 162.4.3. utiranje iz skoka skok ut.16 2.4.4.Slobodnabacanja173.ZAKLJUAK..18LITERATURA.19

UVOD

Pod tehnikom u sportu podrazumijevamo izvoenje nekog pokreta ili kretanjaprema utvrenom nainu i redoslijedu, odnosno biomehaniki ispravno idjelotvorno izvoenje struktura gibanja.

3


4/21

U koarci pod pojmom tehnike moemo smatrati nain izvoenja iprimjenjivanja specijalnih pokreta i kretanja, sa i bez lopte, u cilju uspjenogrjeavanja odreenih zadataka i situacija u igri.Moramo razlikovati osnovni mehanizam tehnikih elemenata i individualnutehniku (stil). Osnovni mehanizam je odreeni redoslijed, po kojem se neki

tehniki element odvija, a odreuje se na osnovu izuavanja strukturedotinog elementa i eljenog cilja kao i pravila igre. Kada zapoeti s uenjemkoarke?Najprije se moraju ispuniti materijalni i kadrovski uvjeti i to u sredini koja imaodreenu tradiciju. Djeca trebaju imati ne samo fiziku zrelost, ve iodreenu razvijenost centralnog ivanog sustava, miinog i sranogsustava, te osjetilost ula, koje omoguavaju bre shvaanje i savladavanjeodreenih kretnih struktura. Iz naprijed navedenog moemo zakljuiti dadjeca od 10 11 godina nee imati problema s ukljuivanjem u trenaniproces uenja koarke. Kod uenja tehnike treba teiti za tim da ona budeto preciznija, to veeg opsega i automatizirana. U prvoj fazi uenja

trebamo element, pokret, pravilno nauiti, a u fazi usavravanja nauenutehniku primjeniti u odreenim situacijskim uvjetima.Jedna od podjela tehnike u koarci je: 1. kretanje igraa bez lopte

2. tehnika s loptom

Redoslijed izlaganja pojedinih grupa elemenata prema ovoj podjeli odgovaraloginom redoslijedu njihovog primjenjivanja u igri, poevi od hodanja,tranja, zaustavljanja, kretanja u koarkakom stavu, skokova, pivotiranjazatim voenja lopte, hvatanja i dodavanja lopte te utiranja na ko. Jedna oddilema kod pisanja ovog materijala koju nisam razrijeio, je koritenje nazivatehnikih i taktikih elemenata koarke. Naime

rasprostranjenost koarke u cijelom svijetu i zemlja postoje bina koarke, anadasve izvor osnovne literature u na je jezik unio mnogo tuica, ali pomom miljenju filoloko istunstvo ne bi smjelo biti jai argument od raireneupotrebe pojedinih rijei, izraza, u praksi i to kako u literaturi naih autora,prevedenoj literaturi, pisanoj rijei u medijima, svakodnevnom govoru i.t.d

1. KRETANJA BEZ LOPTE

4


5/21

Openito, uspjeh u kretanju, pa prema tome i u igri, u mnogome zavisi odsposobnosti odravanja ravnotee. Igra koji lako gubi ravnoteu nemoe uspjeno obavljati svoje zadatke. Koarka zahvaljujui izuzetnojdinamici i eksplozivnosti obiluje brzim, iznenadnim kretanjima (start,mijenjanja pravca, zaustavljanje) i ona iziskuje dobar osjeaj ravnotee.

Poradi toga potrebno je vjebama hodanja, tranja, skokova, poskoka,okreta, naglih promjena ritma i pravca, kretanja na smanjenoj povrinioslonca, usavravati ravnoteu, tj. igra treba biti sposoban da iz odreenogpoloaja, stava, u bilo kojem trenutku moe krenuti razliitom brzinom u bilokojem novom pravcu.Razlikujemo:

1.1.) Hodanje1.2.) Tranje1.3.) Zaustavljanje1.4.) Kretanje u stavu

1.5.) Okreti, pivotiranje1.6.) Skokovi1.7.) Fintiranje

1.1.) HODANJEje ciklino kretanje, prelaenje s noge na nogu uzistovremeni rad ruku. Hoda se po sistmu suprotna noga - ruka. Hodanje utreningu najmlaih koarkaa moe se koristiti u slijedeim varijantama:- hodanje obino- hodanje na prstima- hodanje na petama- hodanje na unutranjem i vanjskom rubu stopala

- hodanje tiho (kao maka)- hodanje lupanjem o podlogu- hodanje niz i uz strminu- hodanje dugim koracima- hodanje s divergentno postavljenim stopalima- hodanje u poluunju, unju i etveronoke- hodanje vijugavo i kruno- hodanje s optereenjem- hodanje unazad sa svim ovim navedenim varijantama

1.2.) TRANJE, u koarci postoji vie naina tranja: naprijed, bono,

krianjem koraka, natrake, pravocrtno i krivudavo (krivocrtno).Karakteristino je za sve vrste tranja da se brzina i pravac stalno mijenja, arad ruku, umjesto ritmikog kretanja, u najvie sluajeva koristi se zaobavljanje raznih zadataka ( hvatanje, dodavanje, voenje lopte, ut na ko,ometanje protivnikog igraa).Razlikujemo: - tranje naprijed,- tranje bono i- tranje natrake, unazad

5


6/21

U vjebama tranja najprije trimo lagano, sporo, zatim sve bre i bre uzesto mijenjanje brzine i tranje s estim i naglim zaustavljanjem.

1.2.1. Mijenjanje pravca kretanja, poradi zaobilaenja i oslobaanja odprotivnika u igri se esto mijenja pravac kretanja. Naueni elementi tranja

samo e onda postati korisni, ako smo u stanju povezati ih u brzimpromjenama pravca. Zbog svoje vanosti mijenjanje pravca kretanja trebavjebati bez i s loptom na svakom treningu. Pravac moemo mijenjati usamom trku ili poslije zaustavljanja, znai da razlikujemo:

1.2.1.1. mijenjanje pravca kretanja bez zaustavljanja; najjednostavnijinain promjene pravca u kretanju je krivudavo tranje gdje je vano da segornjim dijelom tijela nagnemo prema "centru kruga", a istovremenovanjskom rukom energino radimo.Drugi nain je odskokom koso u stranu. Izvodimo ga tako da se u tranjujednom nogom jae odrazimo i preskoimo na drugu nogu, koju odmah

postavimo u novi pravac kretanja. Vano je naglo prebacivanje teita tijela ifinta.

1.2.1.2. mijenjanje pravca zaustavljanjem; koristi se kada se elipromijeniti pravac u brzom tranju pod veim kutom (70 - 180 stupnjeva).Pravac kretanja se mijenja tako da se u trenutku zaustavljanja okrenemo ueljenom pravcu poskokom i trenutnim tranjem u novom pravcu.

1.3.) ZAUSTAVLJANJE, u dananjoj koarci punoj dinamike zaustavljanje jevrlo vaan tehniki element. Zaustavljanje omoguuje brzu promjenu ritma ipravca kretanja, mogu se izbjei povrede od sudara ili nepotrebne osobnegreke. Bez dobre tehnike zaustavljanja igrai e kasniti u akcijama koje

slijede nakon zaustavljanja, odnosno imati e problema s ravnoteom pa ese napadai teko osloboditi protivnika, odnosno obrambeni igrai nee brzo,pravovremeno, reagirati na akcije napadaa.Osnovni faktori za dobro zaustavljanje:- neutraliziranje sile inercije,- sniavanje, sputanje, teita tijela i- trenje, koje treba biti to vee, a ovisno je od podloge i potplatamatenisica.

6


7/21

Zaustavljanje u igri se primjenjuje:- u igri bez lopte- kod voenja, driblinga,- kod hvatanja lopte u tranju i kod utiranja

Zaustavljanje moe biti:1.3.1. dvotaktno, u dva koraka, dodira, iskorakom, izmjeninim korakom1.3.2. jednotaktno, sunonim doskokom, paralelnimMetodika; tehniki element demonstriramo normalno i dajemo jezgrovitoobrazloenje. Zatim to izvodimo ovisno o tehnikom elemetu sporije i u"dijelovima".

1.3.1. D v o t a k t n o zaustavljanje moemo izvoditi:- Iskorakom, tako da se predposljednji korak produi, a teina tijela sepremjesti unazad uz istovremeno smanjenje visine. Noga se jae zgri, topostupno usporava brzinu (prvi takt). Zatim se drugom nogom iskorai

naprijed i stopalo se postavi petom malo van (drugi takt). Reakcija podlogepreko prednje noge stvara silu suprotnu od smjera inercije, a poloaj stopaladaje stabilnost. Ovo zaustavljanje se koristi kod malih brzina.- Izmjeninim korakom izvodi se tako da se nogom koja je zadnja dotaklapodlogu izvri odraz, zatim slijedi nizak let i doskok na drugu nogu, koja sejako zgri radi sputanja teita tijela (prvi takt), nakon ega slijedi brzodluan korak naprijed odskonom nogom, uz istovremeno premjetanjeteine tijela nazad (drugi takt). Ovaj nain se koristi prilikom naglogzaustavljanja kod hvatanja lopte u trku ili zaustavljanja u driblingu, uglavnomkod veih brzina. U sluaju gubljenja ravnotee kod zaustavljanja sa dvadodira pomaemo si tako da nogom koja je naprijed uinimo nekoliko sitnih

dodira ("klizajuih koraka") naprijed, dok se peta "zadnje" noge podie, nogase sasvim isprui, ali stojna noga mora ostati na mjestu.

1.3.2. J e d n o t a k t n o, sunono paralelno zaustavljanje je tehnikinajefikasnije superiorno, ali mehaniki neto tee. Izvodi se odrazom priposljednjem koraku tranja, zatim se poslije niskog leta doskoi sunono uparalelni (ili mali lagani dijagonalni) stav. Za vrijeme leta gornji dio tijela sebrzo prebaci unazad, a noge naprijed uz sniavanje toke teita tijela.Prilikom doskoka igra zauzima stav kao da sjedi naslonjen na stolici.Ravnoteu uspostavljamo premjetanjem trupa, naprijed - nazad.

7


8/21

1.4.) KRETANJE U STAVUJedno od specifinih koordiniranih kretanja u koarci je kretanje u

koarkakom stavu i treba ga korektno nauiti u najranijoj dobi. Ovakav stavpravi od koarkaa "katapult" spremnog na reakciju. Kretanje u koarkakomstavu prua igraima mnoge prednosti u odnosu na klasino kretanje. Igraudaje veu potpornu povrinu, bolju ravnoteu tijela i vee zauzimanjeprostora pa mu omoguuje da trenutno zapone ma koju akciju, brzupromjenu uloge iz obrane u kontranapad i na kraju akcije mu osiguravasigurno zaustavljanje i stabilnost. Pri duem stajanju ili kretanju ukoarkakom stavu poradi odnosa u polugama i zglobovima, smanjuje seradna sposobnost miia i zato ga treba dugo vjebati, ne samo da bi setjelesno izdrao, ve i stoga da se steknu navike kretanja u jednom poloajuna koji nismo naviknuti. Zavisno od poloaja ramena u odnosu na stopala

razlikujemo dva stava:dijagonalni i paralelni. I jedan i drugi mogu se uspjeno primjenjivati i uobrani i u napadu. No, prevladava miljenje da se dijagonalni stav vie koristiu obrani, a paralelni u napadu. Razlog je u tome to su kod dijagonalnogstava vee mogunosti za kretanje naprijed-nazad, a to su najee kretnje uobrani. Kod paralelnog stava lake su kretnje u jednu i drugu stranu, a ipolazak naprijed je bri te se zbog toga vie primjenjuje unapadu.

1.4.1. P a r a l e l n i s t a v , Paralelni se zove i zato to su osovine kojespajaju pojedine dijelove nogu i osovine skonih zglobova paralelne. Stopala

su paralelna, a razmak izmeu jednog i drugog stopala je priblino jednastopa, odnosno to je najmanji razmak, a on e se poveavati zavisno odakcije koja slijedi, kao i od visine igraa, tj. konstitucije pojedinog igraa. Akoje igra vii razmak izmeu stopala biti e vei i obrnuto. Teina tijelapodjednako je rasporeena na obje noge (na prednjem dijelu stopala). Nogesu u koljenu blago savijene (kut nikad manji od 90 stupnjeva, jer inae nemabrzog starta), zdjelica (karlica) je povuena nazad kao kompenzacija za boljuravnoteu. Tijelo je nagnuto malo naprijed, glava podignuta poradi bolje

8


9/21

preglednosti, a ruke su savijene u laktovima, u obrani podignute koso gore ilijedna koso gore, a druga koso dolje s dlanovima okrenutim gore. U napadue ruke biti ispred tijela spremne za primanje lopte. Kodobrambenog stava razmak izmeu stopala kao i savijenost koljena biti evea. Sve ovo ini se poradi bolje stabilnosti i vee pokretljivosti. Budui da

kod ovog stava vrlo brzo izlazimo iz ravnotenog poloaja "naprijed-nazad",to nam je pokretljivost tijela u tim pravcina slabija, dok je bona bolja.1.4.2. D i j a g o n a l n i s t a v, za ovaj stav je karakteristino da kukovi iramena nisu okrenuti u istom pravcu. Kukovi su koso u odnosu na dotadanjipravac kretanja. Stopala su okrenuta u istu stranu, a razmaknuta su kao ikod paralelnog stava, ali tako da ako je stopalo lijeve noge naprijed, stopalodesne noge odnosno prsti trebaju biti priblino u visini pete iskoraene noge.Zapravo su stopala postavljena u dijagonalno udaljenim "kutevimapravokutnika". Ramena su manje ili vie okrenuta u pravcu kretanja. Poraditoga potrebno je trup zasukati u stranu iskoraene noge. U dijagonalnom

koarkakom stavu, imamo veu mogunost teinu tijela prenositi s jedne nadrugu nogu (na iskoraenu ili onu koja je natrag), pa je vea pokretljivosttijela koso naprijed i koso nazad. Poloaj tijela, ruku i savijenost koljenaodgovara onom to jeve reeno za paralelni stav.U koarkakom stavu moemo se kretati na dva naina: Kretanje l i j e v o -d e s n o izvodi se tako da se nogom koja se nalazi u pravcu kretanjaiskorai u stranu, a drugom nogom se izvri privlaenje do prvobitnog stava.Iz osnovnog stava prelazi se u iri stav i ponovo vraa u poetni. Kretanje seizvodi "privlanim-klizajuim" koracima pri emu je jedno stopalo uvijek udodiru s podlogom.

1.5.) OKRETI, PIVOTIRANJEZa pravovremenost i brzinu reagiranja u sloenim situacijama, zatransformaciju kretanja i prilagoavanja novonastaloj situaciji vrlo su bitniokreti.Posebnu vanost imaju: - okreti u zraku- okreti na podu, p i v o t i r a nj e

1.5.1. Okreti u zraku su jedan od temelja za aktivnu transformaciju(tranziciju) obrane u kontranapad.

9


10/21

1.5.2. Pivotiranje je element pomou kojeg, na osnovu pravila, igra moedue zadrati loptu, a da istovremeno uini vie od dva dodira, ali samoistom nogom. Cilj pivotiranja je da igra dovede sebe u povoljniju situaciju zapolazak u dribling, dodavanje ili ut, kao i da zatiti loptu od protivnika ,da

izbaci obrambenog igraa iz ravnotee, da kvalitetnije postavi blokadu iizae iz blokade i da sprijei hvatanje odbijenih lopti protivnikim igraima.Ono se moe primjeniti prije polaska u dribling, kao i poslije zaustavljanja izvoenja. Pivotiranje nastaje kada igra (najee dok dri loptu) jednomnogom stalno dodiruje tlo, a drugu pomie naprijed, nazad, u stranu ili jeokree oko one prve (stajne) noge. Pomicanje se moe ponavljati. Stajnanoga mora uvijek biti u dodiru s odreenom tokom na tlu bar jednomsvojom tokom stopala. Stajna noga se ne smije podignuti i opet spustiti natlo, niti smije kliziti po tlu. Pravila igre nam odreuju koja je noga stajna,ovisno od paralelnog stava (po izboru, bilo koja) ili dijagonalnog stava (onakoja je prva dodirnula tlo kod zaustavljanja). Pivotiranje moemo koristiti i u

napadu i u obrani. Zbog specifinosti vjebi (okreti oko stajne noge) vjebeza pivotiranje usavravaju i ravnoteu tijela i poboljavaju koritenje vidnogpolja. Kod pivotiranja osnovni stav je neto nii, poloaj tijela u blagompretklonu,poloaj glave i pogled naprijed (brada u visini vrha tenisica), loptase dri s obje strane i zatiuje se privlaenjem blizu stomaka (trbunog zida)ili sastrane, zavisno od situacije. Pivotiranje zapoinje odrazom (odgurivanjem)noge kojom elimo koraati, prebacimo teinu tijela na stajnu nogu (jagodicestopala) uz istovremeni korak unazad ili u stranu ili unaprijed. Za vrijemekoraanja toka teita tijela ne smije se podizati i sputati, ve je trebazadrati priblino u istoj visini. Vano je jo jednom napomenuti da se

pivotiranje izvodi oko prednjeg dijela stopala i da je kod dijagonalnog stavepeta stajne noge uvijek vie podignuta.

1.6.) SKOKOVI, u koarci su sve vrste kretanja isprepletene skokovima, kojise izvode radi dolaenja u posjed lopte, zatim u cilju dodavanja, odbijanja,blokiranja uta i uta na ko. Koarkaka igra zapoinje skokom. Mogli bi reida ekipa koja bolje i vie skae ima izvjesnu prednost u postizanju krajnjegrezultata. Kao to vidimo, skokovi se primjenjuju kako u obrani tako i unapadu. Da bi igra pri skakanju bio uspjean moraju se potivati neki

10


11/21

momenti; pravovremenost, brzina, max. visina ili daljina, kao isposobnostzauzimanja najpovoljnije pozicije u odnosu na loptu i protivnika.Procjena pravca i parabole leta lopte (pravovremenost) uz primjerenu brzinudaju max. visinu ili daljinu.

V r s t e s k o k o v a : - Skokovi iz mjesta; imaju ovakav redosljed:odskok, let i doskok- Skokovi iz zaleta; imaju ovakav redosljed: zalet, odskok, let i doskok.

1.7.) FINTIRANJE, termin fintiranje odnosno finta kod nas je usvojen izstrane portske literature. U prijevodu taj izraz znai zavaravanje, varka, (natalijanskom jeziku znai varka). Finta je naznaeni pokret bilo kojim dijelomtijela, pogledom ili loptom uz promjenu pravca i brzine kretanja s ciljem da sezavara protivnika, tj. finta se izvodi da bi se ostvarilo to sigurnije dodavanjelopte, polazak u voenje (ulazak prema kou), utiranje na ko ioslobaanje od protivnikog igraa (otkrivanje). To je dakle, takvo sloeno

tehniko-taktiko kretanje kojim zavaravamo protivnika, pokuavamo ga natrenutak izbaciti iz ravnotee, navodimo ga da se pokrene ili postavi takokako nama odgovara. Zbog toga se finta uvijek sastoji od prividne (lane) iod stvarne akcije.

2. TEHNIKA S LOPTOMU ovom dijelu obratiti emo:2.1. voenje lopte dribling2.2. dranje, hvatanje lopte2.3. dodavanje lopte

2.4. utiranje

2.1. VOENJE LOPTE - DRIBLINGVoenje lopte je jedan od naina koji pravila dozvoljavaju da se u koarcikreemo s loptom. Prema pravilima koarke ne smijemo uiniti vie od dvadodira (osim pivotiranja) zadravajui loptu u rukama. Takoer pravila nedozvoljavaju voenje lopte s dvije ruke istovremeno tj. smije se voditiistovremeno samo s jednom rukom. Dozvoljeno je naizmjenino voenje(odgurivanje) lopte desnom i lijevom rukom, ali nijednog trenutka rukom(akom) ne smijemo doi ispod donjeg dijela lopte (u odnosu na pravacguranja lopte ka podlozi), a takoer ne smijemo "zadravati" loptu makar i

jednom rukom.Voenje je vrlo sloen element tehnike jer trai sinhroniziranu tehniku tranjai "rada ruku". I jedno i drugo odvija se s loptom. Usvajanje ovog sloenogelementa tehnike trai uporno ponavljanje kako bi se itav "motorikiobrazac" automotizirao, tj. odvijao bez svjesne kontrole kretanja, a zatim ibez vizuelne kontrole lopte. Voenje lopte, dribling, je veoma efektan iatraktivan oblik osvajanja prostora, ali ga unato tome treba koristiti samo

11


12/21

onda kada je to neophodno; ne smijemo se dovesti u situaciju da gakoristimo neumjereno,neekonomino i neefikasno jer time smanjujemo mogunost izbora slijedeihnapadakih akcija svoje ekipe, dajemo vremena protivniku da postaviobranu, troimo nepotrebno svoju energiju.

Igraa teba nauiti da moe:a) podjednako voditi loptu lijevom i desnom rukomb) voditi loptu tako da to voenje bitno ne smanjuje njegovu brzinu kretanjac) voditi loptu tako da je ne gleda, odnosno da gleda ispred sebed) pri voenju lopte naglo mijenjati brzinu kretanja - ritame) pri voenju lopte naglo mijenjati pravac kretanja kao i ruku kojom vodif) pri voenju lopte naglo mijenjati visinu voenja (nisko, visoko) odnosnosmjenjivati takva voenjag) i da se zna iz voenja zaustaviti bilo hvatanjem lopte ili da je i dalje void

2.1.1. Voenje u mjestu:Koarkaki stav kod voenja u mjestu moe biti paralelan ili dijagonalan, akoji emo primjeniti ovisi od pozicije suigraa i protivnikog igraa. Zadribling u mjestu korisniji je dijagonalni stav budui da osigurava boljupokretljivost naprijed - nazad, a to su najei pravci kojim se pri voenjukreemo.

2.1.2. Polazak u dribling iz mjesta kad loptu drimo u rukama:Prethodna akcija, zaustavljanje, odnosno stav; paralelni ili dijagonalni,poloaj protivnika bitno utjee na tehniku polaska u dribling, no uglavnom

razlikujemo dva naina polaska u dribling.

Polazak u dribling direktnim korakom

12


13/21

Polazak u dribling ukrtenim korakom (cross-over)

Nisko voenje

Visoko voenje

13


14/21

2.1.3. Promjena pravca voenja

2.1.3.1. promjenom ruke:Za ovu promjenu bitna je pravovremenost i odlino odravanje ravnotenogpoloaja to se postie pravilnim izvoenjem i odbacivanjem svihnepotrebnih kretnji. Sama promjena e zavisiti od protivnika, a ruka kojomvodimo loptu takoer we se mijenjati zavisno od protivnika. Kod toga trebaimati na umu osnovni zahtjev kod voenja: nae tijelo mora uvijek bitiizmeu protivnika i lopte koju vodimo. Otra i nagla promjena pravcamoe nam pomoi kod oslobaanja od protivnika, a ako je ona jo povezanas promjenom brzine uspjeh je siguran. Kod toga treba paziti da ne doe do"noenja" lopte to je prekraj pravila.

2.1.3.2. Promjena pravca driblingom iza lea:Igra koji vodi loptu se kratkotrajno zaustavi, zapravo na kratko mujenjaritam. Rukom kojom dribla, "gura", loptu iza lea ispod stranjice, tempirajuinjen odskok tako da se putanja lopte nastavi neto ispred iskoraene noge,

gdje je prihvaa suprotna ruka i nastavlja dribling.

2.1.6.3. Promjena pravca s okretom (rolling)Ova promjena ima prednost u zatiti lopte, jer je napada okrenut protivnikupolubono ili leima, odnosno u trenutku okreta obrambeni igra je izmeudriblera i lopte.Nepovoljno je kod ove promjene to to je u jednom trenutku dribler leimaokrenut i prema svojim suigraima, te u tom trenutku gubi pregled igre.Loptu vodimo desnom rukom u visini natkoljenice (bedra). Dugim korakomlijeve noge krenemo u protivnika - izmeu njegovih stopala. Prenesemo

teite na prednji dio stopala i okrenemo tijelo za 3/4 oko njega na lijevodriblajui desnom rukom (na visini ne vioj od koljena) tako da postavljajuiaku bono i iza lopte snano privuemo loptu uz pivot-okret u pravcu kojemse okreemo. Kod toga se koristimo samo jednim dugim driblingom. Kako seokreemo tako loptu "pokupimo" lijevom rukom, a loptu sada titimoslobodnom (desnom) rukom. Izvoenje okreta lijevom ruko m oko desnenoge odvija se na suprotan nain.

14


15/21

2.1.7. Zaustavljanje iz driblinga:

je vrlo vaan element driblinga i koristi se kada se ispred igraa nagloisprijei protivnik, pa time izbjegavamo sudare, povrede i pravljenje osobnihgreaka. Ono slui i za fintiranje i za osvajanje bolje pozicije za dodavanjeili utiranje. Nakon zaustavljanja moemo loptu i dalje voditi ili je uzeti uruke. Zaustavljanje se moe zavriti u paralelnom ili dijagonalnom stavu.

2.2. DRANJE, HVATANJE LOPTEDranje lopte i hvatanje lopte su usko povezani. Budui da emo se susretatis poetnicima osnove u navesti posebno.

2.2.1. Dranje, loptu treba drati tako da smo svakog trenutka sposobniizvesti potrebitu akciju. Takoer treba voditi rauna da je lopta zatiena odiznenadnog napada protivnika, a dranje lopte treba biti stalna prijetnjaprotivniku, na nain da bez (gubitka vremena) posebnih priprema (promjena

poloaja dlanova) moemo krenuti u dribling, dodati loptu ili utirati. Ima vienaina dranja lopte, no za poetnike je najkorisnije i najeeprimjenjivo loptu drati s dvije ruke tako da se ake sa prstima nalaze sastrane, iza i ispod lopte. Palevi su usmjereni jedan prema drugom i uovisnosti od veliine ake, e se dodirivati ili ne i meusobno ine kut od cca90o. ake i prste treba postaviti tako da prsti ne prelaze najiri dio lopte(prema naprijed). Loptu treba drati vrsto, ali ne pretjerivati u tome, jermoemo prijei u grevitost, u prostoru neto niem od prsiju, ali neto blietijelu koje je u koarkakom stavu, paralelnom ili dijagonalnom.

2.2.2. Hvatanje lopte, kod obuavanja poetnika najprije treba uitidranje lopte, a zatim hvatanje lopte. Ima razliitih naina hvataja lopte, ali

15


16/21

emo obraditi ono najkarakteristinije (hvatanje lopte objema rukama u visiniglave prsiju), koje kada se savlada predstavlja osnovu za sva ostala.Primanje, hvatanje lopte je osnovni, ali ne i glavni element, jer kvalitetnoprimanje predstavlja samo preduvjet za izvoenje ostalih tehnikihelemenata: dodavanja, voenja i uta.

2.3.1. Dodavanje s dvije ruke s grudi je najtipinije koarkakododavanje. Primjenjivost mu je mnogostruka i prednost mu je to se izkoarkakog stava moe izvesti bez ikakvih pripremnih pokreta i bezzauzimanja nekih polaznih poloaja naroito ako su igrai prije toga primililoptu. Ovo dodavanje moe se izvoditi iz mjesta iz paralelnog ili dijagonalnogstava, iz kretanja, a prijemjenjuje se za kraa i srednja rastojanja(udaljenosti).

2.3.2. Dodavanje s dvije ruke udarcem lopte o tloU nekim situacijama kada izmeu nas i suigraa, kojem dodajemo loptu stojiobrambeni igra, koji eli presjei dodavanje, koristimo dodavanje udarcemlopte o tlo. Dodavanje se izvodi s istim poloajem ruku i istim pokretima kao ikod prethodnog dodavanja, iz neto nieg stava, a lopta se rotira" (zavrti)prema igrau kojem dodajemo u trenutku opruanja ruku, (kao da loptugurnemo palevima). Lopta se moe dodati i bez rotacije.Vrlo je vano odrediti mjesto gdje e lopta udariti o tlo. To je mjesto na 2/3udaljenosti od dodavaa, odnosno u ovisnosti od poloaja obrambenog igraapored samog njegovog stopala, jer mu je tu najtee presjei loptu.

2.3.3. Dodavanje s dvije ruke iznad glaveSve popularnije i efikasnije dodavanje, naroito kad zbog obrane ne moemospustiti loptu ili je tek osvojena skokom kao poetak kontranapada iliuhvaena nakon visokog dodavanjapostu pivotu pa je treba povratnododati.

16


17/21

2.4. UTIRANJENe umanjujui ni jedan element koarke moemo rei da je ut navaniji, jerje on vrhunac primjene ostalih tehnikih elemenata. U poetku se svi tehnikielementi ue zato da bi igrai uspjeno nauili utirati na (u) ko.Savladavanje utiranja u koarcii njegovo usavravanje je istovremeno jedan

od najlakih i najteih zadataka u treningu koarkaa.Zadatak je lak jer za njega postoji velika zainteresiranost. Uostalom, natreningu bilo kojeg nivoa, moemo viditi da im ugra stupi na teren, prvoto e samoinicijativno uiniti je ut.Zadatak je teak jer se ko nalazi na relativno velikoj visini (305 cm), uz to jemeta, obru, malen ( 45 cm), a obrambeni igrai pokuavaju na svaki nainsprijeiti lagano utiranje. utiranje je umijee koje svi igrai ele usavriti.Kako u igri pobjeuje ekipa koja je postigla vie koeva od protivnike ekipe,moemo zakljuiti da je utiranje najvaniji element igre,a da ostali teh.-takt. elementi stvaraju uvjete za izvoenje preciznogutiranja. utiranje je povlastica koja se ne smije zloupotrebljavati, tj. Igrai

pored osnovne tehnike trebaju znati i osnovnu primjenu: kako, kada i odkuda utirati.Generalna podjela utiranja i to prema karakteru kretanja igraa je:- utiranje iz mjesta- utiranje iz kretanja- utiranje iz skoka- slobodna bacanja kao specifini ut

2.4.1. ut jednom rukom iz mjestaje osnovni ut i istovremenopredstavlja osnovu za uenje i usavravanje ostalih varijanti i tehnikautiranja, koje se ak i vie primjenjuju. No on je vrlo bitan u metodici

obuavanja poetnika zbog dobijanja osjeaja za izbaaj preko vrhova prstijui rada u zglobu ake. Takoer je dobro savladan osnovni ut preduvjet iprva faza u uenju skok uta. Nadalje utiranje jednom rukom iz mjesta je dosada nezamijenjiv nain izvoenja slobodnih bacanja. Ovaj ut izvodi se izdijagonalnog ili paralelnog stava i osim razlike u postavljanju stopala nemarazlike s obzirom na: poloaj ake na lopti, poloaj lopte u odnosu na tijelo,izvoenje izbaaja, opruanja tijela i ruke u

17


18/21

pravcu uta, toke - cilja - prema kojoj se lopta usmjerava i parabole letalopte.

Mogue i najee greke:- naprijed je suprotna noga od ruke kojom se utira- noge ne uestvuju u izbaaju (opruene su)- lakat je okrenut u stranu- lopta je na dlanu- za vrijeme sputanja koljena sputa se i lopta, ispred oiju

- preniska parabola uta- ruka se ne oprua za loptom- druga ruka kasno naputa loptu

2.4.2. utiranje iz kretanja, ovi se utevi primjenjuju prilikom utavanja,pretravanja i prodora na ko, u blizini koa kao i kontranapadu, bilo da se

radi o dodanoj lopti ili ju je igra sam doveo. Najjednostavniji nain utiranjaiz kretanja je ut iz dvokoraka. Bit uta izkretanja iz dvokoraka je u savladavanju i povezivanju uta jednom rukom izmjesta i dvokoraka u jednu cjelinu. Dvokorak slui igrau da se pomou,pravilima dozvoljena dva dodira (skoka ili koraka), to vie priblii kou ili dadvokorakom dvoskokom promijeni pravac kretanja i tako doe u topovoljniju poziciju za ut.

2.4.3. utiranje iz skoka skok ut je najsuvremeniji nain utiranja idanas ne postoji opasniji ut od ovoga. Brzo i precizno izveden, ako mu je

18


19/21

jo predhodila finta, je neobranjiv. Upotrebljava se sa svih rastojanja, aopisati ga moemo kao ut u skoku s guranjem. Igra se odvoji s oba stopalaod podloge i kad dosegne najviu toku svoga skoka gura loptu prema kou.Moe se primjenjivati iz kretanja i iz mjesta, bilo da smo loptu primili iliposlije zaustavljanja iz voenja, iz paralelnog ili malog dijagonalnog stava.

Sama tehnika utiranja je uglavnom ista kao i kod osnovnog uta iz mjestajednom rukom, no zbog potrebe odline sinhronizacije izmeu skoka(opruanje tijela) i uta (opruanje ruke) ne preporuuje se poetnicima uprvoj fazi obuavanja.Kod uenja i kod izvoenja skok uta trebamo niz elemenata, pokretasinhronizirati u jednu skladnu i tenu akciju:- osnovni stav- skok- poloaj lopte u rukama- poloaj lopte u odnosu na tijelo- izbaaj lopte i opruanje tijela i ruke za loptom

- mjesto usmjeravanja lopte- pozitivan mentalni stav

Mogue i najee greke:- skok nije vertikalan- odraz se vri iz preirokog raskoranog stava- utiranje na ko direktno iz dizanja i to guranjem dlanom- nepravilan odraz dizanjem peta, skok unaprijed- prevelik utjecaj slabije ruke- nepotpuno opruanje ruke nakon uta- nepravilan poloaj lakta i ake

- neravnotean poetni poloaj tijela

2.4.4. Slobodna bacanja, Mnoge pobjede ili porazi odlueni su s jednimpogodkom, moda upravo onim iz slobadnog bacanja. Preciznost u izvoenjuslobodnih bacanja je od velike vanosti jer se na utakmici moe na ovaj nainpostii i do etvrtine ukupnih poena, koeva.Slobodno bacanje treba izvoditi uvijek na isti nain. Obino je to isti nainkao i utiranje iz mjesta s jednom rukom. Iz statistikih podataka dolo se dosaznaanja da koarkai za vrijeme utakmice realiziraju slobodna bacanja za

19


20/21

oko 25 % slabije nego za vrijeme treninga. To znai da se utiranje izvodipod oteavajuim okolnostima: iscrpljenost, odgovornost prema ekipi,psihiki pritisak publike, galama. Zbog toga slobodna bacanja treba to vievjebati, da bi igra pored pravilne tehnike dobio i pravilan ritam ikoncentraciju. ak i pravila tome pogoduju, jer nam dozvoljavaju 5 sekundi

za predah, koncentraciju, prije izvoenja samog bacanja. Danas mnogi igraiod toga prave ritual, sve u cilju vee uspjenosti.

Kod uenja poetnika najvie se inzistirana postavljanju stopala i na dranjeravnotee. Posebno se vjeba izbaaj lopte, da bi se on kasnije uklopio ucjelinu s tono odreenim redoslijedom radapojedinih zglobnih sustava.

ZAKLJUAK

U ovom seminarskom radu sam radio analizu tehnike u sportu, a sport koji

sam ja uzeo i ije tehnike sam razraivo je koaraka. U ovom seminarskomse mogu vidjeti mnogobrojne tehnike koje sam objasnio, nain izvoenja islike koje olakavaju.

U koarci pod pojmom tehnike moemo smatrati nain izvoenja iprimjenjivanja specijalnih pokreta i kretanja, sa i bez lopte, u cilju uspjenogrjeavanja odreenih zadataka i situacija u igri. Naime rasprostranjenostkoarke u cijelom svijetu i zemlja postoje bina koarke, a nadasve izvorosnovne literature u na je jezik unio mnogo tuica, ali po mom miljenjufiloloko istunstvo ne bi smjelo biti jai argument od rairene upotrebepojedinih rijei, izraza, u praksi i to kako u literaturi naih autora, prevedenoj

literaturi, pisanoj rijei u medijima, svakodnevnom govoru i.t.d Glavni ciljovog seminarskog rada je da budui koarkai znaju pravilo tehnike ukoarci, da nebi pravili greke. Greke koje bi uticale najprije na njihovousavravanje. Nepravilnim izvoenjem odreenih pokreta moe dovesti dopovrede. Ako nebi znali pravilo koarke i njezinu tehniku, zasigurno je danikad nebi mogli postati profesionalni koarka.

20


21/21

LITERATURA

Muris Hadikadunic,Mirjana Madarevic---Metodika nastave tjelesnogodgoja 2004.

Radivoj Hudec--- Tehnika s Vladimirom Samsonovom 2000.

Radivoj Hudec---Taktika u stonom tenisu 2003.

Miran Kondric,Gordana Furjan-Mandic---Fizicka priprema

stolnotenisaca 2002

21

Documents

košarkaški seminar